‘ʻOiau! ʻEne Kilukilua ʻa e Poto ʻo e ʻOtuá!’
“ʻOiau! ʻene kilukilua ʻa e koloa mo e poto mo e ʻilomeʻa ʻa e ʻOtua! hono ʻikai taʻemahakulea ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, mo taʻemafakatotoloa hono ngaahi founga!”—LOMA 11:33.
1. Ko e hā e monū lahi taha ki he kau Kalisitiane ʻosi papitaisó?
KO E HĀ ʻa e monū lahi taha kuo faifai ange pea ʻoatu kiate koé? Te ke muʻaki fakakaukau nai ki ha vāhenga-ngāue kuó ke maʻu pe ko ha fakalāngilangi kuo fai kiate koe. Kae kehe, ki he kau Kalisitiane ʻosi papitaisó, ko e monū lahi tahá ko hono fakaʻatā kitautolu ke tau maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtua moʻoni pē tahá, ʻa Sihova. Kuo iku eni ʻo tau hoko ai ʻo ‘ʻiloa ʻe ia.’—1 Kol. 8:3; Kal. 4:9.
2. Ko e hā ko ha monū lahi ai ʻa hono ʻiloʻi ʻo Sihova pea hoko ʻo ʻiloa ʻe iá?
2 Ko e hā ko ha monū lahi ai ʻa e ʻiloʻi ʻo Sihova pea hoko ʻo ʻiloa ʻe iá? Koeʻuhí ʻoku ʻikai ngata pē ko ia ʻa e Tokotaha lahi taha ʻi he kotoa ʻo e ʻunivēsí ka ʻokú ne toe hoko foki ko e Tokotaha-Maluʻi ʻo e faʻahinga ʻokú ne ʻofa aí. Ko e palōfita ko Nēhumí naʻe fakamānavaʻi ia ke ne tohi: “ʻOku lelei ʻa Sihova, ko e hufanga ʻi he ʻaho ʻo e ʻefihia; pea ʻoku ne ʻilo ʻa kinautolu ʻoku hufanga kiate ia.” (Nehu. 1:7; Sāme 1:6) Ko hono moʻoní, ko ʻetau ngaahi ʻamanaki tonu ki he moʻui taʻengatá ʻoku fakatuʻunga ia ʻi heʻetau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtua moʻoní mo hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi.—Sione 17:3.
3. Ko e hā ʻoku kau ki he hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá?
3 Ko e hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻuhinga ia ki he meʻa lahi ange ʻi hono ʻiloʻi pē ʻa hono hingoa totonú. Kuo pau ke tau hoko ʻo ʻiloʻi ia ʻi he tuʻunga ko ha Kaumeʻa, ʻo mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne saiʻia aí mo ia ʻokú ne fehiʻa aí. Ko ʻetau moʻui ʻo fehoanaki mo e ʻilo ko iá ʻoku toe fakahoko ai ha tafaʻaki mātuʻaki mahuʻinga ʻi heʻetau fakahāhā kuo tau hoko ʻo ʻiloʻi lelei ʻa e ʻOtuá. (1 Sione 2:4) Ka ʻoku fiemaʻu ha toe meʻa kehe kapau ʻoku tau fakaʻamu moʻoni ke ʻiloʻi ʻa Sihova. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻo ʻikai ngata pē ʻi he meʻa kuó ne faí kae toe pehē foki ki he founga mo e ʻuhinga kuó ne fai pehē aí. Ko e lahi ange ʻo ʻetau mahinoʻi ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová, ko e lahi ange ia hono ueʻi kitautolu ke tau ofo ʻi he ‘kilukilua ʻa e poto ʻo e ʻOtuá!’—Loma 11:33.
Ko ha ʻOtua ʻo e Taumuʻa
4, 5. (a) Hangē ko ia ʻoku ngāueʻaki ʻi he Tohi Tapú, ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e foʻi lea “taumuʻa”? (e) Fakatātaaʻi ʻa e founga ʻe lava ke fakahoko ai ha taumuʻa ʻi ha founga laka hake he tahá.
4 Ko Sihová ko ha ʻOtua ia ʻo e taumuʻa, pea ʻoku lau ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo ʻene ‘taumuʻa taʻengatá.’ (Ef. 3:10, 11, NW) Ko e hā ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e foʻi lea ko ení? Hangē ko ia ʻoku ngāueʻaki ʻi he Tohi Tapú, ko e foʻi lea ‘taumuʻá,’ ʻoku ʻuhinga iá ki ha kolo pe ko e meʻa ʻoku fai e tūlifua ki ai, ʻa ia ʻe lava ke fakahoko ʻi he founga laka hake he tahá.
5 Ke fakatātaaʻi: ʻE holi nai ha taha ke fononga ki ha feituʻu pau. ʻOku hoko leva ko ʻene kolo, pe taumuʻa, ke aʻu ki he feituʻu ko iá. ʻE ʻi ai nai ʻene ngaahi fili kehekehe ke fai fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻe fai ai e fonongá mo e ngaahi hala ʻe lava ke fou aí. ʻI heʻene fononga he hala kuó ne filí, te ne fetaulaki nai ai mo e ngaahi tuʻunga taʻeʻamanekina ʻo e ʻeá, fihituʻu e meʻalelé, mo e tāpuni ʻo e ngaahi halá, ʻo fiemaʻu ai ke ne fou ʻi ha hala kehe. Neongo ia, tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi feʻunuʻaki ʻoku fiemaʻu ke ne faí, ʻe pau pē ke ne kei fakahoko ʻene koló ʻi heʻene aʻu ki he feituʻu ʻoku ʻalu ki aí.
6. Kuo anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa e ngaofengofua ʻi hono fakahoko ʻa ʻene taumuʻá?
6 Kuo fakahaaʻi meimei tatau ʻe Sihova ʻa e ngaofengofua lahi ʻi hono ʻai ke fakahoko ʻa ʻene taumuʻa taʻengatá. ʻI hono fakakaukauʻi ʻa e tauʻatāina ke fili ʻa ʻene meʻa fakatupu ʻatamaiʻiá, ʻokú ne ʻosi mateuteu ke feʻunuʻaki ʻa e founga ʻokú ne fakahoko ai ʻa ʻene taumuʻá. Ko e fakatātaá, tau lāulea angé ki he founga ʻoku fakahoko ai ʻe Sihova ʻa ʻene taumuʻa fekauʻaki mo e Hako naʻe talaʻofá. ʻI he muʻaki taimí, naʻe tala ai ʻe Sihova ki he ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá: “Mo fakatupu, mo fakatokolahi, mo fakafonu ʻa mamani, pea ikuna ia.” (Sen. 1:28) Naʻe taʻofi ʻa e taumuʻa ko ia ne fakahaá ʻe he angatuʻu ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení? ʻIkai ʻaupito! Naʻe fakafeangai vave ʻa Sihova ki he tuʻunga foʻou ko iá ʻaki hono ngāueʻaki ha “hala” kehe ke fakahoko ʻa ʻene taumuʻá. Naʻá ne tomuʻa tala ʻa e ʻasi ʻa ha “hako” ʻa ia te ne kaniseli ʻa e maumau naʻe fai ʻe he kau angatuʻú.—Sen. 3:15; Hep. 2:14-17; 1 Sione 3:8.
7. Ko e hā ʻoku tau ako mei hono fakamatalaʻi ʻe Sihova ʻa ia tonu hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Ekisoto 3:14?
7 Ko e malava ʻa Sihova ke feʻunuʻaki ki he ngaahi tuʻunga foʻou lolotonga ʻa e ngāue ke fakakakato ʻa ʻene taumuʻá ʻoku fehoanaki ia mo ha fakamatala naʻá ne fai fekauʻaki mo ia tonu. ʻI he taimi naʻe fakahaaʻi ai ʻe Mōsese kia Sihova ʻa e ngaahi taʻofiʻanga ʻe ala lava ki he vāhenga-ngāue kuó ne ʻoangé, naʻe fakafiemālieʻi ia ʻe Sihova ʻaki ʻene pehē: ‘Te u hoko ki ha meʻa pē ʻoku ou loto ke hoko ki aí.’ Pea naʻá ne toe pehē: ‘Ko e meʻa eni te ke leaʻaki ki he fānau ʻa ʻIsilelí, ko ‘te u hoko ki ha meʻa kuó ne fekauʻi mai au kiate kimoutolu.’ (Eki. 3:14, NW) ʻIo, ʻoku malava ʻa Sihova ke hoko ki ha meʻa pē ʻokú ne fiemaʻu ke hoko ki ai koeʻuhí ke fakahoko kakato ʻa ʻene taumuʻá! ʻOku fakatātaaʻi lelei eni ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi he vahe 11 ʻo e tohi Lomá. ʻOkú ne lau ai ki ha fuʻu ʻōlive fakaefakatātā. Ko hano sivisiviʻi ʻa e talanoa fakatātā ko ení ʻe fakalahi ai ʻetau houngaʻia ki he kilukilua ʻo e poto ʻo Sihová, pe ko ʻetau ʻamanakí ke ō ki hēvani pe ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi heni ʻi he māmaní.
Taumuʻa ʻa Sihova Fekauʻaki mo e Hako Ne Tomuʻa Talá
8, 9. (a) Ko e hā e moʻoniʻi meʻa tefito ʻe fā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e talanoa fakatātā ki he fuʻu ʻōlivé? (e) Ko e tali ki he fehuʻi ko e hā ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ngaofengofua ʻa Sihova ʻi hono fakahoko ʻa ʻene taumuʻá?
8 Ki muʻa ke lava ʻo tau mahinoʻi ʻa e talanoa fakatātā ki he fuʻu ʻōlivé, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ʻe fā ʻo kau ki he fakahoko ʻo e taumuʻa ʻa Sihova fekauʻaki mo e hako ne tomuʻa talá. ʻUluakí, naʻe talaʻofa ʻa Sihova kia ʻĒpalahame ʻo pehē ‘ʻe monuʻia ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo mamaní’ fakafou ʻi hono hakó, pe fānaú. (Sen. 22:17, 18) Uá, ko e puleʻanga ʻIsileli ʻa ia naʻe tupu meia ʻĒpalahamé naʻe tuʻuaki ki ai ʻa e ʻamanaki ke faʻu ha “buleaga oe kau taulaeiki.” (Eki. 19:5, 6, PM) Tolú, ʻi he taimi naʻe ʻikai tali ai ʻe he tokolahi taha ʻo e kau tupuʻi ʻIsilelí ʻa e Mīsaiá, naʻe fou ai ʻa Sihova ʻi he ngaahi sitepu kehe ke faʻu ha “buleaga oe kau taulaeiki.” (Mt. 21:43; Loma 9:27-29) Fakaʻosí, neongo ko Sīsū ʻa e konga tefito ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé, ʻoku foaki ki he niʻihi kehe ʻa e monū ke nau hoko ko e konga ʻo e hako ko iá.—Kal. 3:16, 29.
9 Makatuʻunga ʻi he moʻoniʻi meʻa tefito ʻe fā ko ení, ʻoku tau ako he tohi Fakahaá ko ha faʻahinga tāutaha fakakātoa ʻe toko 144,000 te nau pule fakataha mo Sīsū ko e ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki ʻi hēvani. (Fkh. 14:1-4) ʻOku toe lau ki he faʻahingá ni ko e “fānau a Isileli.” (Fkh. 7:4-8, PM) Ka ko e toko 144,000 kotoa ko e kau tupuʻi ʻIsileli, pe kau Siu? Ko e tali ki he fehuʻi ko iá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ngaofengofua ʻa Sihova ʻi hono fakahoko ʻa ʻene taumuʻá. Tau sio angé he taimí ni ki he anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe he tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Lomá ke tau maʻu ai ʻa e talí.
“Buleaga oe Kau Taulaeiki”
10. Ko e hā ʻa e taumuʻa naʻe maʻu ʻataʻatā ʻe he puleʻanga ʻIsilelí?
10 Hangē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻa angé, naʻe maʻu ʻataʻatā ʻe he puleʻanga ʻIsilelí ʻa e ʻamanaki ki hono ʻomai ʻo e kau mēmipa ke faʻuʻaki ha “buleaga oe kau taulaeiki, moe kakai maonioni.” (Lau ʻa e Loma 9:4, 5.) Ka ko e hā ʻe hoko he taimi ʻe aʻu mai ai ʻa e Hako naʻe talaʻofá? ʻE faʻuʻaki ʻa e puleʻanga ʻo e tupuʻi ʻIsilelí ʻa e fika kakato ʻo e kau ʻIsileli fakalaumālie ʻe toko 144,000 ʻa ia te nau hoko ko e konga hono ua ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé?
11, 12. (a) Naʻe kamata ʻanefē ʻa e fili ʻo e faʻahinga ko ia ʻe faʻuʻaki ʻa e Puleʻanga fakahēvaní, pea ko e hā e fakafeangai ʻa e tokolahi taha ʻo e kau Siu naʻe moʻui ʻi he taimi ko iá? (e) Naʻe anga-fēfē hono “fakakakato” ʻe Sihova ʻa e fika ʻo e faʻahinga ʻa ia te nau hoko ko e hako ʻo ʻĒpalahamé?
11 Lau ʻa e Loma 11:7-10. ʻI he tuʻunga ko ha puleʻangá, ko e kau Siu ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau talitekeʻi ʻa Sīsū. Ko ia ko e faingamālie ke faʻuʻaki ʻa e hako ʻo ʻĒpalahamé naʻe ʻikai toe hoko ʻo ʻanautolu ʻataʻatā. Kae kehe, ʻi he kamata ʻa hono fili ʻo e faʻahinga ʻa ia ʻe faʻuʻaki ʻa e “buleaga oe kau taulaeiki” fakahēvaní ʻi he Penitekosi 33 T.S., ne ʻi ai ʻa e kau Siu loto-totonu ʻe niʻihi naʻa nau tali ʻa e fakaafé. ʻI honau tokolahi ko ha toko afe siʻí, ko e faʻahingá ni naʻa nau hangē pē “ha toenga” ʻi hono fakahoa ki he puleʻanga Siú fakakātoa.—Loma 11:5.
12 Kae kehe, ʻe anga-fēfē hono “fakakakato” ʻe Sihova ʻa e fika ʻo e faʻahinga ʻa ia te nau hoko ko e hako ʻo ʻĒpalahamé? (Loma 11:12, 25) Fakatokangaʻi ange ʻa e tali naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku ʻikai ke fou pehe ʻa e meʻa, ko e pehe kuo kaʻanga ʻa e folofola ʻa e ʻOtua. He talaʻehai ʻoku Isileli kotoa pe ʻa kinautolu kuo tupu meia Isileli. ʻIo, neongo ko e hako ʻo Epalahame, ka ʻoku ʻikai lau ai kotoa pe ko ʻene fanau [konga ʻo e hako ʻia ʻĒpalahamé]: . . . ʻA ia ʻoku tatau mo e pehe, ʻOku ʻikai ko e fanau ʻoku fou fakakakano mai, ʻa ia ko e fanau ʻa e ʻOtua, ka ko e fanau ʻoku fou fakapalomesi, ko eni ia ʻoku lau ko e hako.” (Loma 9:6-8) Ko ia ko e laine hohoko fakaekakano meia ʻĒpalahamé naʻe ʻikai ko ha fiemaʻu papau ia ki hono fakahoko ʻa e taumuʻa ʻa Sihova fekauʻaki mo e hakó.
Fuʻu ʻŌlive Fakaefakatātā
13. Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he (a) fuʻu ʻōlivé, (e) ko hono aká, (f) ko hono sinó, mo e (h) hono ngaahi vaʻá?
13 ʻOku hoko atu ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻo fakahoa ʻa e faʻahinga ko ia te nau hoko ko e konga ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé ki he ngaahi vaʻa ʻo ha fuʻu ʻōlive fakaefakatātā.a (Loma 11:21) Ko e fuʻu ʻōlive ne tō ko ení ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e fakahoko ʻo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e fuakava mo ʻĒpalahamé. Ko e tefito pe aka ʻo e fuʻu ʻakaú ʻoku māʻoniʻoni pea ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa Sihova ko e tokotaha ia ʻokú ne ʻomai ʻa e moʻuí ki ʻIsileli fakalaumālié. (Ai. 10:20, PM; Loma 11:16, PM) Ko e sinó ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa Sīsū ko e konga tefito ia ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé. Ko e ngaahi vaʻa ʻoku nau fakafofongaʻi fakakātoa ʻa e “fakakakato” ʻo e fika ʻo e faʻahinga ko ia kuo fakakau ki he konga hono ua ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé.
14, 15. Ko hai e faʻahinga naʻe “tuʻusi” mei he fuʻu ʻōlive naʻe toó, pea ko hai e faʻahinga naʻe hunuki atu ki aí?
14 ʻI he talanoa fakatātā ki he fuʻu ʻōlivé, ko e kau tupuʻi Siu naʻa nau talitekeʻi ʻa Sīsuú ʻoku fakatatau kinautolu ki he ngaahi vaʻa ʻōlive ʻa ia naʻe “tuʻusi.” (Loma 11:17) Ko ia naʻe mole ai meia kinautolu ʻa e faingamālie ke hoko ko e konga ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé. Ka ko hai te ne fetongi kinautolú? Mei he vakai ʻa e kau tupuʻi Siú, ʻa ia naʻa nau laukauʻaki ʻa honau laine hohoko fakakakano meia ʻĒpalahamé, ko e talí ʻe taʻealatui ki ai. Ka naʻe ʻosi fakatokanga kia kinautolu ʻa Sione Papitaiso kapau ʻe finangalo ʻa Sihova ke fai pehē, ʻe lava ke ne fokotuʻu mei he ngaahi maká tonu ha fānau kia ʻĒpalahame.—Luke 3:8.
15 Ko e hā leva naʻe fai ʻe Sihova ke fakahoko ʻa ʻene taumuʻá? ʻOku fakamatala ʻa Paula ko e ngaahi vaʻa mei he ʻōlive vaó naʻe hunuki ia ki he fuʻu ʻōlive naʻe toó ke ne fetongi ʻa e ngaahi vaʻa ko ia naʻe tuʻusí. (Lau ʻa e Loma 11:17, 18.) Ko ia ai, ko e kau Kalisitiane pani ʻe he laumālié mei he ngaahi puleʻangá, hangē ko e niʻihi ʻi he fakatahaʻanga ʻi Lomá, naʻe hunuki fakaefakatātā kinautolu ki he fuʻu ʻōlive fakaefakatātā ko ení. ʻI he foungá ni naʻa nau hoko ai ko e konga ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé. ʻI he kamatá, naʻa nau hangē ai ko e ngaahi vaʻa ʻo e fuʻu ʻōlive vaó, ʻo ʻikai maʻu ha faingamālie ke hoko ko ha konga ʻo e fuakava makehe ko ení. Ka naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e hala kia kinautolu ke nau hoko ai ko e kau Siu fakalaumālie.—Loma 2:28, 29.
16. Naʻe anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e faʻunga ʻo e puleʻanga fakalaumālie foʻoú?
16 ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e tuʻungá ʻo peheni: “Koia, oku mahuiga ia [ʻa Sīsū Kalaisi] kiate kimoutolu oku tui [kau ʻIsileli fakalaumālié, kau ai ʻa e kau Kalisitiane Senitailé]: ka kiate kinautolu oku taetui, koe maka nae liaki e he kau tufuga, koia ia kuo gaohi koe fugani maka oe tuliki, bea koe maka tūkiaaga moe maka fakaita . . . Ka koe kakai kuo fili akimoutolu, koe kau taulaeiki fakaeieiki, koe kakai maonioni, koe kakai kuo fakatau; koeuhi ke mou fakaha ae ulugaaga lelei o ia naa ne ui mai akimoutolu mei he bouli ki he ene māma lahi: Akimoutolu nae ikai ko ha kakai i muʻa, ka ko eni koe kakai ae Otua: nae ikai ke ilo ae aloofa, ka ko eni kuo ilo ae aloofa.”—1 Pita 2:7-10, PM.
17. Naʻe anga-fēfē ʻa e ‘ʻikai ko hono angá’ ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sihová?
17 Naʻe fai ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻe vakai atu ki ai ʻa e tokolahi ʻoku taʻeʻamanekina fakaʻaufuli. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Paula ʻo pehē ʻoku ‘ʻikai ko hono angá’ ʻa e meʻa naʻe hokó. (Loma 11:24) Naʻe anga-fēfē ʻa ʻene pehení? Sai, ʻe hā ngalikehe, naʻa mo taʻefakanatula ke hunuki ha vaʻa ʻōlive vao ki ha fuʻu ʻakau naʻe tō; ka neongo ia, ko e meʻa ia naʻe fai ʻe he kau ngoue ʻe niʻihi ʻi he ʻuluaki senitulí.b ʻI ha founga meimei tatau, naʻe fai ʻe Sihova ha meʻa anga-kehe. Mei he vakai ʻa ha Siu, ko e kau Senitailé naʻe taʻemalava ke nau fakatupu ha fua ʻe ala tali. Kae kehe, naʻe ngaohi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga tonu ko ení ko ha konga ʻo e “kakai” naʻe tupu mei ai ʻa e fua ʻo e Puleʻangá. (Mt. 21:43) Kamata mei hono pani ʻo Koliniusí—ʻa e ʻuluaki Senitaile taʻekamu naʻe uluí—ʻi he 36 T.S., naʻe fakaʻatā ai ʻa e faingamālie ki he faʻahinga taʻekamu ʻikai ko e Siú ke hunuki kinautolu ki he fuʻu ʻōlive fakaefakatātā ko ení.—Ng. 10:44-48.c
18. Ko e hā e faingamālie naʻe maʻu ʻe he kau tupuʻi Siú hili ʻa e 36 T.S.?
18 ʻOku ʻuhinga ení ʻi he hili ʻa e 36 T.S., naʻe ʻikai kei ʻi ai ha faingamālie ki he kau tupuʻi Siú ke nau hoko ai ko e konga ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé? ʻIkai. ʻOku fakamatala ʻa Paula: “ʻIo, pea ko e faʻahinga ʻe taha foki [kau tupuʻi Siú], kapau ʻe ʻikai te nau nofo maʻu ʻi heʻenau taʻetui, ʻe hunuki kinautolu: he ʻoku mafai ʻe he ʻOtua hanau toe hunuki. Seuke, kapau naʻe tuʻusi koe mei ha olive, ʻa ia ko hono anga ko e tupu vao pe, pea ʻomi ʻo hunuki ki ha olive to, ʻa ia naʻe ʻikai ko [hono] anga ke tuʻu ai, huanoa hano lava ke hunuki ʻa e faʻahinga ko é ki honau sinoʻi olive ʻonautolu, he ko honau anga totonu.”d—Loma 11:23, 24.
“ʻE Toki Fakamoʻui ʻa Isileli Kotoa”
19, 20. Ko e hā ʻoku fakahoko ʻe Sihova hangē ko ia ʻoku fakatātaaʻi ʻe he fuʻu ʻōlive fakaefakatātaá?
19 ʻIo, ko e taumuʻa ʻa Sihova fekauʻaki mo e “Isileli oe Otua” ʻoku fakahoko ia ʻi ha founga fakaofo. (Kal. 6:16, PM) Hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Paulá, “ʻe toki fakamoʻui ʻa Isileli kotoa.” (Loma 11:26) ʻI he taimi totonu ʻa Sihová, ko “Isileli kotoa”—ʻa ia ko e fika kakato ʻo e kau ʻIsileli fakalaumālié—te nau ngāue ai ko e ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki ʻi hēvani. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke ne fakatupunga ke taʻefakahoko ʻa e taumuʻa ʻa Sihová!
20 Hangē ko ia ne tomuʻa talá, ko e “hako” ʻo ʻĒpalahamé—ʻa Sīsū Kalaisi fakataha mo e toko 144,000—te nau ʻomai ʻa e ngaahi tāpuaki ki he “ngaahi puleʻanga ʻo mamani.” (Loma 11:12; Sen. 22:18) ʻI he foungá ni, ʻe maʻu ʻaonga ai ʻa e kakai kotoa ʻa e ʻOtuá mei he fokotuʻutuʻu ko ení. Ko e moʻoni, ʻi heʻetau fakalaulauloto ki hono fakahoko ʻo e taumuʻa taʻengata ʻa Sihová, ʻoku tau ofo lahi ai ʻi he “kilukilua ʻa e koloa mo e poto mo e ʻilomeʻa ʻa e ʻOtua!”—Loma 11:33.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai ha fuʻu ʻōlive fakaefakatātā pe ʻikai fakaefakatātā. Neongo naʻe faʻuʻaki ʻa e tupuʻi ʻIsilelí ha ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki, naʻe ʻikai hoko ʻa e puleʻangá ko ha puleʻanga ʻo e kau taulaʻeiki. Ko e ngaahi tuʻi ʻi ʻIsilelí naʻe taʻofi kinautolu ʻe he laó mei heʻenau hoko ko e kau taulaʻeikí. Ko ia ai, naʻe ʻikai hoko ʻa e tupuʻi ʻIsilelí ko ha fuʻu ʻōlive fakaefakatātā. ʻOku fakatātaaʻi ʻe Paulá ʻa e anga hono fakahoko ʻo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki hono faʻu ʻo ha “buleaga oe kau taulaeiki” ʻi he fekauʻaki mo e ʻIsileli fakalaumālié. ʻOku fakaleleiʻi ʻe he meʻá ni ʻa e meʻa naʻe pulusi ʻi he Watchtower, ʻAokosi 15, 1983, peesi 14-19.
b Sio ki he puha “Hunuki ʻo e Ngaahi Vaʻa ʻŌlive Vaó—Ko e Hā Hono ʻUhingá?”
c Ko e meʻá ni naʻe ʻi he ngataʻanga ia ʻo e faingamālie taʻu ʻe tolu mo e konga ʻa ia naʻe ʻoange ki he kau tupuʻi Siú ke nau hoko ai ko e konga ʻo e puleʻanga fakalaumālie foʻoú. Ko e kikite fekauʻaki mo e uike ʻe 70 ʻo e ngaahi taʻú naʻe tomuʻa tala ai ʻa e meʻa ko eni naʻe hokó.—Tan. 9:27.
d Ko e foʻi lea faka-Kalisi tānaki mei mui naʻe liliu ko e “to” ʻi he Loma 11:24 ko e haʻu ia mei ha foʻi lea ko hono ʻuhingá ko e “lelei, lelei ʻaupito” pe “tokangaʻi lelei ke aʻusia ʻene ngaahi taumuʻá.” ʻOku ngāueʻaki ia tautefito ki he ngaahi meʻa ʻoku fakahoko ai ʻa e taumuʻa ʻa ia naʻe ngaohi ia ki aí.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo Sihova mei he anga ʻo ʻene fakahoko ʻa ʻene taumuʻá?
• ʻI he Loma vahe 11, ko e hā ʻoku fakafofongaʻi . . .
ʻe he fuʻu ʻōlivé?
ʻe hono aká?
ʻe hono sinó?
ʻe hono ngaahi vaʻá?
• Ko e hā naʻe ‘ʻikai ko hono angá’ ia ʻa hono fai ʻo e hunukí?
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 24]
Hunuki ʻo e Ngaahi Vaʻa ʻŌlive Vaó—Ko e Hā Hono ʻUhingá?
▪ Ko Lusiasi Suniasi Motelatasi Kolumelá ko ha sōtia Loma ia pea ko ha tokotaha ngoue ʻa ia naʻe moʻui ʻi he ʻuluaki senituli T.S. ʻOku ʻiloa lahi taha iá ʻi he tohi ʻe 12 naʻá ne hiki fekauʻaki mo e moʻui mo e ngoue ʻi he fonuá.
ʻI heʻene tohi hono nimá, ʻokú ne hiki mai ai ʻa e palōveepi motuʻa ko ení: “Ko ia ʻokú ne palau ʻa e ʻulu ʻōlivé, ʻokú ne kole ki ai ha fua; ko ia ʻokú ne ʻai ki ai ʻa e fafangá, ʻokú ne kōlenga ha fua; ko ia ʻokú ne ʻauhani iá, ʻokú ne fakamālohiʻi ia ke laku fua.”
Hili ʻene fakamatala ki he ʻulu ʻakau ʻoku tupu ʻāfaʻafa kae ʻikai ke fuá, ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku taau ke fai ʻa e founga hono hokó: “Ko ha palani lelei ke fakaavaava ia ʻaki ha meʻangāue pea fakahū ke maʻu ʻi he avá ha vaʻa kuo ʻomai mei he fuʻu ʻōlive vaó; ko e olá ko e fuʻu ʻakaú, ʻi he hangē kuo fakahū ki ai ha huli fua lahí, ʻoku hoko ai ia ʻo fua lelei.”
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
ʻOkú ke mahinoʻi ʻa e talanoa fakatātā ki he fuʻu ʻōlive fakaefakatātaá?