Sihova—“Ko e ʻOtua ʻOku ʻa ʻEne ʻAfio ʻa e Fakamelino”
“Pea ko e ʻOtua ʻoku ʻa ʻEne ʻAfio ʻa e fakamelino, ʻofa ke ne ʻiate kimoutolu fulipe!” —LOMA 15:33.
1, 2. Ko e hā ʻa e tuʻunga tauhaʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Sēnesi vahe 32 mo e 33, pea ko e hā ʻa e olá?
KO E feituʻú ʻoku ofi ki Penueli, ofi ki he teleʻa tafe mālohi ʻo Siapokí ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo e vaitafe Sioataní. Kuo fanongo ʻa ʻĪsoa ko hono tehina māhanga ko Sēkopé, ʻoku foki mai ki ʻapi. Neongo kuo mahili atu ha taʻu ʻe 20 talu mei hono fakatau ʻe ʻĪsoa ʻene totonu ko e ʻuluaki fohá ki hono tokouá, ʻoku ilifia ʻa Sēkope naʻa ʻoku kei tukulotoa pē ʻe hono tokouá ha ʻingoʻingo anga-fakapō ange kiate ia. ʻI hono fakafeʻao ʻe he kau tangata ʻe toko 400, ʻoku laka fakahangatonu atu ʻa ʻĪsoa ki hono tokoua ʻokú na motú. ʻI ha fakatuʻotuʻa atu ki ha talitali fakafili, ʻoku ʻoatu ʻe Sēkope kia ʻĪsoa ʻa e ngaahi holongā meʻaʻofa ʻoku feʻunga mo e fanga manu lalata ʻe 550 tupu. ʻI he kulupu taki taha ʻo e fanga manú, ʻoku tala ange ai ʻe he kau sevāniti ʻa Sēkopé kia ʻĪsoa ko ha meʻaʻofa ia mei hono tokouá.
2 Kuo faifai pea aʻu ki he mōmeniti ko iá! ʻI he laka loto-toʻa atu ʻa Sēkope kia ʻĪsoá, ʻokú ne punou hifo—ʻo ʻikai tuʻo taha kae tuʻo fitu. Kuo ʻosi fai ʻe Sēkope ʻa e meʻa mahuʻinga lahi taha ʻokú ne lava ke faí ke fakamokomoko ʻa e loto ʻo hono tokouá. Kuo lotu ʻa Sēkope kia Sihova ki ha fakahaofi mei he nima ʻo ʻĪsoá. ʻOku tali ʻe Sihova ʻa e lotu ko ení? ʻIo. “Ka ka lele mai ʻa Isoa ke fakafetaulaki kiate ia,” ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú, “ʻo ne faʻufua ki ai, ʻo tāupe ʻi hono kia, ʻo ne ʻuma kiate ia.”—Sen. 32:11-20; 33:1-4.
3. Ko e hā ʻoku tau ako mei he talanoa ʻo Sēkope mo ʻĪsoá?
3 Ko e talanoa ʻo Sēkope mo ʻĪsoá ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku totonu ke tau fai ha feinga tōtōivi mo ʻaonga ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻi he taimi ʻoku malanga hake ai ʻa e ngaahi palopalemá ʻa ia te ne fakamanamanaʻi nai ʻa e melino ʻoku tau maʻu ʻi loto he fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻe kumi ʻa Sēkope ke fakamelino mo ʻĪsoa, ka naʻe ʻikai koeʻuhí kuo faihala ʻa Sēkope ki hono tokouá peá ne moʻua ai ke kole fakamolemole kiate ia. ʻIkai, kuo taʻetokaʻi ʻe ʻĪsoa ʻa ʻene totonu ki he tuʻunga-hokó pea kuó ne fakatau ia kia Sēkope ʻaki ha poulu sepo. (Sen. 25:31-34; Hep. 12:16) Kae kehe, ko e anga ʻo e fakaofiofi ʻa Sēkope kia ʻĪsoá ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e lahi ʻa ia ʻoku totonu ke tau loto-lelei ke foua ke tauhi ai ʻa e melino mo hotau fanga tokoua Kalisitiané. ʻOku toe fakahaaʻi ai ko e ʻOtua moʻoní ʻokú ne tāpuakiʻi ʻetau ngaahi feinga faʻa lotu ke fakamelinó. ʻOku ʻi he Tohi Tapú ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lahi ʻa ia ʻoku akoʻi ai kitautolu ke hoko ko e kau fakamelino.
Ko ha Faʻifaʻitakiʻanga Hulu Fau ke Fakalototoʻaʻi Kitautolu
4. Ko e hā ʻa e tokonaki ʻa e ʻOtuá ki hono fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he angahalá mo e maté?
4 Ko e faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa taha ʻo ha tokotaha fakamelino ko Sihova—“ko e ʻOtua ʻoku ʻa ʻEne ʻAfio ʻa e fakamelino.” (Loma 15:33) Fakakaukau ki he lahi ʻa ia ʻoku aʻu ki ai ʻa Sihova ke fakamafeia kitautolu ke maʻu ha vahaʻangatae melino mo ia. ʻI hotau tuʻunga ko e ngaahi hako angahalaʻia ʻo ʻĀtama mo ʻIví, ʻoku tau tuha mo e “totogi [ko ia] oe agahala.” (Loma 6:23, PM) Neongo ia, tuʻunga ʻi heʻene ʻofa lahí, kuo fokotuʻutuʻu ai ʻe Sihova maʻa hotau fakahaofí ʻaki ʻene fekau hifo hono ʻAlo ʻofaʻangá mei hēvani ke ʻaloʻi ko ha tangata haohaoa. Pea naʻe fai loto-lelei ki ai ʻa e ʻAló. Naʻá ne fakaʻatā ia tonu ke tāmateʻi ʻe he ngaahi fili ʻo e ʻOtuá. (Sione 10:17, 18) Ko e ʻOtua moʻoní naʻá ne toe fokotuʻu hake ʻa hono ʻAlo ʻofeiná, ʻa ia naʻá ne ʻoatu ki mui ki he Tamaí ʻa e mahuʻinga hono taʻataʻa naʻe lilingí, ʻa ia ʻe hoko ko ha huhuʻi ke fakahaofi ʻa e kau angahala fakatomalá mei he mate taʻengatá.—Lau ʻa e Hepelu 9:14, 24.
5, 6. ʻOku fēfē hono uesia ʻe he taʻataʻa ne lilingi ʻo Sīsuú ʻa e vahaʻangatae kuo maumau ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá?
5 ʻOku fēfē hono uesia ʻe he tokonaki ʻo e feilaulau huhuʻi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa e vahaʻangatae kuo maumau ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá? “Naʻe hilifaki kiate ia hotau tautea fakamelino,” ko hono fakahā ia ʻe Aisea 53:5, “pea ko hono ngaahi ta ko hotau faitoʻo ia.” ʻI he ʻikai fai ha vakai ki ai ko e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá, ko e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ʻe lava he taimí ni ke nau maʻu ha vahaʻangatae melino mo ia. “ʻA ia, ʻi heʻetau [ʻia Sīsū], ʻoku tau maʻu ni ʻa e huhuʻi, ko e meʻa ʻi hono taʻataʻa, ko e fakamolemole o ʻetau ngaahi angahala.”—Ef. 1:7.
6 ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú: “Nae leleiia ke nofo ae fonu kotoabe [ʻia Kalaisi].” ʻOku pehení koeʻuhi ko Kalaisi ʻa e tokotaha tefito ʻi hono fakahoko ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Pea ko e hā koā ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá? Ko e “fakamelino aki ae taataa,” ne lilingi ʻo Sīsū Kalaisí, “ke fakalelei ai ae gaahi mea kotoabe kiate ia.” Ko e “gaahi mea kotoabe” ʻa ia ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá ki ha vahaʻangatae melino mo iá ko e “gaahi mea i mamani” mo e “gaahi mea i he lagi.” Ko e hā kinautolu?—Lau ʻa e Kolose 1:19, 20, “PM.”
7. Ko e hā ʻa e “gaahi mea ʻi he lagi” mo e “gaahi mea i mamani” kuo ʻomai ki ha vahaʻangatae melino mo e ʻOtuá?
7 Ko e tokonaki ʻo e huhuʻí ʻokú ne ʻai ke malava ʻa e kau Kalisitiane paní, ʻa ia kuo “fakatonuhiaʻi kitautolu” ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá, ke “maʻu melino ai mo e ʻOtua.” (Lau ʻa e Loma 5:1.) ʻOku lave kia kinautolu ko e “gaahi mea ʻi he lagi” koeʻuhi ʻoku nau maʻu ha ʻamanaki fakahēvani pea “te nau Hau ʻi mamani” pea ngāue ko e kau taulaʻeiki ki he ʻOtuá. (Fkh. 5:10) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e “gaahi mea i mamani” ʻoku lave ia ki he faʻahinga fakatomala ʻo e tangatá, ʻa ia ʻe faifai atu pē ʻo aʻusia ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmaní.—Sāme 37:29.
8. ʻOku fēfē hono uesia koe ʻe hoʻo fakakaukauloto ki he lahi ʻa ia ʻoku aʻu ki ai ʻa Sihova ʻi hono fakamafeia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau hoko ʻo melino mo iá?
8 ʻI hono fakahāhā ʻene houngaʻia loto-moʻoni ki he tokonaki ʻa Sihová, naʻe tohi ʻe Paula ki he kau Kalisitiane Pani ʻi ʻEfesoó: “Koe Otua, aia oku mohu aloofa, . . . lolotoga e tau mate i he gaahi agahala, kuo ne fakamoui akitautolu fakataha mo Kalaisi, (kuo mou moui i he ofa).” (Ef. 2:4, 5, PM) Pe ʻoku tau maʻu ha ʻamanaki fakahēvani pe ko ha ʻamanaki fakamāmani, ʻoku tau moʻua lahi ki he ʻOtuá ki heʻene mohu ʻaloʻofa mo e ʻofa lahi. Ko hotau ngaahi lotó ʻoku fonu ʻi he houngaʻia ʻi heʻetau lāulea ki he lahi ʻa ia ʻoku aʻu ki ai ʻa Sihova ke ʻai ʻo malava ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke maʻu ʻa e melino mo ia. ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻoku fakamanamanaʻi ai ʻa e fāʻūtaha melino ʻa e fakatahaʻangá, ʻikai ʻoku totonu ke hanga heʻetau fakakaukauloto loto-houngaʻia ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻOtuá ʻo ueʻi kitautolu ke tau hoko ko e kau fakamelino?
Ako mei he Ngaahi Founga ʻa ʻĒpalahame mo ʻAisaké
9, 10. Naʻe fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe ʻĒpalahame ia ko ha tokotaha fakamelino ʻi heʻene fakafeangai kia Loté ʻi he taimi naʻe malanga hake ai ha fetēleni ʻi he vahaʻa ʻena kau tauhi-manú?
9 Fekauʻaki mo e pēteliake ko ʻĒpalahamé, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú: “Pea naʻe tui ʻa Epalahame ki he ʻOtua, pea naʻe lau ia maʻane maʻoniʻoni: pea naʻe ui ia ko e Takanga ʻo e ʻOtua.” (Sem. 2:23) Ko e tui ʻa ʻĒpalahamé naʻe ʻai ʻo hā mahino ia ʻi heʻene ngaahi founga ʻofa ʻi he melinó. Ko e fakatātaá, ʻi he tupu ʻo tokolahi ʻa e fanga sipi mo e fanga pulu ʻa ʻĒpalahamé, naʻe ʻalu ke toe fakalalahi ʻa e fetēleni ʻi he vahaʻa ʻene kau tauhi-manú mo ia hono ʻilamutu ko Loté. (Sen. 12:5; 13:7) Ko e fakaleleiʻanga mahinó naʻe māvae ʻa ʻĒpalahame mo Lote. ʻE fēfē ha feangainga ʻa ʻĒpalahame mo e tuʻunga pelepelengesi ko ení? ʻI he ʻikai ke ne ngāueʻaki hono taʻú mo hono tuʻunga mo e ʻOtuá ke tala ki hono ʻilamutú ʻa e meʻa ke faí, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻĒpalahame ia ko ha tokotaha fakamelino moʻoni.
10 “ʻA, ʻoua naʻa ta kē kitaua, pe ko ʻeta kau tauhimanu,” ko e tala ange ia ʻe ʻĒpalahame ki hono ʻilamutú, “he ʻoku ta kainga.” Naʻe hoko atu ʻa e pēteliaké: “ʻIkai ko ena ʻa e fonua kotoa ke ke faʻiteliha ki ai? Ta mavae muʻa mo au: kapau te ke fakatoʻohema koe, pea u toʻomataʻu au; pea kapau te ke fakatoʻomataʻu, pea te u fakatoʻohema.” Naʻe fili ʻe Lote ʻa e konga mahu taha ʻo e fonuá, ka ko ʻĒpalahame naʻe ʻikai te ne ʻingoʻingo kia Lote. (Sen. 13:8-11) Ki muí ʻi he taimi naʻe taki pōpula ai ʻa Lote ʻe he kau tau fakatūʻutá, naʻe ʻikai toumoua ʻa ʻĒpalahame ke fakahaofi hono ʻilamutú.—Sen. 14:14-16.
11. Naʻe fēfē tuli ʻa ʻĒpalahame ki he melino mo hono ngaahi kaungāʻapi Filisitiá?
11 Toe fakakaukau atu ki he anga ʻo e tuli ʻa ʻĒpalahame ki he melinó mo hono ngaahi kaungāʻapi Filisitiá ʻi he fonua ko Kēnaní. Naʻe hanga ʻe he kau Filisitiá ʻo “faao fakamalohi” ha vaikeli naʻe keli ʻe he kau sevāniti ʻa ʻĒpalahamé ʻi Peasipa. ʻE fēfē tali ha tangata ʻa ia kuó ne fakahaofi hono ʻilamutú ʻaki ʻene ikunaʻi ʻa e ngaahi tuʻi ʻe toko fā naʻa nau puke pōpula iá ki he tōʻonga ko ení? ʻI he ʻikai ke faitau fakafepaki pea toe maʻu mai ʻene vaikelí, naʻe fili ʻa ʻĒpalahame ke nofoʻaki fakalongolongo pē fekauʻaki mo e meʻá. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe ʻaʻahi atu ʻa e Tuʻi Filisitiá kia ʻĒpalahame ke fai ha fuakava ʻo e melino. ʻI ha toki hili pē haʻane ʻai ʻa ʻĒpalahame ke fakapapau ange kiate ia te ne anga-lelei ki he hako ʻo e tuʻi Filisitiá ne ʻohake ai ʻe ʻĒpalahame ʻa e meʻa fekauʻaki mo ʻene vaikeli kuo kaihaʻasí. ʻI he ʻohovale he fanongo fekauʻaki mo e meʻá ni, naʻe toe fakafoki ʻe he tuʻí ʻa e vaikelí kia ʻĒpalahame. Ka kia ʻĒpalahame, naʻá ne hokohoko atu ke nofo melino ko ha tokotaha nofo ʻāunofo ʻi he fonuá.—Sen. 21:22-31, 34, PM.
12, 13. (a) Naʻe fēfē muimui ʻa ʻAisake ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻene tamaí? (e) Naʻe fēfē hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi founga ʻofa ki he melinó ʻa ʻAisaké?
12 Ko e foha ʻo ʻĒpalahame ko ʻAisaké naʻá ne muimui ʻi he ngaahi founga ʻofa ʻi he melinó ʻa ʻene tamaí. ʻOku hā mahino eni mei he anga ʻo e feangainga ʻa ʻAisake mo e kau Filisitiá. Koeʻuhi ko ha honge ʻi he fonuá, naʻe fetukutuku ai ʻe ʻAisake hono kau nofoʻangá fakatokelau, mei Pea-lehai-loʻai ʻi he vahefonua pakukā ʻo Nīkepí ki he feituʻu mahu ange ʻo e kau Filisitiá ʻi Kela. ʻI aí naʻe tāpuakiʻi ai ʻa ʻAisake ʻe Sihova ʻaki ʻa e ngoue lahi fau pea fakatokolahi mo ʻene fanga monumanú. Naʻe kamata ke meheka kiate ia ʻa e kau Filisitiá. ʻI he ʻikai loto ke lakalakaimonū ʻo hangē ko e lakalakaimonū ʻa ʻene tamaí, naʻe pupunu pe tāpuni ʻe he kau Filisitiá ʻa e ngaahi vaikeli naʻe keli ʻe he kau sevāniti ʻa ʻĒpalahamé ʻi he vahefonuá. Faifai atu pē, naʻe tala ange ʻe he tuʻi Filisitiá kia ʻAisake ke ‘hiki meiate kinautolu.’ Ko e tangata melino ko ʻAisaké naʻá ne talangofua.—Sen. 24:62; 26:1, 12-17.
13 Hili ʻa e fetukutuku mamaʻo ange ʻe ʻAisake hono ʻapitangá, naʻe toe keli heʻene kau tauhi-sipí ha vaikeli ʻe taha. Naʻe taukaveʻi ʻe he kau tauhi-sipi Filisitiá ko e vaí ʻanautolu. Hangē ko ʻene tamaí, ʻa ʻĒpalahame, naʻe ʻikai ke faitau ʻa ʻAisake koeʻuhi ko ha vaikeli. Ka, naʻe toe fekau ʻe ʻAisake ʻene kau tangatá ke toe keli ha vaikeli. Naʻe toe taukaveʻi pē ʻe he kau Filisitiá eni ko ʻenau meʻa. Koeʻuhi ko e melinó, naʻe fetukutuku ai ʻa ʻAisake hono fuʻu ʻapitangá ʻo mamaʻo ki ha toe feituʻu ʻe taha. ʻI aí naʻe keli ai ʻe heʻene kau sevānití ha vaikeli naʻe fakahingoa ʻe ʻAisake ko Leopote. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻá ne fetukutuku ki he vahefonua mahu ange ʻo Peasipa, ʻa ia naʻe tāpuakiʻi ai ia ʻe Sihova peá ne toe tala ange kiate ia: “ʻOua te ke manavahe, he ʻoku ou ʻiate koe, pea te u tapuakiʻi koe, pea te u fakatokolahi ho hako koeʻuhia ko Epalahame naʻe tamaioʻeiki kiate au.”—Sen. 26:17-25.
14. Naʻe fēfē fakamoʻoniʻi ʻe ʻAisake ia ko ha tokotaha fakamelino he taimi naʻe kumi ai ʻa e tuʻi Filisitiá ke fai ha fuakava ʻo e melino mo iá?
14 Naʻe maʻu moʻoni ʻe ʻAisake ʻa e malava ke tauʻi ʻene totonu ke ngāueʻaki kotoa ʻa e ngaahi vaikeli kuo keli heʻene kau sevānití. He ko ē, ko e tuʻi Filisitiá ē mo ʻene kau ʻōfisá naʻa nau ʻalu atu ke ʻaʻahi kiate ia ʻi Peasipa pea kumi ke fai ha fuakava ʻo e melino mo ia, ʻo pehē: “Ko ʻene matuʻaki eʻa kiate kimautolu ʻoku kau ʻa Sihova mo koe.” Neongo ia, koeʻuhi ko e melinó, naʻe fili ai ʻa ʻAisake ia ke fetukutuku lahi hake he tuʻo tahá ʻi haʻane faitau. Ko e toe taimi foki ko ení naʻe fakamoʻoniʻi ai pē ʻe ʻAisake ia ko ha tokotaha fakamelino. ʻOku fakahaaʻi ʻe he lēkooti fakahisitōliá: “Pea fai ʻe ia [maʻa ʻene kau ʻaʻahí ha] katoanga, pea nau kai mo inu. Pea nau ʻa hengihengi ʻo fefuakavaʻaki; pea toki tukuange kinautolu ʻe Aisake, pea nau mavae lelei [‘melino,’ NW] mo ia.”—Sen. 26:26-31.
Ako mei he Foha ʻa Ia Naʻe ʻOfa Taha Ai ʻa Sēkopé
15. Ko e hā naʻe ʻikai malava ai ʻa e fanga tokoua ʻo Siosifá ke lea melino kiate iá?
15 Ko e foha ʻo ʻAisake ko Sēkopé naʻá ne tupu hake ko ha tangata “angamaopo.” (Sen. 25:27) Hangē ko ia naʻe lāulea ki ai ʻi he kamatá, naʻe kumi ʻa Sēkope ke fakamelino mo hono tokoua, ko ʻĪsoa. ʻIkai ha veiveiua, ko Sēkope kuó ne maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga fakamelino ʻa ʻene Tamaí, ʻa ʻAisake. Ko e hā ʻe lava ke leaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi foha ʻo Sēkopé? ʻI hono ngaahi foha ʻe toko 12, ko Siosifa ʻa e tokotaha ʻa ia naʻe ʻofa taha ai ʻa Sēkopé. Ko Siosifá ko ha foha talangofua ia mo fakaʻapaʻapa ʻa ia naʻá ne tokanga lahi ki he ngaahi meʻa ʻene tamaí. (Sen. 37:2, 14) Kae kehe, ko e fanga tokoua lalahi ʻo Siosifá naʻa nau hoko ʻo loto-kovi kiate ia ʻo ʻikai malava ke lea melino kiate ia. ʻI he anga-fakamamahi, naʻa nau fakatau pōpula atu ʻa Siosifa pea kākaaʻi ʻenau tamaí ke tui kuo tāmateʻi ʻa Siosifa ʻe ha manu fekai.—Sen. 37:4, 28, 31-33.
16, 17. Naʻe fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe Siosifa ko ha tokoua ʻofa ki he melinó ia ki hono fanga tokouá?
16 Naʻe fakamoʻoniʻi naʻe kau ʻa Sihova mo Siosifa. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe hoko ʻa Siosifa ko e palēmia ʻo ʻIsipite—ko e pule hono ua pē ia kia Feló. ʻI he taimi naʻe hanga ai ʻe ha fuʻu honge lahi ʻo ʻomai ʻa e fanga tokoua ʻo Siosifá ki ʻIsipité, naʻe halaʻatā haʻanau fakatokangaʻi ia ʻi hono teunga fakaʻofisiale faka-ʻIsipité. (Sen. 42:5-7, PM) He mei faingofua ē kia Siosifa ke totongi fakafoki ki hono fanga tokouá ki heʻenau anga-fakamamahi ange kiate ia mo ʻenau tamaí! Kae kehe, ʻi he ʻikai ke ne kumi sāuní, naʻe feinga ʻa Siosifa ke fakamelino mo kinautolu. ʻI he taimi ne hā mahino ai kuo fakatomala hono fanga tokouá, naʻá ne ʻai leva ke nau ʻiloʻi ia, heʻene pehē: “ʻOua te mou mamahi, pea ʻoua te mou tautea kimoutolu ʻi hoʻomou fakatau au ki heni: he naʻe tuku mai au ʻe he ʻOtua ke u muʻomuʻa kiate kimoutolu ke fai ha fakamoʻui.” Naʻá ne ʻuma leva ki hono ngaahi tokouá kotoa, ʻo ne tāupe ʻi honau uʻá ʻo ne tangi.—Sen. 45:1, 5, 15.
17 Hili e mate ʻenau tamaí, naʻe fakakaukau ʻa e fanga tokoua ʻo Siosifá te ne faisāuni ange nai kiate kinautolu. ʻI heʻenau fakahaaʻi ange kiate ia ʻenau ilifiá, “naʻe tangi” ʻa Siosifa peá ne tali ange: “ʻOua te mou manavahe: te u tauhi kimoutolu mo hoʻomou tamaiki.” Ko Siosifa ʻofa ki he melinó “naʻa ne fakanonga kinautolu, ʻo fakafiemalie honau loto.”—Sen. 50:15-21.
“Naʻe Tohi Moʻotau Akonekina”
18, 19. (a) Kuo fēfē hoʻo maʻu ʻaonga mei he lāulea ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau fakamelino kuo lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hokó?
18 “He ʻilonga ha meʻa naʻe tohi muʻa naʻe tohi moʻotau akonekina,” ko e tohi ia ʻa Paulá, “koeʻuhi ko e meʻa ʻi he fakakataki mo e poupou ʻoku fai ʻe he folofola ke tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki lelei.” (Loma 15:4) Kuo fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei he lāulea ʻo ʻikai ngata pē ki he faʻifaʻitakiʻanga hulu fau ʻa Sihová kae pehē foki ki he ngaahi fakamatala Fakatohitapu fekauʻaki mo ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope mo Siosifa?
19 ʻIkai ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he fakakaukau loto-houngaʻia fekauʻaki mo e meʻa kuo fai ʻe Sihova ke fakaleleiʻi ʻa e vahaʻangatae kuo maumau ʻi he vahaʻa ʻoʻona mo e faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá ke fai ʻa e meʻa kotoa ʻe lavá ke tuli ki he melino mo e niʻihi kehé? Ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, mo Siosifá ʻoku fakahaaʻi ai ko e ngaahi mātuʻá ʻe lava ke ʻi ai ʻenau tākiekina lelei ki heʻenau fānaú. ʻIkai ko ia pē, ko e ngaahi fakamatala ko ení ʻoku toe fakahaaʻi ai ʻoku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi feinga ʻa e faʻahinga ʻoku nau kumi ke fakamelinó. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he lave ʻa Paula kia Sihova ko e “ʻOtua ʻoku ʻa ʻEne ʻAfio ʻa e fakamelino.” (Lau ʻa e Loma 15:33; 16:20.) Ko e kupu hoko maí ʻe lāulea ki he ʻuhinga naʻe fakamamafaʻi ai ʻe Paula ʻa e fiemaʻu kiate kitautolu ke tuli ki he melinó mo e founga ʻe lava ke tau hoko ai ko e kau fakamelinó.
Ko e Hā Naʻá Ke Akó?
• ʻI he founga fē naʻe kumi ai ʻa Sēkope ke fakamelino ʻi he taimi naʻá ne teu feʻiloaki ai mo ʻĪsoá?
• Kuo fēfē hono uesia koe ʻi he meʻa naʻe fai ʻe Sihova ke fakamafeia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau melino mo iá?
• Ko e hā kuó ke ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kau fakamelino ko ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, mo Siosifa?
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Ko e hā ʻa e sitepu mahuʻinga taha naʻe fai ʻe Sēkope ʻi heʻene fakamelino mo ʻĪsoá?