“Lele . . . Koeuhi Ke Mou Maʻu”
“Ke behe hoo mou lele, koeuhi ke mou maʻu.”—1 KOL. 9:24, PM.
1, 2. (a) Ko e hā naʻe ngāueʻaki ʻe Paula ke fakalototoʻaʻi ʻaki ʻa e kau Kalisitiane Hepeluú? (e) Ko e hā ʻoku ekinaki ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke faí?
ʻI HEʻENE tohi ki he kau Hepeluú, naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha lea fakaefakatātā mālohi ke fakaʻaiʻai hono kaungā Kalisitiané. Naʻá ne fakamanatu kia kinautolu naʻe ʻikai ko kinautolu pē ʻi he lele he lova ki he moʻuí. Naʻe haʻofia kinautolu ʻe ha “ʻao kau fakamoʻoni ʻoku fuʻu pehe fau,” ʻa ia naʻa nau lavameʻa kakato ʻi he lová. ʻI hono mahinoʻi lelei ʻa e ngaahi ngāue faitōnunga mo e ngaahi feinga mālohi ʻa e kau fakamelomelo ko ení ʻe ʻoange ai ʻa e fakalototoʻa ki he kau Kalisitiane Hepeluú ke tutui atu pea ʻoua ʻe foʻi ʻi heʻenau lová.
2 ʻI he kupu ki muʻá, naʻa tau lāulea ai ki he ʻalunga moʻui ʻa e niʻihi ʻi he lotolotonga ʻo e “ʻao kau fakamoʻoni.” Naʻa nau fakahāhā kotoa ko e tui taʻemaueá naʻá ne fakamafeia kinautolu ke mateaki ai pē ki he ʻOtuá, ʻo hangē naʻa nau tutui atu ʻi ha lova ki he ngataʻangá. ʻE lava ke tau maʻu ha lēsoni mei heʻenau lavameʻá. Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻi he kupu ko iá, naʻe ʻoatu ʻe Paula ʻa e ekinaki ko ení ki hono kaungā sevānití, kau ai kitautolu: “Ke tau huʻihuʻi ʻa e fakamamafa kotoa pe, mo e angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai, pea tau kitaki atu ʻetau lele he fakapuepue kuo tala humaki mai kiate kitautolu.”—Hep. 12:1.
3. Ko e hā ʻa e poini ʻo e akonaki ʻa Paula fekauʻaki mo e kau lelé ʻi he ngaahi sipoti faka-Kalisí?
3 Fekauʻaki mo e lova lelé, ʻa e taha ʻo e ngaahi feʻauhi ʻatelita manakoa ʻo e ʻahó, ʻoku tala mai kiate kitautolu ʻe he tohi Backgrounds of Early Christianity “ko e fakamālohisino mo e feʻauhi ʻa e kau Kalisí naʻe fai taʻevala.”a ʻI he ngaahi tuʻunga peheé, naʻe huʻi ʻe he kau lelé ha faʻahinga toe fakamamafa pe fakamafasia ʻe lava ke ne fakamāmālieʻi kinautolu. Lolotonga te tau fakafepaki nai ki he ʻikai haʻanau anga-fakanānā mo tāú, naʻa nau lele ʻi he founga ko iá mo e taumuʻa ʻataʻatā pē ke ikunaʻi e palé. Ko e ʻuhinga ʻa Paulá ke maʻu ʻa e pale ʻi he lova ki he moʻuí, ʻoku fiemaʻu ki he kau lelé ke toʻo ha faʻahinga fakafaingataʻaʻiaʻanga pē. Ko ha faleʻi lelei eni maʻá e kau Kalisitiane he taimi ko iá, pea pehē foki kiate kitautolu he ʻaho ní. Ko e hā ʻa e ngaahi fakamamafa pe ngaahi kavenga te ne ngali taʻofi kitautolu mei hono maʻu ʻa e pale ʻi he lova ki he moʻuí?
“Huʻihuʻi ʻa e Fakamamafa Kotoa Pe”
4. Ko e hā naʻe moʻua ki ai ʻa e kakai ʻi he ʻaho ʻo Noá?
4 Ko e akonaki ʻa Paulá ke “huʻihuʻi ʻa e fakamamafa kotoa pe.” ʻOku kau ai ʻa e meʻa kotoa ʻe ngali taʻofi ai kitautolu mei hono ʻoatu ʻetau tokanga kakató mo e feinga lelei tahá ki he lova ʻoku tau lele aí. Ko e hā nai ʻa e ngaahi fakamamafa ko iá? ʻI he vakai atu kia Noa—ʻa e taha ʻo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga naʻe lave ki ai ʻa Paulá—ʻoku tau manatu ai ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú: “Pea hangē ko ia naʻe fai ʻi he kuonga ʻo Noa, ʻe pehe foki ʻi he kuonga ʻo e Fanautama ʻa Tangata.” (Luke 17:26) Naʻe ʻikai ke lea tefito ʻa Sīsū fekauʻaki mo e fakaʻauha taʻehanotatau ʻoku teu ke hoko maí; naʻá ne lave ki he founga moʻui ʻa e kakaí. (Lau ʻa e Mātiu 24:37-39.) Ko e tokolahi ʻo e kakai ʻi he ʻaho ʻo Noá naʻe ʻikai te nau fakahaaʻi ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he ʻOtuá, tuku kehe ʻa e feinga ke fakahōifua kiate iá. Ko e hā kuó ne fakahohaʻasi kinautolú? ʻIkai ha meʻa anga-kehe. Ko e kai, inu, mo e mali—ko e ngaahi meʻa anga-maheni pē ʻo e moʻuí. Ko e palopalema moʻoní naʻe “ʻikai te nau ʻaloʻiloa,” hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú.
5. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau lavameʻa kakato ai ʻi he lová?
5 Hangē ko Noa mo hono fāmilí, ʻoku lahi ʻa e meʻa ke tau fai ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku fiemaʻu haʻatau maʻuʻanga moʻui pea tokangaʻi kitautolu mo hotau fāmilí. ʻE lava ke kāpui ai e konga lahi hotau taimí, iví, mo e koloá. Tautefito ki he ngaahi taimi faingataʻa fakaʻekonōmiká, ʻoku faingofua ai ke hoko ʻo loto-moʻua fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻo e moʻuí. ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane ʻosi fakatapuí, ʻoku toe ʻi ai hotau ngaahi fatongia fakateokalati mahuʻinga. ʻOku tau kau ʻi he ngāue fakafaifekaú, teuteu mo kau ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, pea tauhi ke mālohi fakalaumālie ʻaki ʻa e ako fakafoʻituitui mo e lotu fakafāmili. Neongo ʻa e meʻa kotoa naʻe pau ke fai ʻe Noa ʻi he tauhi ki he ʻOtuá, “naʻa ne fai ia.” (Sen. 6:22) Ko e moʻoni, ko hono tauhi ʻa e fakamamafa kuo pau ke tau toʻó ke siʻisiʻi tahá, pea pehē ki he fakaʻehiʻehi mei hono ʻai ha faʻahinga kavenga pē ʻoku ʻikai fiemaʻú, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia kapau te tau lele ʻi he lova faka-Kalisitiane ki he ngataʻangá.
6, 7. ʻOku totonu ke tauhi maʻu ʻi he ʻatamaí ʻa e akonaki fē ʻa Sīsuú?
6 Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻa Paulá ʻi heʻene pehē ke huʻihuʻi ʻa e “fakamamafa kotoa pe”? Ko e moʻoni, heʻikai lava ke tau toʻo fakaʻaufuli kitautolu mei he ngaahi fatongia kotoa pē ʻoku tau maʻú. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, tauhi ʻi he ʻatamaí ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “ʻOua te mou lotomoʻua, ʻo mou pehe, Te tau kai ai e ha mo inu e ha? mo kofuʻaki ʻa e ha? he ko e ngāhi mea ko eni ʻoku hehenga ki ai ʻa Senitaile: pea ʻoku meaʻi ʻe hoʻomou Tamai Fakalangi ʻoku tāu mo kimoutolu ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa.” (Mt. 6:31, 32) Ko e ngaahi lea ʻa Sīsuú ʻoku fakahuʻunga ia naʻa mo e ngaahi meʻa anga-maheni ʻoku lau ʻi he moʻuí hangē ko meʻakai mo e vala ʻe lava ke hoko ko ha kavenga pea ko ha maka tūkiaʻanga kapau heʻikai tauhi kinautolu ʻi honau tuʻunga totonú.
7 Tokanga ki he ngaahi lea ʻa Sīsuú: “ʻOku meaʻi ʻe hoʻomou Tamai Fakalangi ʻoku tāu mo kimoutolu ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa.” ʻOku fakahuʻunga eni ko ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova, te ne fai ʻene tafaʻakí ke tokangaʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú. Ke fakapapauʻi, ko e “ngāhi meʻa ko ia kotoa” ʻe kehe nai ia mei he meʻa ʻoku tau hehema ke saiʻia mo fiemaʻu fakafoʻituituí. Kae kehe, ʻoku tala mai ke ʻoua naʻa tau loto-moʻua fekauʻaki mo e “ngāhi mea ko eni ʻoku hehenga ki ai ʻa Senitaile.” Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe faleʻi ki mui ʻe Sīsū ʻa ʻene kau fanongó: “Mou lamasi kimoutolu, naʻa ʻiloange ʻe mafatukituki homou loto, ko e meʻa ʻi he faʻa kai, mo e faʻa inu, mo e faʻa lotomoʻua ki he moʻui ni, pea lapasi kimoutolu ʻe he ʻaho ko ia ʻo hangē ko ha hele puna.”—Luke 21:34, 35.
8. Ko e hā ʻoku tautefito ai ʻi he taimí ni ke “huʻihuʻi ʻa e fakamamafa kotoa pe”?
8 Ko e tepí ʻoku ʻi muʻa mai pē. He meʻa fakaʻofa moʻoni ia ʻe hokó kapau te tau fakaʻatā kitautolu ke fakakavengaʻiʻaki ʻa e ngaahi fakamamafa ʻikai fiemaʻú ʻa ia ʻe lava ke ne taʻofi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau mātuʻaki ofi atu ai ki he ngataʻangá! Ko ia ai, ko e akonaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá, ʻoku mātuʻaki fakapotopoto: “Koe aga faka-Otua moe loto fiemalie, koe koloa lahi ia.” (1 Tim. 6:6, PM) Ko ʻetau tokanga ki he ngaahi lea ʻa Paulá ʻe fakaleleiʻi lahi ai ʻetau ʻamanaki ke maʻu ʻa e palé.
“Angahala ʻOku Tau Moʻuangofua ki Ai”
9, 10. (a) ʻOku ʻuhinga nai ki he hā ʻa e kupuʻi lea “angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai”? (e) ʻE fēfē nai haʻatau fihia?
9 Tānaki atu ki he “fakamamafa kotoa pe,” naʻe lave ʻa Paula ki hono huʻihuʻi ʻa e “angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai.” Ko e hā nai ia? Ko e ʻikai ha tuí. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “moʻuangofua” ʻoku hā tuʻo taha pē ʻi he Tohi Tapú, ʻi he veesi ko ení. Naʻe pehē ʻe ha mataotao ko Albert Barnes: “Hangē pē ko e tokanga ʻa ha tokotaha lele ke ʻoua naʻá ne fakamafasia ia ʻaki ha vala ʻe ngali takatakai ʻi hono ongo ongo vaʻé heʻene lelé, pea taʻofi ai ia, ʻoku totonu ke pehē mo e Kalisitiané, ʻa ia ʻoku tautefito ʻa e totonu ke ne tuku ki tafaʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku hangē ko ení.” ʻE fēfē nai ha hoko ha Kalisitiane ʻo moʻua pe fihia, ʻo iku ai ʻene tuí ʻo vaivai?
10 Ko ha Kalisitiane heʻikai mole ʻene tuí ʻi ha pō pē ʻe taha. ʻE hoko māmālie nai ia, naʻa mo haʻane olopoto. Ki muʻa ange ʻi heʻene tohí, naʻe fakatokanga ai ʻa Paula fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e “ʻauhia atu” mo e ‘ai ha loto kovi he taʻetui.’ (Hep. 2:1; 3:12) ʻI he taimi ʻoku fihia ai e vaʻe ʻo ha tokotaha lele ʻi hono valá, ʻokú ne tō ʻo ʻikai mei lava ʻo kalofi. Ko e fakatuʻutāmaki ʻo e fihiá ʻoku tautefito ʻene lahí kapau ʻoku tukunoaʻi ʻe he tokotaha lelé ʻa e fakatuʻutāmaki hono tui ʻo ha vala pau lolotonga ʻa e lelé. Ko e hā nai naʻá ne fakatupunga ia ke tukunoaʻi ʻa e fakatuʻutāmakí? Mahalo ko e taʻetokanga pe falala tōtuʻa pe ko ha fakahohaʻa. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau maʻu mei he akonaki ʻa Paulá?
11. Ko e hā nai te ne fakatupunga kitautolu ke mole ʻa e tuí?
11 ʻOku totonu ke tau manatuʻi ko e mole ʻa e tuí ko e ikuʻanga ia ʻo e meʻa naʻa tau fai nai ʻi he faai mai ʻa e taimí. Fekauʻaki mo e “angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai,” ʻoku pehē ʻe ha mataotao ʻe taha “ko e angahala ia ʻokú ne maʻu ʻaonga lahi taha fekauʻaki mo kitautolú, ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoku tau ʻi aí, ko ʻetau moʻuí, ko hotau kaungā feohí.” Ko e foʻi fakakaukaú ko hotau ʻātakaí, hotau ngaahi vaivaiʻanga fakafoʻituituí, hotau ngaahi feohí ʻe lava kotoa ke nau fai ha tākiekina mālohi kia kitautolu. ʻE lava ke nau fakatupunga ha vaivai ʻi heʻetau tuí pe naʻa mo hono ʻai ke mole ia.—Mt. 13:3-9.
12. Ko e hā e ngaahi fakamanatu ʻoku totonu ke tau tokanga ki ai ke ʻoua te tau tofanga ʻi ha mole ʻa e tuí?
12 ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, ko e kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo potó kuo nau fakamanatu mai ke tau tokanga fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau sio mo fanongo ki aí, ʻa ia ko e pehē, ʻa e meʻa ʻoku tau tuku ki ai hotau lotó mo e ʻatamaí. Kuo fakatokanga mai kiate kitautolu fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e fihia ʻi he tuli ki he paʻangá mo e koloá. ʻE fakaheleleuʻi nai kitautolu ʻe he fetapaki mo e fakaholomamata ʻo e māmani fakafiefiá pe ko e fakaʻaliʻali taʻetuku ʻo e ngaahi naunau foʻoú. ʻE hoko ko ha hala fakavalevale ia ke ongoʻi ko e akonaki peheé ʻoku fuʻu fakangatangata pe ʻoku ngāueʻaki pē ia ki he niʻihi kehé, lolotonga ko kitautolu fakafoʻituitui ʻoku tau hao pē nai mei he ngaahi faingataʻá. Ko e olopotó mo e kākaá ʻa e fihiaʻanga ʻoku ʻai ʻe he māmani ʻo Sētané ʻi hotau ʻalungá. Ko e taʻetokangá, falala tōtuʻa kia kitá, mo e ngaahi fakahohaʻá kuo tō ai ʻa e niʻihi, pea ko e ngaahi meʻa peheé ʻe lava ke ne uesia ʻetau ʻamanaki ke maʻu ʻa e pale ʻo e moʻuí.—1 Sione 2:15-17.
13. ʻE lava fēfē ke tau maluʻi kitautolu mei he ngaahi tākiekina fakatupu maumaú?
13 ʻI he ʻaho ki he ʻaho, ʻoku tau eʻa atu ki he kakai ʻoku nau pouaki e ngaahi taumuʻa, ngaahi tuʻunga, mo e fakakaukau ʻa e māmani takatakai kia kitautolú. (Lau ʻa e Efeso 2:1, 2.) Kae kehe, ko e lahi ʻa ia ʻe uesia ai kitautolú ʻoku fakatuʻunga lahi ia ʻia kitautolu, ʻi he anga ʻetau fakafeangai ki he ngaahi tākiekina ko ení. Ko e “ʻatā” pe ʻea naʻe lea ʻa Paula fekauʻaki mo iá ʻoku fakatupu mate. Kuo pau ke tau tokanga maʻu pē ke ʻoua naʻa hoko ʻo kāsia, pe fakafulutāmakiaʻi, pea ʻikai lava ai ʻo ʻosiki ʻa e lová. Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tau maʻu ke kei nofo ai ʻi he lová? Ko Sīsū ʻa e tokotaha lele muʻomuʻa haohaoá, ko hoʻo leá nai ia. (Hep. 12:2) ʻOku tau toe maʻu foki mo e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá, he naʻá ne lau ia ʻi he lotolotonga ʻo e kau lele ʻi he lova faka-Kalisitiané pea fakaʻaiʻai hono ngaahi kaungātuí ke faʻifaʻitaki kiate ia.—1 Kol. 10:34 (11:1, PM); Fili. 3:14.
“Ke Mou Maʻu”—Anga-Fēfē?
14. Naʻe fēfē vakai ʻa Paula ki heʻene kau fakafoʻituitui ʻi he lová?
14 Naʻe fēfē vakai ʻa Paula ki heʻene kau fakafoʻituitui ʻi he lová? ʻI heʻene lea fakaʻosi ki he kau mātuʻa mei ʻEfesoó, naʻá ne pehē: “Ka talāʻehai ʻoku ou lau ʻeku moʻui ko e meʻa mahuʻinga, pē tatau kiate au mo e lava o ʻeku fakapuepue, mo e lakanga naʻa ku maʻu mei he ʻEiki ko Sisū.” (Ng. 20:24) Naʻá ne loto-lelei ke feilaulauʻi ʻa e meʻa kotoa, kau ai ʻene moʻuí, kae lava ke ʻosiki ʻa e lová. Kia Paula, ko e kotoa ʻene ngaahi feingá mo e ngāue mālohi ʻi he fekauʻaki mo e ongoongo leleí ʻe iku taʻeʻaonga kapau te ne taʻemalava ʻi ha faʻahinga founga ke ʻosiki ʻa e lová. Kae kehe, naʻe ʻikai ke ne falala-kia-kita, ʻo ongoʻi heʻikai te ne taʻemalava ke ikuna ʻa e lová. (Lau ʻa e Filipai 3:12, 13.) Ofi pē ki he ngataʻanga ʻene moʻuí naʻá ne lea ʻi ha falala-pau lahi: “Kuo u tau ʻa e tau lelei, kuo u lavaʻi ʻa e fakapuepue, kuo u tauhi mai ʻa e tui totonu.”—2 Tim. 4:7.
15. Ko e hā e fakalototoʻa naʻe ʻoange ʻe Paula ki hono kaungā lele ʻi he lová?
15 Tānaki atu ki aí, naʻe ʻi ai ha holi mālohi ʻia Paula ke sio ki hono kaungā Kalisitiané ʻoku nau ʻosiki ʻa e lová ʻo ʻikai foʻi ʻi he halá. Ko e fakatātaá, naʻá ne ekinaki ki he kau Kalisitiane ʻi Filipaí ke ngāue mālohi maʻa honau fakamoʻuí tonu. Naʻe fiemaʻu ke nau tauhi “takiloa atu ʻa e folofola ʻo e moʻui.” Naʻá ne hoko atu: “Koeʻuhi ke ai ha meʻa ke u polepole ai ʻi he ʻAho ʻo Kalaisi, ko e ʻikai iku noa ʻeku lele naʻe fai, pe iku noa ʻeku fakaongosia.” (Fili. 2:16) ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻá ne ekinaki ki he kau Kalisitiane ʻi Kolinitoó: “Lele, koeuhi ke mou maʻu [ʻa e palé].”—1 Kol. 9:24, PM.
16. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ʻai ke hā mahino mai ʻa e taumuʻá pe palé?
16 ʻI ha lova lōloa, hangē ko ia ko ha malafoní, ko e tepí ʻoku ʻikai hā mai ʻi he kamatá. Kae kehe, ʻi he kotoa ʻo e lová, ʻoku tokanga taha maʻu pē ha tokotaha lele ki he tepí. Ko e tokangataha ko iá ʻoku hoko ʻo hā mahino ange ʻi he taimi ʻokú ne ʻilo ai kuo ofi ʻa e taumuʻá. ʻOku totonu ke peheni ʻetau lová. Ko e taumuʻá, pe palé, ʻoku fiemaʻu ke moʻoni ia kia kitautolu. ʻE tokoni ia kia kitautolu ke maʻu ia.
17. ʻOku fēfē kaunga ʻa e tuí ʻi he hanganaki tokangataha ki he palé?
17 “Ko e anga ʻo tui, ʻoku ne fakasino ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanekina, ʻoku ne mafakamoʻoni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ha,” ko e tohi ia ʻa Paulá. (Hep. 11:1) Naʻe loto-lelei ʻa ʻĒpalahame mo Sela ke tukuange ha founga moʻui fiemālie kae moʻui ‘ko e ʻāunofo mo e muli kinaua ʻi mamani.’ Ko e hā naʻá ne tokoniʻi kinauá? ‘Kuó na sio [ki hono fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá] mei he mamaʻó.’ Naʻe talitekeʻi ʻe Mōsese ʻa e “maʻu fakataimi pe ha malie tuʻu he angahala” mo e “koloa ʻo Isipite.” Naʻe fēfē ʻene maʻu ʻa e tui mo e mālohi ke fai peheé? Naʻá ne “sio fakamamaʻu atu ki he totongi.” (Hep. 11:8-13, 24-26) ʻOku mahino, naʻe kamataʻaki ʻe Paula ʻene fakamatalaʻi taki taha ʻa e kakai ko ení ʻaki ʻa e lea “ko tui.” Naʻe fakamafeia kinautolu ʻe he tuí ke sio fakalaka atu ʻi he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi faingataʻa ʻo e lolotongá pea sio ki he meʻa naʻe fai ʻe he ʻOtuá maʻanautolú mo ia ʻoku teʻeki ke ne faí.
18. Ke huʻihuʻi ʻa e “angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai,” ko e hā e ngaahi sitepu pau ʻe lava ke tau faí?
18 ʻI he fakalaulauloto ki he kau tangata mo e kau fefine ʻo e tuí naʻe lave ki ai ʻi he Hepelū vahe 11 pea faʻifaʻitaki ki heʻenau faʻifaʻitakiʻangá, ʻe lava ke tau fakatupulekina ai ʻa e tuí pea huʻihuʻi ʻa e “angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai.” (Hep. 12:1) Pehē foki, ʻe lava ke tau “fetokangaʻaki, ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻa kitautolu ki he feʻofaʻaki mo e ngaue lelei” ʻaki ʻa e fakatahataha fakataha mo e kakai ʻoku nau fakatupulekina ha tui pehē.—Hep. 10:24.
19. ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e hanganaki tokangataha ki he palé?
19 ʻOku tau ofi ki he ngataʻanga ʻetau lová. Ko e tepí ʻoku hā lelei mai. Fakafou ʻi he tui mo e tokoni ʻa Sihová, ʻe lava foki ke tau “huʻihuʻi ʻa e fakamamafa kotoa pe, mo e angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai.” ʻIo, ʻe lava ke tau lele ʻi ha founga ʻe lava ke tau maʻu nai ai ʻa e palé—ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ʻe hotau ʻOtua mo e Tamai, ko Sihová.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Naʻe fakatupu ʻita eni ki he kau Siu ʻo e kuonga muʻá. Fakatatau ki he tohi ʻo e 2 Makapeo, naʻe fakatupunga ai ha fekīhiaki lahi ʻaupito ʻi he taimi, ko ha feinga faka-Hēleni, naʻe fokotuʻu atu ai ʻe he taulaʻeiki lahi angatuʻu ki he moʻoní ko Jason ke langa ha fale fakamālohi sino ʻi Selusalema.—2 Makapeo 4:7-17.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻoku kaunga ki hono huʻihuʻi ʻa e “fakamamafa kotoa pe”?
• Ko e hā te ne fakatupunga nai ha Kalisitiane ke mole ʻene tuí?
• Ko e hā kuo pau ai ke tau tokangataha ai pē ki he palé?
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Ko e hā e “angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai,” pea ʻoku fēfē ʻene ʻai nai ke tau fihia aí?