Ko ha Faʻifaʻitakiʻanga Lelei Ia Kiate Koe pe ko ha Fakatokanga?
“[Ko e] Otua o Jekope . . . te ne akonakiʻi akitautolu i hono gaahi hala, bea te tau aeva i hono gaahi hala.”—ʻAI. 2:3, PM.
1, 2. ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ke ke maʻu ʻaonga ai mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapú?
ʻIKAI ʻokú ke tuipau ʻe lava ke ke maʻu ʻaonga mei he meʻa ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú? Te ke maʻu ʻi loto ai e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fekauʻaki mo e kau tangata mo e kau fefine faitōnunga ʻa ia ko ʻenau ʻalunga moʻuí mo e ʻulungāngá te ke saiʻia ke faʻifaʻitaki ki ai. (Hep. 11:32-34) Kae kehe, ngalingali kuó ke toe fakatokangaʻi foki ai e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga—ʻo e kau tangata mo e kau fefine ʻa ia ko ʻenau ngaahi ngāué pe fakakaukaú ʻe lelei ke ke fakaʻehiʻehi mei ai.
2 Ko hono moʻoní, ko e faʻahinga ʻe niʻihi naʻe lave ki ai ʻi he Tohi Tapú ʻoku nau tuʻu-ki-muʻa fakatouʻosi ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e ʻalunga ke muimui ki ai pea hoko ko e ngaahi fakatokanga ʻo e meʻa ke fakaʻehiʻehi mei ai. Fakakaukau atu kia Tēvita, ko ha tauhi-sipi anga-fakatōkilalo peá ne toki hoko leva ko ha tuʻi mālohi. ʻOkú ke maʻu ʻiate ia ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e tokotaha naʻe ʻofa ʻi he moʻoní pea falala kia Sihova. Neongo ia, naʻe halaia ʻa Tēvita ʻi he ngaahi hala mamafa, hangē ko ia naʻe kau kia Patisepa, ʻUlaia, mo ha tohi kakai taʻefakapotopoto. Kae kehe, tau tokangataha angé ki hono fohá—ko ha tuʻi pea ko ha tokotaha-tohi Tohi Tapu foki—ʻa Solomone. Te tau ʻuluaki sio ki he founga ʻe ua ʻa ia naʻá ne hoko ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga leleí.
Ko e “Poto ʻo Solomoné”
3. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē naʻe fokotuʻu ʻe Solomone ha faʻifaʻitakiʻanga lelei maʻatautolú?
3 Ko e Solomone Lahi Angé, ʻa Sīsū Kalaisi, naʻá ne lea lelei fekauʻaki mo Tuʻi Solomone, ʻo fokotuʻu ia ʻi hotau ʻaó ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. Naʻe tala ʻe Sīsū ki he kau Siu lotolotoua ʻe niʻihi: “Ko e kuini ʻo e tongá ʻe fokotuʻu hake ʻi he fakamāú mo e toʻutangatá ni pea te ne fakahalaiaʻi ia, he naʻá ne haʻu mei he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní ke fanongo ki he poto ʻo Solomoné, kae vakai, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku lahi ange ia ʻia Solomone ʻoku ʻi heni.” (Māt. 12:42) ʻIo, naʻe ʻiloa ʻa Solomone ʻi hono potó, pea naʻá ne fakaʻaiʻai kitautolu ke tau maʻu ia.
4, 5. Naʻe anga-fēfē maʻu ʻe Solomone hono potó, ka ʻoku anga-fēfē kehe mei ai ʻetau maʻu ʻa e potó?
4 ʻI he kamata ʻo e tuʻi ʻa Solomoné, naʻe hā e ʻOtuá kiate ia ʻi ha misi ʻo fakaafeʻi ke ne fai ange ha kole. ʻI he lāuʻilo ki he fakangatangata ʻa ʻene taukeí, naʻe kole ʻe Solomone ʻa e potó. (Lau ʻa e 1 Tuʻi 3:5-9.) ʻI he leleiʻia he kole ʻe he tuʻí ʻa e potó kae ʻikai ko e koloá mo e ongoongó, naʻe foaki ʻe he ʻOtuá kia Solomone ʻa e “loto poto mo vavanga”—pea pehē foki ki he tuʻumālie. (1 Tuʻi 3:10-14) Hangē ko ia ne lave ki ai ʻa Sīsuú, ko e poto ʻo Solomoné naʻe ʻiloa ʻaupito he naʻe fanongo ai ʻa e kuini ʻo Sipá peá ne fai ha fononga lōloa ke ne aʻusia tonu ia.—1 Tuʻi 10:1, 4-9.
5 Ko kitautolu fakafoʻituitui ʻoku ʻikai ke tau ʻamanekina ke maʻu fakaemana ʻa e potó. Naʻe pehē ʻe Solomone “ʻoku foaki poto ʻe Sihova,” ka naʻá ne tohi ʻoku totonu ke tau feinga mālohi ke maʻu ʻa e ʻulungaanga fakaʻotua ko iá: “Tuku ai ho telinga ke fanongo ki he poto, mo ofeʻi ho loto kia Fakahinohino.” ʻI he felāveʻi mo iá, naʻá ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi lea hangē ko e “ui,” “haʻao,” mo e “hakule” ki he potó. (Pal. 2:1-6) ʻOku hā mahino, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e potó.
6. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku tau fakahāhā nai ai ʻoku tau maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Solomone fekauʻaki mo e potó?
6 ʻE lelei ke ʻeke, ‘ʻOku ou tokanga ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Solomone ʻo hono koloaʻaki ʻa e poto fakaʻotuá?’ Ko e fetōʻaki fakaʻekonōmiká kuo ueʻi ai e tokolahi ke nau tokangataha ki heʻenau ngāué mo e ngaahi meʻa fakapaʻangá pe tākiekina kinautolu ʻe he ngaahi fili fekauʻaki mo e faʻahinga ako mo e lahi ʻo e ako ke haʻao ki aí. Fēfē koe mo ho fāmilí? ʻOku fakahaaʻi ʻi hoʻo ngaahi filí ʻokú ke koloaʻaki mo haʻao ki he poto fakaʻotuá? ʻE fakaʻatā ʻe hoʻo feʻunuʻaki hoʻo tokangatahá pe ngaahi taumuʻá ke ke maʻu ai ha poto lahi ange? Ko e moʻoni, ko hono maʻu pea ngāueʻaki ʻa e potó ko e lelei tuʻuloa ia maʻau. Naʻe tohi ʻe Solomone: “Te ke toki ilo ai ae maonioni, moe fakamāu, moe fai totonu; io, ae hala lelei kotoabe.”—Pal. 2:9, PM.
Ko Hono Hakeakiʻi ʻa e Lotu Moʻoní ʻOku ʻOmai Ai ʻa e Melino
7. Naʻe anga-fēfē hoko ʻo maʻu ʻe he ʻOtuá ha temipale fisifisimuʻá?
7 ʻI he konga ki muʻa ʻene pulé, naʻe fou ai ʻa Solomone ʻi ha ngaahi sitepu ke fetongi ʻa e tāpanekale, naʻe ngāueʻaki talu mei he ʻaho ʻo Mōsesé, ʻaki ha temipale fisifisimuʻa. (1 Tuʻi 6:1) Te tau ui nai ia ko e temipale ʻo Solomone, ka naʻe ʻikai ko e fakakaukau ia ʻaʻana pe ko haʻane founga ke ʻai ha hingoa maʻana ʻi he tuʻunga ko ha ʻākiteki pe ko ha tokotaha foaki koloaʻia. Ko hono moʻoní, ko Tēvita naʻá ne ʻuluaki fokotuʻu ke langa ha temipalé, ʻa ia naʻe ʻoange ai ʻe he ʻOtuá kia Tēvita e ngaahi palani fakaikiiki ki he temipalé mo hono ngaahi naunaú. Pea naʻe fai ʻe Tēvita ha fuʻu tokoni lahi ki hono fakapaʻanga ʻo e ngāué. (2 Sām. 7:2, 12, 13; 1 Kal. 22:14-16) Kae kehe, ko Solomone naʻe tuku ki ai ke fakahoko e ngāue langa ko ení ʻa ia naʻe hokohoko atu ia he taʻu ʻe fitu mo e konga.—1 Tuʻi 6:37, 38; 7:51.
8, 9. (a) Ko e hā e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻoku tau maʻu ʻia Solomone fekauʻaki mo e kītaki ʻi he ngaahi ngāue leleí? (e) Ko e hā e ola hono hakeakiʻi ʻe Solomone ʻa e lotu moʻoní?
8 Ko ia naʻe fokotuʻu ʻe Solomone ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kia kitautolu ʻi he kītaki he ngaahi ngāue leleí, pea naʻá ne tauhi maʻu ʻa e tokangataha totonu. ʻI he taimi naʻe ʻosi ai e temipalé pea fokotuʻu ʻi ai ʻa e puha ʻo e fuakavá, naʻe fai ʻe Solomone ha lotu fakahāhā. ʻI hano konga, naʻá ne lotu kia Sihova: “[ʻOfa ke ʻā] ho fofonga ki he fale ni ʻi he po mo e ʻaho, ʻio, ki he potu naʻa ke folofola ai, ʻE ʻi ai hoku hingoa: kae fakaongo ki he lotu ʻe fai ʻe hoʻo tamaioʻeiki ko au ki he potu ni.” (1 Tuʻi 8:6, 29) Ko e kau ʻIsilelí mo e kau mulí naʻe lava ke nau lotu ʻi he fale ko eni naʻe uiʻaki e huafa ʻo e ʻOtuá.—1 Tuʻi 8:30, 41-43, 60.
9 Ko e hā e ola hono hakeakiʻi ʻe Solomone ʻa e lotu moʻoní? Hili hono kātoangaʻi e huufi ʻo e temipalé, ko e kakaí naʻa nau “fiefia, pea lelei honau loto ʻi he fuʻu lelei kuo fai ʻe he ʻEiki ki heʻene tamaioʻeiki ko Tevita, pea mo Isilelii.” (1 Tuʻi 8:65, 66) Ko hono moʻoní, naʻe fakaʻilongaʻiʻaki ʻa e melino mo e lakalakaimonū tōtōatu ʻa e pule taʻu ʻe 40 ʻa Solomoné. (Lau ʻa e 1 Tuʻi 4:20, 21, 25.) Ko e Saame 72 ʻoku tapua atu ai ia pea ʻoku ʻomai ai kia kitautolu ʻa e vavanga ki he ngaahi tāpuaki te tau maʻu ʻi he malumalu e pule ʻa e Solomone Lahi Angé, ko Sīsū Kalaisi.—Saame 72:6-8, 16.
Faʻifaʻitakiʻanga Fakaefakatokanga ʻa Solomone
10. Ko e hā e tōnounou ʻi he tafaʻaki ʻa Solomoné ʻe lava ke haʻu leva ki he fakakaukaú?
10 Kae kehe, ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ko e ʻalunga moʻui ʻa Solomoné ko ha toe faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga ia? Te ke ʻuluaki fakakaukau nai ki hono ngaahi uaifi mo e sinifu mulí. ʻOku tau lau: “ʻI he faifai ʻo motuʻa ʻa Solomone, naʻe fakaafe ʻe hono ngaahi uaifi hono loto ke muimui ki he ngaahi ʻotua kehe: pea naʻe ʻikai haohaoa hono loto ʻi heʻene fakafeangai kia Sihova.” (1 Tuʻi 11:1-6) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻokú ke fakapapauʻi ke ʻoua ʻaupito ʻe faʻifaʻitaki ki hono ʻalunga fakavalevalé. Ka ko e fakatokanga pē ia ʻoku tau maʻu ʻi he moʻui ʻa Solomoné? Fakakaukau angé ki he fakaikiiki ʻe niʻihi fekauʻaki mo ʻene moʻuí ʻa ia ʻoku faingofua ke fakangaloʻi, pea sio ki he fakatokanga te ke maʻu aí.
11. ʻE lava ke tau fakaʻosiʻaki ʻa e hā ʻo kau ki he ʻuluaki mali ʻa Solomoné?
11 Naʻe pule ʻa Solomone he taʻu ʻe 40. (2 Kal. 9:30) Ko ia ai, ko e hā ʻe lava ke ke fakaʻosiʻaki mei he 1 Tuʻi 14:21? (Lau.) Fakatatau ki he veesi ko iá, ʻi he mate ʻa Solomoné naʻe hoko ai hono foha ko Lehopoamé ko e tuʻi ʻi hono taʻu 41, ko ʻene faʻeé ʻa “Naama ko e fefine Amoni.” ʻOku ʻuhinga ení ki muʻa ke hoko ʻa Solomone ko e tuʻí, naʻá ne mali mo ha muli mei ha puleʻanga fakafili ʻa ia naʻe tauhi ki he ngaahi ʻotua ʻaitoli. (Fkm. 10:6; 2 Sām. 10:6) Naʻe lotu ʻa Naama kia kinautolu? Neongo kapau naʻá ne fai pehē ʻi ha taimi, kuó ne tafoki nai mei he ngaahi ʻaitolí pea kuó ne hoko nai ko ha tokotaha lotu moʻoni, hangē ko Lēhapi mo Luté. (Lute 1:16; 4:13-17; Māt. 1:5, 6) Neongo ia, ʻoku ngalingali naʻe maʻu ʻe Solomone ʻa e fāmili-ʻi-he-fono mo e ngaahi kāinga ʻĀmoni naʻe ʻikai te nau tauhi kia Sihova.
12, 13. Naʻe fai ʻe Solomone ʻa e fili kovi ko e hā ʻi he konga ki muʻa ʻene pulé, pea naʻe fēfē nai ʻene fakaʻuhingá?
12 Pea naʻe maliu papau ʻa e ngaahi meʻá ʻo kovi hili ʻene hoko ko e tuʻí. Ko Solomoné naʻá ne ‘mali ki he famili ʻo Felo ko e Tuʻi Isipité, ʻo ne toʻo ʻa e ʻofefine ʻo Feló, ʻo ʻomi ia ki Kolo-ʻo-Tevitá.’ (1 Tuʻi 3:1) Naʻe faʻifaʻitaki ʻa e fefine ʻIsipité ni kia Lute ʻaki ʻene kau ki he lotu moʻoní? ʻOku ʻikai fakahaaʻi mai ia naʻá ne fai pehē. Ka, ʻi he faai mai e taimí naʻe langa ai moʻona ʻe Solomone ha fale (pea mo ʻene kau kaunanga ʻIsipité nai) ʻi tuʻa ʻi he kolo ʻo Tēvitá. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku pehē ʻe he Folofolá naʻá ne fai peheé koeʻuhí he naʻe ʻikai taau ke nofo ha tokotaha lotu loi ofi ki he puha ʻo e fuakavá.—2 Kal. 8:11.
13 Kuo sio nai ʻa Solomone ki he ngaahi ʻaonga fakapolitikale ʻi he mali mo ha pilinisesi ʻIsipité, ka ʻe lava ke ne fakatonuhiaʻi ia? Ne fuoloa ki muʻa, hono tapui ʻe he ʻOtuá ia ʻa e mali mo e kau Kēnani panganí, naʻa mo hono fakahokohoko ai ʻa e kakai pau. (ʻEki. 34:11-16) Naʻe fakaʻuhinga ʻa Solomone naʻe ʻikai kau ʻa ʻIsipite ʻi he taha ʻo e ngaahi puleʻanga ko ia naʻe fakahokohokó? Neongo kapau naʻá ne fakaʻuhinga pehē, ʻe totonu nai ʻa e kalofanga ko iá? Ko hono moʻoní, naʻe tukunoaʻi ʻi hono ʻalungá ʻa e fakatuʻutāmaki mahino naʻe lave ki ai ʻa Sihová—ʻa ia ko hono fakatafokiʻi ha ʻIsileli mei he lotu moʻoní ki he lotu loí.—Lau ʻa e Teutalōnome 7:1-4.
14. Te tau maʻu ʻaonga fēfē nai mei he tokanga ki he faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga ʻa Solomoné?
14 Te tau tuku e ʻalunga ʻo Solomoné ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga kia kitautolu? ʻE feinga nai ha tuofefine ke kalofanga ʻi hano fokotuʻu ha vā fakaemanako ʻoku tukunoaʻi ai ʻa e fakahinohino ʻa e ʻOtuá ke mali “i he Eiki be.” (1 Kol. 7:39, PM) ʻI he kalofanga meimei tatau, ʻe kau nai ha taha ʻi he ngaahi sipoti pe kalapu he tuku ʻa e akó, fakahaaʻi fakakonga ʻa e paʻanga hū mai ʻoku ala tukuhaú, pe tala e ngaahi meʻa taʻemoʻoni ʻi hono fiemaʻu ke ne fakahaaʻi ʻa e ngaahi tōʻonga ʻe lava ke hoko ʻo fakamaá. Ko e poiní, ʻoku pau pē naʻe ngāueʻaki ʻe Solomone e fakaʻuhinga taʻetotonu ke hao ai mei he meʻa naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá, pea ʻoku ʻi ai e fakatuʻutāmaki tatau kia kitautolu.
15. Naʻe fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa e mēsí ʻi he feangainga mo Solomoné, ka ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi fekauʻaki mo e meʻa ko iá?
15 Ko e meʻa ʻoku mālié he hili e lave ki he mali ʻa Solomone ki he pilinisesi muli ko iá, ʻoku lave ʻa e Tohi Tapú naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻene kole ki ha potó peá Ne toe tānaki atu ki ai mo e koloa. (1 Tuʻi 3:10-13) Naʻe tukunoaʻi ʻe Solomone e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtuá, neongo ia ʻoku ʻikai fakahaaʻi naʻe siʻaki vave ia ʻe Sihova ʻi hono tuʻunga ko e tuʻí pe akonakiʻi fefeka ia. ʻOku fehoanaki ia mo e moʻoniʻi meʻa ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ko kitautolu faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá, naʻe ngaohi mei he efú. (Saame 103:10, 13, 14) Manatuʻi foki: Ko ʻetau ngaahi tōʻongá ʻe lava ke ʻi ai hono ngaahi nunuʻa he taimí ni pe ʻi he faai atu nai ʻa e taimí.
Ngaahi Uaifi Tokolahi Fau!
16. ʻI hono maʻu e ngaahi uaifi tokolahí, ko e hā naʻe tukunoaʻi ʻe Solomoné?
16 ʻI he Hiva ʻa Solomoné, naʻe lea ai ʻa e tuʻí ʻi he manako fekauʻaki mo ha tāupoʻou ʻo pehē naʻá ne hoihoifua ange ʻi he kuini ʻe toko 60 mo e kau sinifu ʻe toko 80. (Hiva. 6:1, 8-10) Kapau ko e lave ia ki he tuʻunga ʻo Solomoné, kuó ne ʻosi maʻu mai ʻe ia ʻa e kakai fefine tokolahi ko iá ʻi he taimi ko ia ʻo ʻene pulé. Neongo kapau ko e tokolahi taha pe ko e kotoa ʻo kinautolú ko e kau lotu moʻoni, ko e fakahinohino ʻa e ʻOtuá fakafou ʻia Mōsesé naʻe pehē ai ko ha tuʻi ʻIsileli ʻoku totonu ke “ʻikai te ne maʻu ʻunoho toko lahi, ke ʻoua naʻa afe hono loto.” (Teu. 17:17) Kae kehe, naʻe toe ʻikai pē ke tafoki ʻa Sihova meia Solomone. Ko hono moʻoní, naʻe kei tāpuakiʻi pē ʻe he ʻOtuá ʻa Solomone, ʻo ngāueʻaki ia ke ne faʻu ʻa e tohi Fakatohitapu Hiva ʻa Solomoné.
17. Ko e hā e tuʻunga moʻoni ʻoku totonu ke ʻoua te tau tukunoaʻí?
17 ʻOku fakahuʻunga heni naʻe lava ke tukunoaʻi ʻe Solomone e fakahinohino ʻa e ʻOtuá ʻo ne hao mei he tauteá pe ko ʻetau lava ke fai pehē? ʻIkai. Ka, ʻoku fakahaaʻi ai ko e kātaki ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke hokohoko atu ia ʻi ha taimi. Neongo ia, ko e lava ke tukunoaʻi ʻe ha taha ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻene fakahinohinó ʻo ʻikai leva ha nunuʻa koví ʻoku ʻikai ʻuhinga ai iá ʻe faifai pē ʻo ʻikai ha ikuʻanga fakamamahi. Manatuʻi e meʻa naʻe tohi ʻe Solomone: “Ko e meʻa ʻi he ʻikai fakaai vave ʻa e tautea ʻo e ngaue kovi naʻe tala, ko ia ko hono ō ia ʻoku malohi ai ʻa e loto ʻo e hakoʻi tangata ke faikovi.” Naʻá ne tānaki mai: “ʻOku ʻilo foki ʻe au kuo pau ke lelei ha taha ʻoku ʻapasia kia Elohimi, ʻa kinautolu ʻoku tupu ʻenau ʻapasia ko ʻenau ongoʻi ʻa ʻene ʻAfio.”—Koh. 8:11, 12.
18. Naʻe fakatātaaʻi fēfē ʻi he tuʻunga ʻo Solomoné ʻa e moʻoni ʻoku tau maʻu ʻi he Kalētia 6:7?
18 Kapau pē ā naʻe hanganaki tokanga ʻa Solomone ki he foʻi moʻoni fakaʻotua ko iá! ʻIo, kuó ne fai e meʻa lelei lahi pea kuo fuoloa ʻene maʻu e ngaahi tāpuaki fakaʻotuá. Ka ʻi he faai mai e taimí, naʻá ne fou ʻi he sitepu hala ki he sitepu hala. Naʻe tupulaki ai ha sīpinga kovi. He moʻoni ē ko e meʻa naʻe fakamānavaʻi ki mui ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke ne tohí: “ʻOua ʻe tuku ke takihalaʻi kimoutolu: Ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha tokotaha ia ʻe ala pāʻusiʻi. He ko e hā pē ha meʻa ʻoku tō ʻe ha taha, ko e meʻa ia te ne utú foki”! (Kal. 6:7) ʻI he faai atu e taimí, naʻe utu ai ʻe Solomone ʻa e fua fakamamahi mei hono tukunoaʻi e fakahinohino ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau lau: “Naʻe ʻofa ʻa Kingi Solomone ki he kau fefine muli tokolahi, fakataha mo e ʻofefine ʻo Felo, ʻani fafine Moape, Amoni, Itomi, Saitoni, mo Heti.” (1 Tuʻi 11:1) Ko e tokolahi ʻo e faʻahinga ko iá ʻoku ngalingali naʻa nau pipiki ai pē ki he ngaahi ʻotua loí, pea ko Solomoné naʻe ʻikai te ne hao mei ai. Naʻá ne ʻalu hē pea mole ai e hōifua ʻa hotau ʻOtua kātakí.—Lau ʻa e 1 Tuʻi 11:4-8.
Ako mei Heʻene Faʻifaʻitakiʻangá —Lelei mo e Kovi
19. Ko e hā ʻe lava ke ke pehē ai ko e Tohi Tapú ʻoku lahi ai e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei?
19 Naʻe fakamānavaʻi anga-ʻofa ʻe Sihova ʻa Paula ke ne tohi: “Ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻi muʻá naʻe tohi ko hotau fakahinohino, ke tau lava fakafou ʻi heʻetau kātakí pea fakafou ʻi he fakafiemālie mei he Folofolá, ʻo tau maʻu ai ha ʻamanaki.” (Loma 15:4) Ko e ngaahi meʻa ko ia naʻe tohí ʻoku kau ai e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei lahi ʻo e kau tangata mo e kau fefine ʻo e tui tuʻu-ki-muʻa. Naʻe lava ke pehē ʻe Paula: “Ko e hā ai ha toe meʻa ke u leaʻaki? He ʻe siʻisiʻi ʻa e taimí ia kapau te u hoko atu ke fakamatala fekauʻaki mo Kitione, Pēlaki, Samisoni, Sēfita, Tēvita pea pehē kia Sāmiuela mo e kau palōfita kehé. Fakafou ʻi he tuí naʻa nau ikunaʻi ha ngaahi puleʻanga, fai ʻa e meʻa naʻe māʻoniʻoní, maʻu ha ngaahi talaʻofa, . . . ʻi he vaivaí naʻe ʻai kinautolu ʻo nau mālohi.” (Hep. 11:32-34) Te tau lava pea ʻoku totonu ke tau maʻu ʻaonga mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻoku maʻu ʻi he Folofolá, ʻo muimui pe faʻifaʻitaki ki he meʻa ʻoku ʻomai ʻi he ngaahi talanoa Fakatohitapu lelei ko iá.
20, 21. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ai ke maʻu ʻaonga mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá?
20 Kae kehe, ko e ngaahi talanoa ʻe niʻihi ʻi he Tohi Tapú, ʻoku kau ai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga. ʻE lava ke tau maʻu e niʻihi ʻo ia ʻi he moʻui ʻa e kau tangata mo e kau fefine ʻa ia naʻe tali ʻi he taimi ʻe taha ʻe Sihova pea ngāueʻaki ko ʻene kau sevāniti. ʻI heʻetau lau ʻa e Tohi Tapú, ʻe lava ke tau ʻilo ai e tafaʻaki mo e founga naʻe ʻalu hē ai ʻa e niʻihi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá pea nau hoko ai ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga. ʻOku lava ke tau ʻilo ai ko e niʻihi naʻa nau fakatupulekina māmālie ʻa e ngaahi fakakaukau pe hehema hala, ʻa ia naʻe faifai atu pē ʻo ʻomai ai ʻa e ngaahi nunuʻa fakamamahi. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ha ngaahi lēsoni mei he ngaahi talanoa peheé? Te tau loto nai ke ʻeke hifo kia kitautolu ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ení: ‘Naʻe anga-fēfē tupulekina ʻa e meʻa ko iá? ʻE fakatupulekina nai ha hehema pehē ʻi hoku tuʻungá? Ko e hā ʻe lava ke u fai ke fakaʻehiʻehi mei aí kae maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga ko ení?’
21 ʻOku totonu moʻoni ke tau fakakaukau fakamātoato ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko ení, he naʻe fakamānavaʻi ʻa Paula ke ne tohi: “Naʻe hoko ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kinautolú ko ha ngaahi fakatātā, pea naʻe tohi kinautolú ko ha fakatokanga ia kiate kitautolu ʻa ē kuo aʻu mai ki ai ʻa e ngataʻanga ʻo e ngaahi fokotuʻutuʻu ko ení.”—1 Kol. 10:11.
Ko e Hā Kuó Ke Akó?
• Ko e hā ʻoku lava ai ke ke maʻu fakatouʻosi e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga ʻi he Tohi Tapú?
• Naʻe fēfē hono fakaʻatā ʻe Solomone ke tupulekina ha sīpinga kovi ʻi heʻene moʻuí?
• ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga ʻa Solomoné?
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
Naʻe ngāueʻaki ʻe Solomone ʻa e poto naʻe foaki ʻe he ʻOtuá
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
ʻOkú ke maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga fekauʻaki mo Solomoné?