Ko e Kau Kalisitiane Moʻoní ʻOku Nau Fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá
“Ko hoʻo folofolá ko e moʻoní ia.”—SIONE 17:17.
1. Mei he hokosia fakafoʻituituí, fakahaaʻi ʻa e tafaʻaki mahuʻinga ʻe taha ʻa ia ʻoku kehe ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei he ngaahi kulupu lotu kehé.
FAKAKAUKAU ANGÉ fekauʻaki mo e ʻuluaki taimi naʻá ke fetalanoaʻaki mohu ʻuhinga ai mo e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e hā ʻokú ke manatuʻi fekauʻaki mo iá? ʻE tali nai ʻa e tokolahi, ‘naʻe maongo kiate au ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo hono ngāueʻaki ʻe he tokotaha Fakamoʻoní ʻa e Tohi Tapú ke tali ʻa e kotoa ʻo ʻeku ngaahi fehuʻí.’ He fiefia moʻoni ē ko kitautolu ʻi hono ʻiloʻi e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he māmaní, ko e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku tau mate aí, mo e meʻa ʻoku tuku tauhi mai ʻi he kahaʻú ki hotau ngaahi ʻofaʻanga kuo maté!
2. Ko e hā e ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻokú ke houngaʻia ai ʻi he Tohi Tapú?
2 Kae kehe, ʻi heʻetau ako lahi angé, naʻa tau ʻiloʻi ai ʻoku fai ʻe he Tohi Tapú ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tali pē ʻetau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e moʻuí, maté, pea mo e kahaʻú. Naʻa tau hoko ai ʻo ʻiloʻi ko e Tohi Tapú ʻa e tohi ʻaonga taha ʻi he māmaní. Ko ʻene akonakí ʻoku tuʻuloa, pea ko kinautolu ko ia ʻoku muimui lelei aí te nau hokosia ʻa e moʻui lavameʻa mo fiefia. (Lau ʻa e Saame 1:1-3.) Ko e kau Kalisitiane moʻoní kuo nau tali maʻu pē ʻa e Tohi Tapú, “ʻo ʻikai ʻi he tuʻunga ko ha lea ia ʻa ha kau tangata, kae, hangē tofu pē ko ia ko hono tuʻunga moʻoní, ʻi he tuʻunga ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá.” (1 Tes. 2:13) Ko ha fakamanatu fakahisitōlia nounou ʻe fakamamafaʻi ai ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi moʻoni ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikaí.
FAKALELEIʻI ʻO HA ʻĪSIU FAINGATAʻA
3. Ko e hā e ʻīsiu naʻá ne fakamanamanaʻi ʻa e fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane he ʻuluaki senitulí, pea ko e hā naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmakí?
3 Lolotonga ʻa e taʻu ʻe 13 hili hono pani ʻo e ʻuluaki Senitaile taʻekamú, ʻa Koliniusí, naʻe malanga hake ai ha ʻīsiu naʻá ne fakamanamanaʻi ʻa e fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻe tali ʻe he tokolahi fakautuutu ʻo e kau Senitailé ʻa e tui faka-Kalisitiané. Ko e fehuʻí leva, ʻOku totonu ke kamu ʻa e kakai tangatá ʻo fakatatau ki he anga faka-Siú ki muʻa ke tuku atu kinautolu ke papitaisó? Naʻe ʻikai ko ha fehuʻi faingofua ia ke tali ʻe ha Siu. Ko e kau Siu naʻa nau tauhi ʻa e Laó heʻikai faifai ange pea nau hū ki ha ʻapi ʻo ha Senitaile, huanoa ange ha feohi māfana mo ha taha ʻo kinautolu. Ko e kau Kalisitiane Siú ne ʻosi fakatangaʻi fefeka kinautolu ʻi hono liʻaki ʻenau lotu ki muʻá. Kapau ne aʻu ʻo nau talitali lelei ʻa e kau Senitaile taʻekamú ki honau lotolotongá, ʻe fakalahi ai pē ʻa e māvahevahe ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga ʻoku longomoʻui he founga moʻui faka-Siú mo e kau Kalisitiané pea fakaeʻa atu ai ʻa e kau Kalisitiané ki he luma lahi ange.—Kal. 2:11-14.
4. Ko hai naʻe fiemaʻu ke ne fakaleleiʻi ʻa e ʻīsiú, pea ʻi he fekauʻaki mo ení, ko e hā e ngaahi fehuʻi naʻe lava ke malanga hake ʻi he ʻatamai ʻo e kau mamatá?
4 ʻI he 49 T.S., ko e kau ʻapositoló mo e kau mātuʻa ʻi Selusalemá, ʻa kinautolu ʻa e kau Siu kamú, naʻa nau ‘fakatahataha fakataha mai ke vakaiʻi ʻa e meʻá ni.’ (Ngā. 15:6) Ko e meʻa naʻe hoko atu aí, naʻe ʻikai ko ha tipeiti fakateolosia fakapipiko ia ʻi ha ngaahi poini taʻeʻaonga, ka ko ha fetalanoaʻaki fakatokāteline longomoʻui. Naʻe fakahāhā ʻa e ngaahi fakakaukau mālohi ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e ʻīsiú. ʻE pule ʻi he ʻaho ko iá ʻa e ngaahi saiʻia fakafoʻituituí pe ko e ngaahi tomuʻa fehiʻá? ʻE toloiʻi ʻe he kau mātuʻa fua fatongiá ʻa e fili ke faí kae ʻoua ke lelei ange kia kinautolu ʻa e tuʻunga fakalotu ʻi ʻIsilelí? Pe ʻe fai ha faʻahinga fakangaloku, ʻo liliu ai ʻe he kau poupou ʻi he tafaʻaki taki taha ʻa honau tuʻungá kae ʻoua ke aʻu ʻo nau loto-taha ʻi ha tuʻunga?
5. Ko e ngaahi founga mahuʻinga fē naʻe kehe ai ʻa e fakataha ʻi Selusalema he 49 T.S. mei he ngaahi fakataha fakasiasi kuo fai ʻi he ngaahi senituli ki muí?
5 Ko e fakangalokú mo e fakalotoʻi ki ha meʻá ʻoku anga-maheni ʻaki ia ʻi he ngaahi fakataha fakasiasi he ʻaho ní. Kae kehe, ʻi he fakataha ko ia ʻi Selusalemá, naʻe ʻikai ha fakangaloku; pea naʻe ʻikai hoko ai ha fakalotoʻi ki ha ngaahi fili ke fai. Ko e toe meʻa ʻe taha, naʻe aʻu ai ki ha fili loto-taha. Ne anga-fēfē lava ke hoko iá? Hangē ko e mālohi ʻa e ongoʻi ʻa e tokotaha taki taha naʻe kaú fekauʻaki mo ʻene fakakaukaú, ko e faʻahinga kotoa ne ʻi aí naʻa nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, pea ko e ʻū tohi māʻoniʻoni ko iá naʻá ne pukepuke ʻa e kī ki hono fakaleleiʻi ʻo e ʻīsiú.—Lau ʻa e Saame 119:97-101.
6, 7. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻa e Folofolá ke fakaleleiʻi ʻa e ʻīsiu ʻo e kamú?
6 Ko e konga tohi naʻe tokoni ke fakaleleiʻi ʻa e meʻá ko e ʻĒmosi 9:11, 12. Hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Ngāue 15:16, 17, ʻoku pehē ai: “Te u foki mai ʻo toe langa ʻa e fale ʻo Tēvitá ʻa ia kuo holó; te u toe langa ʻa hono ngaahi maumaú mo toe fokotuʻu ia, koeʻuhi ke kumi tōtōivi kia Sihova ʻa e kakai ʻoku toé, fakataha mo e kakai ʻo e ngaahi puleʻangá kotoa, ʻa e kakai ʻoku ui ʻaki ʻa hoku huafá, ko e folofola ia ʻa Sihova.”
7 ‘Kae ʻoleva angé,’ ko e fakafepaki nai ia ʻa ha taha, ‘ko e konga tohi ko iá ʻoku ʻikai pehē ia ai naʻe ʻikai fiemaʻu ke kamu ʻa e kau tui Senitailé.’ Ko e moʻoni ia; kae kehe, ko e kau Kalisitiane Siú naʻa nau maʻu nai ʻa e poiní. Naʻe ʻikai te nau vakai ki he kau Senitaile kamú ko e ‘kakai ʻo e ngaahi puleʻangá’ ka ko e fanga tokoua. (ʻEki. 12:48, 49) Ko e fakatātaá, fakatatau ki he liliu ʻa Bagster ʻo e Septuagint, ʻoku pehē ai ʻi he ʻĒseta 8:17: “Ko e tokolahi ʻo e kau Senitailé naʻa nau kamu, ʻo hoko ko e kau Siu.” Ko ia ai, ʻi he taimi naʻe tomuʻa tala ai ʻe he Folofolá ko e toenga ko ia ʻo e fale ʻo ʻIsilelí (kau Siu mo e kau ului Siu kamú) fakataha mo e “kakai ʻo e ngaahi puleʻangá kotoa” (kau Senitaile taʻekamú) te nau hoko ko e kakai ʻe taha maʻá e huafa ʻo e ʻOtuá, naʻe māʻalaʻala ʻa e pōpoakí. Naʻe ʻikai fiemaʻu ʻa e kamú ki he kau Senitaile naʻa nau loto ke hoko ko e kau Kalisitiané.
8. Ko e hā e ngafa naʻe fakahoko ʻe he loto-toʻá ʻi he fili naʻe faí?
8 Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá mo hono laumālié naʻá ne tataki ʻa e kau Kalisitiane loto-moʻoni ko iá ki ha “loto-taha.” (Ngā. 15:25) Neongo ko e filí ʻe ngalingali fakaeʻa ai ʻa e kau Kalisitiane Siú ki he fakatanga lahi ange, ko e kau faitōnungá naʻa nau poupou kakato ki he fili makatuʻunga he Tohi Tapú.—Ngā. 16:4, 5.
KO HA FAIKEHEKEHE MAHINO
9. Ko e hā ʻa e moʻoniʻi meʻa mahuʻinga ʻe taha naʻe taki atu ai ki hono ʻuliʻi ʻa e lotu moʻoní, pea ko e hā ʻa e tokāteline mahuʻinga naʻe ʻasi haké?
9 Naʻe tomuʻa tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo pehē ʻi he hili ʻa e mate ʻa e kau ʻapositoló, ko e tui faka-Kalisitiané ʻe ʻuliʻi ia ʻe he ngaahi akonaki loí. (Lau ʻa e 2 Tesalonaika 2:3, 7.) Naʻe kau ʻi he faʻahinga ko ia heʻikai te nau makātakiʻi ʻa e “akonaki fakatupu moʻuí” ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi tuʻunga fua fatongia. (2 Tīm. 4:3) Naʻe fakatokanga ʻa Paula ki he kau mātuʻa ʻi hono ʻahó: “Mei homou haʻohaʻongá tonu ʻe ʻalu hake mei ai ha kau tangata pea te nau leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa kuo mioʻi ke tohoakiʻi atu ai ʻa e kau ākongá ke muimui ʻiate kinautolu.” (Ngā. 20:30) Ko e New Encyclopædia Britannica ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e moʻoniʻi meʻa tefito ʻe taha naʻe taki atu ai ki he fakaʻuhinga mioʻí: “Ko e kau Kalisitiane naʻe ʻi ai ʻenau kiʻi ako ki he filōsofia faka-Kalisí naʻe kamata ke nau ongoʻi ʻa e fiemaʻu ke fakahāhā ʻenau tuí ʻi hono ngaahi tuʻungá, fakatouʻosi ki heʻenau lavameʻa fakaʻatamaí tonu pea koeʻuhí ke fakatafokiʻi mai ai ʻa e kau pangani naʻe akó.” Ko ha tokāteline mahuʻinga naʻe fai hano mioʻi fakapanganí naʻe fekauʻaki ia mo e ʻiloʻi totonu ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ui ia ʻe he Tohi Tapú ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá; naʻe vilitaki ʻa e kau ʻofa ki he filōsofia faka-Kalisí ko ia ʻa e ʻOtuá.
10. Naʻe lava fēfē ke fakaleleiʻi ʻa e ʻīsiu fekauʻaki mo e ʻiloʻi totonu ʻo Kalaisí?
10 Ko e fehuʻí naʻe tipeitiʻi ia ʻi ha ngaahi fakataha fakasiasi lahi. Ko e ʻīsiú naʻe mei lava ke mātuʻaki faingofua hono fakaleleiʻí kapau naʻe fai ʻe he kau fakafofongá ha fakamamafa feʻunga ki he Folofolá, ka ko e tokolahi tahá naʻe ʻikai te nau fai pehē. Ko hono moʻoní, ko e tokolahi tahá kuo nau ʻosi fakapapauʻi naʻa mo e ki muʻa ke nau aʻu ki he ngaahi fakatahá, pea naʻa nau mavahe kuo nau toe nofo maʻu lahi ange ai ʻi ha toe taimi ki muʻa ʻi honau ngaahi tuʻungá. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tala fakahāhā naʻe maʻu mei he ngaahi fakataha ko ení naʻe ʻikai meimei ʻi ai haʻane felāveʻi mo e Folofolá.
11. Ko e hā e fakamamafa naʻe fai ki he mafai ʻo e faʻahinga ʻoku lau ko e ngaahi Tamai ʻa e Siasí, pea ko e hā e ʻuhinga ʻoku pehē aí?
11 Ko e hā naʻe ʻikai fai ai ha lāulea fakaʻāuliliki ange ki he Folofolá? ʻOku tali ʻe he mataotao ko Charles Freeman ʻo pehē ko e faʻahinga ko ia naʻa nau tui ko Sīsū ʻa e ʻOtuá “naʻa nau faingataʻaʻia ke fakaʻikaiʻi ʻa e ngaahi lea lahi ʻa Sīsū naʻe fakahuʻunga ai naʻá ne māʻulalo ange ʻi he ʻOtua ko e Tamaí.” Ko hono olá, ko e talatukufakaholo fakasiasí mo e ngaahi fakakaukau ʻa e kau maʻu mafai ki muí naʻe fetongi ʻaki ia ʻa e ngaahi Kōsipelí. Aʻu mai ki he ʻahó ni, ko e tokolahi ʻo e haʻa faifekaú ʻoku nau hakeakiʻi ʻa e ngaahi lea taʻefakamānavaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku lau ko e ngaahi Tamai ʻa e Siasí ki ha tuʻunga māʻolunga ange ia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá! Kapau kuó ke talanoa ʻi ha taimi ki he tokāteline Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá mo ha tokotaha ako seminālio, ngalingali kuó ke fakatokangaʻi ai ʻa e meʻa ko iá.
12. Ko e hā ʻa e tākiekina ʻikai lelei naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻemipolá?
12 Ko ha tafaʻaki tuʻu-ki-muʻa ʻo e ngaahi tipeiti ʻi he ngaahi fakataha ko iá ko e kaunoa ʻa e kau ʻemipola Lomá. ʻI he meʻá ni, naʻe tohi ʻa Palōfesa Richard E. Rubenstein ʻo fekauʻaki mo e Fakataha ʻi Niseá: “Naʻe poupou mo fakakoloa ʻe Konisitanitaine [ʻa e kau pīsopé] ʻo mahulu atu ia ʻi he ngaahi meʻa naʻa nau ʻamanaki atu ki aí. Siʻi hifo he taʻu ʻe taha, naʻe toe fakafoki pe toe langa ai ʻe he ʻemipola foʻoú ʻa e meimei kotoa honau ngaahi fale lotú, ʻo fakafoki kia kinautolu ʻa e ngaahi ngāue mo e ngaahi lāngilangi naʻe toʻo meia kinautolú . . . Naʻá ne ʻoange ki he haʻa faifekau Kalisitiané ʻa e ngaahi monū naʻe foaki ki muʻa ki he kau taulaʻeiki panganí.” Ko hono olá, “ne ʻi ha tuʻunga mālohi ai ʻa Konisitanitaine ke tākiekina—naʻa mo hono fakahinohinoʻi nai—ʻa e ʻalunga ʻo e ngaahi meʻa ʻi Niseá.” Naʻe fakapapauʻi ʻe Charles Freeman: “Ko e meʻa naʻe hoko ki muʻá kuo fokotuʻu ia he taimí ni ke lava ʻo kau ʻa e ʻemipolá ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono ʻai ke mālohi ʻa e Siasí ka ke tākiekina ʻa e tokāteliné.”—Lau ʻa e Sēmisi 4:4.
13. Ko e hā e ngaahi moʻoniʻi meʻa, ʻokú ke fakakaukau, naʻá ne tākiekina ʻa e kau taki ʻo e siasí ʻi he ngaahi senituli ki muí ke nau tukunoaʻi ʻa e ngaahi akonaki mahino ʻa e Tohi Tapú?
13 Lolotonga ko e kau māʻolunga he siasí naʻa nau ʻilo ʻoku faingataʻa ke fakapapauʻi ʻa e ʻiloʻi totonu tofu pē ʻo Sīsū Kalaisí, ko e tokolahi ʻo e kakai lāuvalé naʻe ʻikai haʻanau palopalema pehē. Koeʻuhi naʻe ʻikai te nau mahuʻingaʻia ʻi hono fakafonu ʻenau ngaahi pēsí ʻaki e koula ʻa e ʻemipolá pe ʻi hono fakalahi ʻenau ngaahi ngāue ʻi he tuʻunga maʻu mafai he siasí, naʻa nau malava ai ke vakai taʻefilifilimānako ange ki he ngaahi meʻá, ʻi he fakamaama ʻa e Folofolá. Pea ko e moʻoni, naʻa nau pehē. Ko ha teolosia ʻo e vahaʻa taimi ko iá, ko Kelekōlio ʻo Nisá, naʻá ne fai ʻa e fakamatala manuki ko ení fekauʻaki mo e kakai lāuvalé: “Ko e kau pisinisi valá, kau fetongi paʻangá, mo e kau fakatau meʻakaí ko e kau teolosia kotoa kinautolu. Kapau te ke fehuʻi fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hoʻo paʻangá, ʻoku fakamatala ha filōsefa ia ko e ʻAló ʻoku kehe ia mei he Tamaí. Kapau te ke ʻeke ʻa e totongi ʻo e foʻi maá, ko e tali kiate koé ko e Tamaí ʻoku lahi ange ia ʻi he ʻAló. ʻO ka ke fieʻilo pe kuo maau ʻa e vai kaukaú, ʻokú ke maʻu ʻa e fakamatala ko e ʻAló naʻe ʻikai fakatupu ia mei ha meʻa.” ʻIo, ʻi he ʻikai hangē ko e kau mēmipa ʻo e kau maʻu mafaí, ko e tokolahi ʻo e kakai lāuvalé naʻa nau poupouʻi ʻenau ngaahi fakamulitukú ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko Kelekōlio mo hono kau feohí naʻe mei lelei ke nau fanongo ki he kakai lāuvalé.
TUPU FAKATAHA ʻA E “UITE” MO E “TEA”
14. Ko e hā ʻe lava ke tau fakaʻosiʻaki ai mei he ʻuluaki senitulí ʻo faai mai, ʻoku pau kuo ʻi ai maʻu pē ha kau Kalisitiane pani moʻoni ʻi māmani?
14 ʻI ha pealapeli, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū mei he ʻuluaki senitulí ʻo faai mai ai, ʻe ʻi ai maʻu pē ha kau Kalisitiane pani moʻoni ʻi he māmaní. Naʻá ne fakahoa kinautolu ki he “uite” kuo tupu ʻi he lotolotonga ʻo e “tea.” (Māt. 13:30) Ko e moʻoni, heʻikai lava ke tau lea ʻo fakapapauʻi ko fē ʻa e faʻahinga tāutaha pe ngaahi kulupu ʻoku kau ki he kalasi uite paní, ka ʻe lava ke tau fakapapauʻi kuo ʻi ai maʻu pē ha niʻihi kuo nau taukapoʻi loto-toʻa ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakaeʻa ʻa e ngaahi akonaki taʻefakatohitapu ʻa e siasí. Tau lāulea angé ki ha fakatātā ʻe niʻihi.
15, 16. Fakahaaʻi ʻa e niʻihi naʻa nau fakahaaʻi ʻa e fakaʻapaʻapa ki he Folofola ʻa e ʻOtuá.
15 Ko e Pīsope-Pule ko ʻAkopate ʻo Lyons, Falanisē (779-840 T.S.), naʻá ne lea ʻo fakafepakiʻi ʻa e lotu ʻīmisí, līʻoa ʻa e ngaahi siasí ki he kau sangató, mo e ngaahi litūsia mo e ngaahi tōʻonga taʻefakatohitapu ʻa e siasí. Ko e taha ʻo hono ngaahi toʻumeʻá, ʻa Pīsope Kalautiasi, naʻá ne toe talitekeʻi ʻa e talatukufakaholo fakasiasí pea fakafepakiʻi ʻa e ngaahi lotu ki he kau sangató mo e fakalāngilangiʻi ʻo e ngaahi meʻa tauhi fakamanatu fakalotú. ʻI he senituli hono 11, ko e Tīkoni-Pule ko Pelanikeliasi ʻo Tours, Falaniseé, naʻe tuʻusi ia mei he siasí ʻi heʻene talitekeʻi ʻa e akonaki faka-Katolika ko e liliu fakaemana ʻo e sino mo e taʻataʻa ʻo Kalaisí. ʻIkai ko ia pē, naʻá ne tui ko e Tohi Tapú ʻoku māʻolunga ange ia ʻi he talatukufakaholo fakasiasí.
16 Naʻe mātā he senituli hono 12 ʻa e aʻu mai ʻa ha ongo ʻofa ki he moʻoni Fakatohitapú, ko Pita ʻo Bruys mo Henelī ʻo Lausanne. Naʻe fakafisi ʻa Pita mei he tuʻunga pātelé koeʻuhi naʻe ʻikai lava ke ne ʻai ke tatau ʻa e Folofolá mo e ngaahi akonaki faka-Katolika ʻo e papitaiso valevalé, liliu fakaemana ʻo e sino mo e taʻataʻa ʻo Kalaisí, ngaahi lotu maʻá e kau maté, mo e lotu ki he kolosí. ʻI he 1140, naʻe totongiʻaki ʻe Pita ʻene moʻuí ʻa ʻene ngaahi tuí. Ko Henelií, ko ha mōnike, naʻá ne lea ʻo fakafepakiʻi ʻa e ngaahi tōʻonga kākā ʻi he siasí pea pehē ki he ngaahi tafaʻaki taʻefakatohitapu ʻo e litūsia ʻa e siasí. Naʻe puke ia ʻi he 1148 ʻo ne fakamoleki ai ʻa e toenga ʻo ʻene moʻuí ʻi pilīsone.
17. Ko e hā e ngaahi sitepu mahuʻinga naʻe fou ai ʻa Uolotō mo hono kau muimuí?
17 ʻI he taimi nai naʻe tutu moʻui ai ʻa Pita ʻo Bruys ʻi heʻene taʻeilifia ʻo fakaangaʻi ʻa e siasí, naʻe fāʻeleʻi ai ha tokotaha ʻa ia te ne tākiekina mālohi ki mui hono fakamafola ʻa e moʻoni Fakatohitapú. Ko hono fakaikú ko Valatesi, pe Uolotō.a ʻI he ʻikai hangē ko Pita ʻo Bruys mo Henelī ʻo Lausanne, naʻe ʻikai kau ia ʻi he haʻa faifekaú, ka naʻá ne fakamahuʻingaʻi lahi ʻaupito ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo ne tukuange ʻiate ia tonu ʻa ʻene ngaahi koloa fakamatelié pea fokotuʻutuʻu ke liliu ʻa e ngaahi konga ʻo e Tohi Tapú ki ha lea naʻe leaʻaki anga-maheni ʻi he tonga-hahake ʻo Falaniseé. Naʻe mātuʻaki fiefia ʻa e niʻihi ke fanongo ʻi he pōpoaki ʻa e Tohi Tapú ʻi heʻenau leá tonu ʻo nau foaki mo kinautolu foki ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau maʻú pea līʻoa ʻenau moʻuí ki hono vahevahe atu ʻa e moʻoni Fakatohitapú ki he niʻihi kehé. Naʻe fakahohaʻasi lahi heni ʻa e siasí. ʻI he 1184 ko e kau tangata mo e kau fefine faivelenga ko ení, naʻe ui ki mui ko e kau Uolotenisesí, naʻe tuʻusi kinautolu mei he siasí ʻe he tuʻitapú pea kapusi mei honau ngaahi ʻapí ʻe he pīsopé. Ko e ngāue ko ení naʻe hoko moʻoni ʻo mafola ai ʻa e pōpoaki ʻa e Tohi Tapú ki he ngaahi feituʻu kehé. Faifai atu pē, ko e kau muimui ʻo Uolotoó, Pita ʻo Bruys, mo Henelī ʻo Lausanne pea pehē ki he niʻihi kehe naʻe kehe ʻenau fakakaukaú naʻe lava ke maʻu kinautolu ʻi he ngaahi feituʻu lahi ʻo ʻIulope. Ko e kau helo kehe ʻo e moʻoni Fakatohitapú naʻa nau mahiki hake ʻi he ngaahi senituli hoko atu aí: Ko Sione Uikilifi (1330-1384 nai), Viliami Tinitale (1494-1536 nai), Henelī Kulū (1781-1862), mo Siaosi Sitoasi (1796-1879).
‘ʻOKU ʻIKAI KE HAʻISIA ʻA E FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ’
18. Fakamatalaʻi ʻa e founga ʻo e ako Tohi Tapu naʻe ngāueʻaki ʻe he kau ako Tohi Tapu loto-moʻoni ʻi he senituli hono 19 pea mo e ʻuhinga naʻe ola lelei aí.
18 Neongo pe ko e hā ʻenau feinga naʻe faí, ko e ngaahi fili ʻo e moʻoni Fakatohitapú kuo ʻikai malava ke nau taʻofi ʻa ʻene mafolá. ‘ʻOku ʻikai ke haʻisia ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá,’ ko e lau ia ʻa e 2 Tīmote 2:9. ʻI he 1870 naʻe kamata ai ha kulupu ʻo e kau ako Tohi Tapu loto-moʻoni ke fekumi ki he moʻoní. Ko e hā ʻenau founga akó? ʻE langaʻi hake ʻe ha taha ha fehuʻi. Te nau lāulea ki ai. Te nau kumi ki he ngaahi konga Tohi Tapu kotoa naʻe felāveʻi mo e poiní, pea ʻi he taimi leva naʻa nau fiemālie ai ʻi he feongoongoi ʻa e ngaahi konga tohi ko ení, te nau fakahaaʻi leva ʻenau fakamulitukú pea lēkooti ia. ʻIkai ʻoku fakafiemālie kiate koe ke ʻiloʻi ʻi he hangē ko e kau ʻapositoló mo e kau mātuʻa ʻo e ʻuluaki senitulí, ko e kau tangata faitōnunga ko iá, ʻa ʻetau “fanga kui fakalaumālie” ʻo e konga ki mui ʻo e 1800 tupú, naʻa nau fakapapauʻi ke ʻai ke fāitaha mālohi ʻenau ngaahi tuí mo e Folofola ʻa e ʻOtuá?
19. Ko e hā ʻa e konga tohi fakataʻu ki he 2012, pea ko e hā ʻoku feʻungamālie ai iá?
19 Ko e Tohi Tapú ʻoku kei hoko ko e makatuʻunga ia ki heʻetau ngaahi tuí. ʻI he fakakaukau ki he meʻa ko iá, kuo fili ai ʻe he Kulupu Pule ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke hoko ko ʻetau konga tohi fakataʻu ki he 2012 ʻa e fakamatala fakatuipau ʻa Sīsū: “Ko hoʻo folofolá ko e moʻoní ia.” (Sione 17:17) Koeʻuhi ko e tokotaha kotoa ʻoku holi ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá kuo pau ke ʻaʻeva ʻi he moʻoní, ʻofa ke tau feinga hokohoko hono kotoa ke tataki kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko Valatesí kuo ui ia he taimi ʻe niʻihi ko Piea Valatesi pe Pita Uolotō, ka ʻoku ʻikai lava ke fakapapauʻi hono ʻuluaki hingoá.
[Fakamatala ʻi he peesi 8]
Ko ʻetau konga tohi fakataʻu ki he 2012: “Ko hoʻo folofolá ko e moʻoní ia.”—Sione 17:17
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Uolotō
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Uikilifi
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Tinitale
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Kulū
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Sitoasi