Ako ʻa e Faʻa Leʻó mei he Kau ʻApositolo ʻa Sīsuú
“Hanganaki leʻo mo au.”—MĀT. 26:38.
1-3. Naʻe taʻemalava fēfē ʻa e kau ʻapositoló ke hanganaki leʻo lolotonga ʻa e pō fakaʻosi ʻo Sīsū he māmaní, pea ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi naʻa nau ako mei heʻenau fehālākí?
SIOLOTO ATU ki he meʻa naʻe hoko he pō fakaʻosi ʻo e moʻui fakaemāmani ʻa Sīsuú. Kuo haʻu ʻa Sīsū ki he taha ʻo e ngaahi feituʻu naʻá ne manako aí, ko e ngoue ko Ketisemaní, ʻi he hahake pē ʻo Selusalemá. Kuó ne haʻu ki heni mo ʻene kau ʻapositolo faitōnungá. ʻI he mafatukituki lahi hono ʻatamaí mo e lotó, ʻoku fiemaʻu ʻe Sīsū ke maʻu ha feituʻu mavahe koeʻuhi ke lava ʻo ne lotu ai.—Māt. 26:36; Sione 18:1, 2.
2 Ko e toko tolu ʻene kau ʻapositoló—ʻa Pita, Sēmisi, mo Sione—naʻa nau ō fakataha mo Sīsū ki ha feituʻu ʻi loto atu he ngoué. “Mou nofo heni ʻo hanganaki leʻo mo au,” ko ʻene tala ange ia kia kinautolú, peá ne mavahe leva ke lotu. ʻI heʻene foki maí, ʻokú ne ʻilo ʻoku mohe maʻu hono ngaahi kaumeʻá. ʻOkú ne toe kōlenga kia kinautolu: “Mou hanganaki leʻo.” Neongo ia, naʻa nau tō ʻo mohe ko hono tuʻo uá ia! Ki mui ʻi he pō tatau ko iá, naʻe ʻikai malava ai e kau ʻapositoló kotoa ke hanganaki ʻāʻā fakalaumālie. He ko ē, naʻe aʻu ʻo nau liʻaki ʻa Sīsū pea tuku lele!—Māt. 26:38, 41, 56.
3 ʻOku pau pē naʻe fakatomala e kau ʻapositoló ʻi heʻenau taʻemalava ke hanganaki leʻó. Ko e kau tangata faitōnunga ko iá naʻe vave ʻenau ako mei heʻenau fehālākí. Ko e tohi Ngāué ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi ai naʻa nau hoko atu ʻo fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻi he hanganaki leʻó. Ko honau ʻalunga faitōnungá kuo pau naʻe tākiekina ai honau ngaahi kaungā-Kalisitiané ke fai ʻa e meʻa tatau. ʻI he taimí ni ʻo laka ʻi ha toe taimi, ʻoku fiemaʻu ai ke tau hanganaki leʻo. (Māt. 24:42) Tau lāulea angé ki he lēsoni ʻe tolu fekauʻaki mo e hanganaki leʻó ʻa ia ʻe lava ke tau ako mei he tohi Ngāué.
FAʻA LEʻO KE ʻILO E FEITUʻU KE MALANGA AÍ
4, 5. Naʻe hokosia fēfē ʻe Paula mo hono ngaahi kaungāfonongá ʻa e tataki e laumālie māʻoniʻoní?
4 Ke kamataʻakí, ko e kau ʻapositoló naʻa nau faʻa leʻo ke ʻilo ʻa e feituʻu ke malanga aí. ʻI he fakamatala ʻe taha, ʻoku tau ako ai ki he founga naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sīsū ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku tuku mai ʻe Sihova ke ne faʻiteliha ki aí, ke ne tataki ʻa e ʻapositolo ko Paulá mo hono ngaahi kaungāfonongá lolotonga ha fononga mātuʻaki anga-kehe. (Ngā. 2:33) Tau kau fakataha angé mo kinautolu.—Lau ʻa e Ngāue 16:6-10.
5 Ko Paula, Sailosi, mo Tīmoté kuo nau mavahe mei he kolo ko Līsitá ʻi he fakatonga ʻo Kalētiá. ʻI he ngaahi ʻaho ki mui ai, naʻa nau aʻu ki ha hala lahi Loma naʻe huʻu fakahihifo ki he feituʻu nofoʻi lahi taha ʻo e vahefonua ʻo ʻĒsiá. Naʻa nau loto ke ʻalu he hala ko iá koeʻuhi ke ʻaʻahi ai ki he ngaahi kolo ʻa ia naʻe fiemaʻu ke fanongo ai e kakai ʻe laui afe fekauʻaki mo Kalaisi. Ka naʻe taʻofi kinautolu ʻe ha meʻa ʻi honau halá. ʻOku pehē ʻi he veesi 6: “Naʻa nau fou atu ʻi Filisia pea mo e fonua ko Kalētiá, koeʻuhi naʻe tapui kinautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke ʻoua te nau leaʻaki ʻa e folofolá ʻi he vahefonua ʻo ʻĒsiá.” ʻI ha founga naʻe ʻikai fakahaaʻi, naʻe taʻofi ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e kau fonongá mei he malanga ʻi he vahefonua ʻo ʻĒsiá. ʻOku hā mahino ko Sīsū—fakafou he laumālie ʻo e ʻOtuá—naʻá ne loto ke tataki ʻa Paula mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi ha hala kehe.
6, 7. (a) Ko e hā naʻe hoko kia Paula mo e kau fononga kehé ʻi he ofi atu ki Pitiniá? (e) Ko e hā e fili naʻe fai ʻe he kau ākongá, pea ko e hā ʻa e olá?
6 Naʻe ʻalu ki fē e kau fononga loto-vēkeveké? ʻOku fakamatala ʻi he veesi 7: “ʻIkai ko ia pē, ʻi heʻenau aʻu hifo ki Mīsiá naʻa nau fai ha ngaahi feinga ke hū ki Pitinia, ka naʻe ʻikai fakaʻatā kinautolu ʻe he laumālie ʻo Sīsuú.” ʻI he taʻofi mei he malanga ʻi ʻĒsiá, ko Paula mo hono ngaahi kaungāmeʻá naʻa nau afe fakatokelau, ʻi he fakataumuʻa ke malanga he ngaahi kolo ʻo Pitiniá. Kae kehe, ʻi heʻenau fakaofi atu ki Pitiniá, naʻe toe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke taʻofi kinautolu. ʻI he taimi ko ení, ʻoku pau pē naʻe puputuʻu ʻa e kau tangatá. Naʻa nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ke malangaʻakí mo e founga ke malanga aí, ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke malanga aí. Te tau fakalea nai ia ʻo peheni: Kuo nau tukituki ʻi he matapā naʻe huʻu ki ʻĒsiá—ka naʻe taʻelavameʻa. Kuo nau tukituki ʻi he matapā naʻe huʻu ki Pitiniá—ʻo toe taʻelavameʻa. Naʻe tuku ʻenau tukitukí? Naʻe ʻikai pehē ʻa e kau malanga faivelenga ko iá!
7 ʻI he taimi ko ení, naʻe fai ai ʻe he kau tangatá ha fili ne hā kiʻi ngali-kehe nai. ʻOku tala mai ʻe he veesi 8: “Naʻa nau fakalaka atu ai ʻi Mīsia ʻo nau ʻalu hifo ki Taloasi.” Ko ia naʻe afe e kau fonongá ki he hihifó ʻo lue ai he maile ʻe 350 (kilomita ʻe 563), ʻo fakalaka atu ʻi he kolo ki he kolo kae ʻoua ke nau aʻu ki he taulanga ʻo Taloasí, ʻa e hūʻanga totonu ki Masitōniá. ʻI aí, ko hono tuʻo tolú ia, naʻe tukituki ai ʻa Paula mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi ha matapā, ka ʻi he taimi ko ení naʻe fakaava lahi! ʻOku fakamatala ʻi he veesi 9 ki he meʻa naʻe hoko hono hokó: “ʻI he lolotonga ʻa e poʻulí naʻe hā kia Paula ha vīsone: ko ha tangata Masitōnia naʻe tuʻu ai ʻo kōlenga kiate ia ʻo pehē: ‘Laka mai ki Masitōnia ʻo tokoniʻi kimautolu.’” Fakaʻosí, naʻe ʻilo ʻe Paula ʻa e feituʻu ke malanga aí. ʻI he ʻikai toe toloí, naʻe tuku folau e kau tangatá ki Masitōnia.
8, 9. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he fakamatala fekauʻaki mo e fononga ʻa Paulá?
8 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he fakamatala ko ení? Fakatokangaʻi ʻi he toki hili pē ʻa e mavahe ʻa Paula ki ʻĒsiá naʻe kau mai ai e laumālie ʻo e ʻOtuá. Pea ʻi he toki hili pē ʻa e fakaofi atu ʻa Paula ki Pitiniá naʻe kau mai ai ʻa Sīsuú. Pea ko e fakaʻosí, ʻi he toki hili pē ʻa e aʻu ʻa Paula ki Taloasí naʻe tataki ai ia ʻe Sīsū ke ʻalu ki Masitōnia. ʻI hono tuʻunga ko e ʻUlu ʻo e fakatahaʻangá, ʻe fakafeangai mai nai ʻa Sīsū kia kitautolu ʻi ha founga pehē. (Kol. 1:18) Ko e fakatātaá, kuó ke fakakaukau nai fekauʻaki mo e ngāue ko ha tāimuʻa pe hiki ki ha feituʻu ʻa ia ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Kae mahalo pē nai ʻi he toki hili pē hoʻo fou ʻi ha ngaahi sitepu ke aʻusia ai hoʻo taumuʻá ʻe tataki ai koe ʻe Sīsū, fakafou ʻi he laumālie ʻo e ʻOtuá. Ke fakatātaaʻi: ʻE lava ke fakahanga ʻe ha fakaʻuli ʻene kaá ke afe toʻohema pe toʻomataʻu ka ʻi he toki ngaue pē ʻa e kaá. ʻI he founga meimei tatau, ʻe fakahinohinoʻi nai kitautolu ʻe Sīsū ki hono fakalahi ʻetau ngāue fakafaifekaú ka ʻo kapau pē ʻoku tau ngaue—kapau ʻoku tau fai ha feinga ke aʻusia ʻetau taumuʻá.
9 Kae kehe, fēfē kapau ʻoku ʻikai fua mai leva hoʻo ngaahi feingá? ʻOku totonu ke ke foʻi, ʻo fakaʻosiʻaki ʻoku ʻikai tataki koe ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá? Sai, manatuʻi ko Paula foki naʻá ne fetaulaki mo e ngaahi fakaholomui. Neongo ia, naʻá ne hanganaki fekumi mo tukituki kae ʻoua kuó ne maʻu ha matapā ʻe ava. ʻI he founga meimei tatau, kapau ʻokú ke kītaki ʻi he kumi ki “ha matapā lahi ʻoku huʻu atu ki he ngāué,” ʻe fakapaleʻi nai ai koe foki.—1 Kol. 16:9.
FAʻA LEʻO FAKATAHA MO E TAUMUʻA KE FAI HA NGAAHI LOTU
10. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ai ko e faʻa leʻo ʻi he lotú ʻoku fiemaʻu pau ia ki he hanganaki leʻó?
10 Fakakaukau he taimí ni, ki ha lēsoni hono ua fekauʻaki mo e faʻa leʻó ʻa ia ʻe lava ke tau ako mei hotau fanga tokoua Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí: Naʻa nau faʻa leʻo fakataha mo e taumuʻa ke fai ha ngaahi lotu. (1 Pita 4:7) Ko e kītaki ʻi he lotú ʻoku fiemaʻu pau ia ki he hanganaki leʻó. Manatuʻi ʻi he ngoue ko Ketisemaní ki muʻa pē ʻi hono puké, naʻe tala ai ʻe Sīsū ki he toko tolu ʻene kau ʻapositoló: “Mou hanganaki leʻo mo lotu maʻu ai pē.”—Māt. 26:41.
11, 12. Ko e hā hono ʻuhingá pea naʻe anga-fēfē hono ngaohikoviʻi ʻe Hēlota ʻa e kau Kalisitiané, ʻo kau ai ʻa Pitá?
11 Ko Pita, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻi he taimi ko iá, naʻá ne hokosia tonu ki mui ʻa e mālohi ʻo e lotu tōtōiví. (Lau ʻa e Ngāue 12:1-6.) ʻI he ngaahi veesi kamata ʻo e fakamatala ko ení, ʻoku tau ako ai naʻe ngaohikoviʻi ʻe Hēlota ʻa e kau Kalisitiané, koeʻuhi ke maʻu ʻa e leleiʻia ʻa e kau Siú. ʻOku ngalingali naʻá ne ʻiloʻi ko Sēmisí ko ha ʻapositolo ʻa ia naʻá ne ofi tautefito kia Sīsū. Ko ia ai, naʻe ʻai ʻe Hēlota ke tāmateʻi ʻa Sēmisi “ʻaki ʻa e heletā.” (Veesi 2) Ko ia naʻe mole ai mei he fakatahaʻangá ha ʻapositolo ʻofeina. Ko ha ʻahiʻahi moʻoni ia ki he fanga tokouá!
12 Ko e hā e meʻa hono hoko naʻe fai ʻe Hēlotá? ʻOku fakamatala ʻi he veesi 3: “ʻI heʻene vakai naʻe leleiʻia ai ʻa e kau Siú, naʻá ne hoko atu leva ʻo puke mo Pita foki.” Ka naʻe ʻikai lava ke tauhi maʻu ai pē ʻi he ngaahi pilīsoné ʻa e kau ʻapositoló, ʻo kau ai ʻa Pita. (Ngā. 5:17-20) Naʻe ʻiloʻi lelei nai ia ʻe Hēlota. Ko e politiki olopotó naʻe ʻikai te ne tuku ke ʻi ai ha faingamālie ke ne hola. Naʻá ne tuku ʻa Pita “ke leʻohi taufetongi tuʻo fā ʻe ha kau sōtia naʻe tautau toko fā, he naʻá ne fakataumuʻá ke ʻomi ia ki he kakaí ʻi he hili ʻa e Pāsová.” (Veesi 4) Fakaʻuta atu ki ai! Naʻe ʻai ʻe Hēlota ke sēiniʻi ʻa Pita ʻi he vahaʻa ʻo e ongo kaʻate ʻe toko 2, fakataha mo e kau kaʻate ʻe toko 16 naʻa nau ngāue taufetongi ʻaho mo e pō ke fakapapauʻi heʻikai ke hola ʻa e ʻapositoló ni. Ko e taumuʻa ʻa Hēlotá ke ʻave ʻa Pita ki he kakaí ʻi he hili ʻa e Pāsová, ko hono tautea maté ko ha meʻaʻofa ia ke fakafiefiaʻi ʻaki ʻa e fuʻu kakaí. ʻI he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻa peheé, ko e hā naʻe lava ke fai ʻe he ngaahi kaungā-Kalisitiane ʻo Pitá?
13, 14. (a) Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa e fakatahaʻangá ki hono tuku pilīsone ʻo Pitá? (e) Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he ngaahi kaungā-Kalisitiane ʻo Pitá ʻi he meʻa fekauʻaki mo e lotú?
13 Naʻe ʻiloʻi ʻe he fakatahaʻangá ʻa e meʻa tofu pē ke faí. ʻOku pehē ʻi he veesi 5: “Ko ia naʻe tauhi ʻa Pita ʻi he pilīsoné; ka naʻe fai ʻe he fakatahaʻangá hano lotua lahi ia ki he ʻOtuá.” ʻIo, ko ʻenau ngaahi lotu maʻa honau fanga tokoua ʻofeiná ko e ngaahi kole lahi, mo fakamātoato. Ko ia ko e mate ʻa Sēmisí naʻe ʻikai lōmekina ai kinautolu ʻi he siva e ʻamanakí; pea naʻe ʻikai fakatupunga ai kinautolu ke nau vakai ki he lotú ko ha meʻa taʻeʻaonga. ʻI hono kehé, naʻa nau ʻiloʻi ko e ngaahi lotu ʻa e kau lotu faitōnungá ʻoku mohu ʻuhinga ia kia Sihova. Kapau ko e ngaahi lotu ko iá ʻoku fehoanaki mo hono finangaló, ʻokú ne tali ia.—Hep. 13:18, 19; Sēm. 5:16.
14 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he tali ʻa Pita ki he ngaahi kaungā-Kalisitiané? Ko e hanganaki leʻó ʻoku kau ki ai e lotu ʻo ʻikai maʻatautolu pē kae maʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné foki. (ʻEf. 6:18) ʻOkú ke ʻiloʻi ha ngaahi kaungātui ʻoku nau tofanga ʻi ha ngaahi ʻahiʻahi? ʻOku kātekina nai ʻe he niʻihi ʻa e fakatanga, ngaahi fakataputapui fakapuleʻanga, pe ko e ngaahi fakatamaki fakanatula. Ko e hā ʻoku ʻikai ʻai ai ia ko e kaveinga hoʻo ngaahi lotu fakamātoató? ʻOkú ke ʻiloʻi nai ha niʻihi ʻoku nau hokosia e ngaahi faingataʻa ʻoku ʻikai loko fakatokangaʻi. ʻOku nau fāinga nai ke fekuki mo e ngaahi faingataʻa he fāmilí, loto-siʻi, pe mahamahaki. Ko e hā ʻoku ʻikai fakakaukau ai ki ha faʻahinga pau ʻa ia ʻe lava ke ke lave ki honau hingoá ʻi hoʻo lea kia Sihova, ko e “tali lotu”?—Saame 65:2.
15, 16. Fakamatala ki he anga hono fakahaofi ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ʻa Pita mei he pilīsoné. (Sio ki he fakatātā ʻi laló.) (e) Ko e hā ʻoku fakafiemālie ai ke fakakaukau atu ki he anga hono fakahaofi ʻe Sihova ʻa Pitá?
15 Ko ia ai, naʻe iku ki he hā ʻa e ngaahi meʻá ʻi he tuʻunga ʻo Pitá? Lolotonga hono pō fakaʻosi ʻi he pilīsoné ʻi heʻene mohe maʻu he vahaʻa ʻo e ongo kaʻaté, naʻe hokosia ai ʻe Pita ha ngaahi meʻa fakaofo hokohoko. (Lau ʻa e Ngāue 12:7-11.) Sioloto atu ki he meʻa naʻe hokó: Fakafokifā, naʻe fakafonu ʻe ha maama ʻahoʻaho ʻa hono pilīsoné. Naʻe tuʻu ai ha ʻāngelo, ʻoku hā mahino naʻe ʻikai sio ki ai ʻa e ongo kaʻaté, ʻo ne fafangu fakavave ʻa Pita. Pea ko e ongo sēini naʻe haʻiʻaki hono ongo nimá naʻe homo hifo pē ia! Naʻe taki atu leva ʻe he ʻāngeló ʻa Pita ki tuʻa mei he pilīsoné, ʻo fou tonu atu pē he kau kaʻate naʻa nau leʻo ʻi tuʻá, pea ʻi he fuʻu matapā ukameá, ʻa ia naʻe ava “ʻiate ia pē.” ʻI heʻena ʻi tuʻa pē he pilīsoné, naʻe pulia ʻa e ʻāngeló. Naʻe tauʻatāina ʻa Pita!
16 ʻIkai ʻoku fakatuimālohi ke fakakaukau atu ki he mālohi ʻo Sihova ke fakahaofi ʻene kau sevānití? Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai te tau ʻamanekina ʻe fakahaofi fakaemana kitautolu ʻe Sihova ʻi he taimi ko ení. Kae kehe, ʻoku tau tui kakato ʻokú ne ngāueʻaki hono mālohí maʻa hono kakaí he ʻahó ni. (2 Kal. 16:9) Fakafou hono laumālie māʻoniʻoni mālohí, ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke tau mālohi ke fekuki mo ha ʻahiʻahi pē nai te tau fetaulaki mo ia. (2 Kol. 4:7; 2 Pita 2:9) Pea kuo vavé ni ke fakaivia ʻe Sihova hono ʻAló ke ne fakatauʻatāinaʻi ʻa e laui miliona taʻefaʻalaua mei he meʻa taʻeʻunua taha ʻi he ngaahi pilīsoné, ʻa e maté. (Sione 5:28, 29) Ko ʻetau tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke ne ʻomai kia kitautolu ʻa e loto-toʻa lahi fakaʻulia ʻi he taimi ʻoku tau fetaulaki ai he ʻahó ni mo e ngaahi ʻahiʻahí.
FAI HA FAKAMOʻONI FAKAʻĀULILIKI NEONGO E NGAAHI FAKAFAINGATAʻAʻIAʻANGÁ
17. Naʻe fēfē hono fokotuʻu ʻe Paula ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa he malanga ʻi he faivelenga mo e fakavavevavé?
17 Ko ha lēsoni eni hono tolu fekauʻaki mo e faʻa leʻó ʻa ia ʻe lava ke tau ako mei he kau ʻapositoló: Naʻa nau hanganaki fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki neongo e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻangá. Ko e malanga ʻi he faivelenga mo e fakavavevavé ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki he hanganaki leʻó. Ko e ʻapositolo ko Paulá ko ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ia ʻi he meʻá ni. Naʻá ne kīvoi faivelenga, ʻi he fāifononga lahi mo fokotuʻu ʻa e ngaahi fakatahaʻanga lahi. Naʻá ne kātekina e ngaahi faingataʻa lahi, neongo ia naʻe ʻikai ʻaupito mole ʻene faivelengá pe ko ʻene ongoʻi ʻa e fakavavevavé.—2 Kol. 11:23-29.
18. Naʻe anga-fēfē hokohoko atu ʻa Paula ʻi he fai ha fakamoʻoni he taimi naʻe tauhi fakalao ai ia ʻi Lomá?
18 Fakakaukau ki heʻetau sio nounou fakaʻosi kia Paula ʻi he tohi Ngāué, hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Ngāue vahe 28. Naʻe tūʻuta ʻa Paula ʻi Loma, ʻa ia naʻe pau ke ne hā ai he ʻao ʻo Neló. Naʻe tauhi fakalao ia, mahalo pē naʻe sēiniʻi ia ki he kaʻaté. Neongo ia, naʻe ʻikai ha sēini naʻe lava ke ne fakasīlongoʻi ʻa e ʻapositolo faivelengá! Naʻe hokohoko atu hono maʻu ʻe Paula ʻa e ngaahi founga ke faifakamoʻoni ai. (Lau ʻa e Ngāue 28:17, 23, 24.) Hili ʻa e ʻaho ʻe tolu, naʻe fekauʻi atu ʻe Paula ke haʻu e kau tangata tuʻu-ki-muʻa ʻo e kau Siú koeʻuhi ke ne fai ha fakamoʻoni kia kinautolu. Pea ʻi ha ʻaho kuo fili, naʻá ne fai ai ha toe fakamoʻoni lahi ange. ʻOku fakahaaʻi ʻi he veesi 23: “[Ko e kau Siu he feituʻú] naʻa nau fokotuʻutuʻu leva ki ha foʻi ʻaho mo ia, pea naʻa nau haʻu ʻo toe tokolahi ange kiate ia ki hono nofoʻangá. Pea naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e meʻá ni kiate kinautolu ʻaki hono fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá koeʻuhi ke fakatuipauʻi kinautolu fekauʻaki mo Sīsū fakatouʻosi mei he lao ʻa Mōsesé pea mo e Kau Palōfitá, mei he pongipongi ʻo aʻu ki he efiafi.”
19, 20. (a) Ko e hā ne ola lelei ai ʻa Paula ʻi he fai ha fakamoʻoní? (e) Naʻe fēfē fakafeangai ʻa Paula he taimi naʻe ʻikai tali ai ʻe he tokotaha kotoa ʻa e ongoongo leleí?
19 Ko e hā naʻe mātuʻaki ola lelei ai ʻa Paula ʻi he fai ha fakamoʻoní? Fakatokangaʻi ʻoku mātuʻaki fakamamafaʻi ʻi he veesi 23 ha ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi. (1) Naʻá ne tokangataha ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea kia Sīsū Kalaisi. (2) Naʻá ne feinga ke kōlenga ki heʻene kau fanongó “koeʻuhi ke fakatuipauʻi kinautolu.” (3) Naʻá ne fakaʻuhinga mei he Folofolá. (4) Naʻá ne fakahaaʻi ha fakakaukau taʻesiokita, ʻo fai ha fakamoʻoni “mei he pongipongi ʻo aʻu ki he efiafi.” Naʻe fai ʻe Paula ha fakamoʻoni mālohi, ka naʻe ʻikai ke tali ʻe he tokotaha kotoa pē. “Naʻe kamata ke tui ʻa e niʻihi ki he ngaahi meʻa naʻá ne leaʻakí; kae ʻikai tui ʻa e niʻihi,” ko e fakamatala ia ʻi he veesi 24. Naʻe hoko ai ha taʻefelotoi, pea naʻe mavahe ʻa e kakaí.
20 Naʻe loto-siʻi ʻa Paula koeʻuhi ko e ʻikai ke tali ʻe he tokotaha kotoa ʻa e ongoongo leleí? ʻIkai ʻaupito! ʻOku tala mai ʻe he Ngāue 28:30, 31: “Naʻá ne nofo ai ʻi ha foʻi taʻu kakato ʻe ua ʻi ha fale naʻá ne totongi pē ʻe ia, peá ne talitali lelei ai pē ʻa e faʻahinga kotoa ko ia naʻe haʻu kiate iá, ʻo malangaʻaki ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kiate kinautolu mo faiakoʻaki ʻa e ngaahi meʻa fekauʻaki mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻaki ʻa e lea tauʻatāina mātuʻaki lahi moʻoni, ʻo ʻikai taʻofia.” ʻOku fakaʻosiʻaki ʻa e tohi fakamānavaʻi ʻa Ngāué, ʻa e fakamatala fakalotomāfana moʻoni ko iá.
21. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá he taimi naʻe tukupōpula faleʻi ai iá?
21 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá? Lolotonga hono tukupōpula faleʻí, naʻe ʻikai tauʻatāina ʻa Paula ke fai ha fakamoʻoni fale ki he fale. Neongo ia, naʻá ne tauhi maʻu ha fakakaukau fakatuʻamelie, ʻi he fai ha fakamoʻoni ki he tokotaha kotoa naʻe haʻu kiate iá. ʻI he founga meimei tatau, ko e tokolahi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní ʻoku nau tauhi maʻu ʻenau fiefiá pea hanganaki malanga neongo honau tuku pilīsone taʻetotonu koeʻuhi ko ʻenau tuí. Ko e niʻihi ʻo siʻotau fanga tokouá mo e fanga tuofefiné ʻoku nau haufalea, mahalo pē ʻoku aʻu ʻo nau nofo ʻi he ngaahi ʻapi tauhiʻanga vaivai koeʻuhi ko e taʻumotuʻá pe ko e mahamahakí. ʻI heʻenau malavá, ʻoku nau malanga ai ki he kau toketaá mo e kau ngāué, kau ʻaʻahí, mo e niʻihi kehe ʻoku haʻu kia kinautolú. Ko e holi ia honau lotó ke fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻoku nau fokotuʻú!
22. (a) Ko e hā e tokonaki ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻaonga ai mei he tohi Ngāué ʻi he Tohi Tapú? (Sio ki he puha ʻi ʻolungá.) (e) Ko e hā hoʻo fakapapaú ʻi hoʻo tatali ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu motuʻa ko ení?
22 ʻOku hā mahino, ʻoku lahi e meʻa ke ako fekauʻaki mo e faʻa leʻó mei he kau ʻapositoló mo e kau Kalisitiane kehe he ʻuluaki senitulí ʻa ia ʻoku lave ki ai he tohi Ngāué ʻi he Tohi Tapú. ʻI heʻetau tatali ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu motuʻa ko ení, tau fakapapauʻi ke faʻifaʻitaki ki he kau Kalisitiane ko ia he ʻuluaki senitulí ʻi hono fai ha fakamoʻoni loto-toʻa mo faivelenga. ʻOku ʻikai ha monū lahi ange he taimí ni ʻe lava ke tau maʻu ka ko e kau ʻi he “fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki” fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá!—Ngā. 28:23.
[Puha ʻi he peesi 13]
“KO E TOHI NGĀUÉ HEʻIKAI ʻAUPITO KE TOE TATAU KIATE AU”
Hili hono lau ʻa e tohi “Bearing Thorough Witness” About God’s Kingdom, naʻe fakahaaʻi ai ʻe ha ʻovasia fefonongaʻaki ʻene ngaahi ongoʻí ʻo peheni: “Ko e tohi Ngāué heʻikai ʻaupito ke toe tatau kiate au. Kuó u ‘vakaiʻi’ ʻa e fakamatala he tohi Ngāué ʻi he ngaahi taimi lahi kae hangē pē ko hano puke ha foʻi teʻelango mo tui ha sioʻata ʻoku ʻulí. ʻOku ou ongoʻi he taimí ni hangē kuo tāpuakiʻi au ke sio ki hono lāngilangí ʻi he maama ʻo e laʻaá.”
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
Naʻe taki ʻe ha ʻāngelo ʻa Pita ʻo fou atu he fuʻu matapā ukameá