Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí
KO E HĀ naʻá ne ueʻi ha tangata ke foki ki he lotu naʻe ʻohake ai iá ʻa ē naʻá ne hē mei aí? Naʻe anga-fēfē hono maʻu ʻe ha talavou ʻa e tamai naʻá ne fakaʻamua ʻi he kotoa ʻene moʻuí? Lau ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ongo meʻa ko ení.
“Naʻe Fiemaʻu ke u Foki Kia Sihova.”—ELIE KHALIL
TAʻU FĀʻELEʻI: 1976
FONUA TUPUʻANGA: SAIPALO
HISITŌLIA: FOHA MAUMAU-KOLOA
KO HOKU KUOHILÍ: Naʻe fāʻeleʻi au ʻi Saipalo ka naʻá ku tupu hake ʻi ʻAositelēlia. Ko ʻeku ongo mātuʻá ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova, pea naʻá na fai hona lelei tahá ke uhuʻi ʻiate au ha ʻofa kia Sihova mo ʻene Folofolá, ko e Tohi Tapú. Kae kehe, ʻi heʻeku taʻu hongofulu tupú, naʻe kamata ke u angatuʻu. Naʻá ku faʻa totolo fakafufū atu mei homau ʻapí ʻi he poʻulí ke fetaulaki mo ha kau taʻu hongofulu tupu kehe. Naʻa mau kaihaʻa kā pea tō foki ki he ngaahi palopalema lahi kehe.
ʻI he ʻuluaki taimí, naʻá ku fai fakafufū ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻi he manavahē naʻa loto-mamahi ʻa ʻeku ongo mātuʻá. Ka naʻe faai atu pē ʻo mole ʻa e manavahē ko iá. Naʻá ku kaungāmeʻa mo e kakai naʻa nau taʻu lahi ʻaupito ʻiate au ʻa ia naʻe ʻikai ke nau ʻofa kia Sihova, pea naʻa nau hoko ko ha tākiekina kovi kiate au. Faifai pē, naʻá ku tala ange ki heʻeku ongo mātuʻá ʻoku ʻikai toe fie ʻi ai haʻaku kaunga ki heʻena tuí. Naʻá na feinga anga-kātaki ke tokoniʻi au, ka naʻá ku talitekeʻi kotoa ʻena ngaahi feingá. Naʻe loto-mamahi lahi ʻeku ongo mātuʻá.
Hili ʻeku hiki mei ʻapí, naʻe kamata ke u ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, naʻa mo hono tō mo fakatau atu ha maliuana lahi ʻaupito. Naʻá ku moʻui ʻi ha moʻui taʻetaau pea fakamoleki ʻa e taimi lahi ʻi he paati ʻi he ngaahi kalapú. Naʻá ku toe hoko ʻo ʻita vave. Kapau naʻe leaʻaki pe fai ʻe ha taha ha meʻa naʻe ʻikai te u saiʻia ai, naʻá ku hoko ʻo ʻita lahi, ʻo u faʻa kaikailaʻi ʻa e kakaí pea tā kinautolu. Ko hono fakalūkufuá, naʻá ku fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻa ia naʻe akoʻi au ʻi hoku tuʻunga ko ha Kalisitiané ke ʻoua te u faí.
FOUNGA HONO LILIU ʻE HE TOHI TAPÚ ʻA ʻEKU MOʻUÍ: Naʻá ku kaungāmeʻa ofi mo ha tokotaha naʻá ma kaungāngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú ʻa ia ko ʻene tamaí naʻe mate lolotonga ʻene kei siʻí. Naʻá ma faʻa ʻā pē ʻo talanoa ʻo aʻu ki he tuʻuapoó. ʻI he niʻihi ʻo e ngaahi pō ko iá, naʻá ne kamata fakamatala mai ki heʻene ngaahi ongoʻí ʻo ne talanoa ki heʻene ʻofa lahi ki heʻene tamaí. ʻI heʻeku tupu hake ʻo ʻilo fekauʻaki mo e ʻamanaki ʻo ha toetuʻú, naʻá ku fakatokangaʻi hake ai ʻoku ou tala ange kiate ia ʻo fekauʻaki mo Sīsū—ʻa ia naʻá ne fokotuʻu ʻa e maté pea ʻokú ne talaʻofa mai te ne toe fai pehē ʻi he kahaʻú. (Sione 5:28, 29) “Fakaʻuta atu ki haʻo toe sio ki hoʻo tamaí,” ko ʻeku leá ange ia. “Ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau moʻui taʻengata ʻi he Palataisi ʻi he māmaní.” Ko e ngaahi fakakaukau ko iá naʻe maongo moʻoni ia ki he loto ʻo hoku kaungāmeʻá.
ʻI ha ngaahi taimi kehe, naʻe ʻohake ai ʻe hoku kaungāmeʻá ʻa e ngaahi kaveinga ʻo hangē ko e ngaahi ʻaho fakaʻosí pe ko e tokāteline Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá. Naʻá ku toʻo mai ʻene Tohi Tapú pea fakahaaʻi ange ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu kehekehe ʻoku fakaeʻa ai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtuá, Sīsū, pea mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí. (Sione 14:28; 2 Tīmote 3:1-5) Ko e lahi ange ʻeku talanoa ki hoku kaungāmeʻá ʻo fekauʻaki mo Sihová, ko e lahi ange ia ʻeku fakakaukau fekauʻaki mo Sihová.
Faifai atu pē, ko e ngaahi tenga ʻo e moʻoni Fakatohitapú ʻa ia naʻe nofo taʻengāue pē ʻi hoku lotó—ʻa e ngaahi tenga naʻe feinga mālohi ʻeku ongo mātuʻá ke toó—naʻe kamata ia ke tupu. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku ʻi ha paati ʻo ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú mo hoku ngaahi kaungāmeʻá, naʻe fakafokifā pē ʻa e kamata ke u fakakaukau fekauʻaki mo Sihová. Ko e tokolahi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá naʻa nau taku ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá, ka naʻe kehe ʻenau tōʻongá ia ʻanautolu. ʻI he ʻikai loto ke u hoko ʻo peheé, naʻá ku ʻilo ai ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke u faí. Naʻe fiemaʻu ke u foki kia Sihova.
Ko e moʻoni, ko hono ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí mo hono fai moʻoni iá ko e ongo meʻa kehekehe ia ʻe ua. Ko e ngaahi liliu ʻe niʻihi naʻe faingofua ke fai; naʻe ʻikai fuʻu faingataʻa ʻeku tuku hono ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. Naʻá ku toe motuhi atu foki mo hoku ngaahi kaungāmeʻa ki muʻá, pea kamata ke u ako ʻa e Tohi Tapú mo ha mātuʻa Kalisitiane.
Kae kehe, ko e ngaahi liliu kehé, naʻe faingataʻa ange ia. Naʻe tautefito ki hono mapuleʻi ʻeku ʻitá ʻa ʻene faingataʻá. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe lelei ai ʻeku feingá ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi pea hili iá naʻá ku toe tō pē. Naʻá ku ongoʻi kovi ʻi he hili iá, ʻo u fakakaukau ko ha tokotaha taʻelavameʻa au. ʻI heʻeku loto-siʻí, naʻá ku fakalea ai ki he mātuʻa naʻá ku ako Tohi Tapu mo iá. ʻI heʻene kātaki mo anga-ʻofa maʻu peé, naʻá ne hoko ko ha matavai moʻoni ʻo e fakalototoʻá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ne ʻai au ke u lau ha kupu ʻi he Taua Leʻo fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ʻikai foʻí.a Naʻá ma lāulea ki ha ngaahi meʻa ʻe lava ke u fai ʻi he taimi naʻá ku ongoʻi ʻita aí. ʻI he nofo ʻi heʻeku fakakaukaú ʻa e kupú fakataha mo e lotu lahi kia Sihová, naʻe māmālie pē ʻa e malava ke u mapuleʻi ʻeku ʻitá. Faai atu pē, ʻi ʻEpeleli 2000, naʻá ku papitaiso ai ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e moʻoni foki, naʻe fiefia lahi ʻeku ongo mātuʻá.
FOUNGA ʻO ʻEKU MAʻU ʻAONGÁ: ʻOku ou maʻu he taimí ni ʻa e ʻatamai nonga mo ha konisēnisi maʻa, ʻi he ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke u kei ʻuliʻi hokú sinó ʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú pe ʻulungaanga taʻetāú. Neongo pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ou faí, pe ko e ngāue, maʻu ha fakataha faka-Kalisitiane, pe fai ha faʻahinga fakafiefia, ʻoku ou fiefia lahi ange. ʻOku ou maʻu ʻa e vakai lelei ki he moʻuí.
ʻOku ou fakamālō kia Sihova koeʻuhi ko ʻeku ongo mātuʻá, ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito ngalo au ʻiate kinaua. ʻOku ou toe fakakaukau foki ki he ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku hā ʻi he Sione 6:44: “ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lava ke haʻu kiate au kae ʻoua ke tohoaki mai ia ʻe he Tamaí, ʻa ia naʻá ne fekau mai aú.” ʻOku maongo kiate au ʻeku fakakaukau atu kuo malava ke u foki mai kia Sihova koeʻuhi ko ʻene tohoakiʻi mai aú.
“Naʻá ku Fakaʻamua ha Tamai.”—MARCO ANTONIO ALVAREZ SOTO
TAʻU FĀʻELEʻI: 1977
FONUA TUPUʻANGA: SILI
HISITŌLIA: MĒMIPA ʻO HA KAU TĀMEʻA ʻO E FAʻAHINGA FASI KO E DEATH-METAL
KO HOKU KUOHILÍ: Naʻe tauhi hake au ʻe heʻeku faʻeé ʻi Punta Arenas, ko ha kolo fakaʻofoʻofa ʻo ofi ki he ngataʻanga he fakatonga ʻo ʻAmelika Tongá ʻi he potutahi fāsiʻi ko Magellan. Naʻe māvae ʻa ʻeku ongo mātuʻá ʻi heʻeku taʻu nimá, ʻa ia naʻá ku ongoʻi liʻekina ai. Naʻá ku fakaʻamua ha tamai.
Naʻe ako ʻeku faʻeé ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea naʻá ne ʻave au ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiane ʻi he Fale Fakatahaʻangá. Kae kehe, naʻá ku fehiʻa au ʻi he ngaahi fakatahá, pea naʻá ku faʻa ʻita teketekelili lolotonga ʻema fononga ki aí. ʻI heʻeku taʻu 13, naʻe ʻikai ʻaupito te u toe ʻalu au ki he fakatahá.
ʻI he taimi ko iá, naʻá ku saiʻia ʻi he hivá, pea naʻá ku fakatokangaʻi naʻá ku sai ai. ʻI heʻeku taʻu 15, naʻá ku tā ai ʻa e ngaahi fasi heavy-metal mo e death-metal ʻi he ngaahi kātoangá, ngaahi paá, mo e ngaahi fakatahataha fakatāutahá. Ko ʻeku feohi mo e kau mūsika talēnitiʻiá naʻá ne fakatupunga ʻiate au ha mahuʻingaʻia ʻi he fasi classical. Naʻe kamata ke u ako ʻa e mūsiká ʻi ha ʻapiako mūsika ʻi homau feituʻú. ʻI hoku taʻu 20, naʻá ku hiki ai ki he kolomuʻá, ʻa Santiago, ki ha ako lahi ange. Naʻá ku toe hoko atu foki ʻeku tā ʻi he kau tāmeʻa ʻo e fasi heavy-metal mo e death-metal.
ʻI he taimi kotoa ko ení, naʻe fakamamahiʻi au ʻe he ngaahi ongoʻi ʻo e koto ngeʻesí. ʻI ha feinga ke fakanonga ʻa e ngaahi ongoʻi ko iá, naʻá ku konā mo ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú fakataha mo hoku ngaahi kaungā-tāmeʻá, ʻa ia naʻá ku vakai ki ai ko hoku fāmilí ia. Naʻá ku maʻu ha tōʻonga angatuʻu, ʻa ia naʻe hā ia ʻi hoku fōtungá. Naʻá ku tui ʻa e vala fakapōpōʻuli, fakaloloa hoku kavá, pea tuku mo hoku ʻulú ʻo loloa ʻo meimei aʻu hifo ki hoku kongalotó.
ʻI he ngaahi taimi lahi, naʻá ku kau ai ʻi ha ngaahi fuhu koeʻuhi ko ʻeku tōʻongá peá u fehangahangai ai mo e kau polisí. ʻI he taimi ʻe taha, koeʻuhi ko ʻeku huʻakavaʻiá, naʻá ku ʻohofi ai ha kulupu ʻo e kau fefakatauʻaki faitoʻo kona tapu ʻa ia naʻa nau fakahohaʻasi au mo hoku ngaahi kaungāmeʻá. Naʻe tā lahi au ʻe he kau fefakatauʻaki faitoʻo kona tapú ʻo iku ai ki he motu haku kaungao.
Kae kehe, ko ʻeku mamahi lahi tahá, naʻe hoko mai ia mei he faʻahinga naʻá ku vāofi taha mo iá. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻá ku ʻilo ai ko e taʻahine naʻá ma kaumeʻá naʻá ne kākaaʻi au ʻi ha laui taʻu ʻi heʻene toe ʻalu pē mo hoku kaungāmeʻa lelei tahá, pea ko e kotoa hoku ngaahi kaungāmeʻá naʻa nau fufū ia meiate au. Naʻá ku loto-mamahi lahi ʻaupito.
Naʻá ku toe foki ki Punta Arenas, ʻa ia naʻe kamata ai ke u akoʻi ʻa e mūsiká mo ngāue ko ha tokotaha tā-selo. Naʻe toe hoko atu foki ʻeku tā mo hiki fakataha mo e kau tāmeʻa ʻo e fasi heavy-metal mo e death-metal. Naʻá ku fetaulaki mo ha taʻahine fakaʻofoʻofa ko hono hingoá ko Sussan, pea naʻe kamata ke ma nofo fakataha. ʻI ha taimi ki mui, naʻe ʻilo ai ʻe Sussan naʻe tui ʻene faʻeé ki he tokāteline Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá ka naʻe ʻikai te u tui au ki ai. “Ko ia, ko e hā ʻa e moʻoní?” ko ʻene ʻeke mai ia kia aú. Naʻá ku tali ange naʻá ku ʻilo ko e tokāteline Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá ʻoku loi ka naʻe ʻikai lava ke u fakamoʻoniʻi ia mei he Tohi Tapú. Kae kehe, naʻá ku ʻilo ʻa e faʻahinga te nau lavá. Naʻá ku tala ange kiate ia ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻe lava ke nau fakahaaʻi ange kiate ia ʻa e moʻoní mei he Tohi Tapú. Hili iá, naʻá ku fai leva ha meʻa naʻe ʻikai te u fai ʻi he laui taʻu lahi—naʻá ku lotu ki he ʻOtuá ʻo kole ʻene tokoní.
ʻI he ʻosi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻá ku sio ai ki ha tangata naʻá ku mata ʻiloʻi, pea naʻá ku ʻeke ange pe ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Neongo naʻe hā mai ʻene ilifia koeʻuhi ko hoku fōtungá, naʻá ne tali anga-ʻofa ʻeku ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻangá. Naʻá ku tuipau ko e fetaulaki ko ení ko e tali ia ʻo ʻeku lotú. Naʻá ku ʻalu ki he Fale Fakatahaʻangá peá u tangutu ʻi he ʻotu fakamuimui tahá koeʻuhi ke ʻoua ʻe fakatokangaʻi mai au ʻe ha taha. Kae kehe, naʻe kamata ke fakatokangaʻi au ʻe he tokolahi mei he ngaahi ʻaho naʻá ku maʻu fakataha ai ʻi heʻeku kei siʻí. Naʻa nau talitali lelei au pea fāʻofua mātuʻaki anga-ʻofa mai kiate au ʻo u ongoʻi ai ha nonga lahi. Naʻe hangē ia haʻate foki ki ʻapí. ʻI heʻeku sio ki he tangata naʻá ne akoʻi au ki he Tohi Tapú ʻi heʻeku kei siʻí, naʻá ku kole ange kiate ia ke ma toe ako.
FOUNGA HONO LILIU ʻE HE TOHI TAPÚ ʻA ʻEKU MOʻUÍ: ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻá ku lau ai ʻa e Palōveepi 27:11, ʻa ia ʻoku pehē: “Tama, ke ke hoko ko e poto, kae fiefia hoku loto.” Naʻe maongo kiate au ʻeku fakakaukau atu ʻe malava ʻe ha tangata māʻulalo ke ʻai ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻunivēsí ke fiefia. Naʻá ku ʻiloʻi ko Sihova ʻa e Tamai naʻá ku fekumi ki ai ʻi he kotoa ʻeku moʻuí!
Naʻá ku loto ke fakahōifuaʻi ʻeku Tamai fakahēvaní pea fai hono finangaló, ka naʻá ku hoko ko ha pōpula ʻa e faitoʻo kona tapú mo e ʻolokaholó ʻi he ngaahi taʻu lahi. Naʻe hoko ʻo u mahinoʻi ʻa e akonaki ʻa Sīsū ʻoku lēkooti ʻi he Mātiu 6:24, ʻa ia ʻoku pehē ai “ʻoku ʻikai lava ha taha ke ngāue fakatamaioʻeiki ki ha ʻeiki ʻe toko ua.” ʻI heʻeku fāinga ke fai ha ngaahi liliú, naʻe maongo loloto kiate au ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku lēkooti ʻi he 1 Kolinitō 15:33: “Ko e ngaahi feohi koví ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi anga ʻoku leleí.” Naʻá ku ʻilo ʻe ʻikai lava ke u tuku ʻeku ngaahi tōʻonga fakatupu maumaú kapau naʻe kei hokohoko atu ʻeku ʻalu ki he ngaahi feituʻu tatau ʻo feohi mo e kakai tatau. Naʻe māʻalaʻala ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú: Naʻe pau ke u fai ha ngaahi ngāue lahi ke u mavahe ai mei he ngaahi meʻa naʻá ne fakatūkiaʻi aú.—Mātiu 5:30.
Ko ʻeku manako ʻi he hivá naʻá ne ʻai ai ʻeku liʻaki ʻa e fasi heavy-metal ko e fili faingataʻa taha ia naʻe faifai ange pea pau ke u faí. Ka ʻi he tokoni ʻa hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻi he fakatahaʻangá, naʻe faifai pē ʻo malava ke u tuku ia. Naʻá ku tuku ʻa e inu lahí mo hono ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. Naʻe toe kosi foki mo hoku ʻulú, tele hoku kavá, pea tuku ʻeku tui vala ʻuliʻulí pē. ʻI he taimi naʻá ku tala ange ai kia Sussan ʻoku ou loto ke kosi hoku ʻulú, ko ʻene fieʻiló naʻe kaunga lelei ia kiate ia. Naʻá ne pehē, “Te ta ʻalu ke u sio pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fai ʻi he Fale Fakatahaʻangá!” Naʻá ne saiʻia ʻi he meʻa naʻá ne sio aí, pea naʻe ʻikai fuoloa naʻe kamata foki mo ia ke ne ako ʻa e Tohi Tapú. Faifai atu pē, naʻá ku mali mo Sussan. ʻI he 2008, naʻá ma papitaiso ai ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova. ʻOkú ma fiefia ke kau fakataha mo ʻeku faʻeé ʻi he tauhi kia Sihová.
FOUNGA ʻO ʻEKU MAʻU ʻAONGÁ: Kuó u hao mei ha māmani ʻo e fiefia loi mo e ngaahi kaungāmeʻa anga-lavaki. ʻOku ou kei saiʻia pē ʻi he mūsiká, ka ʻoku ou filifili lelei he taimí ni. ʻOku ou ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku hokosiá ke maʻu ʻaonga ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo hoku fāmilí mo e niʻihi kehé, tautautefito ki he kau talavoú. ʻOku ou loto ke tokoniʻi kinautolu ke nau sio ko e lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻuaki mai ʻe he māmani ko ení ʻe hā fakamānako nai, ka ko e ikuʻangá ko e “fuʻu koto kinohaʻa” pē.—Filipai 3:8.
Kuó u maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa mateaki ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻa ia ʻoku lotolotoi ai ʻa e ʻofá mo e melinó. Hiliō aí, ʻi heʻeku ʻunuʻunu ofi kia Sihová, kuo faifai pē peá u ʻilo ʻeku Tamaí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e kupu, naʻe fakakaveinga ko e “Lavameʻa Fakafou ʻi he Kītakí,” naʻe hā ia ʻi he ʻīsiu ʻo Fepueli 1, 2000, peesi 4-6.
[Fakamatala ʻi he peesi 13]
“Kuo malava ke u foki mai kia Sihova koeʻuhi ko ʻene tohoakiʻi mai aú”