Talanoa ki he Moʻuí
Naʻe Akoʻi Au ʻe Sihova ke Fai Hono Finangaló
Fakamatala fai ʻe Max Lloyd
Naʻe fuoloa e poʻulí he pō ʻe taha ʻi he 1955. Ko au mo ha kaungāmisinale naʻá ma ʻi heʻema vāhenga-ngāué ʻi Palakuei, ʻAmelika Tonga, ʻi he taimi naʻe ʻātakaiʻi ai ʻa e fale naʻá ma ʻi aí ʻe ha fuʻu kakai ʻita ʻoku nau kaikaila: “Ko homau ʻotuá ko ha ʻotua lingitoto, pea ʻokú ne fiemaʻu ʻa e toto ʻo e ongo gringo.” Naʻe anga-fēfē naʻá ma ʻi heni aí ʻa kimaua ongo gringo (ongo muli)?
KIATE au, naʻe kamata ia ʻi he ngaahi taʻu ki muʻa ʻi ʻAositelēlia ʻa ia naʻá ku tupu hake aí mo e feituʻu naʻe kamata ke akoʻi ai au ʻe Sihova ke fai hono finangaló. Naʻe tali ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻa e tohi Enemies mei ha Fakamoʻoni ʻi he 1938. Ko ia mo e fineʻeikí naʻá na ʻosi taʻefiemālie pē kinaua ʻi he faifekau fakalotofonuá, ʻa ia naʻá ne lave ki he ngaahi konga ʻo e Tohi Tapú ko e ngaahi fepale. ʻI ha taʻu nai ki mui, naʻe papitaiso ʻeku ongo mātuʻá ʻi heʻena fakahāhā ʻena fakatapui kia Sihová. Mei he taimi ko iá ʻo faai mai, naʻe hoko hono fai ʻo e finangalo ʻo Sihová ko e konga mahuʻinga taha ia ʻo ʻemau moʻui fakafāmilí. Ko hoku tuofefiné, ʻa Lesley, ʻa ia naʻe lahi taʻu nima ia ʻia au, naʻe papitaiso hono hokó, pea naʻe papitaiso au ʻi he 1940 ʻi heʻeku taʻu hivá.
ʻI he hili pē ʻa e kamata e Tau II ʻa Māmaní, naʻe tapui ai hono pulusi mo tufaki ʻa e ngaahi tohi Fakatohitapu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ʻAositelēlia. Ko ia ʻi he tuʻunga ko ha kiʻi tamasiʻi kei siʻi, naʻá ku ako ai ke fakamatalaʻi ʻa e makatuʻunga ki heʻeku tuí, ʻo ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú pē. Naʻá ku tōʻongaʻaki hono ʻave maʻu pē ʻeku Tohi Tapú ki he ʻapiakó ke fakahā ʻa e ʻuhinga ʻe ʻikai ai te u salute ki he fuká pe poupouʻi ʻa e ngaahi feinga tau ʻa e ngaahi puleʻangá.—ʻEki. 20:4, 5; Māt. 4:10; Sione 17:16; 1 Sio. 5:21.
Heʻikai pē feohi ha taha ia mo au ʻi he ʻapiakó koeʻuhi naʻe ui au ia “ko ha sipai Siamane.” ʻI he taimi ko iá, naʻe hulu ai ha ngaahi faiva ʻi he ʻapiakó. Ki muʻa ke kamata ʻa e faivá, naʻe ʻamanekina ʻa e tokotaha kotoa ke tuʻu ʻo hivaʻi ʻa e fasi fakafonuá. ʻI heʻeku taʻutu pē ʻaʻakú, ʻe feinga ai pē ʻa e tamaiki ʻe ua pe tolu ke fusi au ʻi hoku ʻulú ki ʻolunga mei he seá. Naʻe iku pē ʻo tuli au mei he ʻapiakó koeʻuhi ko ʻeku piki maʻu ki heʻeku ngaahi tui makatuʻunga Fakatohitapú. Kae kehe, naʻe lava ke u fai ha ngaahi koosi fetohiʻaki ʻi ʻapi.
KO HA TAUMUʻA NAʻE FAAI PĒ ʻOU LAVAʻI
Ne u fokotuʻu ha taumuʻa fakafoʻituitui ke kamata ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató ʻi he tuʻunga ko ha tāimuʻa ʻi heʻeku taʻu 14. Ko ia naʻá ku ongoʻi siva ʻaupito ʻi he taimi naʻe pehē mai ai ʻeku ongo mātuʻá kuo pau ke u ʻuluaki kumi ha ngāue pea ʻalu ʻo ngāue. Naʻá na vilitaki ke u totongi ʻa ʻeku nofó mo ʻeku meʻakai ʻi ʻapí ka naʻe palōmesi mai ko ʻeku taʻu 18 pē, ʻe lava leva ke u tāimuʻa. Naʻe taki atu eni ki he fetalanoaʻaki tuʻumaʻu fekauʻaki mo e paʻanga naʻá ku ngāueʻi maí. Naʻá ku kikihi naʻá ku fiemaʻu ke tānaki ha paʻanga ki he tāimuʻá, ka naʻá na ʻave pē ʻe kinaua.
ʻI he hoko mai ʻa e taimi ke kamata tāimuʻa aí, naʻe taʻutu hifo ʻa e ongo mātuʻá mo au ʻo fakamatala mai kuó na tipōsiti ʻa e paʻanga ne u ʻoangé ʻi ha tohi pangikē. Pea naʻá na fakafoki kotoa mai ia ke fakatau ʻaki ʻa e ngaahi vala mo e ngaahi fiemaʻu kehe ki he tāimuʻá. Naʻá na akoʻi pē au ke u tokangaʻi au ʻo ʻoua ʻe ʻamanekina ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻá ni. ʻI he sio atu ki aí, ko e ako ko iá naʻe mātuʻaki mahuʻinga moʻoni.
Lolotonga ʻeku tupu hake mo Lesley, naʻe faʻa nofo ʻa e kau tāimuʻá ʻi homau ʻapí, pea naʻá ma fiefia he ngāue fakataha mo kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko ʻemau ngaahi fakaʻosinga uiké naʻe līʻoa ia ki he ngāue fale-ki-he-falé, faifakamoʻoni ʻi he halá, mo e fai ʻo e ngaahi ako Tohi Tapú. Ko e taumuʻa ki ha tokotaha malanga ʻi he fakatahaʻangá ʻi he ngaahi ʻaho ko iá ko e houa ʻe 60 he māhina. Naʻe meimei faʻa aʻu pē ʻa e fineʻeikí ki he taumuʻa ko iá, ʻa ia naʻe fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kia Lesley mo au.
TĀIMUʻA ʻI TASIMĒNIA
Ko ʻeku fuofua vāhenga-ngāue tāimuʻá naʻe ʻi he motu ko ia ko Tasimēnia ʻi ʻAositelēliá, ʻa e feituʻu naʻá ku kau atu ai ki hoku tuofefiné mo hono husepānití. Kae kehe, naʻe taimi nounou pē mei ai naʻá na mavahe kinaua ke kau ʻi he kalasi hono 15 ʻo e Akoʻanga Kiliatí. Naʻá ku fuʻu mā ʻaupito pea ne teʻeki ai ʻaupito te u mavahe au mei ʻapi ki muʻa. Naʻe fakakaukau ʻa e niʻihi te u ʻosiki pē ʻa e māhina ʻe tolu. Neongo ia, ʻi loto ʻi ha taʻu ʻe taha, ʻi he 1950, naʻe fakanofo au ke ngāue ko ha sevāniti fakaekautaha, ʻa ia ʻoku ui he taimí ni ko e sea ʻo e kau mātuʻá. Ki mui ai, naʻe fakanofo au ko ha tāimuʻa makehe, pea naʻe hoko ha kiʻi tokoua ʻe taha ko hoku hoa ngāue.
Ko ʻema vāhenga-ngāué naʻe ʻi he kolo mavahe keliʻanga kopa ʻa ia naʻe ʻikai ha Kau Fakamoʻoni ai. Naʻá ma aʻu efiafi atu ki ai ʻi ha pasi. Naʻá ma nofo ʻi ha hōtele motuʻa ai ʻi he ʻuluaki poó. ʻI he ʻaho hono hokó ʻi heʻema ʻalu ʻo faifakamoʻoni ʻi he fale ki he falé, naʻá ma ʻeke ange ki he ngaahi ʻapí pe ʻoku nau ʻilo ha fale ʻoku ʻatā. ʻI he ofi ke ngata ʻa e ʻahó, naʻe pehē ʻe ha taha ko e fale ʻo e faifekaú hoko atu ki he siasi Pelesipeteliané naʻe ʻikai ha taha ai peá ne pehē ʻoku totonu ke ma fakalea ki he tīkoní. Naʻá ne anga-lelei peá ne ʻomai ʻa e falé kia kimaua. Naʻe hā ngali kehe ke lue atu mei he fale ʻo e motuʻa faifekaú he ʻaho taki taha ke malangá.
Naʻe fua lahi ʻa e feituʻú. Naʻá ma maʻu ha ngaahi fetalanoaʻaki lelei pea kamata mo e ngaahi ako Tohi Tapu lahi. ʻI he ʻilo ʻe he kau maʻu mafai ʻo e siasí ʻi he kolomuʻá fekauʻaki mo e meʻá ni pea ʻilo ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nofo ʻi he fale ʻo e faifekaú, naʻa nau fiemaʻu ai ʻa e tīkoní ke fekau leva ke ma mavahe. Naʻe toe ʻikai leva hama nofoʻangá!
Hili ʻa e malanga ʻo aʻu ki he hoʻatā efiafi ʻo e ʻaho hono hokó, naʻá ma fakasio ha feituʻu ke ma mohe ai. Ko e nofoʻanga pē ʻi he sitētiume sipotí ʻa e lelei taha naʻá ma maʻú. Naʻá ma fufū ʻema katoletá pea hoko atu ʻema faifakamoʻoní. Naʻe ʻalu ke poʻuli, ka naʻá ma fili ke ʻaʻahi ki ha ngaahi ʻapi ʻe niʻihi ke fakaʻosi ha foʻi hala. ʻI he fale ʻe taha naʻe ʻomi ai ʻe ha tangata ha nofoʻanga ʻi ha kiʻi fale loki-ua ʻi mui ʻi hono ʻapí!
NGĀUE SĒKETÍ MO KILIATI
Hili ha māhina nai ʻe valu ʻi he vāhenga-ngāue fakamalanga ko ení, naʻá ku maʻu ha fakaafe mei he ʻōfisi vaʻa ʻi ʻAositelēliá ke hoko ko ha ʻovasia sēketi. Naʻe fakaʻohovale eni kia au, he naʻá ku kei taʻu 20 pē. Hili ha maʻu ha uike ʻe ua ʻo ha ako, naʻá ku kamata leva ke fai ʻa e ngaahi ʻaʻahi tuʻumaʻu ke fakalototoʻaʻi ʻa e ngaahi fakatahaʻangá. Ko e faʻahinga ko ia naʻe motuʻa ange ʻia aú, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e meimei tokotaha kotoa, naʻe ʻikai ke nau siolalo mai ki heʻeku kei siʻí ka naʻa nau tokaʻi ʻa e ngāue naʻá ku faí.
He tuʻunga kehekehe moʻoni ē ʻo e fefonongaʻakí ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi fakatahaʻangá! Naʻá ku ʻalu pasi he uike ko ē, ʻalu talamu he uike ko ē, pea heka he kā pe heka mui ʻi ha paiki, mo puke he ongo tafaʻakí ʻa e katoleta mo e kato malanga. Ko e nofo mo e ngaahi kaungā-Fakamoʻoní ko ha fiefia moʻoni ia. Naʻe vēkeveke ha sevāniti fakaekautaha ʻe taha ke ma nofo neongo ko hono ʻapí ʻoku kei vaeua hono langá. ʻI he uike ko iá naʻe ngaohi hoku mohengá ʻi he loto topu kaukau, ka he uike fakafiefia fakalaumālie moʻoni ē naʻa mau maʻú!
Naʻe toe hoko mai ha meʻa fakaʻohovale ʻe taha ʻi he 1953 ʻi he taimi naʻá ku maʻu ai ha foomu kole ki he kalasi hono 22 ʻo e Akoʻanga Kiliatí. Ka ko ʻeku fiefiá naʻe fio ia mo e loto-hohaʻa. ʻOkú ke sio, hili ʻa e maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻa hoku tuofefiné mo hono husepānití mei Kiliati ʻi Siulai 30, 1950, naʻe vaheʻi kinaua ki Pākisitani. Siʻi hifo he taʻu ʻe taha ki mui ai, naʻe puke ʻa Lesley pea mate ai. ʻE fēfē ongoʻi ʻeku ongo mātuʻá, ko ʻeku fifilí ia, fekauʻaki mo ʻeku ʻalu leva ki ha feituʻu kehe ʻi he māmaní hili iá? Kae kehe, naʻá na pehē: “ʻAlu ʻo tauhi kia Sihova ko fē pē ha feituʻu ʻokú ne tataki koe ki ai.” Naʻe ʻikai haʻaku toe sio ki he Tangataʻeikí. Naʻá ne mālōlō ʻi he konga ki mui ʻo e 1950 tupú.
ʻIkai fuoloa, naʻá ku heka ki ha vaka mo e kau ʻAositelēlia kehe ʻe toko nima ʻi ha folau uike ʻe ono ki he Kolo Niu ʻIoké. ʻI he folaú, naʻa mau kau ai ʻi ha lau Tohi Tapu, ako, mo e faifakamoʻoni ki he ngaahi kaungāpāsesé. Ki muʻa ke u ʻalu fakahahake atu ki he ngaahi fale ʻo e ʻapiakó ʻi South Lansing, Niu ʻIoké, naʻa mau ʻalu ki he fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga ʻo Siulai 1953 ʻi he Yankee Stadium. Ko e tumutumu ʻo e toko 165,829 naʻa nau maʻu ʻa e fakataha-lahí!
Ko ʻemau kalasi ko ia ʻo e kau ako Kiliati ʻe toko 120 ko ʻemau haʻu mei he tuliki kotoa pē ʻo e māmaní. Naʻe toki tala mai pē ʻi he ʻaho maʻu tohi fakamoʻoni akó ʻa e feituʻu kuo vaheʻi kimautolu ke ngāue aí. ʻI heʻene faingamālié pē, naʻa mau fakatovave atu ki he laipeli ʻa Kiliatí ke ʻilo pe ko fē ʻa e ngaahi fonua kuo vaheʻi kimautolu ki aí. Naʻá ku ʻilo ko hoku feituʻu ngāué, ʻa Palakuei, ko ha fonua ia ʻoku ʻi ai hono hisitōlia ʻo e liukava fakapolitikale. Taimi nounou hili ʻeku aʻu ki aí, naʻá ku ʻeke ki he kau misinale kehé ʻi he pongipongi ʻe tahá pe ko e hā ʻa e “kātoanga” ne fai lolotonga ʻa e poó. Naʻa nau malimali pē mo pehē: “Kuó ke hokosia hoʻo ʻuluaki liukavá. Sio atu he matapā muʻá.” Naʻe sōtia ʻatā ʻa e tuliki kotoa!
KO HA HOKOSIA MĀTUʻAKI MAHUʻINGA
ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ku kaungāʻalu ai mo e ʻovasia sēketí ke ʻaʻahi ki ha fakatahaʻanga tuʻu mavahe pea ke hulu ʻa e foʻi filimi The New World Society in Action. Naʻá ma fononga ʻi he houa ʻe valu pe hiva, ʻuluakí ʻi he lēlue, pea ʻi he saliote toho ʻe he hoosi, pea toki ʻi he saliote toho ʻe he pulu. Naʻá ma ʻave ha senoleita mo ha mīsini faiva. Hili e faifai peá ma aʻú, naʻá ma fakamoleki ʻa e ʻaho hono hokó ʻi he ʻaʻahi ki he ngaahi fāmá ʻo fakaafeʻi kotoa kinautolu ki he faiva ʻe hulu ʻi he pō ko iá. Ko e kakai ʻe toko 15 nai naʻa nau ō angé.
Hili hono hulu ʻa e miniti ʻe 20 ʻo e filimí naʻe tala mai ke mau hū fakavavevave ki loto ʻi he falé. Naʻá ma toʻo fakavave ʻa e mīsini faivá mo talangofua. Naʻe toki kamata leva ke kaikaila ha kau tangata, fana e ngaahi meʻafana, mo valevalelau: “Ko homau ʻotuá ko ha ʻotua lingitoto, pea ʻokú ne fiemaʻu ʻa e toto ʻo e ongo gringo.” Ko e ongo gringo pē ua ai, pea ko au ʻa e taha! Ko e faʻahinga naʻa nau ʻalu ange ki he hulu faivá naʻa nau taʻofi ʻa e ngaahi feinga ʻa e fuʻu matangá ke hū fakamālohi ki he falé. Ka naʻe toe foki ange ʻa e kau fakafepakí fakafuofua ki he 3 hengihengi, fana ʻenau ngaahi meʻafaná mo tala pau mai te nau maʻu kimaua ʻi heʻema foki ki kolo ʻamui ʻi he ʻaho ko iá.
Naʻe fetuʻutaki ʻa e ongo tokouá ki he polisí, pea naʻá ne haʻu ʻi he hoʻataá mo e hoosi e ua ke ʻave kimaua ki kolo. ʻI heʻemau fokí, ko ʻemau ofi pē ki ha potanga vao pe ʻuluʻakau, naʻá ne unuhi hake ʻene meʻafaná ʻo muʻomuʻa atu ʻo vakaiʻi e feituʻú. Ko e hōsí, naʻe lava ke u sio ki ai, ko ha founga mahuʻinga ia ʻo e fefonongaʻakí, ko ia naʻá ku maʻu mai leva ki mui haʻaku hoosi.
AʻU MAI ʻA E KAU MISINALE LAHI ANGE
Naʻe hokohoko atu ke lavameʻa lelei ʻa e ngāue fakamalangá neongo ʻa e fakafepaki tuʻumaʻu ʻa e faifekaú. ʻI he 1955, naʻe aʻu mai ai ʻa e kau misinale foʻou ʻe toko nima, kau ai ha kiʻi tuofefine Kānata ko Elsie Swanson, ʻa ia kuo maʻu fakamoʻoni ako mei he kalasi hono 25 ʻo Kiliatí. Naʻa mau nofo fakataha ʻi ha kiʻi taimi ʻi he ʻōfisi vaʻá ki muʻa ke vaheʻi ia ki ha kolo ʻe taha. Kuó ne līʻoa ʻene moʻuí ki he ngāue ʻa Sihová ʻo ʻikai ha loko tokoni mei heʻene ongo mātuʻá, ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito ke na tali ʻa e moʻoní. ʻI Tīsema 31, 1957, naʻá ku mali ai mo Elsie, pea naʻá ma nofo toko ua pē ʻi ha ʻapi misinale ʻi he tafaʻaki fakatonga ʻo Palakueí.
Naʻe ʻikai ʻi ai ha vai taki ʻi homa ʻapí, ka naʻe ʻi ai ha vaitupu ʻi mui. Ko ia naʻe ʻikai ha saoa pe fale mālōlō ʻi fale, ʻikai ha mīsini fō, naʻa mo ha ʻaisi. Naʻá ma fakatau ʻa e meʻakai kovingofua ʻi he ʻaho taki taha. Ka ko e faingofua ʻo e moʻuí mo e vahaʻangatae feʻofaʻaki mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he fakatahaʻangá naʻá ne ʻai ai eni ko ha vahaʻa taimi mātuʻaki fakafiefia ʻi heʻema nofo malí.
ʻI he 1963, ʻi heʻema foki atu pē ki ʻAositelēlia ke ʻaʻahi ki heʻeku fineʻeikí, naʻe fetōʻaki e tā hono mafú, ngalingali ko ʻene fuʻu fiefia he sio ki hono fohá hili ē ʻa e taʻu ʻe hongofulu. ʻI he fakaofi mai ʻa e taimi ke foki ai ki heʻema vāhenga-ngāué ʻi Palakueí, naʻá ma fehangahangai ai mo e taha ʻo e ngaahi fili faingataʻa taha ʻi heʻema moʻuí. ʻOku totonu ke ma tuku ʻeku faʻeé ʻi ha falemahaki, ʻo ʻamanaki ʻe tokangaʻi ia ʻe ha taha, pea foki ki heʻema vāhenga-ngāué ʻi Palakuei, ʻa ia ʻokú ma ʻofa aí? Hili ʻa e lotu lahi, naʻá ku fai ha fili mo Elsie ke nofo ʻo tokangaʻi ʻeku faʻeé. Naʻá ma malava ʻo fai ia pea kei nofo atu pē ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató ʻo aʻu ki heʻene toki mate he 1966.
Ko ha monū ia ke ngāueʻaki ʻi he ngāue sēketí mo e fakavahé ʻi ʻAositelēlia ʻi he ngaahi taʻu lahi pea ke faiako ʻi he Ako Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá maʻá e kau mātuʻá. Naʻe toe hoko mai leva ha toe feʻunuʻaki ʻi heʻema moʻuí. Naʻe vaheʻi au ke ngāue ko ha mēmipa ʻo e ʻuluaki Kōmiti Vaʻa ʻi ʻAositelēliá. Pea ʻi heʻemau teu ke langa ha ʻōfisi vaʻa foʻoú, naʻe fakanofo au ko e sea ʻo e kōmiti langá. ʻI he tokoni ʻa e kau ngāue taukei mo fāitaha tokolahi, naʻe langa ai ha vaʻa fakaʻofoʻofa.
Naʻe hoko mai hono vaheʻi au ki he Potungāue Ngāué, ʻa ia ʻoku fekauʻaki ia mo hono tokangaʻi ʻo e ngāue fakamalangá ʻi ha fonua. Naʻá ku toe maʻu foki ʻa e monū ʻo e ʻaʻahi ki he ngaahi vaʻá ʻi he māmaní kotoa ko ha ʻovasia sone ke tokonaki ʻa e tokoni mo e fakalototoʻa. Naʻe tautefito ʻene fakatuimālohi kiate au ʻa e ʻaʻahi ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi ki he faʻahinga kuo nau fakamoleki ʻa e ngaahi taʻu—naʻa mo e ngaahi hongofuluʻi taʻu—ʻi he pilīsoné mo e ngaahi kemi fakamamahí koeʻuhi ko ʻenau talangofua faitōnunga kia Sihová.
KO ʻEMA VĀHENGA-NGĀUE LOLOTONGÁ
Hili ha foki mai mei ha folau sone ongosia ʻi he 2001, naʻá ku maʻu ha tohi fakaafe ke u haʻu ki Brooklyn, Niu ʻIoke, ke ngāue ko e konga ʻo e Kōmiti Vaʻa ʻIunaite Setete naʻe toki fokotuʻú. Naʻá ma lāulea mo Elsie fakafou he lotu ki he fakaafé, peá ma tali fiefia ʻa e vāhenga-ngāué. Hili ʻa e taʻu ʻe 11 tupu, ʻokú ma kei ʻi Brooklyn pē.
ʻOku ou fiefia ʻaupito heʻeku maʻu ha uaifi ʻoku fiefia ke fai ha meʻa pē ʻoku kole mai ʻe Sihova. Ko au mo Elsie ʻokú ma ʻi homa taʻu 80 tupu siʻí pea ʻokú ma kei maʻu pē ha tuʻunga moʻui lelei feʻunga. ʻOkú ma fakatuʻotuʻa atu ke fiefia ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sihova ʻi he kotoa ʻo ʻitānití pea pehē ki he ngaahi tāpuaki lahi kotoa pē ʻe hokosia ʻe he faʻahinga te nau hokohoko atu ke fai hono finangaló.
[Fakamatala ʻi he peesi 19]
Naʻá ku ʻalu pasi he uike ko ē, ʻalu talamu he uike ko ē, pea heka he kā pe heka mui ʻi ha paiki, mo puke he ongo tafaʻakí ʻa e katoleta mo e kato malanga
[Fakamatala ʻi he peesi 21]
ʻOkú ma fakatuʻotuʻa atu ke fiefia ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sihova ʻi he kotoa ʻo ʻitānití
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Toʻohema: Lolotonga ʻa e ngāue fakasēketi ʻi ʻAositelēliá
Toʻomataʻu: Mo ʻeku ongo mātuʻá
[Fakatātā ʻi he peesi 20]
Homa ʻaho malí, Tīsema 31, 1957