Tokoniʻi Koe mo e Niʻihi Kehé ʻAki Hono Ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá
“Oku ou behe oku totonu hoo gaahi akonaki kotoabe.”—SAAME 119:128, PM.
1. Ko e hā kuo pau ai ke tau maʻu ʻa e falala-pau kakato ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
KI MUʻA ke kamata ha tokotaha ako Tohi Tapu ke ʻalu ʻi he ngāue fakamalangá, kuo pau ke ne fakahaaʻi ʻokú ne tui ko e Tohi Tapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá.a Ko kitautolu kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau fakahaaʻi ʻi he meʻa ʻoku tau faí mo e meʻa ʻoku tau leaʻakí ʻoku tau falala ki he Tohi Tapú. ʻI heʻetau maʻu ʻa e falala-pau kakato ki he Tohi Tapú mo ako ke ngāueʻaki lelei ia ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻe lava ke tau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova pea ʻilo ʻa e hala ki he moʻui taʻengatá.
2. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hokohoko atu ʻi he ngaahi meʻa kuo tau akó?
2 Naʻe ʻai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ke hā mahino ʻoku mahuʻinga ʻaupito ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne tohi kia Tīmote: “Hokohoko atu ʻi he ngaahi meʻa naʻá ke ako.” Ko e “ngaahi meʻa” naʻe ako ʻe Tīmoté ko e ngaahi moʻoni ʻi he Tohi Tapú naʻá ne ʻoange kiate ia ʻa e tui ki he ongoongo leleí. Ko e meʻa ʻoku tau ako mei he Tohi Tapú ʻoku malava ke ne ʻai ʻetau tuí ke toe mālohi ange. ʻOku malava ʻe he Tohi Tapú ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo “poto ke maʻu ai ʻa e fakamoʻui.” (2 Tīm. 3:14, 15) Ko e meʻa hono hoko ʻoku leaʻaki ʻe Paulá ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku mei he ʻOtuá ʻa e Tohi Tapú. Ka ko e hā ha toe meʻa ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi lea ʻi he 2 Tīmote 3:16? (Lau.) Te tau lāulea ki he veesi ko iá ʻo toe fakaikiiki ange pea fakatupulekina ʻetau falala-pau ko e kotoa ʻo e ngaahi akonaki ʻa Sihová ʻoku “totonu.”—Saame 119:128, PM.
KO E TOHI TAPÚ ʻOKU “ʻAONGA KI HE AKONAKI”
3-5. (a) Ko e hā naʻe hoko ʻi he hili hono fai ʻe Pita ha malanga ki ha fuʻu kakai tokolahi ʻi he Penitekosí, pea ko e hā hono ʻuhingá? (e) Ko e hā naʻe tali ai ʻe he tokolahi ʻi Tesalonaika ʻa e moʻoní? (f) Ko e hā ʻoku fakatokangaʻi ʻe he kakaí he ʻahó ni ʻo fekauʻaki mo e founga ʻo ʻetau malangá?
3 Naʻe tala ʻe Sīsū ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí: “ʻOku ou fekauʻi atu . . . kiate kimoutolu ʻa e kau palōfita mo e kau tangata poto mo e kau faiako ki he kakaí.” (Māt. 23:34) Naʻe lea ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo ʻene kau ākongá. Naʻá ne akoʻi kinautolu ke nau ngāueʻaki ʻa e Folofolá ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú. ʻI he Penitekosi ʻi he taʻu 33, naʻe fai ai ʻe he ʻapositolo ko Pitá ha malanga ki ha fuʻu kakai tokolahi ʻi Selusalema. Naʻá ne lea mei he ngaahi konga ʻe niʻihi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. ʻI he taimi naʻe fanongo ai ʻa e kakaí ki he anga hono fakamatalaʻi ʻe Pita ʻa e ngaahi veesi ko ení, naʻe ongoʻi fakaʻiseʻisa ʻaupito ʻa e tokolahi koeʻuhi ko e ngaahi meʻa kovi naʻa nau faí. Naʻa nau fakatomalaʻi ʻenau ngaahi angahalá pea kole ki he ʻOtuá ke fakamolemoleʻi kinautolu. ʻI he ʻaho ko iá, naʻe hoko ai ʻa e toko tolu afe nai ʻo kinautolu ko e kau Kalisitiane.—Ngā. 2:37-41.
4 ʻOku lava foki ke tau ako mei he ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi tuʻa Selusalema. ʻI he kolo Masitōnia ko Tesalonaiká, naʻá ne lea ai ki he kau Siu naʻa nau lotu ʻi ha sinakoke. ʻI he Sāpate hokohoko ʻe tolu, naʻe fai ai ʻe Paula ha ‘fakaʻuhinga mo kinautolu mei he Folofolá’ ke fakamoʻoniʻi naʻe pau kia Kalaisi ke ne faingataʻaʻia pea toetuʻu. Ko e niʻihi ʻo e kau Siu ko iá naʻa nau hoko ko e kau tui, pea naʻe fai pehē mo e kau Kalisi tokolahi.—Ngā. 17:1-4.
5 ʻOku fakatokangaʻi ʻe he kakai tokolahi he ʻahó ni ʻoku tau malava ke ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke fakamoʻoniʻi ʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akoʻí. Ko e taha ʻo hotau fanga tuofāfine ʻi Suisalaní naʻá ne lau ha konga Tohi Tapu ʻi he ngāue fakafaifekaú, pea naʻe ʻeke ange ʻe he tokotaha-ʻapí kiate ia pe ko e siasi fē ʻokú ne kau ki aí. Naʻe pehē ange ʻe he tuofefiné ko ia mo e tuofefine ʻokú na ō atú ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova. Naʻe pehē ange ʻe he tangatá naʻe totonu ke ne ʻiloʻi eni koeʻuhi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e faʻahinga pē taha ʻoku nau haʻu ki hono ʻapí pea lau ʻa e Tohi Tapú.
6, 7. (a) ʻE lava fēfē ke ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ʻi he founga lelei tahá ʻe he faʻahinga ʻoku faiako ʻi he fakatahaʻangá? (e) Lolotonga ha ako Tohi Tapu ʻi ʻapi, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ngāueʻaki lelei ʻa e Tohi Tapú?
6 ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ʻi he founga lelei tahá ʻi he taimi ʻoku tau akoʻi ai ʻa e niʻihi kehé? Kapau ʻoku vaheʻi atu kiate koe ha ngaahi malanga ke fai pe ko ha ngaahi konga kehe ke fai ʻi he fakatahá, ngāueʻaki ha ngaahi konga Tohi Tapu pau. ʻI he ʻikai ko hono tala ki he kau fanongó ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻi ha konga Tohi Tapu pe lau ia mei ha meʻa kuo pulusi pe ko ha komipiuta, lau ia mei hoʻo Tohi Tapú. Kole ki he kau fanongó ke nau ngāueʻaki foki ʻenau ngaahi Tohi Tapú. Fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ngaahi vēsí pea mo e anga hono tokoniʻi kinautolu ʻe he ngaahi konga Tohi Tapú ke nau maʻu ha vahaʻangatae vāofi ange mo Sihová. ʻI he ʻikai ke ngāueʻaki ha ngaahi talanoa fakatātā ʻoku faingataʻa ke mahinoʻi pe ko ha ngaahi hokosia ko ha foʻi fakakaukau pē ke ʻai ke kata ai ʻa e kakaí, ngāueʻaki ʻa e taimí ke lāulea ai ki he Folofola ʻa e ʻOtuá.
7 Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻi he taimi ʻoku tau akoʻi ai ʻetau kau ako Tohi Tapú? ʻI he lolotonga ʻetau ako mo ha tahá, ʻoku ʻikai totonu ke tau hiki fakalaka mei he ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku hā ʻi he tohí. ʻAi ʻa e tokotaha akó ke ne lau ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku haá. Pea ʻi heʻetau fakamatalaʻi iá, ʻoku totonu ke ʻoua te tau fai pē ʻe kitautolu ʻa e leá ka ʻoku totonu ke tau fakaʻatā ʻa e tokotaha akó ke ne leaʻaki mai ʻa e meʻa ʻokú ne fakakaukau ki aí. ʻI he ʻikai ko hono tala ange kiate ia ʻa e meʻa ke ne tui ki ai pe ko e founga ʻoku totonu ke ne tōʻongafaiʻakí, ʻe lava ke tau ʻeke ha ngaahi fehuʻi lelei ʻe tokoniʻi ai ia ke ne mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú.b
KO E TOHI TAPÚ ʻOKU “ʻAONGA . . . KI HE VALOKI”
8. Ko e hā ʻa e fāinga ʻi loto naʻe maʻu ʻe Paulá?
8 ʻOku maʻu ʻe he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻa e fatongia ke valoki, pe akonekina, ʻa e faʻahinga ʻoku tōʻongaʻaki ʻa e angahalá. (1 Tīm. 5:20; Tai. 1:13) Ka ʻoku toe fiemaʻu foki ke tau valokiʻi ʻa kitautolu tonu. Ko Paulá ko ha Kalisitiane lelei naʻá ne maʻu ha konisēnisi maʻa. (2 Tīm. 1:3) Kae kehe, naʻá ne maʻu ha fāinga ʻi loto. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou mātā ʻi hoku sinó ha toe lao ia ʻe taha ʻokú ne faitau mo e lao ʻo hoku ʻatamaí mo ne taki pōpula au ki he lao ʻa angahalá.” Te tau lāulea ki he meʻa naʻe pau ke fai ʻe Paula koeʻuhi ke ne malava ai ʻo faitau mo hono ngaahi vaivaiʻangá.—Lau ʻa e Loma 7:21-25.
9, 10. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi vaivaiʻanga naʻe maʻu nai ʻe Paulá? (e) Naʻe anga-fēfē nai ʻa e faitau ʻa Paula mo e ngaahi vaivaiʻanga ko iá?
9 Naʻe ʻikai ke tala mai ʻe Paula ia ʻa e ngaahi vaivaiʻanga naʻá ne maʻú, ka naʻá ne pehē naʻá ne hoko ʻo “anga-taʻetokaʻi,” ʻa ia, ko e ʻulungaanga kovi mo taʻefakaʻapaʻapa. (1 Tīm. 1:13) Ki muʻa ke ne hoko ko ha Kalisitiané, naʻe ngaohikoviʻi ʻaupito ʻe Paula ʻa e kau Kalisitiané. Naʻá ne pehē naʻá ne ‘mātuʻaki ʻita teketekelili ʻiate kinautolu.’ (Ngā. 26:11) Naʻe ako ʻa Paula ke ne mapuleʻi ʻene ʻitá, ka naʻe kei pau nai ke ne ngāue mālohi ke mapuleʻi ʻene ngaahi ongoʻí mo ʻene ngaahi leá. (Ngā. 15:36-39) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi iá?
10 ʻI heʻene ʻuluaki tohi ki he kau Kolinitoó, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Paula ʻa e meʻa naʻá ne fai ke ne hanganaki valokiʻi ai iá. (Lau ʻa e 1 Kolinitō 9:26, 27.) Naʻá ne fai ha ngāue mālohi ki hono ngaahi vaivaiʻangá. ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻá ne kumi ki ha akonaki ʻi he Folofolá, lotu kia Sihova ki ha tokoni ke ne ngāueʻaki ʻa e akonakí, pea naʻá ne fai hono lelei tahá ke talangofua ki ai.c ʻOku lava ke tau ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá. ʻOku tau maʻu ha faitau meimei tatau mo hotau ngaahi vaivaiʻangá.
11. ʻE lava fēfē ke tau “hanganaki siviʻi” kitautolu ke sio pe ʻoku tau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e moʻoní?
11 ʻOku ʻikai ʻaupito totonu ke tau fakakaukau ʻe lava ke tau tuku ʻetau faitau mo hotau ngaahi vaivaiʻangá. ʻOku fiemaʻu ke tau “hanganaki siviʻi” kitautolu ke fakapapauʻi ʻoku tau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e moʻoní. (2 Kol. 13:5) ʻI heʻetau lau ʻa e Kolose 3:5-10 pe ko ha ngaahi konga Tohi Tapu meimei tatau mo ia, ʻe lava ke tau ʻeke hifo kia kitautolu: ‘ʻOku ou ngāue mālohi ke faitau mo hoku ngaahi vaivaiʻangá? Pe ʻoku ou kamata au ke u saiʻia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoku halá? Ko e fakatātaá, kapau ʻoku ʻasi fakafokifā hake ha Uepisaiti taʻetaau, ʻoku ou mavahe leva mei he saiti ko iá? Pe ʻoku ou fekumi au ki he ngaahi Uepisaiti ʻoku koví?’ Kapau ʻoku tau fakakaukau fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ai ʻa e akonaki ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí tonu, ʻe lava ke tau “nofoʻaki ʻāʻā mo tauhi maʻu ʻetau fakakaukau leleí.”—1 Tes. 5:6-8.
KO E TOHI TAPÚ ʻOKU “ʻAONGA . . . KI HE FAKATONUTONU”
12, 13. (a) Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e fakatonutonú? ʻE lava fēfē ke tau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū ʻi hono fai ʻo e fakatonutonú? (e) Kapau ʻoku tau fiemaʻu ke fakatonutonu ha taha, ko e hā ʻa e faʻahinga lea ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?
12 ʻI he taimi ʻoku lea ai ʻa e Tohi Tapú ʻo kau ki he “fakatonutonu,” ʻoku ʻuhinga iá ke ʻai ha meʻa ke lelei pe tonu. ʻI he taimi ʻe niʻihi kuo pau ke tau fakatonutonu ha ngaahi meʻa ʻi he taimi ʻoku maʻuhala ai ʻe ha taha ʻa e meʻa kuo tau leaʻaki pe faí. Ko e fakatātaá, naʻe lāunga ʻa e kau taki lotu Siú ʻo pehē naʻe anga-ʻofa ʻa Sīsū ki he “kau tānaki tukuhaú pea mo e kau angahalá.” Naʻe fakatonutonu kinautolu ʻe Sīsū ʻaki ʻene pehē: “Ko e kakai ʻoku moʻui leleí ʻoku ʻikai fiemaʻu ki ai ha toketā, ka ʻoku fiemaʻu ia ki he kau puké. Ko ia, mou ʻalu ʻo ako ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻá ni: ‘ʻOku ou fiemaʻu ʻa e mēsí ʻo ʻikai ko e feilaulaú.’” (Māt. 9:11-13) Naʻe toe fakatonutonu ʻe Sīsū ʻa e fakakaukau ʻa e kakaí fekauʻaki mo e pehē ko hai moʻoni ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne akoʻi ʻa e kakaí ʻi he anga-kātaki mo e anga-ʻofa ʻo pehē ko Sihová ko ha “ʻOtua, ʻAloʻofa mo Anga lelei, Tuai ki he Houhau, pea Fonu ʻi he Kelesi mo e Moʻoni.” (ʻEki. 34:6) Ko hono olá, naʻe tui ʻa e kakai anga-fakatōkilalo tokolahi ki he ongoongo leleí.
13 ʻOku totonu ke tau faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Ko e ngaahi lea ʻi he 2 Tīmote 3:16 ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻoku totonu ke tau lea fefeka ki he niʻihi kehé ʻi hono fai ʻa e fakatonutonú. ʻOku ʻikai ʻomai ʻe he Folofolá ha totonu ke tau lea ki ha taha ʻo ʻikai tokanga fekauʻaki mo ʻene ngaahi ongoʻí. Kapau ʻoku tau fakaangaʻi fefeka ha taha, ko ʻetau ngaahi leá ʻe lava ke hangē ia “ko e hokohokai ha heleta.” Te tau ʻai ai ia ke ne loto-mamahi pea ʻe ʻikai ʻaupito ai ke tau tokoniʻi ia.—Pal. 12:18.
14-16. (a) ʻE lava fēfē ke fai ʻe he kau mātuʻá ha fakatonutonu ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ki ha niʻihi ha tokoni ki heʻenau ngaahi palopalemá? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he ngaahi mātuʻá ke nau ngāueʻaki ʻa e Folofolá ke fakatonutonu ʻaki honau ngaahi fāmilí?
14 ʻE lava fēfē ke tau hoko ʻo anga-kātaki mo anga-ʻofa ʻi heʻetau ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ʻi hono fai ʻo e fakatonutonú? Sioloto atu ko ha ongo meʻa mali ʻokú na toutou fakakikihi. ʻOkú na kole tokoni ki ha tokotaha mātuʻa. ʻE ʻikai te ne kau ki ha taha ʻo kinaua, pea ʻe ʻikai te ne ʻoatu ʻene fakakaukau pē ʻaʻana fekauʻaki mo ʻena ngaahi palopalemá. ʻI hono kehé, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú ke tokoniʻiʻaki kinaua ke na mahinoʻi ʻa e founga ʻe lava ai ke tuku ʻena fakakikihí. Te ne ngāueʻaki nai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fakamatalaʻi ʻi he vahe 3 ʻo e tohi Ko e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá. ʻI heʻenau lāulea ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení, ʻe ʻiloʻi nai ʻe he husepānití mo e uaifí ʻoku fiemaʻu ke na fai ha ngaahi liliu. Ki mui ai, ʻe ʻeke ange ʻe he tokotaha mātuʻá ki he ongo meʻá pe kuo fakaleleiʻi ʻa hona tuʻungá, pea te ne ʻoatu mo ha toe tokoni kapau ʻoku fiemaʻu.
15 ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke fai ha fakatonutonú? Sioloto atu ʻoku ʻi ai ha kaumeʻa foʻou hoʻo taʻahine taʻu hongofulu tupú. Ka ʻokú ke fakakaukau atu ʻoku fai ʻe he kaumeʻa foʻoú ia ha ngaahi fili ʻoku kovi. ʻUluakí, ʻoku totonu ke ke ʻilo lelei fekauʻaki mo e kaumeʻa ko iá. Pea, kapau ʻokú ke kei hohaʻa fekauʻaki mo hoʻo taʻahiné, ʻe lava ke ke talanoa mo ia. ʻE lava ke ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he tohi Questions Young People Ask—Answers That Work, Voliume 2. ʻOku totonu leva ke ke fakapapauʻi ke vaheʻi ha toe taimi mo ia. ʻE lava ke ke fai ha tokanga ki heʻene tōʻongá ʻi he taimi ʻokú ne kau ai ki he ngāue fakamalangá pe fakamoleki ʻa e taimi mo e fāmilí. Kapau te ke anga-kātaki mo anga-ʻofa ʻi hoʻo talanoa ki hoʻo taʻahiné, te ne ʻilo ʻokú ke ʻofa ai pea ʻokú ke mahuʻingaʻia ʻiate ia. ʻE tokoni eni kiate ia ke ne muimui ʻi hoʻo akonaki fekauʻaki mo hono ngaahi kaungāmeʻá pea fakaʻehiʻehi mei hono fai ha ngaahi fili kovi ʻi heʻene moʻuí tonu.
Ko e ngaahi mātuʻa ʻoku nau ngāueʻaki ʻi ha founga anga-ʻofa ʻa e Tohi Tapú ke fakatonutonu ʻaki ʻenau fānaú ʻe lava ke nau tokoniʻi ai kinautolu ke fakaʻehiʻehi mei ha ngaahi palopalema lalahi (Sio ki he palakalafi 15)
16 Ko toe hai ʻoku fiemaʻu nai ki ai ʻetau tokoní? ʻI ha founga anga-kātaki mo anga-ʻofa, ʻe lava ke tau fakatonutonu ha niʻihi ʻoku nau hohaʻa fekauʻaki mo ʻenau moʻui leleí, ʻoku nau loto-mafasia koeʻuhi ko e mole ʻenau ngaahi ngāué, pe puputuʻu fekauʻaki mo ha meʻa ʻoku akoʻi ʻi he Tohi Tapú. ʻI he taimi ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke fai ʻa e fakatonutonú, ʻoku tau maʻu ʻaonga kotoa ai ʻi he ngaahi founga lahi.
KO E TOHI TAPÚ ʻOKU “ʻAONGA . . . KI HE AKONEKINA ʻI HE MĀʻONIʻONI”
17. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau houngaʻia ke tali ʻa e akonekiná?
17 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻikai ke tau faʻa fiefia ʻi hano akonekina. Ko hono moʻoní, ʻe lava ke hoko ʻo fuʻu faingataʻa ke tali ia. Ka ʻi he taimi ʻoku tau tali ai pea ngāueʻaki iá, ʻe lava ke ʻai kitautolu ʻe he akonekiná ke tau māʻoniʻoni. (Hep. 12:11) Ko e kau Kalisitiane lalahi tokolahi naʻe ʻohake ʻi he moʻoní ʻoku nau pehē naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he akonekina mei heʻenau ngaahi mātuʻá. Pea ʻi he taimi ʻoku ʻomai ai ʻe he kau mātuʻá ha akonekina meia Sihová, ʻe lava ke tau nofo ai pē ʻi he hala ki he moʻuí.—Pal. 4:13.
18, 19. (a) Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e akonaki ʻoku maʻu ʻi he Palōveepi 18:13 ki he kau mātuʻa ko ia kuo pau ke nau akonekina ʻa e niʻihi kehé? (e) ʻI he taimi ʻoku anga-malū ai ʻa e kau mātuʻá pea fai ʻa e akonekiná ʻi he ʻofa, ʻe anga-fēfē nai ʻa e tali ki ai ʻa ha tokotaha angahala?
18 ʻE lava fēfē ke ako ʻa e kau mātuʻá mo e ngaahi mātuʻá ke fai ha akonekina lelei? ʻOku tala mai ʻe Sihova ʻoku fiemaʻu ke tau fai ha akonekina “ʻi he māʻoniʻoni.” (2 Tīm. 3:16) ʻOku ʻuhinga ení ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú ʻi he taimi ʻoku tau akonekina ai ʻa e niʻihi kehé. Ko e tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe taha ʻi he Tohi Tapú ʻoku maʻu ia ʻi he Palōveepi 18:13: “Ko ia ʻoku fai ʻene tali ʻi he teʻeki ke ne fanongo, ʻoku hoko ko e fakaʻilonga o ʻene vale mo e meʻa fakama.” Ko ia ʻi he taimi ʻoku tala ai ʻe ha taha ki he kau mātuʻá kuo fai ʻe ha tokoua pe ko ha tuofefine ha angahala mamafa, ʻoku totonu ke fakapapauʻi ʻe he kau mātuʻá ʻoku nau ʻilo ʻa e moʻoniʻi meʻa kotoa ki muʻa ke nau fai ʻa e akonekiná. (Teu. 13:14) ʻE lava leva ai ke nau akonekina “ʻi he māʻoniʻoni.”
19 ʻOku toe tala ʻe he Tohi Tapú ki he kau mātuʻá ke nau akonekina ʻa e niʻihi kehé “ʻi he anga-malū.” (Lau ʻa e 2 Tīmote 2:24-26.) Ko e moʻoni ko e angahala ʻa ha taha te ne ʻai nai ʻa e niʻihi kehé ke nau fakakaukau kovi fekauʻaki mo Sihova pe fakalotomamahiʻi nai ai ʻa e kakai kehé. Ka ʻo kapau ʻoku ʻita ha tokotaha mātuʻa he lolotonga ʻene akonakiʻi ʻa e tokotaha ko iá, ʻe ʻikai malava ai ʻa e tokotaha mātuʻá ke ne tokoniʻi ia. Kapau ʻoku faʻifaʻitaki ha tokotaha mātuʻa ki he ʻOtuá pea lea anga-ʻofa ʻi he taimi ʻokú ne fakatonutonu ai ha tokotaha angahala, ʻoku fili nai ai ʻa e tokotaha angahalá ke ne fakatomala.—Loma 2:4.
20. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku totonu ke ngāueʻaki ʻe he ngaahi mātuʻá ʻi heʻenau akonekina ʻenau fānaú?
20 Kuo pau foki ki he ngaahi mātuʻá ke nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú ʻi heʻenau akonekina ʻenau fānaú. (ʻEf. 6:4) Ko e fakatātaá, ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe ha tamai kapau ʻoku tala ange ʻe ha taha kuo fai ʻe hono fohá ha meʻa ʻoku hala? ʻOku totonu ke fakapapauʻi ʻe he tamaí ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa kotoa ki muʻa ke ne tauteaʻi ʻa hono fohá. Pea ʻoku ʻikai totonu ki ha taha ʻi ha fāmili Kalisitiane ke ne hoko ʻo mātuʻaki ʻita ʻo ne tōʻonga fakamālohi ai. “Ko Sihová ʻoku manavaʻofa loloto ʻaupito mo mohu meesi,” pea ʻoku fiemaʻu ki he ngaahi mātuʻá ke nau faʻifaʻitaki kiate ia ʻi heʻenau akonekina ʻenau fānaú.—Sēm. 5:11.
KO E TOHI TAPÚ KO HA MEʻAʻOFA MAHUʻINGA MEIA SIHOVA
21, 22. ʻI hoʻo lau ʻa e Saame 119:97-104, ko fē ʻa e ngaahi lea ai ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e anga hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e Folofola ʻa Sihová?
21 Naʻe tuʻo taha hono leaʻaki ʻe ha sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻuhinga naʻá ne ʻofa ai ʻi he lao ʻa Sihová. (Lau ʻa e Saame 119:97-104.) ʻI hono ako ʻa e Tohi Tapú, naʻá ne hoko ai ʻo poto pea ako ai ke ne maʻu ha mahino māʻalaʻala mo loloto ki he ngaahi meʻá. ʻI heʻene muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Folofolá, naʻá ne hao ai mei he ngaahi fehālaaki ʻoku fai ʻe he kakai tokolahi. Naʻá ne fiefia moʻoni ʻi hono ako ʻa e Folofolá pea maʻu ʻaonga ʻi heʻene muimui ki he akonaki aí. Naʻá ne fakapapauʻi ke talangofua ki he lao ʻa e ʻOtuá ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.
22 ʻOkú ke vakai ki he Tohi Tapú ʻoku mahuʻinga? ʻE lava ke ne tokoniʻi koe ke fakatupulekina ha tui mālohi ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻene taumuʻá. ʻOku ʻi ai ʻa e akonaki meia Sihova ʻa ia ʻe tokoni kia kitautolu ke ʻoua te tau tōʻongaʻaki ʻa e angahala ʻoku taki atu ki he maté. ʻE lava ke ke ngāueʻaki ia ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ako ki he founga ke nau ʻalu ai ʻi he hala ki he moʻuí pea nofo maʻu ai. ʻOku totonu ke tau hokohoko atu ke ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ʻi he ngaahi founga kotoa ko ení ʻi heʻetau tauhi ki hotau ʻOtua poto mo ʻofá, ʻa Sihova.
b ʻI he taimi naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū ʻa e niʻihi kehé, naʻá ne faʻa ʻeke ange kia kinautolu: “Ko e hā hoʻomou fakakaukaú?” Pea naʻá ne tatali leva ki haʻanau tali.—Māt. 18:12; 21:28; 22:42.
c Ko e niʻihi ʻo e ngaahi tohi ʻa Paulá ʻoku fakalototoʻaʻi ai kitautolu ke tau faitau mo hotau ngaahi vaivaiʻangá. (Loma 6:12; Kal. 5:16-18) ʻOku lava ke tau fakakaukauloto atu naʻá ne ngāueʻaki foki ʻa e akonaki naʻá ne fai ki he niʻihi kehé.—Loma 2:21.