‘ʻIkai ke Helaʻia’
“ʻAi ke ʻoua naʻa tau foʻi ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku leleí.”—KAL. 6:9.
1, 2. Ko e hā ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he ongo vīsone fekauʻaki mo e kautaha fakaeʻuniveesi ʻa Sihová ke tau faí?
ʻOKU fakaofo ke fakakaukau atu ko ha konga kitautolu ʻo ha fuʻu kautaha fakaeʻuniveesi. Ko e ongo vīsone naʻa tau lau ʻi he ʻIsikeli vahe 1 mo e Taniela vahe 7 ʻoku fakaofo hono fakamatalaʻi ai ʻa e founga ʻoku ngāue ai ʻa Sihova ke fakahoko ʻene taumuʻá. ʻOku tataki ʻe Sīsū ʻa e konga ʻo e kautaha ʻa Sihova ʻa ia ʻoku ʻi he māmaní. ʻOkú ne tataki ia ke fai ʻa e ngāue fakamalangá, ke fakahinohino mo fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e ngāue ko ení, pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ko e kau lotu ʻa Sihova. ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he meʻá ni ke tau falala ki he kautaha ʻa Sihová.—Māt. 24:45.
2 ʻOkú ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kautahá ʻaki ʻa e hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá? Mahalo pē ʻokú ke ongoʻi kuo kamata ke kiʻi mole atu hoʻo faivelengá. Naʻe hoko eni ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻe pau ke fakamanatu ʻe he ʻapositolo ko Paulá kiate kinautolu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e faivelenga ʻa Sīsuú. Naʻe pehē ʻe Paula ʻe tokoni eni kia kinautolu ke ʻoua te nau ‘ongosia pea loto-foʻi ai.’ (Hep. 12:3) ʻI he kupu kuo ʻosí, naʻa tau lāulea ai ki he ngāue fakaofo ʻa e kautaha ʻa Sihová ʻoku fai ʻi he ʻaho ní. Hangē pē ko e fakalototoʻaʻi ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Kalaisí ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kautaha ʻa Sihová ʻoku lava ke ne tokoniʻi kitautolu he ʻahó ni ke tau kātaki ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá pea tauhi maʻu ʻetau faivelengá.
3. Ko e hā kuo pau ke tau faí koeʻuhí ke ʻoua te tau helaʻia? Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
3 Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau loto ke tau “helaʻia,” pe mole ʻa e faivelenga ʻi heʻetau ngāue ki he ʻOtuá, kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he fakakaukau fekauʻaki mo e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kautaha ʻa e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Paula kuo pau ke tau hanganaki “fai ʻa e meʻa ʻoku leleí.” (Kal. 6:9) Tau lāulea ki he meʻa ʻe nima kuo pau ke tau fai ke tauhi maʻu ai ʻetau faivelengá pea muimui ki he tataki ʻa e kautaha ʻa Sihová. ʻE lava leva ke tau fili pe ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu pe ko hotau ngaahi fāmilí ke tau ngāue ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni.
FAKATAHA KI HE FAKALOTOTOʻA MO E LOTU
4. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ko e ngaahi fakatahá kuo hoko maʻu pē ia ko ha konga mahuʻinga ʻo e lotu moʻoní?
4 Kuo hoko maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá ʻo mātuʻaki mahuʻinga ki he kau sevāniti ʻa Sihová. ʻI hēvani, ʻoku fakataha ai ʻa Sihova mo e kau ʻāngeló. (1 Tuʻi 22:19; Siope 1:6; 2:1; Tan. 7:10) ʻI he ngaahi taimi ʻo e kuonga muʻá, naʻe tala ai ʻe he ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí ke nau fakataha fakatahataha “koeuhi ke nau fanogo, bea ke nau ilo.” (Teu. 31:10-12, PM) ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe fakataha maʻu pē ʻa e kau Siú ʻi ha ngaahi feituʻu faiʻanga fakataha makehe ke lau ʻa e Folofolá. (Luke 4:16; Ngā. 15:21) Naʻe hokohoko mai ʻa e mahuʻinga ʻa e ngaahi fakatahá ʻo aʻu mai ki he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané, pea ʻoku nau kei mātuʻaki mahuʻinga ki heʻetau lotú. Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau “fetokangaʻaki koeʻuhi ke fakaʻaiʻai ai kitautolu ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí.” ʻOku fiemaʻu ke tau hanganaki “fefakalototoʻaʻaki,” tautefito koeʻuhí ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.—Hep. 10:24, 25.
5. ʻE lava fēfē ke tau fefakalototoʻaʻaki ʻi heʻetau ngaahi fakatahá?
5 Ko e founga mahuʻinga ʻe taha ʻe lava ke tau fefakalototoʻaʻaki ai ʻi heʻetau ngaahi fakatahá ko hono fai ha tali. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke tau tali ʻa e fehuʻi ki he palakalafí, tali ʻi ha konga Tohi Tapu, pe lave nounou ki ha hokosia ʻa ia ʻoku hā ai ʻa e anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú. (Saame 22:22; 40:9) Ko e ngaahi tali kotoa ʻoku tau fanongo ai ʻi he ngaahi fakatahá, fakatouʻosi mei he kau taʻumotuʻá mo e fānaú, ʻoku mātuʻaki fakalototoʻaʻi ai kitautolu. ʻOku moʻoni eni ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻo ʻetau ʻi he moʻoní.
6. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe heʻetau ngaahi fakatahá?
6 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi fakatahá, ngaahi ʻasemipilií, mo e ngaahi fakataha-lahí ʻi ha toe ngaahi founga lahi kehe. Ko e fakatātaá, ʻoku nau tokoniʻi kitautolu ke tau loto-toʻa ke malanga, naʻa mo e taimi ʻoku fakafepaki mai ai ʻa e kakai ʻi hotau fetuʻu ngāué pe ʻikai ke nau fie fanongo maí. (Ngā. 4:23, 31) Ko e ngaahi malanga mo e ngaahi konga kehe ʻoku makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí. (Ngā. 15:32; Loma 1:11, 12) Ko ʻetau feohi mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku ʻomai ai kia kitautolu ha fiefia mo e fiemālie moʻoni. (Saame 94:12, 13) ʻOku fokotuʻutuʻu ʻe he Kōmiti Faiako ʻa e Kulupu Pulé ʻa e polokalama ʻo e ako ʻi he ngaahi fakataha ʻa e kakai ʻa Sihová. ʻOku tau mātuʻaki houngaʻia ʻi he ako lelei ʻaupito ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau ngaahi fakatahá ʻi he uike kotoa pē ʻo e taʻú!
7, 8. (a) Ko e hā ʻa e ʻuhinga mahuʻinga taha ke ʻi ai ai ʻi he ngaahi fakatahá? (e) ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi koe ʻe he ngaahi fakatahá?
7 Ka ʻoku ʻikai ke tau ʻalu ki heʻetau ngaahi fakatahá koeʻuhí pē ko e ngaahi ʻaonga ʻoku tau maʻu mei aí. Ko e ʻuhinga mahuʻinga taha ke ʻi he ngaahi fakatahá aí ke lotu kia Sihova. (Lau ʻa e Saame 95:6.) Ko ha lāngilangi lahi ia ke tau malava ke hiva fakahīkihiki ki hotau ʻOtua fakaofó! (Kol. 3:16) ʻOku tau toe fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi hono fai ha ngaahi tali ʻi he ngaahi fakatahá. ʻOku tuha moʻoni ʻa Sihova mo e lotu ʻoku tau fai kiate ia ʻi he ngaahi founga ko ení. (Fkh. 4:11) ʻOku lava leva ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke tau ʻi ai maʻu pē ʻi heʻetau ngaahi fakatahá!—Hep. 10:25.
8 Ko ʻetau ngaahi fakatahá ko ha meʻaʻofa ia meia Sihova ke tokoniʻi kitautolu ke tau kātaki ʻo aʻu ki heʻene fakaʻauha ʻa e māmani fulikivanu ko ení. Ko e anga ia ʻetau ongoʻí? Kapau ʻoku pehē, te tau fai ʻa e feinga, naʻa mo ʻetau femoʻuekina ʻi he moʻuí, ke tau ʻi ai ʻi he ngaahi fakatahá kotoa. (Fil. 1:10) ʻOku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻa tau liʻaki ha fakataha tuku kehe kapau ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga mafatukituki.
MALANGA FAIVELENGA
9. ʻOku tau ʻilo fēfē ʻoku mahuʻinga ʻa e ngāue fakamalangá?
9 Ke muimui ʻi he tataki ʻa e kautaha ʻa Sihová, kuo pau ke tau malanga faivelenga. Naʻe kamataʻi ʻe Sīsū ʻa e ngāue fakamalangá ʻi he taimi naʻá ne ʻi heni ai ʻi he māmaní. (Māt. 28:19, 20) Talu mei ai, kuo hoko ʻa e malangá mo e ngaohi ākongá ko e taha ia ʻo e ngaahi ngāue mahuʻinga taha ki he kautaha fakalūkufua ʻa Sihová. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi hokosia lahi ʻoku poupouʻi ʻe he kau ʻāngeló ʻetau ngāué mo tokoniʻi kitautolu ke maʻu ha faʻahinga te nau tali ʻa e moʻoní. (Ngā. 13:48; Fkh. 14:6, 7) Pea ko e taumuʻa fakakātoa ʻa e konga hā mai ʻo e kautaha ʻa Sihová ko hono fokotuʻutuʻu mo poupouʻi ʻa e ngāue fakamalangá. ʻOku toe hoko ʻa e ngāué ni ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí?
10. (a) ʻOku anga-fēfē hono tauhi ke mālohi ʻe ha tokoua ʻe taha ʻene ʻofa ki he moʻoní? (e) Kuo anga-fēfē hono tokoniʻi koe ʻe he ngāue fakafaifekaú ke tauhi ke mālohi hoʻo ʻofa ki he moʻoní?
10 ʻI he taimi ʻoku tau malanga faivelenga aí, ʻoku mālohi ai pē ʻetau ʻofa ki he moʻoní. Ko e anga eni ʻo e ongoʻi ʻa Mitchel, ko ha tokotaha mātuʻa taukei pea ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou manako ke talanoa ki he kakaí fekauʻaki mo e moʻoní. ʻOku ou fakakaukau fekauʻaki mo ha kupu foʻou ʻi he Taua Leʻo pe ʻĀ Hake! pea fakatumutumu ʻi he poto, vavanga, mo e mafamafatatau haohaoa ʻi he tatau taki taha. ʻOku ou loto ke u ʻalu ʻi he ngāue fakafaifekaú ke sio pe ʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kakaí, mo e founga ʻe lava ke u langaʻi ai ʻenau mahuʻingaʻiá.” ʻOku toe pehē ʻe Mitchel ʻoku tokoniʻi ia ʻe heʻene ngāue fakafaifekaú ke ne hanganaki fakamuʻomuʻa ʻi heʻene moʻuí ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga tahá pea ʻokú ne fakapapauʻi heʻikai ha meʻa te ne toʻo atu ha taimi mei ai. ʻE lava ke tau toe kātaki ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni kapau te tau femoʻuekina maʻu pē ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá.—Lau ʻa e 1 Kolinitō 15:58.
MAʻU ʻAONGA MEI HE ʻŪ TOHÍ
11. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lau ʻetau ʻū tohí pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau laú?
11 Ko e founga ʻe taha ʻoku ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e mālohi kia kitautolú ʻoku fakafou mai ia ʻi he ʻū tohi lahi ʻoku tau maʻú. ʻOkú ke manatuʻi nai ha taimi ʻa ia naʻá ke lau ai ha tohi pea fakakaukau, ‘Ko e meʻa tofu pē ia naʻe fiemaʻu kiate aú! ʻOku hangē ia naʻe ʻai ʻe Sihova ke hiki mai pē ia kiate aú!’ ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga naʻá ke ongoʻi pehē aí. ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e ʻū tohí ke akoʻi ai kitautolu mo tataki kitautolu. Kuó ne pehē: “Te u akonakiʻi koe mo hulu ki he hala te ke foua.” (Saame 32:8) ʻOku tau fai hotau lelei tahá ke lau kotoa ʻa e ʻū tohi ʻoku tau maʻú pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau laú? ʻE tokoni eni kiate kitautolu ke tau kātaki pea tauhi maʻu ʻetau faivelenga ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi faingataʻa ko ení.—Lau ʻa e Saame 1:1-3; 35:28; 119:97.
12. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakamahuʻingaʻi ʻetau ʻū tohí?
12 Te tau fakamahuʻingaʻi lahi ange ʻetau ʻū tohí kapau ʻoku tau fakakaukau fekauʻaki mo e ngāue kotoa kuo fai ki hono ngaohi kinautolú. ʻOku fiemaʻu ia ke fai ha fekumi, tohi, lau mo fakatonutonu, fakatātaaʻi, mo liliu ʻa e tohi kotoa ʻoku tau pulusí pe fokotuʻu ʻi heʻetau Uepisaití. ʻOku fakafatongiaʻaki ʻa e Kōmiti Hiki-Tohi ʻa e Kulupu Pulé ʻa e ngāue ko ení. ʻOku ʻoatu leva ia ʻe he ngaahi vaʻa ʻoku nau pulusi ʻa e ʻū tohí ki he ngaahi fakatahaʻanga lahi ʻi honau feituʻu ngāué. Ko e hā ʻoku fakahoko kotoa ai ʻa e ngāue ko ení? Koeʻuhí ke lava ʻe he kakai ʻa Sihová ʻo maʻu ʻa e fakahinohino mo e tataki ʻoku fiemaʻu kia kinautolu ke nau hanganaki faitōnunga aí. (ʻAi. 65:13) ʻAi ke tau maʻu ʻaonga mei he ʻū tohi kotoa ʻoku tau maʻu fakafou ʻi he kautaha ʻa Sihová.—Saame 119:27.
FAKAHAAʻI ʻA E POUPOU KI HE KAUTAHA ʻA SIHOVÁ
13, 14. Ko hai ʻi hēvani ʻoku nau poupouʻi ʻa e kautaha ʻa Sihová? ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e poupou meimei tatau?
13 ʻI ha vīsone, naʻe sio ai ʻa Sione ʻoku heka atu ʻa Sīsū ʻi ha hoosi hinehina ke ikunaʻi ʻa e faitau mo e faʻahinga ʻoku nau angatuʻu kia Sihová. (Fkh. 19:11-15) Naʻá ne toe sio ki he kau pani faitōnunga ko ia kuo fokotuʻu hake ki hēvaní mo e kau ʻāngelo faitōnungá ʻoku nau heka ʻi ha fanga hoosi ʻo muimui atu ʻia Sīsū. ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ʻoku nau poupou kia Sīsū ko honau Takí. (Fkh. 2:26, 27) ʻOku hanga ʻe heʻenau faʻifaʻitakiʻanga mātuʻaki leleí ʻo akoʻi mai kiate kitautolu ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻa e poupou ki he faʻahinga ʻoku nau takimuʻa ʻi he kautaha ʻa Sihová.
14 ʻI he founga meimei tatau, ʻoku fakahāhā ʻe he fuʻu kakai lahí ʻa e poupou kakato ki he ngāue ʻa e fanga tokoua pani ʻo Kalaisí ʻa ia ʻoku nau kei ʻi he māmaní. (Lau ʻa e Sākalaia 8:23.) ʻE lava fēfē ke ke fakahāhā ʻa e poupou ki he kautahá? Ko e founga ʻe taha ko e hoko ʻo talangofua ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau takimuʻá. (Hep. 13:7, 17) ʻOku fakalototoʻaʻi ʻe he meʻa ʻoku tau leaʻaki ʻo fekauʻaki mo e kau mātuʻa ʻi heʻetau fakatahaʻangá ʻa e niʻihi kehé ke nau tokaʻi kinautolu pea mo e ngāue ʻoku nau faí? ʻOku tau akoʻi ʻetau fānaú ke nau tokaʻi ʻa e kau tangata faitōnunga ko ení pea fanongo ki heʻenau faleʻí? ʻOku toe ʻi ai mo e ngaahi founga kehe ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e poupou ki he kautahá. Ko e fakatātaá, ʻoku tau palani ʻi he tuʻunga ko ha fāmilí ke fai ha tokoni fakapaʻanga ki he ngāue fakamalangá? (Pal. 3:9; 1 Kol. 16:2; 2 Kol. 8:12) Pehē foki, ʻoku tau tokoni ki hono fakamaʻa mo tauhi ʻa e Fale Fakatahaʻangá? ʻI he vakai mai ʻa Sihova ʻoku tau poupou ki he kautahá ʻi he ngaahi founga ko ení, ʻokú ne ʻomai kia kitautolu hono laumālie māʻoniʻoní. Pea ʻoku ʻomai ʻe hono laumālié kia kitautolu ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu kia kitautolu ke kātaki ai ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.—ʻAi. 40:29-31.
MOʻUI ʻI HA FOUNGA ʻOKU FAKAHŌIFUA KI HE ʻOTUÁ
15. Ko e hā kuo pau ai ke tau hokohoko atu ke faitau mālohi ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú?
15 Kapau ʻoku tau loto ke kātaki mo muimui ʻi he tataki ʻa e kautaha ʻa Sihová, kuo pau ke tau moʻui ʻi ha founga ʻoku fakahōifua kia Sihová. (ʻEf. 5:10, 11) Ko Sētane, ko e māmani fulikivanu ko ení, mo ʻetau taʻehaohaoá ʻoku nau ʻai ke fuʻu faingataʻa kia kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Ko e niʻihi ʻo kimoutolu siʻi fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kuo pau ke mou faitau mālohi ʻi he ʻaho kotoa pē ke tauhi maʻu hoʻomou kaumeʻa mo Sihová. ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻia kimoutolu koeʻuhi ko hoʻomou ngaahi feinga ʻoku faí. ʻOua ʻe foʻi! ʻI he taimi ʻoku tau moʻui ai ʻi ha founga ʻoku fakahōifua kiate iá, ʻoku tau maʻu ha moʻui ʻoku mohu ʻuhinga mo fiefia pea ʻe lava ke tau fakapapauʻi ai ʻa e hōifua ʻa Sihová.—1 Kol. 9:24-27.
16, 17. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí kapau ʻoku tau fai ha angahala mamafa? (e) Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Ané?
16 Ka ko e hā ʻoku totonu ke ke faí kapau ʻokú ke fai ha angahala mamafa? ʻOua ʻe feinga ke fūfuuʻi iá. Kumi tokoni ʻi he faingamālie vave tahá. Manatuʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Tēvita ʻi he taimi naʻá ne feinga ai ke hanganaki fūfuuʻi ʻene angahalá. Naʻá ne pehē: “Ko hoku ngaahi hui naʻe ʻaufoē, pea ʻosi ʻa e ʻaho mo ʻeku toʻe.” (Saame 32:3) Kapau ʻoku tau feinga ke fūfuuʻi ʻetau ngaahi angahala mamafá, ʻe mole ʻetau fiefiá pea naʻa mo ʻetau kaumeʻa nai mo Sihová. Ka ʻo kapau ʻoku tau vete ia, “ʻe fai ha mēsi ki ai.”—Pal. 28:13.
17 Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Ané.a ʻI he taimi naʻe taʻu hongofulu tupu ai ʻa Ané pea hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻú, naʻe kamata ke ne fai ha ngaahi meʻa naʻe kovi. Ko hono olá, naʻá ne maʻu ha konisēnisi halaia. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku loto-mamahi mo loto-mafasia ʻi he taimi kotoa pē.” ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he fakatahá, naʻe lāulea ai ki he Sēmisi 5:14, 15. Naʻe ʻiloʻi ʻe Ane naʻe fiemaʻu kiate ia ha tokoni. Ko e hā e meʻa naʻá ne faí? Naʻá ne muimui ʻi he faleʻi ʻi he konga Tohi Tapu ko ení pea talanoa ki he kau mātuʻá. Naʻe ʻikai ke faingofua, ka ʻokú ne pehē naʻe hangē ia naʻá ne puke pea ʻoange ʻe Sihova kiate ia ʻa e faitoʻo naʻe fiemaʻu kiate iá. ʻOkú ne fakamatala, “ʻOku ʻikai faingofua ke folo ʻa e faitoʻó, ka ʻokú ne fai ʻa e fakamoʻui.” ʻI he taimi ní ʻoku toe tauhi faivelenga ʻa Ane kia Sihova ʻaki ha konisēnisi lelei.
18. Ko e hā ʻoku totonu ke tau ngāue mālohi ke faí?
18 ʻOku totonu ke tau manatuʻi maʻu pē ko ha lāngilangi ia ke hoko ko ha konga ʻo e kautaha ʻa Sihová ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni! Fakataha mo hotau fāmilí, tau ngāue mālohi ke tau ʻi ai ʻi heʻetau ngaahi fakatahá maʻu pē, ke malanga faivelenga ʻi hotau feituʻu ngāué, pea ke maʻu ʻaonga mei he kotoa ʻo e ʻū tohí. Tau toe fakahāhā ʻa e poupou ki he faʻahinga ʻoku takimuʻá, pea tau moʻui ʻi ha founga ʻoku fakahōifua kia Sihová. Kapau te tau fai ʻa e ngaahi meʻa ko ení, te tau muimui ai ʻi he tataki ʻa e kautaha ʻa Sihová pea ʻe ʻikai te tau helaʻia.
a Kuo liliu ʻa e hingoá.