Fetokangaʻaki mo Fefakalototoʻaʻaki
“Tuku ke tau fetokangaʻaki koeʻuhi ke fakaʻaiʻai ai kitautolu ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí.”—HEP. 10:24.
1, 2. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻe toko 230 ke nau hao ʻi ha laka mate ʻi he ngataʻanga ʻo e Tau II ʻa Māmaní?
KO E ofi atu ia ke ngata ʻa e Tau II ʻa Māmaní. Naʻe ʻulungia ʻa e kau tau ʻa Hitilaá. Naʻe ʻoatu ʻe he puleʻanga Nasí ha tuʻutuʻuni ke tāmateʻi ʻa e laui afe ʻo e kau pōpula naʻe kei toe ʻi he ngaahi kemi fakamamahí. Ko e kau pōpula ʻo e kemi ʻi Sachsenhausen naʻe ʻave kinautolu ki he uafú pea fakaheka leva ki he ngaahi vaka ʻe fakangotoʻi. Ko e konga eni ʻo e meʻa naʻe ʻiloa ki mui ko e ngaahi laka maté.
2 Ko e kau pōpula ʻe toko 33,000 mei he kemi fakamamahi ʻi Sachsenhausen naʻe fakamālohiʻi ke nau laka ʻi he kilomita ʻe 250 (maile ʻe 155) ki Lübeck, ko ha kolo taulanga ʻi Siamane. ʻI he lotolotonga ʻo kinautolú naʻe ʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻe toko 230 mei he fonua ʻe ono. Naʻe fekauʻi ʻe he kau sōtiá ʻa e Kau Fakamoʻoní ke nau laka fakataha. Ko e kotoa ʻo e kau pōpulá naʻa nau ngāvaivai koeʻuhí ko e puké mo e siʻi ʻa e meʻakaí. Ka naʻe hao ʻi he laká ʻa e kotoa hotau fanga tokouá. Naʻe malava fēfē ia? Naʻe pehē ʻe he taha ʻo kinautolu, “Naʻa mau fefakalototoʻaʻaki maʻu pē ke mau hokohoko atu.” Ko ʻenau feʻofaʻakí fakataha mo e ‘mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-maheni’ naʻa nau maʻu mei he ʻOtuá naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke nau haó.—2 Kol. 4:7.
3. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai ke fefakalototoʻaʻakí?
3 Neongo ʻoku ʻikai ke tau kau ʻi ha laka mate he ʻahó ni, ʻoku kei pau pē ke tau kātekina ʻa e ngaahi palopalema lahi. Hili ʻa e kamata ke pule ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he 1914, naʻe lī hifo ʻa Sētane mei hēvani ki he māmaní. ʻOkú ne ʻita lahi koeʻuhí ko ʻene ʻiloʻi “ʻoku toe siʻi pē hono taimí.” (Fkh. 12:7-9, 12) ʻI he ofi ange mai ʻa ʻĀmaketoné, ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ke feinga ke fakavaivaiʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová. ʻOku tau toe tofanga foki ʻi he ngaahi mamahi ʻo e moʻui fakaʻahó. (Siope 14:1; Koh. 2:23) ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e kotoa ʻo e ngaahi faingataʻa ko ení ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke tau ongoʻi mātuʻaki vaivai ʻo tau ongoʻi loto-siʻi ai pē neongo pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau faí. Ko e fakatātaá, naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he tokoua ʻe taha ʻa e kakai tokolahi ʻi he laui taʻu ke nau nofoʻaki faitōnunga kia Sihova. Ka ʻi heʻene motuʻa angé, ko ia mo hono uaifí naʻá na hoko ʻo puke, peá ne kamata ke ongoʻi loto-siʻi ʻaupito. Hangē pē ko e tokoua ko iá, ʻoku tau fiemaʻu kotoa meia Sihova ʻa e “mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení.” ʻOku tau fiemaʻu foki ʻa e fefakalototoʻaʻaki.
4. Kapau ʻoku tau loto ke fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé, ko e hā ʻa e akonaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá kuo pau ke tau muimui ki aí?
4 Kapau ʻoku tau loto ke hoko ʻo fakalototoʻa ki he niʻihi kehé, kuo pau ke tau muimui ki he akonaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻa ia naʻá ne ʻoange ki he kau Kalisitiane Hepeluú. Naʻá ne pehē: “Tuku ke tau fetokangaʻaki koeʻuhi ke fakaʻaiʻai ai kitautolu ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí, ʻo ʻoua ʻe liʻaki ʻa hono fakatahatahaʻi fakataha ʻo kitautolú, ʻo hangē ko ia ʻoku angaʻaki ʻe he niʻihi, kae fefakalototoʻaʻaki, pea toe ʻāsili angé ʻi hoʻomou sio ko ia ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻahó.” (Hep. 10:24, 25) ʻE lava fēfē ke tau muimui ki he akonaki mahuʻinga ko ení?
“FETOKANGAʻAKI”
5. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “fetokangaʻaki”? ʻE lava fēfē ke tau fai iá?
5 Ke “fetokangaʻaki” ʻoku ʻuhinga iá ke fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé. ʻE ʻikai ke tau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe hotau fanga tokouá kapau ʻoku tau fakalea vave pē kia kinautolu ʻi he Fale Fakatahaʻangá pe toki talanoa pē kia kinautolu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke mahuʻingá. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai te tau loto ke fieʻilo fekauʻaki mo e moʻui ʻa e kakai kehé ʻo tōtuʻa ia ʻi he meʻa ʻoku totonu ke tau ʻi aí. (1 Tes. 4:11; 1 Tīm. 5:13) Ka ʻoku tau loto ke feinga ke ʻiloʻi hotau fanga tokouá. ʻOku tau loto ke ʻilo fekauʻaki mo honau tuʻunga ʻi he moʻuí, honau ʻulungāngá, honau mālohingá, honau vaivaiʻangá, mo ʻenau ongoʻi fekauʻaki mo e moʻoní. ʻOku fiemaʻu ke nau ʻilo ko honau ngaahi kaumeʻa kitautolu pea ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu. Kuo pau ke tau fakamoleki ʻa e taimi mo kinautolu, ʻo ʻikai ʻi he taimi pē ʻoku nau hokosia ai ʻa e ngaahi palopalemá mo loto-siʻí, ka ʻi he ngaahi taimi kehé foki.—Loma 12:13.
6. Ko e hā ʻe tokoni ki ha mātuʻa ke ne ‘tokanga’ ai ki he faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá?
6 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú kuo pau ki he kau mātuʻá ke nau loto-lelei mo vēkeveke ke fai ʻa e ngāue ko hono tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá. (1 Pita 5:1-3) Ke fakahoko lelei ʻa e ngāue ko ení, ʻoku fiemaʻu ki he kau mātuʻá ke nau ʻiloʻi honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Lau ʻa e Palōveepi 27:23.) Kapau ʻoku fakahaaʻi ʻe he kau mātuʻá ʻoku nau mateuteu ke tokoni pea nau fiefia ke fakamoleki ha taimi mo e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ko e faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá te nau ongoʻi fiemālie ange ke kole tokoni ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu aí. ʻE toe faingofua ange kia kinautolu ke talanoa ki he kau mātuʻá fekauʻaki mo ʻenau ngaahi ongoʻí mo e ngaahi hohaʻá. Ko hono olá, ʻe malava ai ʻe he kau mātuʻá ke ʻoange ki he tokotaha taki taha ʻa e tokoni ʻokú ne fiemaʻú.
7. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi fekauʻaki mo e “puna noa” ʻa e lea ʻa e faʻahinga ʻoku nau loto-siʻí?
7 Naʻe tala ʻe Paula ki he fakatahaʻanga ʻi Tesalonaiká: “Poupou ki he kau vaivaí.” (Lau ʻa e 1 Tesalonaika 5:14.) Ko e “kau vaivaí” ʻoku kau ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau loto-mafasia mo e faʻahinga ʻoku nau loto-siʻi. ʻOku pehē ʻe he Palōveepi 24:10: “Naʻa ke vaivai koā ʻi he ʻaho ʻo e faingataʻa, ta ʻoku fakangatangata pe ho ivi.” Kapau ʻoku tau loto ke poupouʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau mātuʻaki loto-siʻí, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ʻi he taimi nai ʻe niʻihi ʻoku “puna noa” ʻenau ngaahi leá. (Siope 6:2, 3) ʻOku nau leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai moʻoni ke nau ʻuhingaʻi. Ko Rachelle, naʻá ne ako eni mei heʻene hokosiá he ko ʻene fineʻeikí naʻe hoko ʻo mātuʻaki loto-mafasia. ʻOku pehē ʻe Rachelle: “ʻI he taimi lahi naʻe leaʻaki ʻe he Fineʻeikí ʻa e meʻa naʻe kovi ʻaupito. ʻI he lahi taha ʻo e taimi ko ení, naʻá ku feinga ke u manatuʻi ʻa e ʻulungaanga moʻoni ʻo ʻeku Fineʻeikí—ko e anga-ʻofa, anga-lelei mo nima-homo. Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku leaʻaki ʻe he kakai loto-mafasiá ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻo ʻikai ʻuhingaʻi ia. Ko e meʻa kovi taha ʻe lava ʻe ha taha ke faí ko e fetongiʻaki ha lea pe fai ha meʻa ʻoku kovi.” ʻOku pehē ʻe he Palōveepi 19:11: “Ko e fakapotopoto ʻa ha tangata ʻa ia ʻoku ne fakatotoka ai ki he ʻita: Pea ko ʻene lakai ha angahala ko hono langilangi ia.”
8. Ko hai ʻoku tautefito ʻene fiemaʻu kitautolu ke “fakapapauʻi” ange ʻetau ʻofa kiate iá, pea ko e hā hono ʻuhingá?
8 ʻE lava fēfē ke tau ‘tokanga’ ki ha tokotaha ʻokú ne loto-siʻi koeʻuhí ko ha angahala ʻi he kuohilí? Neongo kuó ne ʻosi fakatonutonu ʻene fehālākí, te ne kei mā pē nai ʻi he meʻa naʻá ne faí. Naʻe tohi ʻa Paula ki he fanga tokoua ʻi Kolinitoó fekauʻaki mo ha tokotaha ʻi heʻenau fakatahaʻangá naʻe fakatomala ʻi haʻane angahala ʻi he kuohilí. Naʻá ne pehē: “ʻOku totonu ā ke mou anga-lelei ʻo fakamolemoleʻi mo fakafiemālieʻi ia, ke ʻoua naʻa hoko ai ʻi ha faʻahinga founga ha tangata pehē ʻo lōmekina ʻe he loto-mamahi tōtuʻá. Ko ia ai, ʻoku ou enginaki atu kiate kimoutolu ke fakapapauʻi hoʻomou ʻofa kiate iá.” (2 Kol. 2:7, 8) “Ke fakapapauʻi” ʻoku ʻuhinga hení “ke fakahaaʻi” pe “ke fakamoʻoniʻi.” ʻE ʻikai ke ʻiloʻi ʻe ha tokoua ʻoku tau ʻofa mo tokanga ange kiate ia kae ʻoua ʻoku tau fakahaaʻi ia ʻaki ʻetau leá mo e ngāué.
‘FAKAʻAIʻAI KI HE ʻOFÁ MO E NGAAHI NGĀUE LELEÍ’
9. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e ‘fakaʻaiʻai ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí’?
9 Naʻe tohi ʻe Paula: “Tuku ke tau fetokangaʻaki koeʻuhi ke fakaʻaiʻai ai kitautolu ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí.” ʻOku tau fai eni ʻaki hono tokoniʻi hotau fanga tokouá ke nau fakahāhā ʻa e ʻofá pea fai ʻa e meʻa ʻoku leleí. Ke fakatātaaʻi: Kapau ʻoku tau loto ke hokohoko atu ʻa e ulo ha afi, ʻe fiemaʻu nai ke tau ueʻi ʻa e malalá pea tapili ʻa e afí. (2 Tīm. 1:6) ʻI he founga tatau, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke tau fai ke tokoni ki hotau fanga tokouá ke nau ongoʻi ʻoku ueʻi kinautolu ke hanganaki tauhi faivelenga kia Sihova. Ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke fai ai ení ko hono fakaongoongoleleiʻi hotau fanga tokouá ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻoku nau faí.
Fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻa e ngāue fakataha mo kinautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú
10, 11. (a) Ko hai ʻokú ne fiemaʻu ʻa e fakaongoongoleleí? (e) ʻOmai ha fakatātā ʻo e anga hono tokoniʻi ʻe he fakaongoongoleleí ha tokotaha ke ne fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.
10 Ko kitautolu kotoa ʻoku tau fiemaʻu ʻa e fakaongoongolelei, tatau ai pē pe ʻoku tau loto-siʻi pe ʻikai. Naʻe tohi ʻe he tokoua ʻe taha, “Naʻe teʻeki ai ʻaupito pē tala mai ʻe heʻeku tangataʻeikí naʻá ku fai ha meʻa lelei.” Ko ia ʻi he tupu hake ʻa e tokoua ko ení, naʻe ʻikai te ne ongoʻi moʻoni naʻá ne fai ha meʻa ʻoku tonu. Neongo ʻokú ne taʻu 50 he taimí ni, ʻokú ne kei ongoʻi lelei pē ʻi he taimi ʻoku tala ange ai ʻe he niʻihi kehé ʻokú ne fai ha ngāue lelei ʻi he tuʻunga ko ha mātuʻa. Koeʻuhi naʻe akoʻi ange ʻe heʻene hokosiá tonu ʻa e mahuʻinga ko ia ke fai ʻa e fakalototoʻá, ʻokú ne kumi maʻu pē ha ngaahi faingamālie ke fakaongoongoleleiʻi ai ʻa e niʻihi kehé. ʻOku tau ongoʻi loto-toʻa ʻi he taimi ʻoku tala mai ai ʻe ha tokotaha ʻoku tau fai ha meʻa ʻoku lelei. ʻOku kau heni ʻa e kau tāimuʻá, kau taʻumotuʻá, mo e faʻahinga loto-siʻí nai.—Loma 12:10.
11 ʻI he taimi ʻoku feinga ai ʻa e kau mātuʻá ke tokoniʻi ha tokotaha kuó ne fai ha meʻa ʻoku hala, ko hono fakaongoongoleleiʻi ʻa e tokotahá ʻi he ngaahi meʻa lelei naʻá ne fai ʻi he kuohilí ʻoku tokoni nai ia ke liliu ʻene fakakaukaú pea fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. (Kal. 6:1) Ko e meʻa eni naʻá ne tokoniʻi ha tuofefine ko Miriam. Naʻá ne tohi: “Naʻá ku hokosia ha vahaʻa taimi fakamamahi ʻi heʻeku moʻuí ʻi he taimi naʻe mavahe ai ha niʻihi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻa ofí mei he fakatahaʻangá, pea ʻi he taimi tatau, naʻe faingataʻaʻia ʻeku tangataʻeikí ʻi ha fānoa ʻa e totó ʻi he ʻutó. Naʻá ku loto-mafasia lahi.” Naʻá ne kamata ha vahaʻangatae fakaemanako mo ha tokotaha naʻe ʻikai ke lotu kia Sihova. Naʻá ne fakakaukau ʻe ʻai ai ia ke ne ongoʻi lelei ange. Ka, naʻe ʻai ai ia ke ne ongoʻi naʻe ʻikai ke tuha mo e ʻofa ʻa Sihová, pea naʻá ne fakakaukau ke mavahe mei he moʻoní. Ka naʻe fakamanatu ange ʻe ha mātuʻa kiate ia ʻa e kotoa ʻo e meʻa naʻá ne fai ʻi he ngāue ʻa Sihová pea fakapapauʻi ange ʻoku kei ʻofa pē ʻa Sihova ʻiate ia. Ko hono olá, naʻe fakaivimālohiʻi ai ʻene ʻofa kia Sihová. Naʻá ne fakangata ʻa e vahaʻangatae fakaemanako naʻá ne ʻi aí pea hokohoko atu ʻene tauhi kia Sihová.
Fakaʻaiʻai ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí
12. Ko e hā nai ʻe hoko kapau ʻoku tau fakahoa hotau fanga tokouá ki he niʻihi kehé, fakaangaʻi kinautolu, pe ʻai kinautolu ke nau ongoʻi halaiá?
12 Kuo pau ke tau tokanga ki he founga ʻoku tau feinga ai ke “fakaʻaiʻai” hotau fanga tokouá ke nau hanganaki tauhi faivelenga ki he ʻOtuá. ʻOku totonu ke ʻoua te tau fakahoa kinautolu ki he niʻihi kehé, fakaangaʻi kinautolu ki he ʻikai ke nau muimui ki he ngaahi lao kuo tau fokotuʻú, pe ʻai kinautolu ke nau ongoʻi halaia ʻi he ʻikai ke nau fai ha meʻa lahi angé. Ko e ngaahi meʻa ko ení ʻe ʻai nai ai kinautolu ke nau fai ʻa e meʻa lelei ange ʻi ha kiʻi taimi nounou, ka ko e olá ʻe ʻikai ke tuʻuloa. Ko e founga lelei taha ke “fakaʻaiʻai” ai hotau fanga tokouá ko hono fakaongoongoleleiʻi kinautolu pea tokoniʻi ke nau ʻiloʻi ko e ʻofa ki he ʻOtuá ko e ʻuhinga ia ʻoku tau loto ai ke fai hotau lelei tahá ʻi heʻene ngāué.—Lau ʻa e Filipai 2:1-4.
“FEFAKALOTOTOʻAʻAKI”
13. ʻOku ʻuhinga ki he hā hono fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
13 Fakaʻosí, naʻe pehē ʻe Paula ʻoku totonu ke tau “fefakalototoʻaʻaki.” ʻE lava ke tau fakahoa hono fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ki hono toloʻaki ʻa e fefié ha afi koeʻuhí ke hokohoko atu ʻene uló pe ulo lahi ange. Ko hono fakalototoʻaʻi hotau fanga tokouá ʻoku ʻuhingá ke fakaivimālohiʻi mo fakafiemālieʻi kinautolu koeʻuhí ke lava ke nau hanganaki tauhi ki he ʻOtuá. ʻI heʻetau feinga ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku loto-siʻí, kuo pau ke tau lea ʻi ha founga anga-ʻofa mo anga-lelei. (Pal. 12:18) ʻOku totonu ke tau toe “vave ki he fanongo” pea “fakatuotuai ki he lea.” (Sēm. 1:19) Kapau te tau fanongo ki hotau tokouá pea feinga ke mahinoʻi ʻa e anga ʻene ongoʻí, te tau malava nai ai ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻokú ne loto-siʻi aí pea leaʻaki ha meʻa te ne tokoniʻi ia.
Fakamoleki ʻa e taimi ke ʻiloʻi ho fanga tokouá
14. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe ha mātuʻa ha tokoua loto-siʻi?
14 Fakakaukau ki he founga naʻe malava ai ke tokoniʻi ʻe ha mātuʻa anga-ʻofa ha tokoua kuo ʻikai longomoʻui ʻi he laui taʻu. ʻI he fanongo ʻa e mātuʻá kiate iá, naʻe hā mahino naʻe kei maʻu ʻe he tokouá ha ʻofa loloto kia Sihova. Naʻá ne ako ʻa e ʻīsiu kotoa pē ʻo e Taua Leʻo pea naʻá ne fai ha feinga ke ʻalu maʻu pē ki he ngaahi fakatahá. Ka ko e niʻihi ʻi he fakatahaʻangá naʻa nau fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻai ai ia ke ne ongoʻi loto-mamahi. Naʻe fanongo lelei ʻa e mātuʻá pea feinga ke mahinoʻi ʻa e ongoʻi ʻa e tokouá ʻo ʻikai fakamāuʻi ia mo fakapapauʻi ange ʻoku ʻofaʻi ia. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe ʻiloʻi ʻe he tokouá naʻá ne fakaʻatā ʻa e ngaahi hokosia kovi ʻo e kuohilí ke ne taʻofi ia mei he tauhi ki he ʻOtua ʻokú ne ʻofa aí. Naʻe fakaafeʻi ʻe he mātuʻá ʻa e tokouá ke na ʻalu ʻi he ngāue fakamalangá. ʻI he tokoni ʻa e mātuʻá, naʻe hoko ai ʻa e tokouá ʻo longomoʻui ʻi he ngāue fakafaifekaú pea ki mui ai naʻá ne toe kamata ngāue ko ha mātuʻa.
Fanongo anga-kātaki ki ha tokotaha ʻokú ne fiemaʻu ʻa e fakalototoʻá (Sio ki he palakalafi 14, 15)
15. Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Sihova fekauʻaki mo hono fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé?
15 Ko ha tokotaha loto-siʻi heʻikai vave nai ke ne ongoʻi lelei ange pe tali ʻetau tokoní ʻi he ʻuluaki taimí. ʻE fiemaʻu ke tau hanganaki poupouʻi ia ʻi ha vahaʻa taimi. Naʻe pehē ʻe Paula: “Poupou ki he kau vaivaí, mou kātaki ʻi he feangainga mo e tokotaha kotoa.” (1 Tes. 5:14) ʻI he ʻikai foʻi vave ʻi he kau vaivaí, tau ‘poupouʻi’ kinautolu ʻaki ʻa e hokohoko atu hono tokoniʻi kinautolú. ʻI he kuohilí, naʻe kātakiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻi heʻene kau sevānití ʻa ia naʻa nau loto-siʻí. Ko e fakatātaá, naʻe kātakiʻi lahi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIlaisiā pea tokaʻi ʻene ngaahi ongoʻí. Naʻá ne ʻoange kia ʻIlaisiā ʻa e meʻa naʻá ne fiemaʻú ke hokohoko atu ʻene ngāué. (1 Tuʻi 19:1-18) Ko e fakatātā ʻe taha ko Tēvita. Naʻá ne fakatomala moʻoni ʻi he meʻa naʻá ne faí. Naʻe ʻiloʻi ia ʻe Sihova pea fakamolemoleʻi anga-ʻofa ia. (Saame 51:7, 17) Naʻe tokoniʻi foki ʻe he ʻOtuá ʻa e tokotaha-tohi ʻo e Saame 73, ʻa ia naʻe meimei tuku ʻene tauhi kiate Iá. (Saame 73:13, 16, 17) ʻOku fakafeangai anga-ʻofa mo anga-kātaki mai ʻa Sihova kia kitautolu, tautautefito ʻi he taimi ʻoku tau loto-siʻi aí. (ʻEki. 34:6) ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e fakaʻatuʻi pe meesi ʻa Sihová ʻoku “foʻou ʻi he pongipongi kotoa,” pea ʻe “ʻikai ke ʻosi.” (Tangi. 3:22, 23) ʻOku ʻamanekina ʻe Sihova ke tau muimui ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá pea fakafeangai anga-ʻofa ki he faʻahinga loto-siʻí.
FEFAKALOTOTOʻAʻAKI KE NOFO AI PĒ ʻI HE HALA KI HE MOʻUÍ
16, 17. ʻI he ofi ange ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení, ko e hā kuo pau ke tau faí? Ko e hā hono ʻuhingá?
16 Ko e kau pōpula ʻe toko 33,000 naʻa nau mavahe mei he kemi fakamamahi ʻi Sachsenhausen, pea naʻe mate ai ʻa e laui afe. Ka ko e kotoa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻe toko 230 naʻe mavahe mei he kemí naʻa nau hao. Naʻe ʻikai mei malava ke nau hao ka ne ʻikai ʻenau fefakalototoʻaʻakí mo e fepoupouʻakí.
17 ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau ʻi he “hala ʻoku taki atu ki he moʻuí.” (Māt. 7:14) ʻOku vavé ni ke hao atu ʻa e kau lotu kotoa ʻa Sihová ki he māmani foʻou māʻoniʻoní. (2 Pita 3:13) ʻI he ofi ange ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻa Sētané, tau fetokoniʻaki ke nofo ai pē ʻi he hala ki he moʻuí.