“Ngāue Fakatamaioʻeiki kia Sihova”
“Hoko ʻo faivelenga, ʻoua ʻe fakapikopiko. . . . Ngāue fakatamaioʻeiki kia Sihova.”—LOMA 12:11.
1. Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí fekauʻaki mo e ngāue fakatamaioʻeikí, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e kehe ʻa e faʻahinga ngāue fakatamaioʻeiki ʻoku lave ki ai ʻi he Loma 12:11?
KO E tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau fakakaukau ki ha tamaioʻeiki ko ha tokotaha ia ʻoku puleʻi mo ngaohikoviʻi ʻe hono ʻeikí. Ka ke hoko ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻoku kehe ʻaupito ia. ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke fili ha Kalisitiane ke hoko ko ha tamaioʻeiki ʻa ha ʻEiki anga-ʻofa. Ko hono moʻoní, ʻi he taimi naʻe fakalototoʻaʻi ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e kau Kalisitiané ke “ngāue fakatamaioʻeiki kia Sihova,” naʻá ne tala ange kia kinautolú ke ngāue ki he ʻOtuá koeʻuhi ʻoku nau ʻofa kiate Ia. (Loma 12:11) Ko e hā ʻa e faʻahinga ngāue fakatamaioʻeiki ko ení? ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke tau hoko ko ha tamaioʻeiki ʻa Sētane mo hono māmaní? Pea ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e hoko ko ha tamaioʻeiki ʻa Sihová pea ngāue faitōnunga kiate iá?
“ʻOKU OU ʻOFA KI HOKU ʻEIKI”
2. (a) Ko e hā ʻe fili nai ai ha tokotaha ʻIsileli ke hokohoko atu ko ha tamaioʻeikí? (e) Kapau naʻe loto-lelei ha tamaioʻeiki ke vili hono telingá, ko e hā ʻoku fakahaaʻi aí?
2 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Lao ʻa e ʻOtuá ki ʻIsilelí ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke hoko ai ko ha tamaioʻeiki ʻa Sihová. Ko ha tamaioʻeiki Hepelū naʻe angamaheniʻaki hono ʻoange ʻene tauʻatāiná ʻi he taʻu hono fitu ʻo ʻene ngāue ki hono ʻeikí. (ʻEki. 21:2) Ka ʻo kapau ʻoku ʻofa ʻa e tamaioʻeikí ʻi hono ʻeikí pea ʻikai loto ke mavahe meiate ia, ʻe lava ke ne nofo. Naʻe ʻai ʻe he Lao ʻa Sihová ke malava eni. ʻE ʻomai ʻe he ʻeikí ʻa e tamaioʻeikí ki he matapaá pe kaumatapaá pea vili hono telingá. (ʻEki. 21:5, 6) Ko e hā te ne fai pehē aí? ʻI he lea faka-Hepeluú, ko e foʻi fakakaukau ʻo e talangofuá ʻoku fakafekauʻaki ia ki he fanongó. Ko ia ʻi hono vili hono telingá, ʻe fakahaaʻi ai ʻe ha tamaioʻeiki ʻokú ne loto ke hokohoko atu ke ngāue talangofua ki hono ʻeikí. ʻOku meimei tatau eni mo ʻetau fakatapuí. ʻI he taimi ʻoku tau fakatapui ai kia Sihová, ʻoku tau pehē ai ʻoku tau loto-lelei ke talangofua kiate ia koeʻuhí ʻoku tau ʻofa ʻiate ia.
3. Ko e hā ʻoku tau fakatapui ai ki he ʻOtuá?
3 Ki muʻa ke tau papitaisó, naʻa tau fai e fili ke ngāue kia Sihova, pe hoko ko ʻene tamaioʻeiki. ʻI he taimi naʻa tau fakatapui ai kiate iá, naʻa tau palōmesi kiate ia te tau talangofua pea fai ʻa e meʻa ʻokú ne loto ke tau faí. Naʻe ʻikai fakamālohiʻi kitautolu ʻe ha taha ke tau fai ʻa e fili ko ení. Naʻa mo e taimi ʻoku papitaiso ai ʻa e fānaú, ʻoku nau fai peheé koeʻuhí ʻoku nau loto ki ai kae ʻikai ko e ʻai pē ke fiefia ʻenau mātuʻá. ʻOku tau fai kotoa ʻetau fili fakafoʻituitui ke fakatapui ki hotau ʻEiki fakahēvaní, ʻa Sihova, koeʻuhí ʻoku tau ʻofa ʻiate ia. “Ko e meʻa ʻeni ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Sioné, “ko ʻetau tauhi ʻene ngaahi fekaú.”—1 Sio. 5:3.
ʻOKU TAU TAUʻATĀINA, KA KO E KAU TAMAIOʻEIKI KITAUTOLU
4. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ke fai ke hoko ai “ko e kau pōpula maʻá e māʻoniʻoní”?
4 He fakamālō lahi ē ko kitautolu kia Sihova ʻi hono ʻomai kia kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻu ke hoko ai ko ʻene kau tamaioʻeikí! Ko ʻetau tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí ʻoku ʻai ai ke malava kia kitautolu ke ʻoua te tau hoko ko e pōpula ʻa angahala, ʻa ia, ke ʻoua ʻe hoko ʻo puleʻi kakato ʻe he angahalá. ʻOku ʻuhinga eni neongo ʻoku tau kei taʻehaohaoa, ʻoku tau fili ke talangofua kia Sihova mo Sīsū ko hotau ongo ʻEiki. Naʻe fakamatalaʻi mahino eni ʻe Paula ʻi he taha ʻo ʻene ngaahi tohí. Naʻá ne pehē: “Mou lau kimoutolu ʻoku mou mātuʻaki mate ʻi he fekauʻaki mo e angahalá kae moʻui maʻá e ʻOtuá ʻia Kalaisi Sīsū.” Pea naʻá ne fakatokanga leva: “ʻIkai ʻoku mou ʻilo kapau ʻoku mou hanganaki ʻoatu kimoutolu ki ha taha ko e kau pōpula talangofua, ʻoku mou hoko ai ko e kau pōpula ʻa e tokotaha ʻoku mou talangofua ki aí, pe ko e pōpula ki he angahalá ʻo taki atu ki he mate pe ki he talangofuá ʻo taki atu ki he māʻoniʻoni? Kae fakafetaʻi ki he ʻOtuá he naʻa mou hoko ki muʻa ko e kau pōpula ʻa e angahalá ka kuo mou hoko ʻo talangofua mei he lotó ki he sīpinga akonaki ko ia naʻe tuku atu kimoutolu ki aí. ʻIo, koeʻuhi naʻe fakatauʻatāinaʻi kimoutolu mei he angahalá, naʻa mou hoko ai ko e kau pōpula maʻá e māʻoniʻoní.” (Loma 6:11, 16-18) Fakatokangaʻi ʻoku pehē ʻe Paula ʻoku totonu ke tau “talangofua mei he lotó.” Ko ia ʻi he taimi ʻoku tau fakatapui ai ki he ʻOtuá, ʻoku tau hoko ai “ko e kau pōpula maʻá e māʻoniʻoní.”
5. Ko e hā kuo pau ke tau faitau kotoa mo iá, pea ko e hā hono ʻuhingá?
5 ʻI he tuʻunga ko e kau tamaioʻeiki ʻosi fakatapui ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻi ai ʻa e faitau ʻe ua kuo pau ke tau faitau ai. Ko e ʻuluakí ko ʻetau taʻehaohaoá tonu. Ko Paula foki naʻá ne faitau peheni. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou manako moʻoni ʻi he lao ʻa e ʻOtuá ʻo fakatatau ki hoku tangata ʻi lotó, ka ʻoku ou mātā ʻi hoku sinó ha toe lao ia ʻe taha ʻokú ne faitau mo e lao ʻo hoku ʻatamaí mo ne taki pōpula au ki he lao ʻa angahalá ʻa ia ʻoku ʻi hoku ngaahi kupú.” (Loma 7:22, 23) Koeʻuhí ʻoku tau taʻehaohaoa, kuo pau ke tau hanganaki faitau mo ʻetau ngaahi holi fakakakanó, ʻa ia, ko e ngaahi holi fakaetangata ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai saiʻia ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku ekinaki mai kia kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Mou hoko ʻo hangē ko ha kakai tauʻatāiná, ʻo ʻikai ngāueʻaki ʻa hoʻomou tauʻatāiná ko ha ʻufiʻufi ki hoʻomou faihalá, kae hangē ko ha kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá.”—1 Pita 2:16.
6, 7. ʻOku anga-fēfē hono ʻai ʻe Sētane ʻa e māmaní ke hā fakamānakó?
6 Ko e faitau hono ua ʻoku tau maʻú ko e faitau mo e māmani ko eni ʻa ia ʻoku puleʻi ʻe he fanga tēmenioó. Ko Sētane ʻa e pule ʻo e māmaní, pea ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e meʻatau kotoa pē ʻokú ne maʻú ke feinga ke maumauʻi ʻetau mateaki kia Sihova mo Sīsuú. ʻOku loto ʻa Sētane ke ʻai kitautolu ko ʻene kau tamaioʻeiki ʻaki hono fakataueleʻi kitautolu ke hoko ko e konga ʻo hono māmaní. (Lau ʻa e ʻEfesō 6:11, 12.) Ko e founga ʻe taha ʻokú ne fai ai ení ko ʻene ʻai hono māmaní ke hā fakamānako, ʻo tau loto ke hoko ko hono konga. ʻOku fakatokanga mai kia kitautolu ʻa e ʻapositolo ko Sioné: “Kapau ʻoku ʻofa ha taha ki he māmaní, ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e ʻofa ki he Tamaí; koeʻuhi ko e meʻa kotoa pē ʻi he māmaní—ʻa e holi ʻo e kakanó pea mo e holi ʻo e matá pea mo e fiehāʻaki ʻa e meʻa ʻokú te maʻú—ʻoku ʻikai tupu ia mei he Tamaí, ka ʻoku tupu ia mei he māmaní.”—1 Sio. 2:15, 16.
7 ʻI he māmaní kotoa, ʻoku loto ʻa e kakaí ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie lahi ange. ʻOku ʻai ʻe Sētane ʻa e kakaí ke nau tui ko hono maʻu ʻa e paʻanga lahí te ne ʻai kinautolu ke fiefia. Ko e ngaahi falekoloa lalahí ʻoku ʻi he feituʻu kotoa. ʻOku pouaki ʻe he ngaahi tuʻuakí ha founga moʻui ʻa ia ko e meʻa mahuʻinga tahá ke maʻu ʻa e meʻa lahi ange pea ke maʻu ʻa e fiefia lahi ange. Ko e fakatātaá, ʻoku fakaʻaiʻai ʻe he ngaahi kautaha fakafofonga folaú ʻa e ʻaʻahi ki he ngaahi feituʻu fakaʻofoʻofa te ke feohi ai mo e kakai ʻa ia ʻoku nau fakakaukau hangē ko e māmaní. ʻIo, takatakai ʻia kitautolu kotoa, ʻoku tala mai kia kitautolu ʻe he māmaní ke liliu ʻetau founga moʻuí, ka ʻi he founga ʻoku loto ki ai ʻa e māmaní.
8, 9. Ko e hā ʻa e fakatuʻutāmaki moʻoni ʻoku ʻi aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
8 ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe fakatokanga ʻa Pita ki he kau Kalisitiané ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga ʻi he ngaahi fakatahaʻangá ʻa ia naʻe kamata ke nau fakakaukau hangē ko e māmaní. Naʻá ne pehē: “ʻOku nau ifoʻia ke nōfoʻi ki he moʻui fakahōhōʻiaʻi ʻo e kakanó, naʻa mo e ʻi he taimi ʻahó. Ko e ngaahi ʻila mo e ngaahi mele kinautolu ʻa ia ʻoku nau mātuʻaki maʻu ʻenau mālieʻiá ʻi heʻenau ngaahi akonaki kākaá lolotonga ia ʻenau kātoanga kai fakataha mo kimoutolú. He ʻoku nau fai ʻa e ngaahi fakamatala lau meʻa lalahi ʻa ia ko e koto muna pē. Pea ʻi hono ʻai ke fakamānako ki he ngaahi holi ʻo e kakanó pea fakataha mo e ngaahi tōʻonga ʻo e faikovi taʻemīngaó, ʻoku nau fakataueleʻi ʻa e kakai ʻa ia ko ʻenau toki hao mai pē mei he faʻahinga ʻoku nau moʻui faihalá. Lolotonga ʻoku nau talaʻofaʻaki kiate kinautolu ha tauʻatāiná, ko kinautolu tonu ko e kau pōpula ʻo e tuʻunga kuo fakameleʻi. He ka ʻi ai ha taha ʻoku ikunaʻi ʻe ha taha, ko e tokotaha ko iá ko ʻene pōpula ia.”—2 Pita 2:13, 18, 19.
9 Kapau ʻoku tau feinga ke fakatōliʻa ʻa e “holi ʻo e matá,” ʻa ia, ko hono maʻu ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau loto ki aí, heʻikai ke tau maʻu ʻa e tauʻatāiná. Kae kehe, te tau hoko ai ko e kau tamaioʻeiki ʻa Sētane ko e Tēvoló, ʻa e ʻeiki taʻehāmai ʻo e māmani ko ení. (1 Sio. 5:19) ʻOku moʻoni ʻaupito ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e hoko ko ha tamaioʻeiki ʻo e tuli ki he ngaahi meʻa fakamatelié. Kapau ʻe hoko ia, ʻe lava ke faingataʻa ke hola mei ai.
KO HA NGĀUE MO HA TAUMUʻA MOʻONI
10, 11. Ko hai ʻa e tāketi tefito ʻa Sētané? ʻE lava fēfē ke fakafaingataʻaʻiaʻi ʻe he ako māʻolunga angé ʻa e toʻutupu Kalisitiané?
10 ʻOku ʻohofi ʻe Sētane ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai loko taukeí. Ko ʻene tāketi tefito he ʻaho ní ʻa e toʻutupú. ʻOku ʻikai ke ne fiefia ʻi he taimi ʻoku fili ai ha toʻutupu pe ko ha taha pē ke hoko ko ha tamaioʻeiki kia Sihova. ʻOku fiemaʻu ʻe Sētane ʻa e faʻahinga kuo nau fakatapui ʻenau moʻuí kia Sihová ke ʻoua te nau mateaki mo līʻoa ki he ʻOtuá.
11 ʻI he taimi naʻe vili ai ʻa e telinga ʻo ha tamaioʻeiki, naʻá ne ongoʻi mamahiʻia nai. Ka ʻi he hili iá, ko e fakaʻilonga ko iá ʻe fakahaaʻi ai ki he tokotaha kotoa naʻá ne fili ke nofo mo hono ʻeikí. ʻE lava ke faingataʻa pe fakamamahi ki he toʻutupú ke fai ha ngaahi fili ʻi he moʻuí ʻa ia ʻe kehe ia mei he kakai takatakai ʻiate kinautolú. Ko e fakatātaá, ʻoku pouaki ʻe Sētane ʻa e foʻi fakakaukau ko ia ko hono maʻu ha ngāue ʻi hono māmaní ʻa e founga ke maʻu ai ha taumuʻa moʻoni ʻi he moʻuí. Ka ko e toki taimi pē ʻoku tau ʻai ai ʻa Sihova ko e konga mahuʻinga taha ʻo ʻetau moʻuí te tau maʻu ai ha taumuʻa moʻoni ʻi he moʻuí. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Fiefia ē ka ko kinautolu ʻoku nau lāuʻilo ʻoku ʻi ai ʻenau fiemaʻu fakalaumālié.” (Māt. 5:3) ʻOku fakatapui ʻe he kau Kalisitiané ʻenau moʻuí ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová, ʻikai ko Sētane. ʻOku nau lau ʻa e Tohi Tapú pea fakalaulauloto ki ai ʻi he “ʻaho mo e po.” (Lau ʻa e Saame 1:1-3.) Kae kehe, ko e lahi taha ʻo e ako māʻolunga ange he ʻaho ní ʻoku ʻikai ke ne tuku ha taimi lahi ki ha sevāniti ʻa e ʻOtuá ke fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá pea tauhi kia Sihova.
12. Ko e hā ʻa e fili ʻoku maʻu ʻe he fānau tokolahi he ʻaho ní?
12 Ko ha ʻeiki fakamāmani ʻe lava ke ne ʻai ke mātuʻaki faingataʻa ʻa e moʻuí ki ha tamaioʻeiki Kalisitiane. ʻI heʻene ʻuluaki tohi ki he kau Kolinitoó, naʻe pehē ʻe Paula: “Ne ui mai koé lolotonga hoʻo hoko ko ha tamaioʻeikí? ʻOua ʻe tuku ia ke ne fakahohaʻasi koe; ka ʻo kapau ʻe malava ke ke hoko ʻo tauʻatāina, puke leva e faingamālié.” (1 Kol. 7:21) Kapau ʻoku maʻu ʻe he tamaioʻeikí ha ʻeiki fakamāmani ʻokú ne ʻai ke faingataʻa ʻa e moʻuí, ʻe lelei ange ki he tamaioʻeikí ke hoko ʻo tauʻatāina. ʻI he ʻahó ni, ʻi he ngaahi fonua lahi, ʻoku pehē ʻe he laó ko e fānaú ʻoku totonu ke nau ʻalu ki he akó ʻo aʻu ki ha taʻu pau. Hili iá, ʻoku ʻoange ki he fānau akó ha fili. ʻE lava ke nau fili pe te nau hoko atu ke maʻu ha ako lahi ange pe ʻikai. ʻE lava ke hoko ʻo mātuʻaki faingataʻa ke maʻu ʻa e tauʻatāina ke ngāue kia Sihova ʻi he ngāue taimi-kakató ʻi he taimi ʻoku fili ai ha Kalisitiane ki he ako māʻolunga angé koeʻuhí pē ke maʻu ai ha ngāue ʻi he māmani ko ení.—Lau ʻa e 1 Kolinitō 7:23.
Ko e ʻeiki fē te ke ngāue fakatamaioʻeiki ki aí?
KO E AKO MĀʻOLUNGA ANGÉ PE KO E AKO LELEI TAHÁ?
13. Ko e hā ʻa e ako ʻoku tokoni lahi taha ki he kau sevāniti ʻa Sihová?
13 Naʻe fakatokanga ʻa Paula ki he kau Kalisitiane ʻa ia naʻa nau nofo ʻi Kolosé: “Fakapapauʻi ke ʻoua naʻa ʻi ai ha taha te ne taki pōpula kimoutolu fakafou ʻi he filōsofia mo e kākā koto muna ʻoku fakatatau ki he talatukufakaholo fakaetangatá, ʻo fakatatau ki he fanga kiʻi meʻa tefito ʻo e māmaní kae ʻikai fakatatau kia Kalaisi.” (Kol. 2:8) ʻOku akoʻi ʻe he kau faiako tokolahi ʻa e “filōsofia mo e kākā koto muna ʻoku fakatatau ki he talatukufakaholo fakaetangatá.” Ko e ako māʻolunga angé, ʻa ia ʻoku faʻa kau ai ʻa e ongo akonaki ko ení, ʻoku ʻikai ʻoange maʻu pē ai ki he fānau akó ʻa e ngaahi pōtoʻi ʻaongá, pea ʻikai nai ke nau mateuteu ai ki he moʻui fakaʻahó. Ka ʻoku fili ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ako te ne ʻoange kia kinautolu ʻa e ngaahi pōtoʻi ʻoku nau fiemaʻu ke nau moʻui ai ʻi ha moʻui faingofua kae lava ke nau ngāue ki he ʻOtuá. ʻOku nau tokanga fakamātoato ki he akonaki ʻa Paula kia Tīmoté: “Ko e moʻoni, ʻoku maʻu ʻa e meʻa lahi ʻi he anga-līʻoa fakaʻotuá, kapau ʻoku tau fiemālie pē ʻi he meʻa ʻoku tau maʻú. Ko ia, ʻi hono maʻu ha meʻakai mo ha vala mo ha falé, ʻoku totonu ke tau fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻá ni.” (1 Tīm. 6:6, 8) ʻI he ʻikai feinga ke maʻu ha ngaahi mataʻitohi koeʻuhí ke ongoongoa ai honau hingoá, ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau ngāue mālohi ke maʻu ha “ngaahi tohi fakaongoongolelei” ʻaki ʻenau kau ʻi he ngāue fakamalangá ʻi he lahi taha te nau malavá.—Lau ʻa e 2 Kolinitō 3:1-3.
14. ʻI heʻetau lau ʻa e Filipai 3:8, ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e vakai ʻa Paula ki he hoko ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá mo Kalaisí?
14 ʻE lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá. Naʻe akoʻi ia ʻe he faiako Lao Siu ko Kāmelielí. Ko e ako naʻá ne maʻú ʻe lava ke fakahoa ia mo ha ako ʻunivēsiti he ʻahó ni. Ka ko e hā naʻe fakakaukau ki ai ʻa Paula ʻi he taimi naʻá ne fakahoa ai ia mo e monū ʻo e hoko ko ha tamaioʻeiki ki he ʻOtuá mo Kalaisí? Naʻá ne tohi: “ʻOku ou lau . . . ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ko e meʻa ke mole koeʻuhi ko e mahuʻinga taʻehanotatau ʻo e ʻilo kia Kalaisi Sīsū ko hoku ʻEikí.” Pea naʻá ne tānaki mai leva: “Ko e meʻa kiate iá, kuó u tali fiemālie ai ʻa e mole ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē pea ʻoku ou lau ia ko e fuʻu koto kinohaʻa, koeʻuhí ke u maʻu ʻa Kalaisi.” (Fil. 3:8) Ko e vakai ʻa Paulá ʻe lava ke ne tokoniʻi ʻa e fānau Kalisitiané mo ʻenau ngaahi mātuʻá ke fai ha fili fakapotopoto fekauʻaki mo e akó. (Sio ki he fakatātaá.)
MAʻU ʻAONGA MEI HE AKO LELEI TAHÁ
15, 16. Ko e hā ʻa e ako ʻoku tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa Sihová, pea ko e hā hono taumuʻá?
15 Ko e hā ʻoku hoko ʻi he ngaahi feituʻu lahi ʻo e ako māʻolunga angé? Ko e kakai ʻi he ngaahi feituʻu ko ení ʻoku nau faʻa ongoʻi tauʻatāina ke anga-tuʻu pea fakahaaʻi ʻoku nau ʻita ki he puleʻangá mo e ngaahi maʻu mafai kehé. (ʻEf. 2:2) Kae kehe, ʻoku tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa Sihová ʻa e ako lelei tahá ʻi he ʻātakai melino ʻo e fakatahaʻangá. Ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga ʻi he uike kotoa mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí. ʻOku ʻi ai foki mo e ngaahi ako kehe ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei ai. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻi ai ʻa e ako maʻá e fanga tokoua tāimuʻa taʻemalí ʻoku ui ko e Ako Fakatohitapu Maʻá e Fanga Tokoua Taʻemalí, mo e kau tāimuʻa ʻosi malí ko e Ako Fakatohitapu Maʻá e Ngaahi Hoa Mali Kalisitiané. Ko e ngaahi ako kotoa ko ení ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau talangofua ki hotau ʻEiki fakahēvaní, ʻa Sihova.
16 ʻE lava ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga lahi mei he Watch Tower Publications Index pe ko e Watchtower Library ʻi he CD-ROM. Ko e taumuʻa tefito ʻo ʻetau ako Fakatohitapú ke lotu kia Sihova. ʻOku akoʻi ai kitautolu ki he founga ke tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ko e ngaahi kaumeʻa ʻo e ʻOtuá. (2 Kol. 5:20) Pea ko e faʻahinga leva ʻoku tau akoʻí te nau malava ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé.—2 Tīm. 2:2.
KO E PALE ʻO E TAMAIOʻEIKÍ
17. ʻI he taimi ʻoku tau fili ai ʻa e ako lelei tahá, ko e hā ʻa e ʻaonga ʻoku tau maʻú?
17 ʻI he talanoa fakatātā ʻa Sīsū ki he ngaahi talēnití, ko e ongo tamaioʻeiki faitōnungá naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻena ngāué. Naʻe ʻai heni kinaua mo hona ʻeikí ke fiefia. Ke fakahaaʻi ʻene leleiʻiá, naʻá ne ʻoange kia kinaua ʻa e ngāue lahi ange. (Lau ʻa e Mātiu 25:21, 23.) ʻE lava ke tau fiefia mo maʻu ha taumuʻa ʻi he moʻuí ʻo kapau te tau fili ʻa e ako lelei tahá. Ko e fakatātaá, ko Michael naʻe lelei ʻaupito ʻene akó. ʻI he taimi naʻe fakaafeʻi ai ia ʻe heʻene kau faiakó ki ha fakataha koeʻuhi ke lava ke nau talanoa fekauʻaki mo ʻene malava ke ʻalu ki ha ʻunivēsití, naʻa nau ʻohovale ke ʻiloʻi naʻe ʻikai ke ne fili ʻa e ako māʻolunga angé. ʻI hono kehé, naʻá ne toʻo ha kiʻi koosi nounou ʻa ia naʻe akoʻi ai ia ki ha pōtoʻi ʻaonga. Naʻe ʻai heni ke ne malava ʻo tokangaʻi ʻene ngaahi fiemaʻú pea tāimuʻa. Naʻá ne ongoʻi naʻe hala ʻene filí? ʻOkú ne pehē ko e ako kuó ne maʻu mei he Tohi Tapú pea ʻi he tuʻunga ko ha mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá kuo mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito. ʻOkú ne pehē: “Ko e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi monū ʻoku ou maʻú ʻoku laka mamaʻo ange ia ʻi ha paʻanga pē naʻá ku mei maʻu. ʻOku ou fiefia moʻoni ʻi he ʻikai ke u fili ke tuli ki he ako māʻolunga angé.”
18. Ko e hā ke fili ai ʻa e ako lelei tahá?
18 Ko e ako lelei tahá ʻokú ne akoʻi mai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea tokoniʻi kitautolu ke hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa Sihova. ʻOku ʻomai ai kia kitautolu ʻa e ʻamanaki ʻo e hoko ʻo ‘fakatauʻatāinaʻi mei he pōpula ki he ʻauhá’ pea faai atu pē ʻo maʻu “ʻa e tauʻatāina lāngilangiʻia ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá.” (Loma 8:21) Ko e mahuʻinga tahá, ko e founga lelei taha ia ke fakahāhā ai ʻoku tau ʻofa ʻi hotau ʻEikí, ʻa Sihova.—ʻEki. 21:5.