KAVEINGA TEFITO | NGAAHI LOI ʻOKÚ NE ʻAI KE HĀ NGALI TAʻEʻOFA ʻA E ʻOTUÁ
Loi Kuó Ne ʻAi ʻa e ʻOtuá ko ha Misiteli
MEʻA ʻOKU TUI KI AI ʻA E TOKOLAHI
Ko e lotu faka-Kalisitiané “ʻoku ʻi ai ʻa e faʻunga tefito ʻe tolu, ko e lotu Katolika Lomá, lotu ʻOfotokisī Hahaké mo e Palotisaní naʻa nau fakahā ko e Toko tolu ʻi he ʻOtua ʻe taha: ʻOtua ko e Tamai, ʻOtua ko e ʻAlo mo e ʻOtua ko e Laumālie Māʻoniʻoni. Fakatatau ki he kau teolosia faka-Kalisitiané, ko e ʻilo ko ení ʻoku ʻikai ko e lau pē ko e ʻotua ʻe tolu ka ko e toko tolu ko ení ʻoku nau tuʻunga tatau.”—The New Encyclopædia Britannica.
KO E MOʻONI MEI HE TOHI TAPÚ
Ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa Sīsū, naʻe ʻikai ʻaupito ke ne taukaveʻi ʻoku tatau pe ʻi ha tuʻunga tatau mo ʻene Tamaí. ʻI hono kehé, naʻá ne pehē: “Te u ʻalu ki he Tamaí, koeʻuhi ʻoku lahi ange ʻa e Tamaí ʻiate au.” (Sione 14:28) Naʻá ne toe tala ki he taha ʻo hono kau muimuí: “ʻOku ou ʻalu hake ki heʻeku Tamaí pea ko hoʻomou Tamai pea ki hoku ʻOtuá pea ko homou ʻOtua.”—Sione 20:17.
Ko e laumālie māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ko ha tokotaha ia. Ko e muʻaki kau Kalisitiané naʻa nau ‘hoko ʻo fonu ʻi he laumālie māʻoniʻoní,’ pea naʻe folofola ʻa Sihova: “Te u huaʻi hifo ha konga hoku laumālié ki he faʻahinga kakano kotoa pē.” (Ngāue 2:1-4, 17) Ko e laumālie māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ko e konga ia ʻo ha Tolu-Tahaʻi-ʻOtua. Ko e ivi ngāue ia ʻo e ʻOtuá.
ʻUHINGA ʻOKU MAHUʻINGA AÍ
Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ongo mataotao Katolika ko Karl Rahner mo Herbert Vorgrimler, ko e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá, “heʻikai ke ʻiloʻi ia taʻekau ai ha ngaahi foʻi moʻoni, naʻa mo e ʻi ai ha foʻi moʻoni heʻikai ke mahinoʻi kakato ia.” ʻE lava ke ke ʻofa moʻoni ʻi ha tokotaha ʻoku taʻemalava ke ke ʻiloʻi pe mahinoʻi? Ko ia ai, ko e tokāteline ʻo e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá ko e taʻofiʻanga ia ʻo e ʻilo mo e ʻofa ki he ʻOtuá.
Ko Marco, naʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ki muʻá, naʻá ne fakamoʻoniʻi ko e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá ko ha taʻofiʻanga ia. “Naʻá ku fakakaukau naʻe fūfuuʻi ʻe he ʻOtuá hono tuʻungá meiate au,” ko ʻene laú ia, “pea naʻe ʻai ai ia ke ne toe mamaʻo, misiteli mo anga-faingataʻa ange.” Kae kehe, “ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha ʻOtua ia ʻo e māveuveu” pe puputuʻu. (1 Kolinitō 14:33) ʻOku ʻikai ke ne fūfuuʻi hono tuʻungá meiate kitautolu. ʻOkú ne finangalo ke tau ʻiloʻi ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku mau lotu kimautolu ki he meʻa ʻoku mau ʻilo ki ai.”—Sione 4:22.
“ʻI heʻeku ʻiloʻi ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha konga ia ʻo e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá,” ko e lau ia ʻa Marco, “naʻá ku malava ke fokotuʻu ai ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo ia.” Kapau te tau vakai kia Sihova ko ha Tokotaha ʻoku faingofua ke ʻiloʻi kae ʻikai ko ha sola ʻoku misiteli, ʻe faingofua ange ai ke ʻofa kiate ia. “ʻIlonga ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻofá kuo ʻikai te ne hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú “koeʻuhí ko e ʻOtuá ko e ʻofa.”—1 Sione 4:8.