Tuʻu Fakataha ʻo Fehangahangai mo e Ngataʻanga ʻo e Māmani Motuʻa ko Ení
“Koeʻuhi ko e ngaahi kupu kitautolu ʻoku tau fekaukauʻaki.”—ʻEF. 4:25.
1, 2. ʻOku loto ʻa e ʻOtuá ke fēfē ʻa e lotu ange kiate ia ʻene kakaí, ʻa e toʻutupu mo e taʻumotuʻa?
KO HA toʻutupu koe? Kapau ko ia, ʻe lava ke ke fakapapauʻi ko ha konga mahuʻinga koe ʻo e fakatahaʻanga ʻi māmani lahi ʻa Sihová. ʻI he ngaahi fonua lahi, ko e fuʻu tokolahi ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku papitaisó ko e toʻutupu. ʻOku fakalototoʻa ʻaupito ke sio ki he toʻutupu tokolahi ʻoku nau fili ke tauhi kia Sihova!
2 ʻI he tuʻunga ko ha toʻutupú, ʻokú ke fiefia ʻi hono fakamoleki ʻa e taimi mo e niʻihi ʻi ho toʻú? Mahalo pē ʻio. ʻOku tau saiʻia ke feohi mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻi hotau toʻú. Neongo ia, ʻoku loto ʻa Sihova ke tau lotu kiate ia fakataha mo e kotoa hotau fanga tokouá. ʻOkú ne loto ke fāʻūtaha ʻene kakaí, tatau ai pē pe ko e hā honau taʻumotuʻá pe ko honau puipuituʻá. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá “ke hoko ʻa e faʻahinga kakai kotoa pē ʻo fakahaofi pea ke nau aʻusia ha ʻilo totonu ki he moʻoní.” (1 Tīm. 2:3, 4) Pea ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Fakahā 7:9 ʻa e faʻahinga ʻoku nau lotu ki he ʻOtuá ʻoku nau haʻu mei he “kotoa ʻo e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi matakali mo e ngaahi kakai mo e ngaahi lea.”
3, 4. (a) Ko e hā ʻa e tōʻonga ʻoku maʻu ʻe he toʻutupu tokolahi he ʻahó ni? (e) ʻI he ʻEfesō 4:25, naʻe anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e fakatahaʻangá?
3 ʻOku ʻi ai ʻa e kehekehe lahi ʻi he toʻutupu ʻoku tauhi kia Sihová mo e faʻahinga ʻoku ʻikai tauhi kiate iá. Ko e tokolahi ʻoku ʻikai ke nau tauhi kia Sihová ʻoku nau mahuʻingaʻia pē ʻia kinautolu mo e meʻa ʻoku nau loto ki aí. Ko hono moʻoní, kuo pehē ʻe he kau fakatotolo ʻe niʻihi ko e toʻutupú he ʻahó ni ʻoku nau siokita ange ʻi ha toe taimi ki muʻa. Ko e anga ʻenau talanoá mo e meʻa ʻoku nau tuí ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku ʻikai ke nau tokaʻi ʻa e niʻihi kehé, tautefito ki he kakai taʻumotuʻa angé.
4 Ko e tōʻonga ko iá ʻoku ʻi he feituʻu kotoa, ko ia ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga lahi ke fakaʻehiʻehi mei ai pea ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Naʻa mo e ʻi he ʻuluaki senitulí, naʻe fakatokanga ʻa Paula ki he kau Kalisitiané fekauʻaki mo hano maʻu ha tōʻonga meimei tatau. Naʻá ne ui ia ko e “laumālie ko ia ʻoku ngāue he taimí ni ʻi he ngaahi foha ʻo e talangataʻá.” (Lau ʻa e ʻEfesō 2:1-3.) ʻOku fakalototoʻa ke sio ki he toʻutupu ʻi he fakatahaʻangá ʻoku ʻikai ke nau pehē. ʻOku nau loto ke tauhi kia Sihova fakataha mo honau fanga tokouá. ʻOku nau mahinoʻi ko e fakatahaʻangá ʻoku hangē ha sino mo e ngaahi konga kehekehe, pe ngaahi kupu, ʻoku nau ngāue fakataha. Hangē ko ia naʻe tohi ʻe Paulá, “ko e ngaahi kupu kitautolu ʻoku tau fekaukauʻaki.” (ʻEf. 4:25) ʻE toe mātuʻaki mahuʻinga ange ke fāʻūtaha mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi heʻetau ofi ange ki he ngataʻanga ʻo e māmani ʻo Sētané. Ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu hokó te ne tokoniʻi kitautolu ke sio ki he ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ke tau pīkitai fakataha, ʻa ia, ko e fāʻūtaha.
NAʻA NAU PĪKITAI FAKATAHA
5, 6. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku tau ako meia Lote mo hono fāmilí?
5 ʻI he kuohilí, naʻe kātekina ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa e ngaahi tuʻunga mātuʻaki fakatuʻutāmaki ʻe niʻihi. Naʻe maluʻi kinautolu ʻe Sihova ʻi he taimi naʻa nau fāʻūtaha ai mo fetokoniʻakí. Ko kitautolu kotoa, toʻutupu mo e taʻumotuʻa, ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ko ení. Tau sio angé ki he meʻa naʻe hoko kia Loté.
6 Naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa Lote mo hono fāmilí. Naʻe teu ke fakaʻauha ʻe Sihova ʻa Sōtoma, ʻa e kolo naʻa nau nofo ai. Naʻá ne fekauʻi atu ha ongo ʻāngelo ke fakatokanga kia Lote ke mavahe mei he koló ʻo hola ki he moʻungá. “Hola telia hoʻo moʻui,” ko ʻena tala angé ia. (Sēn. 19:12-22) Naʻe talangofua ʻa Lote mo hono ongo ʻofefiné ki he ngaahi fakahinohinó. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻikai fai pehē ʻa e niʻihi ʻi he fāmili ʻo Loté. ʻI he taimi naʻe tala ange ai ʻe Lote ki he ongo tangata naʻe teu mali mo hono ongo ʻofefiné naʻe fiemaʻu ke nau mavahé, naʻá na fakakaukau ko ha tangataʻeiki pē ia ʻa ia ʻoku “hange ko haʻane fakahua.” Naʻe ʻikai ke na tokanga fakamātoato kiate ia, ko ia naʻá na mate ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻa e koló. (Sēn. 19:14) Ko Lote pē mo hono ongo ʻofefiné naʻe haó koeʻuhí naʻa nau talangofua mo pīkitai fakataha.
7. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e kulupu fāʻūtaha naʻe mavahe mei ʻIsipité?
7 ʻE lava ke tau toe ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau ʻIsilelí ʻi heʻenau mavahe mei ʻIsipité. Naʻe ʻikai ke vahevahe kinautolu ki ha fanga kiʻi kulupu iiki, ʻo fili ʻe he kulupu taki taha hono hala ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Ka, naʻa nau fononga fakataha ko ha kulupu fāʻūtaha pē ʻe taha. Pea ʻi he taimi naʻe fakamavaeuaʻi ai ʻe Sihova ʻa e Tahi Kulokulá, naʻe ʻikai ke ʻalu atu toko taha pē ʻa Mōsese pe mo ha kiʻi niʻihi pē ʻo e kau ʻIsilelí. Naʻe ʻalu ʻa Mōsese mo e puleʻangá fakakātoa, pea naʻe maluʻi kinautolu ʻe Sihova. (ʻEki. 14:21, 22, 29, 30) Naʻa mo e tokolahi naʻe ʻikai ko e kau ʻIsileli naʻa nau fili ke tauhi kia Sihova pea mavahe mei ʻIsipite fakataha mo kinautolu. Naʻe pīkitai fakataha ʻa e kakaí kotoa. (ʻEki. 12:38) Naʻe mei fakavalevale ki ha kiʻi kulupu tokosiʻi, mahalo ko e toʻutupu, ke ʻalu ʻiate kinautolu pē, ʻi ha hala naʻa nau fakakaukau ko e lelei tahá ia. Ko ha taha pē naʻe ʻalu ʻi hano hala pē ʻoʻona naʻe ʻikai mei maluʻi ia ʻe Sihova.—1 Kol. 10:1.
8. ʻI he ʻaho ʻo Sihosafaté, naʻe anga-fēfē fāʻūtaha ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá?
8 ʻI he ʻaho ʻo Tuʻi Sihosafaté, naʻe haʻu ha fuʻu kau tau tokolahi mo mālohi ke ʻohofi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. (2 Kal. 20:1, 2) Ko e hā naʻe fai ʻe he kau ʻIsilelí ʻi he taimi naʻe ʻātakaiʻi ai kinautolu ʻe he fili fakamanavahē ko ení? Naʻa nau falala kia Sihova pea lotu ki heʻene tatakí. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 20:3, 4.) Naʻe ʻikai feinga ʻa e kau ʻIsilelí fakatāutaha ke kumi ha fakaleleiʻanga, ka naʻa nau fakatahataha fakataha. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko Siuta katoa é ʻoku tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihova, mo ʻenau tamaiki foki, honau ngaahi uaifi mo e fanau.” (2 Kal. 20:13) Ko e puleʻangá fakakātoa, ʻa e toʻutupu mo e taʻumotuʻa, naʻa nau falala kia Sihova pea fai ʻa e meʻa naʻe tala ke nau faí. Naʻa nau nofo fakataha, pea naʻe maluʻi kinautolu ʻe Sihova mei honau ngaahi filí. (2 Kal. 20:20-27) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei eni ʻo e founga ʻe lava ke fehangahangai ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá mo e fakafepakí ʻi he tuʻunga ko ha kulupu.
9. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí?
9 ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe lotu fakataha ʻa e kau Kalisitiané kia Sihova ʻi he melino mo e feongoongoi. Ko e fakatātaá, hili ʻa e hoko ʻa e kau Siu mo e faʻahinga ʻikai Siu tokolahi ko e kau Kalisitiané, naʻa nau muimui kotoa ʻi he ngaahi akonaki ʻa e kau ʻapositoló. Naʻa nau fakamoleki ʻa e taimi fakataha, kai fakataha mo lotu fakataha. (Ngā. 2:42) Pea ʻi he taimi naʻe fakatangaʻi ai ʻa e kau Kalisitiané, naʻa nau nofoʻaki fāʻūtaha. Ko e taimi ia naʻa nau fiemaʻu lahi taha ai ke fakatahatahá. (Ngā. 4:23, 24) ʻI he taimi ʻoku fakatangaʻi ai kitautolú, kuo pau foki ke tau fāʻūtaha mo fepoupouaki.
FĀʻŪTAHA KI MUʻA KE HOKO MAI ʻA E ʻAHO ʻO SIHOVÁ
10. Ko fē taimi ʻe fiemaʻu ai ke tau fāʻūtaha ange ʻi ha toe taimi ki muʻá?
10 Kuo vavé ni ʻaupito ke tau fehangahangai mo e taimi faingataʻa taha ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku fakamatalaʻi ia ʻe he palōfita ko Sioelí ʻo hangē ha “ʻaho poʻuli ko e kaupoʻuli.” (Sioeli 2:1, 2; Sēf. 1:14) ʻI he taimi ko iá, ʻe fiemaʻu ki he kakai ʻa e ʻOtuá ke fāʻūtaha ange ʻi ha toe taimi ki muʻa. Manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “Ko e puleʻanga kotoa ʻoku māvahevahe ʻiate ia peé ʻoku hoko ʻo maomaonganoa.”—Māt. 12:25.
11. Ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e fāʻūtahá mei he Saame 122:3, 4? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
11 ʻE fiemaʻu ke fēfē ʻetau fāʻūtahá? ʻE lava ke tau ako ha lēsoni mei he anga hono langa ʻa e ngaahi falé ʻi Selusalema ʻo e kuonga muʻá. Naʻe langa vāvāofi ʻaupito kinautolu ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e koló ʻoku ‘femaʻumaʻutaki ke taha pe fehokotaki fakataha.’ Naʻe ongoʻi malu ʻa e kakaí koeʻuhí naʻa nau nofo vāvāofi ʻaupito pea faingofua ke fetokoniʻaki mo femaluʻiʻaki. Ko e vāofi ʻo e ʻū falé naʻe toe fakamanatu nai ai ki he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí ʻi he taimi naʻa nau fakatahataha ai ko ha puleʻanga pē ʻe taha ke lotu kia Sihová. (Lau ʻa e Saame 122:3, 4.) ʻI he taimí ni pea mo e ngaahi ʻaho faingataʻa ʻoku teu ke hokó, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke hanganaki ‘fehokotaki fakataha’ ʻa e kakai ʻa Sihová.
12. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke hao ʻi he taimi ʻe ʻohofi ai ʻe Koki ʻa e kakai ʻa Sihová?
12 Ko e hā ʻe mātuʻaki mahuʻinga ai ʻetau fāʻūtahá ʻi he kahaʻú? ʻOku kikiteʻi ʻi he ʻIsikeli vahe 38 ʻe ʻohofi ʻe “Koki ʻo e fonua ko Mekoki” ʻa e kakai ʻa Sihová. Heʻikai ko e taimi ia ke fakaʻatā ai ha meʻa ke ne fakamavahevaheʻi kitautolu. ʻE toe hoko foki ko ha fehālaaki lahi ia ke fakakaukau ʻe maluʻi kitautolu ʻe he māmani ʻo Sētané. ʻI hono kehé, ʻe fiemaʻu ke tau pīkitai ki hotau fanga tokouá. Ko e moʻoni, heʻikai ke tau hao koeʻuhí pē ʻoku tau hoko ko e konga ʻo ha kulupu. Kuo pau ke tau falala fakafoʻituitui kia Sihova pea talangofua kiate ia. Pea ʻe fakahaofi leva kitautolu ʻe Sihova mo Sīsū ʻi he ʻohofi ko iá ʻo aʻu ki he māmani foʻoú. (Sioeli 2:32; Māt. 28:20) Ka kuo pau foki ke tau nofoʻaki fāʻūtaha mo e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ke fakakaukau ʻe fakahaofi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau fili ke ʻalu pē ʻi heʻenau foungá tonu?—Mai. 2:12.
13. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke ako ʻe he toʻutupú mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kuo tau lāulea ki aí?
13 Kapau ko ha toʻutupu koe, ʻe lava ke ke sio ki he fakapotopoto ʻo e nofo ofi ki ho fanga tokouá? Tauʻi ʻa e hehema ke fakamoleki ʻa e taimi mo e faʻahinga pē ʻi ho toʻú pe ko hono fakamamaʻo koe mei he kakai takatakai ʻiate koé. ʻOku vavé ni kia kitautolu kotoa, ʻa e toʻutupu mo e taʻumotuʻa, ke tau fiemaʻu lahi ange ʻa e tokotaha taki taha ʻi ha toe taimi ki muʻa. Fakaivimālohiʻi he taimí ni ho kaumeʻa mo ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, pea fiefia ʻi he tauhi fakataha mo kinautolu kia Sihová. ʻI he kahaʻú, ko e fāʻūtaha mo e kakai ʻa Sihová te ne fakahaofi hoʻo moʻuí!
“NGAAHI KUPU KITAUTOLU ʻOKU TAU FEKAUKAUʻAKI”
14, 15. (a) Ko e hā ʻoku akoʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke tau fāʻūtahá? (e) Ko e hā ʻa e faleʻi ʻoku ʻomai ʻe Sihova koeʻuhi ke lava ke tau fāʻūtahá?
14 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke “tauhi kiate ia i he uouagataha” mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Sēf. 3:8, 9, PM) ʻOkú ne teuʻi kitautolu ki he kahaʻú, ʻi he taimi te ne “fakatahatahaʻi fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he Kalaisí.” (Lau ʻa e ʻEfesō 1:9, 10.) Ko e taumuʻa ʻa Sihová ke fakafāʻūtahaʻi ʻa e meʻa kotoa ʻi hēvani mo e māmaní ko ha fāmili pē ʻe taha ʻoku lotu kiate ia. Pea ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe fai ʻe Sihova ʻa e meʻá ni. Toʻutupu, ʻe lava ke ke hoko ko e konga ʻo e fāmili ko iá ʻo taʻengata. ʻOkú ke loto ke fāʻūtaha mo e kautaha ʻa Sihová?
15 ʻOku akoʻi kitautolu ʻe Sihova ke fāʻūtaha he taimí ni kae lava ke tau nofo femelinoʻaki ʻi he māmani foʻoú. ʻOkú ne akoʻi anga-kātaki kitautolu ‘ke ʻi ai haʻatau tauʻaki fetokangaʻaki,’ ke “maʻu ʻa e femanavaʻofaʻaki loloto,” ke “hanganaki fefakafiemālieʻaki,” pea mo “felangahakeʻaki.” (1 Kol. 12:25; Loma 12:10; 1 Tes. 4:18; 5:11) ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova koeʻuhí ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē kia kitautolu ke fāʻūtaha. Ko e ʻuhinga ia ʻokú ne tala mai ai ke tau hanganaki “fefakamolemoleʻaki.”—ʻEf. 4:32.
16, 17. (a) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe taha ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi fakatahá? (e) Ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he toʻutupú mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú?
16 Ko e founga ʻe taha ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke ako ke pīkitai fakatahá ko e fakafou ʻi he ngaahi fakatahá. ʻOku fakamanatu mai ʻe he Hepelū 10:24, 25 ko e ʻuhinga ʻe taha ʻoku tau fakatahataha fakataha aí ke fefakalototoʻaʻaki ke fai ʻa e meʻa ʻoku leleí. Pea te tau fiemaʻu lahi ange ʻetau ngaahi fakatahá ʻi heʻetau ofi ange ki he ʻaho ʻo Sihová.
17 Ko Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei kia kitautolú koeʻuhí naʻá ne fiefia ʻi he fakataha mo e kakai ʻa Sihová. ʻI heʻene taʻu 12, naʻá ne ʻalu mo ʻene ongo mātuʻá ki ha fuʻu fakataha ʻi he temipalé. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ʻikai lava ke maʻu ʻe he ongo mātuʻa ʻa Sīsuú ia. Naʻá ne mavahe ke fakamoleki ha taimi mo e toʻutupu kehé? ʻIkai. ʻI he taimi naʻe maʻu ai ia ʻe heʻene ongo mātuʻá, naʻe ʻi he temipalé ʻa Sīsū mo e kau faiakó, ʻo talanoa fekauʻaki mo e Folofolá.—Luke 2:45-47.
18. ʻE lava fēfē ke ʻai ʻe he lotú ke mālohi ʻetau fāʻūtahá?
18 ʻE lava foki ke tau ʻai ke mālohi ʻetau fāʻūtahá ʻaki ʻa e lotu maʻa hotau fanga tokouá pea kole kia Sihova ke tokoniʻi kinautolu ʻi he ngaahi founga pau. Ko e lotu maʻa hotau fanga tokouá te ne fakamanatu mai ʻa e lahi ʻo ʻetau tokanga kiate kinautolú. ʻOku mahuʻinga ke tau ʻofa ʻi hotau fanga tokouá, fakalototoʻaʻi kinautolu ʻi heʻetau ngaahi fakatahá pea lotu maʻa kinautolu. Toʻutupu, kuó ke feinga ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni kae lava ke ke hoko ʻo kaumeʻa lelei ange mo e faʻahinga ko ia ʻi ho fakatahaʻangá? Ke hao ʻi he hoko mai ʻa e ngataʻangá, ʻe fiemaʻu ke tau vāofi mo hotau fanga tokouá, kae ʻikai ko e māmani ʻo Sētané.
Ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau lotu maʻa hotau fanga tokouá (Sio ki he palakalafi 18)
FAKAHĀHĀ ‘KO E NGAAHI KUPU KITAUTOLU ʻOKU TAU FEKAUKAUʻAKI’
19-21. (a) Ko e hā ʻoku ueʻi kitautolu ke fai koeʻuhí ‘ko e ngaahi kupu kitautolu ʻoku tau fekaukauʻaki’? ʻOmai ha fakatātā. (e) Ko e hā ʻokú ke ako mei he founga ʻoku fetokoniʻaki ai hotau fanga tokouá lolotonga ʻa e ngaahi fakatamakí?
19 ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi fakatātā lahi ko e kakai ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ‘ko e ngaahi kupu ʻoku nau fekaukauʻaki.’ (Loma 12:5) ʻI he taimi naʻe fakatupunga ai ʻe he ngaahi fakatamakí hotau fanga tokouá ke nau faingataʻaʻiá, ʻoku tau ongoʻi ia pea loto ke tokoniʻi kinautolu. ʻI Tīsema 2011, naʻe tō ha afā ʻi he motu ko Mindanao, ʻi he ʻOtu Motu Filipainí. ʻI he pō pē taha, laka hake he ngaahi ʻapi ʻe 40,000 naʻe tāfea, kau ai ʻa e ngaahi ʻapi lahi hotau fanga tokouá. Naʻe līpooti mei he ʻōfisi vaʻá naʻa mo e ki muʻa ke aʻu atu ha tokoni mei he ngaahi kōmiti tokoni fakalotofonuá, “ko e fanga tokoua Kalisitiane mei he ngaahi feituʻu kehé naʻa nau ʻave ʻa e tokoni.”
20 ʻI Siapani, naʻe faingataʻaʻia lahi hotau fanga tokouá ʻi he taimi naʻe tō ai ha fuʻu mofuike lahi mo e sūnami ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo e fonuá. Ko e tokolahi naʻe mole kotoa ʻenau ngaahi meʻá. Ko e fakatātaá, naʻe mole ʻa e ʻapi ʻo Yoshiko. Naʻá ne nofo mamaʻo mei he Fale Fakatahaʻangá, ʻi he kilomita nai ʻe 40 (maile ʻe 25). ʻOkú ne pehē: “Ki mui ai, naʻa mau ʻohovale ke ʻiloʻi ʻi he ʻaho ʻe taha hili ʻa e mofuiké, naʻe haʻu ʻa e ʻovasia sēketí mo ha tokoua ke kumi kimautolu.” Naʻá ne malimali mo pehē: “Naʻa mau houngaʻia moʻoni ʻi hono tokangaʻi lahi ʻaupito ʻemau ngaahi fiemaʻu fakalaumālié fakafou ʻi he fakatahaʻangá. Tānaki atu ki aí, naʻa mau maʻu ʻa e ngaahi kote, sū, kato mo e vala mohe.” ʻOku pehē ʻe ha mēmipa ʻo e kōmiti tokoní: “Ko e fanga tokoua mei he kotoa ʻo Siapaní naʻa nau ngāue fāitaha, ʻo feinga ke fetokoniʻaki. Naʻe aʻu ʻo fononga mai ʻa e fanga tokoua mei he ʻIunaite Seteté ke tokoni. ʻI he ʻeke ange pe ko e hā naʻa nau haʻu mamaʻo pehē aí, naʻa nau pehē, ‘ʻOku mau fāʻūtaha mo homau fanga tokoua ʻi Siapaní, pea ʻoku nau fiemaʻu tokoni.’” ʻOkú ke laukauʻaki ke hoko ko ha konga ʻo ha kautaha ʻa ia ko hono kakaí ʻoku nau feʻofaʻaki moʻoni? Sioloto atu ki he hōifua kuo pau ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻi heʻene vakai mai ki he fāʻūtaha peheé.
21 Kapau te tau ako ke fefalalaʻaki he taimí ni, te tau mateuteu ke tuʻu fakataha ʻo fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá ʻi he kahaʻú. Neongo kapau heʻikai ke tau fetuʻutaki mo hotau fanga tokoua ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní, te tau nofoʻaki fāʻūtaha mo hotau fanga tokoua fakalotofonuá. Ko ha tuofefine ʻi Siapani ko Fumiko, naʻá ne hao ʻi ha afā, ʻokú ne pehē: “Ko e ngataʻangá ʻoku ofi ʻaupito. ʻOku fiemaʻu ke tau hokohoko atu hono tokoniʻi hotau ngaahi kaungātuí ʻi heʻetau fakatuʻotuʻa atu ko ia ki he taimi heʻikai toe ʻi ai ha fakatamakí.”
22. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau fāʻūtahá ʻi he kahaʻú?
22 Teuteu he taimí ni ki he ʻaho ʻo Sihová ʻaki hono fai ʻa e meʻa kotoa te ke lavá ke fāʻūtaha mo ho fanga tokouá. ʻI he taimi ʻe fakaʻauha ai ʻa e māmani fulikivanu ʻo Sētané, ʻe fakahaofi ʻe Sihova ʻene kakaí ʻo hangē pē ko ia ʻi he kuohilí. (ʻAi. 52:9, 10) Pe ko e toʻutupu koe pe taʻumotuʻa, ʻoku fiemaʻu ke ke nofoʻaki fāʻūtaha mo e kakai ʻa e ʻOtuá ka ke hao. ʻI he kupu hokó, te tau lāulea ai ki he ʻuhinga ʻoku toe fiemaʻu ai ke tau fakamālō ʻi he meʻa kuo tau ʻosi maʻú.