ʻOKÚ KE MANATUʻI?
Kuó ke lau fakalelei ʻa e ngaahi ʻīsiu fakamuimui ʻo e Taua Leʻo? Sai, sio angé pe ʻe lava ke ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení:
ʻOku taau ʻa e fakamomofí ki he kau Kalisitiané?
Pe ko e fakamomofi pe ʻikai ko e fili fakafoʻituitui pē ia. Neongo ʻoku ʻikai ke lave fakahangatonu ʻa e Tohi Tapú ki he tōʻonga ko ení, ʻoku taau ke fakatokangaʻi ko e ʻangaʻanga ʻo Tuʻi Saula mo hono foha ko Sionatané naʻe tutu pea tanu. (1 Sām. 31:2, 8-13)—6/15, peesi 7.
ʻOku ʻi ai ha taumuʻa ʻo e ʻi ai hotau palanité?
ʻOku feʻungamālie pē hotau palanité ke maʻu moʻui ai. ʻOku lahi ai ʻa e vaí, ʻa ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he moʻuí. ʻOku maluʻi ʻe he ʻatimosifia ʻo e māmaní mo e ivi fakamakinitó ʻa e ngaahi huelo fakatupu maté. ʻOku ʻuhinga lelei ke fakaʻosiʻaki naʻe ʻi ai ʻa e taumuʻa naʻe fakatupu ai hotau palanité.—7/1, peesi 16.
Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻe fehangahangai mo ha taha ʻi he hiki ki ha fonua muli ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú?
Ko e pole ʻe tolu (1) fengaʻunuʻaki ki ha tōʻonga moʻui kehe, (2) fekuki mo e taʻelatá mo e (3) ʻai ha ngaahi kaumeʻa mo e fanga tokoua fakalotofonuá. Ko e tokolahi kuo nau fetaulaki mo e ngaahi pole ko ení kuo tāpuakiʻi lahi kinautolu.—7/15, peesi 4-5.
Ko e hā ʻoku ola lelei ʻaupito ai mo faingofua ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tuleki foʻoú?
Ko e kotoa ʻo kinautolú ʻoku nau sīpinga tatau. ʻOku ʻai kitautolu ʻe he tuleki taki taha ke lau ha konga Tohi Tapu pea ʻoatu ki he tokotaha-ʻapí ha fehuʻi. Pe ko e hā pē ʻene talí, ʻe lava ke tau huke ki loto pea fakahā kiate ia ʻa e lau ʻa e Tohi Tapú. ʻE lava ke tau toe ʻohake mo ha fehuʻi ki ha toe ʻaʻahi.—8/15, peesi 13-14.
ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku ʻikai fakatupunga ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa kovi ʻoku hokó?
ʻOku māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi hono ʻalungá kotoa. ʻOkú ne fakakonisitūtone, faitotonu, mo haohaoa. ʻOku toe manavaʻofa loloto ʻa Sihova mo mohu meesi. (Teu. 32:4; Saame 145:17; Sēm. 5:11)—9/1, peesi 4.
Ko e hā ʻa e akonaki?
ʻI he Tohi Tapú, ko e foʻi lea ko e “akonaki” ʻoku ʻikai ko ha fakalea ia ʻe taha ki he tauteá. ʻOku kaunga tefito ʻa e akonakí ki he fakahinohino, ako mo e fakatonutonu. ʻOku ʻikai ʻaupito felāveʻi ia mo e ngaohikoviʻi pe anga-fakamamahi.—9/1, peesi 10.
Ko hai naʻá ne ngaohi ʻa e ʻOtuá?
Naʻe ʻikai ke ngaohi ʻe ha taha ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi konga Tohi Tapú ko e ʻOtuá ko e “Tuʻi ʻo ʻitānití.” ʻOku ʻuhinga eni ko e ʻOtuá ʻoku ʻi ai maʻu ai pē, pea te ne ʻi ai maʻu pē ʻi he kahaʻú. Ko ʻene ʻi ai taʻengatá ko e fakakaukau tefito ia ki he Māfimafi-Aoniú.—9/1, peesi 13.
Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ke tokangaʻi lelei ʻenau fānaú?
ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke fanongo ki he fānaú koeʻuhí ke ʻiloʻi kinautolu. Feinga ke fafangaʻi fakalaumālie kinautolu. Tataki anga-ʻofa kinautolu, ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku nau veiveiua ai fekauʻaki mo e moʻoní.—9/15, peesi 18-21.
Ko e hā ʻa e fuakava ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakaʻatā ai ki he niʻihi kehe ke pule fakataha mo Kalaisi?
Hili ʻa e kai Pāsova fakamuimui mo e kau ʻapositoló, naʻe fai ʻe Sīsū ha fuakava mo ʻene kau ākonga faitōnungá ʻa ia ʻe lava ke ui ko e fuakava ki he Puleʻangá. (Luke 22:28-30) ʻOku fakapapauʻi ai kia kinautolu te nau pule fakataha mo Kalaisi ʻi hēvani.—10/15, peesi 16-17.
ʻI he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe ʻikai ke toe ʻi aí?
Ko e mahamahaki, mate, taʻemaʻu ngāue, tau, nounou fakameʻatokoni mo e masivá ʻe ʻikai ke toe ʻi ai.—11/1, peesi 6-7.
Ko e hā ʻe ʻaonga ai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he kakaí?
Koeʻuhí ko hono Tuʻí ʻoku kaungāongoʻi pea ko Sīsū ʻi he hoko ko e ʻalo ʻo e ʻOtuá, ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke ʻomai ha tokoni kiate kinautolu kotoa ʻoku nau kole ki he ʻOtuá ki ha tokoni. (Saame 72:8, 12-14)—11/1, peesi 16.
Ko hai ʻa e “kakai maʻa hono huafá” naʻe lea ki ai ʻa Sēmisi ʻa ia ʻoku hā ʻi he Ngāue 15:14?
Ko e kau tui Siu eni mo e faʻahinga ʻikai Siu ʻa ia naʻe fili ʻe he ʻOtuá ke hoko ko ha matakali kuo fili ke “talaki atu ʻa e ngaahi lelei” ʻo e Tokotaha naʻá ne ui kinautolú. (1 Pita 2:9, 10)—11/15, peesi 24-25.