Ko e Laumālié ʻOku Fakamoʻoni Ia Fakataha mo Hotau Laumālié
“Ko e laumālié tonu ʻoku fakamoʻoni ia fakataha mo hotau laumālié ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá.”—LOMA 8:16.
1-3. Ko e hā naʻe makehe ai ʻa e ʻaho ʻo e Penitekosí, pea naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻe he ngaahi meʻa ko iá ʻa e meʻa naʻe tomuʻa tala ʻe he Folofolá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
KO E pongipongi Sāpate ia ʻi Selusalema. Naʻe hoko eni ko e ʻaho makehe mo fakafiefia. Naʻe kātoangaʻi ʻe he kakaí ʻa e Penitekosí, ko ha kātoanga toputapu ia ʻi he kamataʻanga ʻo e utu-taʻu uité. ʻI he pongipongi ko iá ʻi he temipalé, naʻe ʻoatu ʻe he taulaʻeiki lahí ʻa e feilaulau anga-mahení. ʻI he hoko ʻa e hivá nai, naʻá ne ʻoatu ʻa e ongo foʻi mā lēvani naʻe ngaohi mei he kalasi ʻuluaki ʻo e uité pe ʻuluaki fua ʻo e utu-taʻú. Naʻe tākalo ʻaki ʻe he taulaʻeiki lahí ʻa e ongo foʻi maá ke fakahaaʻi atu ia kia Sihova. Naʻe hoko eni ʻi he Penitekosi ʻo e taʻu 33.—Liv. 23:15-20.
2 Naʻe fai ʻe he taulaʻeiki lahí ʻa e feilaulau tākalo ko ení ʻi he taʻu taki taha ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe lauingeau. Naʻe fekauʻaki vāofi ʻa e feilaulaú mo e meʻa mātuʻaki mahuʻinga naʻe hoko ʻi he Penitekosi ʻo e taʻu 33. Pea naʻe hoko ia ki he kau ākonga ʻe toko 120 ʻa Sīsuú ʻa ia naʻa nau lotu fakataha ʻi he loki ʻi ʻolungá ʻi Selusalema. (Ngā. 1:13-15) ʻI he taʻu ʻe valungeau ki muʻa aí, naʻe tohi ʻe he palōfita ko Sioelí ʻo fekauʻaki mo e meʻa ko ení. (Sioeli 2:28-32; Ngā. 2:16-21) Ko e hā naʻe mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e meʻa naʻe hokó?
3 Lau ʻa e Ngāue 2:2-4. ʻI he Penitekosi ʻo e taʻu 33, naʻe ʻohifo ʻe he ʻOtuá ki he kau Kalisitiane ko iá hono laumālie māʻoniʻoní pea naʻe pani ai kinautolu. (Ngā. 1:8) Naʻe kamata leva ke fakatahataha mai ʻa e fuʻu kakaí kia kinautolu pea kamata ʻa e kau ākongá ke nau lea fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakaofo ko ia naʻa nau toki sio mo fanongo ki aí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e meʻa naʻe toki hokó mo e ʻuhinga naʻe mātuʻaki mahuʻinga aí. Naʻá ne pehē ange leva ki he fuʻu kakaí: “Fakatomala, pea tuku ki he tokotaha taki taha ʻo kimoutolu ke papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ki he fakamolemole ʻo hoʻomou ngaahi angahalá, pea te mou maʻu ʻa e meʻaʻofa taʻetotongi ko e laumālie māʻoniʻoní.” ʻI he ʻaho ko iá, naʻe papitaiso ai ʻa e kakai ʻe toko 3,000 nai, pea naʻa nau maʻu foki ʻa e laumālie māʻoniʻoní.—Ngā. 2:37, 38, 41.
4. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau mahuʻingaʻia he meʻa naʻe hoko ʻi he Penitekosí? (e) Ko e hā ʻa e meʻa mahuʻinga kehe naʻe hoko nai ʻi he ʻaho tatau ʻi he ngaahi taʻu ki muʻá? (Sio ki he fakamatala ʻi he ngataʻangá.)
4 Ko e hā naʻe fakafofongaʻi ʻe he taulaʻeiki lahí mo e feilaulau naʻá ne fai ʻi he Penitekosi taki taha? ʻOku fakafofongaʻi ʻe he taulaʻeiki lahí ʻa Sīsū. Ko e ongo foʻi maá naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e kau ākonga pani ʻa Sīsuú. Ko e kau ākonga ko iá kuo fili mei he faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá ʻoku ui kinautolu ko e “ngaahi ʻuluaki fua.” (Sēm. 1:18) Kuo tali ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ko ení ko hono ngaahi foha pea kuo fili kinautolu ke pule ko e ngaahi tuʻi fakataha mo Sīsū ʻi hēvani ko e konga ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (1 Pita 2:9) ʻE ngāueʻaki ʻe Sihova hono Puleʻangá ke ne tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga talangofua kotoa ʻo e tangatá. Ko ia, tatau ai pē pe te tau moʻui ʻi hēvani fakataha mo Sīsū pe ʻi he māmani palataisí, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga kia kitautolu ʻa e Penitekosi ʻo e taʻu 33.[1]
KO E HĀ ʻOKU HOKO ʻI HONO PANI HA TAHA?
5. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke tatau tofu pē ʻa e founga hono pani ʻa e kau paní?
5 Heʻikai ʻaupito ngalo ʻi he kau ākonga naʻe ʻi he loki ʻi ʻolungá ʻa e ʻaho ko iá. Naʻe maʻu ʻe he tokotaha taki taha ʻi honau ʻulú ha meʻa naʻe hangē ko ha uloʻi afí. Naʻe ʻoange ʻe Sihova kia kinautolu ʻa e malava ke lea ʻi he ngaahi lea mulí. Naʻe ʻikai haʻanau veiveiua hono pani kinautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní. (Ngā. 2:6-12) Ka ko e ngaahi meʻa fakaofo ko ení ʻoku ʻikai ke hoko ia ki he kau Kalisitiane kotoa ʻi he taimi ʻoku pani ai kinautolú. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ha meʻa naʻe hangē ha uloʻi afi ʻi he ʻulu ʻo e toko laui afe ʻi Selusalemá, ʻa ia naʻe pani ki mui ai ʻi he ʻaho ko iá. Naʻe pani kinautolu ʻi he taimi naʻa nau papitaiso aí. (Ngā. 2:38) Pehē foki, ʻoku ʻikai pani ʻa e kau Kalisitiane kotoa ʻi he taimi ʻoku nau papitaiso aí. Ko e kau Samēliá naʻe pani kinautolu ʻi ha taimi hili ʻenau papitaisó. (Ngā. 8:14-17) Pea ʻi he tuʻunga anga-kehe, ko Koliniusi mo e faʻahinga ʻi hono falé naʻe pani kinautolu ki muʻa ke papitaisó.—Ngā. 10:44-48.
6. Ko e hā ʻoku maʻu ʻe he kotoa ʻo e kau paní, pea ʻoku anga-fēfē ʻene kaunga eni kiate kinautolú?
6 ʻOku hā mahino hono ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻa e kehekehe ʻo e founga hono pani kinautolú. Kuo ʻiloʻi nai ʻe he niʻihi he taimi pē ko iá kuo pani kinautolu ʻe Sihova. Ko e niʻihi ʻoku nau ʻiloʻi eni hili ha vahaʻa taimi. Ka naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e meʻa ʻoku hoko ki he tokotaha taki taha. Naʻá ne pehē: “ʻI he hili hoʻomou tuí, naʻe toe silaʻi foki mo kimoutolu ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoni ne talaʻofaʻakí fakafou ʻiate ia, ʻa ia ko ha tomuʻa fakapapauʻiʻanga ʻo hotau tofiʻá.” (ʻEf. 1:13, 14) Ko ia, ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoní ke mātuʻaki fakamāʻalaʻala ki he kau Kalisitiane ko ení kuó ne fili kinautolu ke nau ʻalu ki hēvani. ʻI he founga ko ení, ko e laumālie māʻoniʻoní “ko ha tomuʻa fakapapauʻiʻanga” pe fakamoʻoni kiate kinautolu, te nau moʻui taʻengata ʻi hēvani ʻi he kahaʻú kae ʻikai ʻi he māmaní.—Lau ʻa e 2 Kolinitō 1:21, 22; 5:5.
7. Ko e hā kuo pau ke fai ʻe he Kalisitiane taki taha kae maʻu hono pale fakahēvaní?
7 ʻI he taimi ʻoku pani ai ha Kalisitiane, ʻoku ʻuhinga iá te ne maʻu moʻoni hono palé? ʻIkai. ʻOkú ne fakapapauʻi kuo fakaafeʻi ia ke ne ʻalu ki hēvani. Ka te ne maʻu hono palé ʻo kapau pē te ne nofoʻaki faitōnunga kia Sihova. Naʻe fakamatalaʻi eni ʻe Pita: “ʻI he ʻuhinga ko ʻení, fanga tokoua, ʻai ke toe ʻāsili ange hoʻomou fai ʻa homou tūkuingatá ke ʻai ʻa hono ui mo hono fili kimoutolú ke papau kiate kimoutolu; he kapau ʻoku mou hanganaki fai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe ʻikai ʻaupito faifai ange pea mou hinga. Ko hono moʻoní, ʻi he foungá ni ʻe foaki hulu fau atu ai kiate kimoutolu ʻa e hūʻanga ki he Puleʻanga taʻengata ʻa hotau ʻEiki mo e Faifakahaofi ko Sīsū Kalaisí.” (2 Pita 1:10, 11) Ko ia ai, kuo pau ki he Kalisitiane pani taki taha ke ʻoua te ne ʻai ha meʻa ke taʻofi ia mei heʻene tauhi kia Sihová. Neongo kuo fakaafeʻi pe ui ia ke ʻalu ki hēvani, kapau heʻikai ke ne nofoʻaki faitōnunga ai pē, heʻikai ke ne maʻu hono palé.—Hep. 3:1; Fkh. 2:10.
ANGA-FĒFĒ HONO ʻILOʻI ʻE HA TAHA?
8, 9. (a) Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ki he tokolahi taha ʻo e kakaí ke nau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ki ha taha ʻoku pani? (e) ʻOku anga-fēfē hono ʻiloʻi ʻe ha taha kuo fakaafeʻi ia ke ne ʻalu ki hēvani?
8 ʻI he ʻahó ni ʻoku faingataʻa nai ki he tokolahi taha ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku pani ai ha taha ʻe he ʻOtuá. ʻOku anga-maheni pē eni, koeʻuhí kuo teʻeki ai ke pani kinautolu. Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau moʻui taʻengata ʻi he māmaní kae ʻikai ko hēvani. (Sēn. 1:28; Saame 37:29) Ka kuo fili ʻe Sihova ha niʻihi ke nau hoko ko e ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki ʻi hēvani. Ko ia, ʻi he taimi ʻoku pani ai kinautolú, ʻoku liliu ʻenau ʻamanakí mo e anga ʻenau fakakaukaú, koeʻuhí he ʻoku nau fakatuʻotuʻa atu ke moʻui ʻi hēvani.—Lau ʻa e ʻEfesō 1:18.
9 Ka ʻoku anga-fēfē hono ʻiloʻi ʻe ha taha kuo fakaafeʻi ia ke ʻalu ki hēvani? Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paula ki he fanga tokoua pani ʻi Lomá ʻa ia “kuo ui ke hoko ko e kakai tapú.” Naʻá ne tala kia kinautolu: “Naʻe ʻikai te mou maʻu ha laumālie ʻo e pōpula ʻo fakatupunga ai ha toe manavahē, ka naʻa mou maʻu ha laumālie ʻo e ohi ko e ngaahi foha, ʻa ia ko e laumālie ia ʻoku tau kalanga ai ʻo pehē: ‘ʻApā, Tamai!’ Ko e laumālié tonu ʻoku fakamoʻoni ia fakataha mo hotau laumālié ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá.” (Loma 1:7; 8:15, 16) Fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻokú ne ʻai ke māʻalaʻala ki ha taha hono fakaafeʻi ia ke pule ko ha tuʻi fakataha mo Sīsū ʻi hēvani.—1 Tes. 2:12.
10. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e pehē ʻi he 1 Sione 2:27 ʻoku ʻikai fiemaʻu ki ha Kalisitiane pani ke akoʻi ia ʻe ha taha?
10 Ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e fakaafe ko eni mei he ʻOtuá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tala ange ʻe ha taha kuo pani kinautolu. ʻOku ʻai ʻe Sihova ke nau maʻu ʻa e tuipau. ʻOku tala ʻe he ʻapositolo ko Sioné ki he kau Kalisitiane paní: “Kuo pani kimoutolu ʻe he tokotaha māʻoniʻoní pea ʻoku mou maʻu kotoa ʻa e ʻiló.” ʻOkú ne toe pehē: “Ko e meʻa kiate kimoutolú, ko e pani ne mou maʻu meiate iá ʻoku nofo maʻu ia ʻiate kimoutolu, pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ha taha ia ke ne akoʻi kimoutolu; ka, ko e pani meiate iá ʻokú ne akoʻi kimoutolu ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku moʻoni ia pea ʻoku ʻikai ko ha loi. Hangē tofu pē ko hono akoʻi kimoutolu ʻe he pani ʻo kimoutolú, mou nofo maʻu ʻo fāʻūtaha mo e tokotaha ko iá.” (1 Sio. 2:20, 27) ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke akoʻi ʻa e kau Kalisitiane paní ʻo hangē pē ko e niʻihi kehé. Ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ke fakapapauʻi ange ʻe ha taha ʻoku pani kinautolu. Kuo ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e ivi mālohi tahá ʻa hono laumālie māʻoniʻoní, ke ne mātuʻaki fakamāʻalaʻala kia kinautolu ʻoku pani kinautolu!
ʻOKU “FANAUʻI FOʻOU” KINAUTOLU
11, 12. Ko e hā ʻe fifili nai ki ai ha Kalisitiane pani, ka ko e hā ʻoku ʻikai ʻaupito ai haʻane veiveiuá?
11 ʻI he taimi ʻoku pani ai ʻa e kau Kalisitiané ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻoku nau liliu lahi ʻaupito. Ko e moʻoni, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku nau “fanauʻi foʻou” pe “fanauʻi mei ʻolunga.” (Sione 3:3, 5; fakamatala ʻi lalo) Naʻá ne fakamatalaʻi leva: “ʻOua ʻe ofo koeʻuhi ko ʻeku tala atu kiate koe, ko kimoutolú, kuo pau ke mou hoko ʻo fanauʻi foʻou. ʻOku angi ʻa e matangí ki ha feituʻu pē ʻoku fie angi ki ai, pea ʻokú ke fanongo ki hono ongó, ka ʻoku ʻikai te ke ʻilo pe ʻoku haʻú mei fē pea ko ʻene ʻalú ki fē. ʻOku pehē pē ʻa e tokotaha kotoa pē kuo fanauʻi mei he laumālié.” (Sione 3:7, 8) ʻOku hā mahino, ʻoku faingataʻa ke fakamatalaʻi ki ha taha kuo teʻeki ai ke pani ʻa e ongoʻi tofu pē ʻoku maʻu ʻe ha tokotaha pani.[2]
12 ʻE fifili nai ha tokotaha kuo pani, ‘Ko e hā naʻe fili ai au ʻe Sihova kae ʻikai fili ha taha kehe?’ Te ne aʻu ʻo fifili nai pe ʻokú ne taau ki he fatongia ko ení. Ka ʻoku ʻikai haʻane veiveiua naʻe fili ia ʻe Sihova. ʻI hono kehé, ʻokú ne ongoʻi fiefia lahi pea ʻokú ne houngaʻia ʻi he meʻaʻofa ko iá. ʻOku maʻu ʻe he faʻahinga paní ʻa e ongoʻi tatau mo ia naʻe maʻu ʻe Pitá ʻi heʻene pehē: “He fakafetaʻi ē ki he ʻOtuá mo e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, he fakatatau ki heʻene meesi lahí naʻá ne foaki mai ai kiate kitautolu ha fanauʻi foʻou ki he ʻamanaki ʻoku moʻui fakafou ʻi he toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi mei he pekiá, ki ha tofiʻa taʻefaʻaʻauha mo taʻeʻuliʻi pea mo taʻefaʻamae. Kuo tuku tauhi ia ʻi hēvani maʻamoutolu.” (1 Pita 1:3, 4) ʻI he taimi ʻoku lau ai ʻe he kau paní ʻa e ngaahi lea ko ení, ʻoku nau ʻiloʻi taʻetoeveiveiua ʻoku lea fakafoʻituitui mai ʻenau Tamaí kiate kinautolu.
13. ʻOku anga-fēfē liliu ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa ha taha ʻi he taimi ʻoku pani ai ia ʻe he laumālie māʻoniʻoní, pea ko e hā ʻokú ne fakatupunga ʻa e liliu ko ení?
13 Ki muʻa ke fakaafeʻi ʻe Sihova ʻa e kau Kalisitiane ko ení ke nau ʻalu hake ki hēvaní, kuo nau maʻu ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata ʻi he māmaní. Naʻa nau fakatuʻotuʻa atu ki he taimi ʻe ʻai ai ʻe Sihova ʻa e māmaní ko ha palataisi pea toʻo kotoa atu ʻa e fulikivanú. Mahalo naʻa nau sioloto atu ki hano talitali lelei mai ha mēmipa ʻi he fāmilí pe ko ha kaumeʻa naʻe mate. Pea naʻa nau fakatuʻotuʻa atu ke langa ha fale pea nofo ai pe tō ngoue mo kai hono fuá. (ʻAi. 65:21-23) Ko e hā naʻe kamata ai ke liliu ʻenau fakakaukaú? Naʻe liliu ʻenau fakakaukaú koeʻuhi naʻa nau ongoʻi loto-mafasia pe faingataʻaʻia lahi? Naʻe fakafokifā pē ʻenau fili ʻe fakapipiko ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní pea heʻikai te nau fiefia ai? Pe naʻa nau loto ke hokosia pe ʻe fēfē ʻa e moʻui ʻi hēvaní? ʻIkai. ʻI hono kehé, ko e ʻOtuá pē ʻokú ne fili ʻa e meʻá ni maʻa kinautolú. ʻI heʻene fakaafeʻi kinautolú, naʻá ne ngāueʻaki hono laumālie māʻoniʻoní ke liliu ʻa e anga ʻenau fakakaukaú mo e pale ʻoku nau fakatuʻotuʻa atu ki aí.
14. ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa e kau paní fekauʻaki mo ʻenau moʻui ko eni ʻi he māmaní?
14 Ko ia, ʻoku ʻuhinga ení ʻoku loto ʻa e kau paní ke nau mate? Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa e kau paní. Naʻá ne fakahoa honau sino fakaetangatá ki ha “tēniti” pea naʻá ne pehē: “Ko hono moʻoní, ko kitautolu ʻa ia ʻoku tau ʻi he tēnití ni ʻoku tau toʻe, ʻo mafasia; koeʻuhi ʻoku ʻikai te tau loto ke huʻi atu ʻa e tēnití ni, ka ke kofuʻaki ʻa e fale nofoʻanga ko ē, ke hoko ʻa e meʻa ʻoku matengofuá ʻo folofua ʻe he moʻuí.” (2 Kol. 5:4) ʻOku ʻikai loto ʻa e kau Kalisitiane ko ení ke nau mate. ʻOku nau fiefia ʻi he moʻuí pea fiemaʻu ke ngāueʻaki ʻa e ʻaho taki taha ke tauhi ai kia Sihova fakataha mo honau fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá. Ka ʻoku tatau ai pē pe ko e hā ʻoku nau faí, ʻoku nau manatuʻi ʻa e meʻa kuo talaʻofa ange ʻe he ʻOtuá maʻa kinautolu ʻi he kahaʻú.—1 Kol. 15:53; 2 Pita 1:4; 1 Sio. 3:2, 3; Fkh. 20:6.
KUO FAKAAFEʻI KOE ʻE SIHOVA?
15. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa heʻikai fakamoʻoniʻi ai kuo pani ha tokotaha ʻe he laumālie māʻoniʻoní?
15 Mahalo pē ʻokú ke fifili pe kuo fakaafeʻi koe ʻe Sihova ke ke ʻalu ki hēvani. Kapau ʻokú ke ongoʻi nai kuó ne fili koe, fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi mahuʻinga ko ení: ʻOkú ke ongoʻi ʻokú ke mātuʻaki faivelenga ʻi he ngāue fakamalangá? ʻOkú ke fiefia moʻoni ʻi hono ako ʻa e Tohi Tapú mo ʻiloʻi ʻa e “ngaahi meʻa loloto ʻa e ʻOtuá”? (1 Kol. 2:10) ʻOkú ke ongoʻi kuo ʻoatu ʻe Sihova kiate koe ha ngaahi ola fakaofo ʻi he ngāue fakamalangá? ʻOkú ke loto ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻo laka ange ia ʻi ha toe meʻa? ʻOkú ke ʻofa loloto ki he niʻihi kehé pea ongoʻi ʻokú ke maʻu ʻa e fatongia mafatukituki ke tokoniʻi kinautolu ke nau tauhi kia Sihova? Kuó ke siotonu ʻi hono tokoniʻi koe ʻe Sihova ʻi he ngaahi tafaʻaki pau ʻi hoʻo moʻuí? Kapau ʻokú ke tali ʻio ki he kotoa ʻo e ngaahi fehuʻi ko ení, ʻoku ʻuhinga ení kuo fakaafeʻi ai koe ke ke ʻalu ki hēvani? ʻIkai. Ko e hā hono ʻuhinga? Koeʻuhí ʻoku lava ke ongoʻi pehē ʻa e kau sevāniti kotoa ʻa e ʻOtuá, ʻo tatau ai pē pe ʻoku pani kinautolu pe ʻikai. Pea fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová, ʻoku lava ke ne ʻoatu ʻa e mālohi tatau ki ha taha pē ʻo ʻene kau sevānití, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e pale te nau maʻú. Ko e moʻoni, kapau ʻokú ke fifili pe te ke ʻalu ki hēvani, ʻoku ʻuhinga iá ʻoku ʻikai ke fakaafeʻi koe. Ko e faʻahinga kuo fili ʻe Sihová ʻoku ʻikai ke nau fifili ki he meʻá ni! ʻOku nau ʻiloʻi!
16. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku ʻikai fakaafeʻi ʻa e faʻahinga kotoa pē kuo nau maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke nau ʻalu hake ki hēvani?
16 ʻI he Tohi Tapú, ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e faʻahinga faitōnunga naʻa nau maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová ka naʻe ʻikai ke nau ʻalu ki hēvani. Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻe taha ko Sione Papitaiso. Naʻe pehē ʻe Sīsū naʻe ʻikai ha tangata naʻe lahi hake ʻia Sione, ka naʻá ne toe pehē, heʻikai pule ʻa Sione ko e tuʻi ʻi hēvani. (Māt. 11:10, 11) Naʻe tataki foki mo Tēvita ʻe he laumālie māʻoniʻoní. (1 Sām. 16:13) Naʻe tokoniʻi ia ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke ne mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa loloto fekauʻaki mo Sihová, pea naʻe toe tataki ia ke ne hiki ha konga ʻo e Tohi Tapú. (Mk. 12:36) Neongo ia, naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Pitá “naʻe ʻikai ke ʻalu hake ʻa Tēvita ia ki he langí.” (Ngā. 2:34) Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoní ke ʻoatu ai ʻa e mālohi ki he faʻahinga ko ení ke nau fai ʻa e ngaahi meʻa fakaofo, ka naʻe ʻikai ke ne ngāueʻaki ia ke fakaafeʻi kinautolu ke nau moʻui ʻi hēvani. ʻOku ʻuhinga iá naʻe ʻikai ke feʻunga ʻenau faitōnungá pe taau ke pule ʻi hēvani? ʻIkai. ʻOku ʻuhinga pē ia ʻe hanga ʻe Sihova ʻo fakafoki mai kinautolu ke nau moʻui ʻi he māmani Palataisí.—Sione 5:28, 29; Ngā. 24:15.
17, 18. (a) Ko e hā ʻa e pale ʻoku fakatuʻotuʻa atu ki ai ʻi he ʻahó ni ʻa e tokolahi taha ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?
17 ʻE ʻikai ke ʻalu ki hēvani ʻa e tokolahi taha ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni. Hangē ko ʻĒpalahame, Tēvita mo Sione Papitaiso pea pehē ki he kau tangata mo e kau fefine tokolahi ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú, ʻoku nau fakatuʻotuʻa atu ke moʻui ʻi he māmaní ʻi he taimi ʻe pule mai ai kia kinautolu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Hep. 11:10) Ko e toko 144,000 ʻe pule fakataha mai mo Sīsū mei hēvani. Ka ʻoku lave ʻa e Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e “toenga” ʻo e kau pani ʻoku kei ʻi he māmaní ʻi he taimi ko eni ʻo e ngataʻangá. (Fkh. 12:17) Ko ia, kuo mate ʻa e tokolahi taha ʻo e toko 144,000 pea ʻoku nau ʻi hēvani.
18 Ka ʻo kapau ʻoku pehē ʻe ha taha ʻoku pani ia, ʻoku totonu ke fēfē ʻa e fakafeangai ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui ʻi he māmaní? Kapau ʻoku kamata ha taha ʻi ho fakatahaʻangá ke ne kai ʻa e maá mo inu ʻa e uainé ʻi he Fakamanatú, ʻoku totonu ke fēfē hoʻo fakafeangai kiate iá? Pea fēfē kapau ko e tokolahi ʻo e faʻahinga ʻoku nau pehē ʻoku pani kinautolú ʻoku ʻalu ke toe tokolahi ange? ʻOku totonu ke ke hohaʻa fekauʻaki mo iá? Te tau tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení ʻi he kupu hoko maí.
^ [1] (palakalafi 4) Ko e kātoanga ʻo e Penitekosí naʻe kātoangaʻi nai ia ʻi he taimi tatau ʻo e taʻu naʻe ʻoange ai ʻa e Laó kia Mōsese ʻi Sainaí. (ʻEki. 19:1) Ko ia, ngalingali naʻe ʻomi ʻe Mōsese ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ki he fuakava Laó ʻi he ʻaho tatau ʻo e taʻu naʻe ʻomai ai ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga paní ki he fuakava foʻoú.
^ [2] (palakalafi 11) Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ʻuhinga ke fanauʻi foʻoú, sio ki he The Watchtower, ʻEpeleli 1, 2009, peesi 3-11.