LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w16 Tīsema p. 29-31
  • Anga-Malū Ko e ʻAlunga ʻo e Potó

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Anga-Malū Ko e ʻAlunga ʻo e Potó
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO E POTÓ ʻA E LAUMĀLIE ANGA-MALŪ
  • Anga-Malū—ʻE Lava Fēfē ke ʻAonga Kiate Kitautolu?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • ʻE lava fēfē ke u mapuleʻi ʻa ʻeku ʻitá?
    ʻĀ Hake!—2009
  • “Ko Hai Ia Koā ʻIate Kimoutolu ʻOku Poto mo ʻIlomeʻa?”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • ʻOku Anga-Fēfē ʻa ʻEku Feangainga mo e Kakai ʻOku ʻItá?
    ʻĀ Hake!—2002
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
w16 Tīsema p. 29-31
Ko ha tokotaha taukei ʻi hono tokangaʻi ʻa e kakaí ʻokú ne talanoa ki ha fefine ʻiteʻita

Anga-Malū Ko e ʻAlunga ʻo e Potó

Ko Antonia, ko ha tokotaha tauhi vaivai palōfesinale ia, naʻá ne lomi ʻa e fafangu ki he matapaá pea naʻe fakaava mai ʻe ha fefine ʻi hono taʻu 50 nai. Naʻe leakoviʻi mo tafuluʻi ʻe he fefiné ʻa Antonia ʻi he ʻikai ke ne aʻu tomuʻa ange ke tokangaʻi ʻa e faʻē ʻa e fefiné. Naʻe ʻikai ke tōmui ʻa Antonia ki he ngāué. Neongo ia, naʻá ne kole fakamolemole anga-mokomoko koeʻuhí ko e taʻefemahinoʻakí.

ʻI HEʻENE ʻalu atu hokó, naʻe toe tafuluʻi ia ʻe he fefiné. Naʻe fēfē ʻa e fakafeangai ʻa Antonia? “Naʻe mātuʻaki faingataʻa ʻa e tuʻungá,” ko ʻene leá ia. “Ko ʻene ngaahi leakoví naʻe taʻetotonu.” Neongo ia, naʻe toe kole fakamolemole pē ʻa Antonia mo tala ange ki he fefiné ʻokú ne mahinoʻi ʻa e faingataʻa naʻá ne tofanga aí.

Kuó ke ʻi he tuʻunga ʻo Antonia, ko e hā hoʻo fakakaukau ki he meʻa naʻá ke mei fakafeangaiʻakí? Naʻá ke mei feinga ke fakahāhā ʻa e anga-maluú? Naʻá ke mei fāinga ke mapuleʻi hoʻo ʻitá? ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻikai ke mei faingofua nai ke kei anga-mokomoko pē ʻi he ngaahi tuʻunga hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻi ʻolungá. ʻI he taimi ʻoku tau loto-mafasia pe ʻita aí, ʻoku hoko moʻoni ia ko e pole ke tau kei anga-malū pē.

Kae kehe, ʻoku fakalototoʻaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e kau Kalisitiané ke nau hoko ʻo anga-malū. Ko e moʻoni, ʻoku fakafekauʻaki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻulungaanga ko iá mo e potó. “Ko hai ia ʻoku poto mo ne maʻu ʻa e mahinó ʻi homou haʻohaʻongá?” Ko e fehuʻi ia ʻa Sēmisí. “Tuku kiate ia ke ne fakahāhā, fakafou ʻi heʻene ʻulungaanga leleí, ʻa e ngaahi ngāue ʻoku fakahoko fakataha mo ha anga-malū ʻa ia ʻoku tupu mei he potó.” (Sēm. 3:13) ʻI he founga fē ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻe he anga-maluú ʻa e poto mei ʻolungá? Pea ko e hā ʻoku lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakatupulekina ʻa e ʻulungaanga fakaʻotua ko ení?

KO E POTÓ ʻA E LAUMĀLIE ANGA-MALŪ

ʻOku lava ʻe he anga-maluú ʻo fakanonga ʻa e loto-hohaʻá. “Ko e tali malū ʻoku lolou ai ʻa e houhau: Ka ko e lea masila ʻoku ne langaʻi ʻa e ʻita.”​—Pal. 15:1.

Ko e tali ʻitá ʻoku lava ke kovi ange ai ʻa e tuʻungá koeʻuhí ko hono tānaki atu ia ʻa e fefié ki he afí. (Pal. 26:21) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e tali anga-maluú ʻoku ola lelei maʻu pē. ʻOku lava ke aʻu ʻo fakamolū ʻa e fakakaukau ʻo ha tokotaha fakafili.

Naʻe siotonu ʻa Antonia ʻi he meʻá ni. ʻI he vakai ʻa e fefiné ki he tali anga-malū ʻa Antonia, naʻá ne tangi. Naʻá ne fakamatala ange ʻene ongoʻi taulōfuʻu ʻi he ngaahi palopalema fakafoʻituitui mo fakafāmilí. Naʻe faifakamoʻoni lelei ai ʻa Antonia, pea naʻe kamata ha ako Tohi Tapu​—ko e ola ia ʻa hono ʻulungaanga anga-mokomoko mo fakamelinó.

Ko e anga-maluú ʻoku lava ke ʻai ai kitautolu ke fiefia. “Fiefia ē ka ko e kau anga-maluú, he te nau maʻu ʻa e māmaní.”​—Māt. 5:5.

Ko e hā ʻoku fiefia ai ʻa e faʻahinga ʻoku anga-maluú? Ko e faʻahinga ko ia naʻe ʻitá ʻoku nau fiefia ʻi he taimí ni ʻi hono kofuʻaki kinautolu ʻa e anga-maluú. Kuo fakaleleiʻi ʻenau moʻuí pea ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku fakatatali mai ha kahaʻu fakaofo maʻa kinautolu. (Kol. 3:12) Ko Adolfo, ko ha ʻovasia sēketi ʻi Sipeini, ʻokú ne manatu ki he anga ʻo ʻene moʻui ki muʻa ke ne haʻu ki he moʻoní.

“Naʻe ʻikai ha taumuʻa ʻeku moʻuí,” ko e lea ia ʻa Adolfo. “Naʻe vave maʻu pē ke u ʻita, ʻi heʻene peheé, naʻe aʻu ʻo manavahē ha niʻihi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi heʻeku tōʻonga fakaaoao mo fakamālohí. Naʻe hoko ha meʻa ʻou toki liliu ai. ʻI ha kē fakamālohi, naʻe hoka heleʻi tuʻo ono ai au pea fānoa ai ʻa e totó ʻou mei mate.”

Kae kehe, ʻi he taimí ni, ʻoku akoʻi ʻe Adolfo ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ʻo anga-malū ʻi heʻene leá mo e faʻifaʻitakiʻangá. ʻOku tohoakiʻi mai ʻa e tokolahi ʻe hono ʻulungaanga ʻofa mo anga-mokomokó. ʻOku pehē ʻe Adolfo ʻokú ne fiefia ʻi he ngaahi liliu kuo malava ke ne faí. Pea ʻokú ne houngaʻia ʻia Sihova ʻi heʻene tokoniʻi ia ke fakatupulekina ʻa e anga-maluú.

Ko e anga-maluú ʻoku ʻai ai ʻa Sihova ke fiefia. “Tama, ke ke hoko ko e poto, kae fiefia hoku loto; pea ai ʻeku tali ke fai kiate ia ʻoku ngaohi au.”​—Pal. 27:11.

Kuo manukiʻi ʻa Sihova ʻe hono fili lahi tahá ʻa e Tēvoló. Kuo maʻu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻuhinga kotoa pē ke hoko ai ʻo ʻita ʻi he laukovi ʻosi fakakaukauʻi peheé, kae kehe ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ko Sihová ʻoku “tuai ki he houhau.” (ʻEki. 34:6) ʻI he taimi ʻoku tau feinga mālohi ke faʻifaʻitaki ai ki he tuai ʻa e ʻOtuá ki he houhaú mo ʻene anga-maluú, ʻoku tau muimui ai ʻi he ʻalunga ʻo e potó ʻa ia ʻoku fakahōifuaʻi moʻoni ai ʻa Sihova.​—ʻEf. 5:1.

ʻI he māmaní he ʻahó ni ʻoku faʻa hoko ia ko ha ʻātakai anga-taʻefakakaumeʻa. ʻOku tau fehangahangai nai mo e kakai ʻoku “loto-mahikihiki, hīkisia, kau lea taʻetokaʻi, . . . kau laukovi loi, ʻikai maʻu ʻa e mapuleʻi-kitá, anga-kakaha.” (2 Tīm. 3:2, 3) Neongo ia, ʻoku ʻikai totonu ke taʻofi ai ha Kalisitiane mei hono fakatupulekina ʻa e anga-maluú. ʻOku fakamanatu mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá “ko e poto ʻoku mei ʻolungá ʻoku . . . fakamelino, fakaʻatuʻi.” (Sēm. 3:17) ʻI hono fakahāhā ʻa e laumālie fakamelino mo fakaʻatuʻí, ʻoku tau ʻoatu ai ʻa e fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ʻa e poto fakaʻotuá. Ko e poto peheé, te ne ueʻi ai ke tau tali ʻaki ʻa e anga-malū ʻi he taimi ʻoku fakaʻitaʻi ai kitautolú pea tohoakiʻi ai kitautolu ke toe ofi ange ki he Matavai ʻo e poto taʻengatá, ʻa Sihova.

Founga ke Fakatupulekina ʻa e Anga-Maluú

Kapau ʻoku fakafeangai fefeka mo taʻetotonu atu ha taha kiate koe, ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke hanganaki mapuleʻi fakaeongo koe pea fakafeangai ʻi ha founga ʻe fiefia ai ʻa Sihová? Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke ke fakalaulauloto ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ko ení?

  1. 1 FAKAʻEHIʻEHI MEI HE “LAUMĀLIE ʻO E MĀMANÍ.”​—1 Kol. 2:12. ʻOku fakatatau ʻe he kakai tokolahi ʻa e anga-maluú ki he vaivai. ʻOku nau fakaʻuhinga ʻo pehē ke hoko ʻo mālohí, kuo pau ki he tokotaha ko iá ke ne fakaaoao mo anga-mālohi. Ko e fakakaukau peheé ʻoku tapua atu ai ʻa e laumālie ʻo e māmani ko ení​—kae ʻikai ko e poto mei ʻolungá. Ko hono moʻoní, ʻoku fakahaaʻi māʻalaʻala ʻe he Tohi Tapú ko e anga-maluú ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi lahi. “Ko e fakamaʻumaʻu ʻete ʻita ʻe fakalotoʻi ai ʻa e angi; pea ʻoku fesi hui e he ʻelelo molū.”​—Pal. 25:15, Paaki Foʻou.

    Fehuʻi ke fakalaulauloto ki aí:

    ʻOku ou vakai ki he anga-maluú ko ha fakaʻilonga ia ʻo e mālohi pe vaivai?

    ʻOku ou feinga mālohi ke fakaʻehiʻehi mei he “ngaahi ngāue ʻa e kakanó,” ʻo hangē ko e ʻitá mo e fekeʻikeʻí?​—Kal. 5:19, 20.

  2. 2 VAHEʻI HA TAIMI KE FAKALAULAULOTO AI. “Ko e loto ʻo e faitotonu ʻoku ne fakakaukau ha tali lelei: Ka ko e ngutu ʻo e angahala ʻoku ne puʻaki atu ʻani kovi.” (Pal. 15:28) Kapau te tau lea ʻi he taimi ʻoku tau kei ʻita aí, te tau leaʻaki nai ha ngaahi lea te tau toki fakaʻiseʻisa ai. Kae kehe, ʻi heʻetau fakalaulauloto pe fakakaukau ki muʻa ke tau leá, te tau malava ai ke fakatonutonu ʻetau fakakaukaú, tali anga-malū pea fakaʻaiʻai ai ha tōʻonga lelei.

    Fehuʻi ke fakalaulauloto ki aí:

    ʻE anga-fēfē hano uesia au ʻe he ʻita vavé?

    ʻE lava ke u tukunoaʻi ʻa e fakamaau taʻetotonú koeʻuhí ke tauhi ʻa e melinó? ​—Pal. 19:11.

  3. 3 LOTU MAʻU PĒ. Lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻa e ivi mālohi taha ʻi he ʻunivēsí. (Luke 11:13) Manatuʻi ko e fua ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻoku kau ki ai ʻa e anga-malū mo e mapuleʻi- kita. “Ko e lotu maʻu pē kia Sihová kuo hoko ia ko e tokoni taʻehanotatau kiate au, tautefito ʻi he taimi ʻoku taulōfuʻu aí,” ko e lau ia ʻa Adolfo. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe tali ʻe Sihova ʻetau kōlenga tōtōivi ke maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní kapau te tau “kītaki ʻi he lotu.”​—Loma 12:12.

    Fehuʻi ke fakalaulauloto ki aí:

    ʻOku ou lotu maʻu pē kia Sihova ke ne sivisiviʻi hoku lotó mo ʻeku ngaahi fakaueʻilotó?

    ʻOku ou kole kiate ia ʻa hono laumālie māʻoniʻoní pea mo e potó ke ngāue ʻi ha founga ʻe fakahōifuaʻi ai iá?​—Saame 139:23, 24; Sēm. 1:5.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share