LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w18 Maʻasi p. 28-32
  • “Fanongo ki he Akonakí pea Mou Hoko Ai ʻo Poto”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Fanongo ki he Akonakí pea Mou Hoko Ai ʻo Poto”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO E HĀ ʻOKU TAU FAKAPOTOPOTO AI KAPAU ʻOKU TAU AKONAKIʻI KITAUTOLU?
  • ʻOHAKE HOʻO FĀNAÚ ʻI HE AKONAKI ʻA SIHOVÁ
  • ʻI HE FAKATAHAʻANGÁ
  • KO E HĀ ʻOKU KOVI ANGE ʻI HA MAMAHI PĒ KO E TUPU MEI HE AKONAKÍ?
  • Mahinoʻi ʻa e Taumuʻa ʻo e Akonakí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Akonakí—Ko e Fakamoʻoni ʻo e ʻOfa ʻa e ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Ko e ʻAonga ʻo Hono Akonakiʻi mo Tautea ʻi he ʻOfá
    Ko Hono ʻAi Hoʻo Moʻui Fakafāmilí ke Fiefia
  • Akonakí—Ko ha Fakahāhā ʻo e ʻOfa ʻa Sihová
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2021
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
w18 Maʻasi p. 28-32
‘I he ‘ikai ke ne va‘inga‘aki ‘a e fo‘i pulú, ‘oku lotu ha ki‘i talavou peá ne lau Tohi Tapu

“Fanongo ki he Akonakí pea Mou Hoko Ai ʻo Poto”

“ʻE hoku ngaahi foha . . . fanongo ki he akonakí pea mou hoko ai ʻo poto.”​—PAL. 8:32, 33.

HIVA: 34, 6

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • ʻOku anga-fēfē hono akoʻi anga-kātaki mai ʻe Sihova ʻa e akonakiʻi-kitá?

  • ʻE lava fēfē ke ʻohake ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ʻi he akonaki ʻa Sihová?

  • ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei ha akonaki pē nai ʻoku tau maʻu ʻi he fakatahaʻangá?

1. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e potó, pea ʻe anga-fēfē ʻene tokoniʻi kitautolú?

KO E potó ʻoku haʻu ia meia Sihova, pea ʻokú ne vahevahe nima-homo ia ki he niʻihi kehé. ʻOku tau lau ʻi he Sēmisi 1:5: “Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻo kimoutolu ʻoku masiva ʻi he potó, tuku ke ne hanganaki kole ki he ʻOtuá, he ʻokú ne foaki nima-homo ki he faʻahinga kotoa ʻo ʻikai te ne ʻoatu mo e lau.” Ko e founga ʻe taha ke tau maʻu ai ʻa e potó ko hono tali ʻa e akonaki ʻa e ʻOtuá. Ko e fai peheé ʻoku maluʻi ai kitautolu mei hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá pea tokoniʻi ai kitautolu ke tau ofi ai pē kia Sihova. (Pal. 2:10-12) Pea te tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki fisifisimuʻa ko e moʻui taʻengata.​—Sute 21.

2. ʻE lava fēfē ke tau ako ke ʻofa ʻi he akonaki ʻa e ʻOtuá?

2 Koeʻuhi ʻoku tau taʻehaohaoa pe koeʻuhi ko e anga ʻo hono ʻohake kitautolú, ʻoku faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi ke tali ʻa e akonakí pe vakai ki ai ko ha meʻa ʻoku lelei. Ka ʻi heʻetau hokosia ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e akonaki ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau mahinoʻi ai ʻa e lahi tofu pē ʻo ʻene ʻofa ʻiate kitautolú. ʻOku tala mai ʻe he Palōveepi 3:11, 12: “ʻE hoku foha, ʻoua naʻá ke siʻaki ʻa e akonaki ʻa Sihová.” Pea ʻoku hoko atu ʻo pehē: “He ko kinautolu ʻoku ʻofa ai ʻa Sihová ʻokú ne valokiʻi.” ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate kitautolú. (Lau ʻa e Hepelū 12:5-11.) Koeʻuhi ʻoku ʻiloʻi lelei ʻaupito ʻe he ʻOtuá kitautolu, ko ʻene akonakí ʻoku feʻungamālie maʻu pē pea ko e meʻa tofu pē ia ʻoku fiemaʻu kiate kitautolú. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he tafaʻaki ʻe fā ʻo e akonakí: (1) Ko e akonakiʻi-kita, (2) ko e akonaki ʻoku totonu ke fai ʻe he mātuʻá ki heʻenau fānaú, (3) ko e akonaki ʻoku tau maʻu ʻi he fakatahaʻangá, pea (4) ko e meʻa ʻoku kovi ange ʻi ha mamahi pē ʻoku tupu mei he akonakí.

KO E HĀ ʻOKU TAU FAKAPOTOPOTO AI KAPAU ʻOKU TAU AKONAKIʻI KITAUTOLU?

3. ʻOku anga-fēfē hono fakatupulekina ʻe ha kiʻi leka ʻa e akonakiʻi-kitá? ʻOmai ha fakatātā.

3 Kapau ʻoku tau akonakiʻi kitautolu, ʻoku tau mapuleʻi ʻa e anga ʻo ʻetau tōʻongá mo e fakakaukaú. ʻOku ʻikai ke fanauʻi mai pē kitautolu mo e akonakiʻi-kitá, ka kuo pau ke tau ako ia. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku ako heka pasikala ai ha kiʻi leka, ʻoku faʻa pukepuke ʻe ha taha ʻo ʻene ongo mātuʻá ʻa e pasikalá ke ʻai ke tuʻu maʻu. Ka ʻi he faai atu ʻa e taimí, ʻoku ako ai ʻa e kiʻi leká ki he founga ʻo e heka pasikalá, pea ʻe lava ke tuku ange ia ʻe he mātuʻá ʻi ha ngaahi sekoni siʻi. ʻI he taimi ʻoku fakapapauʻi ai ʻe he mātuʻá ʻoku poto ʻa e kiʻi leká ʻi he heka pasikalá, ʻe lava leva ke ne tuku ange ʻosi ia. ʻI ha founga meimei tatau, ʻi hono akoʻi anga-kātaki ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú “ʻi he akonaki mo e enginaki ʻa Sihová,” ʻoku nau tokoniʻi ai ʻenau fānaú ke nau fakatupulekina ʻa e akonakiʻi-kita mo e poto.​—ʻEf. 6:4.

4, 5. (a) Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e akonakiʻi-kitá ko ha konga mahuʻinga ʻo e “angaʻitangata foʻou”? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau loto-siʻi neongo kapau ʻoku tau fai ha fehālaaki?

4 ʻOku hoko ʻa e meʻa tatau ʻi he kakai ʻoku nau ʻiloʻi ʻa Sihová ʻi he taimi ʻoku nau hoko ai ko e kakai lalahí. Neongo ʻoku nau maʻu nai ha akonakiʻi-kita, ʻoku teʻeki ai ke nau hoko ko e kau Kalisitiane matuʻotuʻa. Ka ʻi heʻenau kamata “kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻou” pea feinga ke hangē ko Kalaisí, ʻoku nau hoko ai ʻo toe matuʻotuʻa ange. (ʻEf. 4:23, 24) ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he akonakiʻi-kitá ke tau ako ke “talitekeʻi ʻa e anga-taʻefakaʻotuá mo e ngaahi holi fakamāmaní pea ke tau moʻui ʻaki ʻa e fakakaukau leleí mo e māʻoniʻoní mo e anga-līʻoa fakaʻotuá ʻi he lotolotonga ʻo e fokotuʻutuʻu lolotonga ko ʻení.”​—Tai. 2:12.

5 Kae kehe, ʻoku tau angahalaʻia kotoa. (Tml. 7:20) Ko ia kapau ʻoku tau fai ha fehālaaki, ʻoku ʻuhinga iá ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha akonakiʻi-kita feʻunga pe halaʻatā nai? ʻIkai ʻaupito. ʻOku tau ako ʻi he Palōveepi 24:16: “ʻE tō tuʻo fitu nai ʻa e tokotaha māʻoniʻoní, pea te ne toe tuʻu hake.” Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau “toe tuʻu hake”? ʻOku ʻikai ko e mālohi pē ʻotautolú, ka ko e laumālie ʻo e ʻOtuá. (Lau ʻa e Filipai 4:13.) Ko e fua ʻo e laumālie ko iá ʻoku kau ai ʻa e mapuleʻi-kitá, ʻa ia ʻoku meimei tatau ʻaupito ia mo e akonakiʻi-kitá.

‘I he ‘ikai ke ne va‘inga‘aki ‘a e fo‘i pulú, ‘oku lotu ha ki‘i talavou peá ne lau Tohi Tapu

6. ʻE lava fēfē ke tau hoko ko e kau ako lelei ange ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

6 Ko e lotú, ako Tohi Tapú, mo e fakalaulaulotó ʻe tokoniʻi foki ai kitautolu ke tau fakatupulekina ʻa e akonakiʻi-kitá. Kae fēfē kapau ʻoku faingataʻa kiate koe ʻa hono ako ʻa e Tohi Tapú pe ʻoku ʻikai te ke saiʻia ʻi he akó? ʻOua ʻe loto-siʻi. Kapau te ke fakaʻatā ʻa Sihova, te ne tokoniʻi koe ke ke “fakatupu ha holi” ki heʻene Folofolá. (1 Pita 2:2) Kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ke akonakiʻi ʻa koe tonu koeʻuhi ke ke lava ʻo maʻu ai ʻa e taimi ke ako ʻa e Tohi Tapú. Mahalo pē ʻe lava ke ke kamata ʻaki ʻa e ako ʻi ha ngaahi miniti siʻi pē ʻi ha taimi. ʻE faifai pē pea hoko ʻo faingofua ange mo fakafiefia ange ai ʻa e akó. Te ke saiʻia ʻi he ngaahi taimi lōngonoa ʻokú ke fakamoleki ʻi he fakalaulauloto ki he ngaahi fakakaukau mahuʻinga ʻa Sihová.​—1 Tīm. 4:15.

7. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he akonakiʻi-kitá ke tau aʻusia ʻetau ngaahi taumuʻa ʻi he ngāue ʻa Sihová?

7 Ko e akonakiʻi-kitá ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau aʻusia ʻetau ngaahi taumuʻa ʻi he ngāue ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, naʻe ongoʻi ʻe ha tamai ʻe taha naʻe mole meiate ia ʻa ʻene faivelengá, ko ia naʻá ne fokotuʻu ha taumuʻa ke ne tāimuʻa tuʻumaʻu. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ia ʻe he akonakiʻi-kitá? Naʻá ne lau ʻa e ngaahi kupu ʻi heʻetau makasiní fekauʻaki mo e tāimuʻá pea lotu fekauʻaki mo ia. Ko hono fai ení naʻe ʻai ai ke toe mālohi ange ʻa hono vahaʻangatae mo Sihová. Naʻá ne toe tāimuʻa tokoni foki ʻi he taimi naʻe malava aí. Naʻe ʻikai te ne fakaʻatā ha meʻa ke ne taʻofi ia; ʻi hono kehé, naʻá ne hanganaki tokangataha ki heʻene taumuʻá. Hili mei ai ha taimi, naʻá ne tāimuʻa tuʻumaʻu.

ʻOHAKE HOʻO FĀNAÚ ʻI HE AKONAKI ʻA SIHOVÁ

Ako‘i ‘e ha tama ‘a hono fohá ‘i he heka pasikalá

ʻOku ʻikai ke fanauʻi mai ʻa e fānaú ʻo nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tonú mo ia ʻoku halá, ko ia ʻoku fiemaʻu ke akoʻi kinautolu (Sio ki he palakalafi 8)

8-10. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau ʻohake ʻenau fānaú ke nau tauhi kia Sihová? ʻOmai ha fakatātā.

8 Kuo ʻoange ʻe Sihova ki he ngaahi mātuʻá ʻa e fatongia ke ʻohake ʻenau fānaú “ʻi he akonaki mo e enginaki ʻa Sihová.” (ʻEf. 6:4) ʻOku mātuʻaki faingataʻa hono fai eni ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní. (2 Tīm. 3:1-5) ʻI hono fanauʻi ʻo e fānaú, ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tonú mo ia ʻoku halá, pea ʻoku teʻeki ai ke akoʻi ʻa honau konisēnisí. Ko ia ʻoku nau fiemaʻu ʻa e akonakí ke akoʻi ai ia. (Loma 2:14, 15) Naʻe fakamatala ha mataotao Tohi Tapu ʻe taha ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “akonakí” ʻoku toe lava ke ʻuhinga iá ko e “ʻai ke fakalakalaka ʻa e kiʻi tamá,” pe ko hono ʻohake ha kiʻi tama ke ne hoko ko ha tokotaha lahi fua fatongia.

9 ʻI hono akonakiʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ʻi he ʻofá, ʻoku ongoʻi malu ai ʻa e fānaú. ʻOku nau ʻiloʻi ai ko e tauʻatāiná ʻoku ʻi ai hono fakangatangata pea ko e meʻa kotoa pē ʻoku nau fai ʻi he moʻuí ʻoku ʻi ai hono ngaahi nunuʻa. Ko ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ke nau falala ki he poto ʻo Sihová te ne tokoniʻi kinautolu ʻi hono ʻohake ʻenau fānaú. Ko e ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo hono ʻohake ʻa e fānaú ʻoku kehekehe ʻo fakatuʻunga ʻi he feituʻu ʻoku nofo ai ha tokotaha, pea ʻoku hanganaki feliuliuaki ʻa e ngaahi fakakaukau ko ení. Kae kehe, ko e ngaahi mātuʻa ʻoku nau fanongo ki he ʻOtuá ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke nau fakamahamahalo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku totonu ke nau faí pe falala ki he taukei pe fakakaukau ʻa e tangatá.

10 ʻE lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Noá. ʻI hono tala ange ʻe Sihova ke ne langa ʻa e ʻaʻaké, naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Noa ʻa e founga ke fai ai iá. Naʻe pau ke ne falala kia Sihova, pea ʻoku tau lau naʻá ne “fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá,” pe ko e meʻa tofu pē naʻe tala ange ʻe Sihová. (Sēn. 6:22) Ko e hā ʻa e olá? Naʻe fakahaofi ʻe he ʻaʻaké ʻa e moʻui ʻa Noa mo hono fāmilí! Ko ha mātuʻa tauhi fānau lavameʻa foki ʻa Noa. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻá ne falala ki he poto ʻo e ʻOtuá. Naʻe akoʻi lelei ʻe Noa ʻa ʻene fānaú pea naʻá ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kinautolu, ʻa ia naʻe ʻikai ke faingofua ʻi he taimi fulikivanu ko ia ki muʻa ʻi he Lōmakí.​—Sēn. 6:5.

11. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ngāue mālohi ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi hono akoʻi ʻenau fānaú?

11 Kapau ko ha mātuʻa tauhi fānau koe, ʻe lava fēfē ke ke “fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá”? Fanongo kia Sihova. Tuku ke ne tokoniʻi koe ʻi hono ʻohake hoʻo fānaú. Ngāueʻaki ʻa e akonaki mei heʻene Folofolá mo ʻene kautahá. Ki mui ai, ʻoku ngalingali ʻe fakamālō atu ʻa hoʻo fānaú ʻi hoʻo fai peheé! Naʻe tohi ʻe ha tokoua: “ʻOku ou fonu ʻi he houngaʻia ki he founga naʻe ʻohake ai au ʻe heʻeku ongo mātuʻá. Naʻá na fai hona lelei tahá ke aʻu ki hoku lotó.” ʻOkú ne pehē ko ʻene ongo mātuʻá naʻá na tokoniʻi ia ke ne ʻunuʻunu ofi kia Sihova. Ko e moʻoni, naʻa mo hono fai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau malavá ʻi hono akoʻi ʻenau kiʻi tamá, ʻe kei liʻaki pē nai ʻe he kiʻi tamá ʻa Sihova. Ka ko ha mātuʻa kuó ne feingaʻaki hono lelei tahá ʻe lava ke ne maʻu ha konisēnisi lelei pea ʻe lava ke ne ʻamanaki ʻe toe foki mai ʻa ʻene kiʻi tamá ʻi ha ʻaho kia Sihova.

12, 13. (a) Kapau ʻoku tuʻusi ha kiʻi tama, ʻoku anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he ngaahi mātuʻá ʻoku nau talangofua ki he ʻOtuá? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e maʻu ʻaonga ʻa e fāmili ʻe taha mei he talangofua ʻa e ongo mātuʻá kia Sihová?

12 Ki he mātuʻa ʻe niʻihi, ko e taha ʻo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa taha ʻo e talangofuá ʻoku hoko ia ʻi he taimi ʻoku tuʻusi ai ha kiʻi tama. Ko ha tuofefine naʻe mavahe mei ʻapi ʻa ʻene taʻahine naʻe tuʻusí ʻokú ne fakahaaʻi: “Naʻá ku fakasio ha ngaahi matāmama ʻi heʻetau ʻū tohí koeʻuhi ke u lava ai ʻo fakamoleki ha taimi mo ʻeku taʻahiné pea mo hoku mokopuna fefiné.” Ka naʻe tokoniʻi anga-ʻofa ia ʻe hono husepānití ke ne mahinoʻi ʻoku ʻikai ke kei fakafatongiaʻi kinaua ki hono tauhi ʻa ʻena taʻahiné pea naʻe fiemaʻu ke na mateaki kia Sihova.

13 ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻe toe fakafoki mai ʻa ʻena taʻahiné. ʻOku pehē ʻe he faʻeé: “ʻI he taimi ní ʻokú ne tā mai pe ʻomai ha pōpoaki kiate au ʻi he meimei ʻaho kotoa pē! Pea ʻokú ne fakaʻapaʻapa lahi kiate au mo hoku husepānití koeʻuhí ʻokú ne ʻiloʻi naʻá ma talangofua ki he ʻOtuá. ʻOku mau maʻu ha vahaʻangatae lelei ʻaupito.” Kapau kuo tuʻusi ho fohá pe ʻofefiné, te ke “falala kia Sihova ʻaki ho lotó kotoa”? Te ke fakahaaʻi kiate Ia ʻoku ʻikai te ke “falala ki hoʻo mahino pē ʻaʻaú”? (Pal. 3:5, 6) Manatuʻi, ko e akonaki ʻa Sihová ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa hono potó mo e lahi ʻo ʻene ʻofa ʻiate kitautolú. ʻOua ʻaupito naʻa ngalo naʻá ne foaki mai ʻa hono ʻAló maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pea ʻoku kau ai ho fohá pe ʻofefiné. ʻOku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa ʻa e moʻui taʻengatá. (Lau ʻa e 2 Pita 3:9.) Ko ia ai ngaahi mātuʻa, hokohoko atu ʻa e falala ko e akonaki mo e tataki ʻa Sihová ʻoku totonu, neongo kapau ʻoku fakamamahi ʻa e hoko ʻo talangofuá. Fanongo ki he akonaki ʻa e ʻOtuá, pea ʻoua ʻe fakafetau ki ai.

ʻI HE FAKATAHAʻANGÁ

14. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei he fakahinohino ʻa Sihova ʻoku ʻomai ʻe he “tamaioʻeiki anga-tonú”?

14 Naʻe talaʻofa ʻa Sihova te ne tokangaʻi, maluʻi, mo akoʻi ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻOkú ne fai pehē ʻi he ngaahi founga kehekehe. Ko e fakatātaá, naʻá ne fakanofo ʻa hono ʻAló ke ne tokangaʻi ʻa e fakatahaʻangá, pea naʻe vaheʻi ʻe Sīsū ki he “tamaioʻeiki anga-tonú” ke ne tokonaki mai ʻa e meʻakai fakalaumālie ke tokoniʻi kitautolu ke tau hanganaki faitōnunga. (Luke 12:42) Ko e “tamaioʻeiki” ko iá ʻokú ne ʻomai ʻa e fakahinohino, pe akonaki mahuʻinga. Ngalingali ʻoku lava ke ke fakakaukau ki he ngaahi taimi naʻe tokoniʻi ai koe ʻe ha malanga naʻá ke fanongo ai pe ko ha kupu naʻá ke lau ʻi he taha ʻo ʻetau ʻū makasiní ke liliu ʻa e anga hoʻo fakakaukaú pe tōʻongá. ʻE lava ke ke fiefia ʻi hoʻo fai ʻa e ngaahi liliu ko iá, koeʻuhí ʻoku ʻuhinga iá ʻokú ke fakaʻatā ʻa Sihova ke ne akonakiʻi koe.​—Pal. 2:1-5.

15, 16. (a) ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he ngāue ʻa e kau mātuʻá? (e) ʻE lava fēfē ke tau ʻai ke toe fakafiefia ange ki he kau mātuʻá ʻa ʻenau ngāué?

15 ʻOku toe tokonaki mai ʻe Kalaisi ʻa e kau mātuʻa ke nau tokangaʻi anga-ʻofa ʻa e fakatahaʻangá. ʻOku ui ʻe he Tohi Tapú ʻa e fanga tokoua ko ení ko e “ngaahi meʻaʻofa ko e kau tangata.” (ʻEf. 4:8, 11-13) ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he ngāue ʻa e kau mātuʻá? ʻE lava ke tau faʻifaʻitaki ki heʻenau tuí mo e faʻifaʻitakiʻanga leleí, pea ʻe lava ke tau muimui ʻi he akonaki ʻoku nau ʻomai mei he Tohi Tapú. (Lau ʻa e Hepelū 13:7, 17.) ʻOku ʻofa ʻa e kau mātuʻá ʻiate kitautolu pea ʻoku nau loto ke tau ʻunuʻunu ke ofi ange ki he ʻOtuá. Kapau ʻoku nau fakatokangaʻi ʻoku tau liʻaki ʻa e ngaahi fakatahá pe mole ʻetau faivelengá, te nau feinga vave ke tokoniʻi kitautolu. Te nau fanongo mai kiate kitautolu pea fai leva ha fakalototoʻa anga-ʻofa mo e akonaki fakapotopoto mei he Tohi Tapú. ʻOkú ke vakai ki heʻenau tokoní ko e fakamoʻoni ia ʻo e ʻofa ʻa Sihova ʻiate koé?

16 Manatuʻi heʻikai nai faingofua ki he kau mātuʻá ke nau ʻomai ʻa e akonakí. ʻOkú ke pehē naʻe fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e palōfita ko Nētané ʻi he pau ke ne lea kia Tuʻi Tēvita hili ʻa e feinga ʻa e tuʻí ke fufū ʻene angahala mamafá? (2 Sām. 12:1-14) Naʻe fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi he pau ke ne akonakiʻi ʻa Pita, ko e taha ʻo e kau ʻapositolo ʻe toko 12, ʻi heʻene fakafeangai lelei ange ki he kau Kalisitiane Siú ʻi he faʻahinga naʻe ʻikai ko e kau Siú? Naʻe fiemaʻu ʻa e loto-toʻa kia Paula ke ne fai ʻa e meʻa ko iá. (Kal. 2:11-14) Ko ia ʻe lava fēfē ke ke ʻai ke faingofua ange ki he kau mātuʻá ke nau ʻoatu ha akonaki? Hoko ʻo anga-fakatōkilalo, houngaʻia, pea fotungofua. Sio ki heʻenau tokoní ko e fakamoʻoni ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Te ke maʻu ʻaonga mei ai, pea ʻe fiefia ʻa e kau mātuʻá ʻi heʻenau fai ʻa ʻenau ngāué.

17. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he kau mātuʻá ha tuofefine ʻe taha?

17 ʻOku pehē ʻe ha tuofefine ʻe taha ko e ngaahi meʻa naʻe hoko kiate ia ʻi he kuohilí naʻe ʻai ai ke faingataʻa kiate ia ke ne ʻofa kia Sihova, pea naʻá ne hoko ai ʻo loto-mafasia lahi. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku ʻiloʻi naʻe pau ke u talanoa mo e kau mātuʻá. Naʻe ʻikai te nau ngāhiʻi pe fakaangaʻi au, ka naʻa nau fakalototoʻaʻi mo fakaivimālohiʻi au. ʻI he tuku ʻa e fakataha kotoa pē ʻa e fakatahaʻangá, tatau ai pē pe naʻa nau femoʻuekina, naʻe haʻu ha taha ʻo kinautolu ʻo ʻeke mai pe ʻoku ou fēfē. Koeʻuhi ko hoku kuohilí, naʻá ku ʻiloʻi naʻe faingataʻa ke u ongoʻi ʻoku ou taau mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Kae kehe, kuo toutou ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e fakatahaʻangá mo e kau mātuʻá ke nau fakapapauʻi mai ʻa ʻene ʻofa kiate aú. ʻOku ou lotu ke ʻoua ʻaupito naʻá ku tuku ange Ia.”

KO E HĀ ʻOKU KOVI ANGE ʻI HA MAMAHI PĒ KO E TUPU MEI HE AKONAKÍ?

18, 19. Ko e hā ʻoku toe kovi ange ʻi ha mamahi pē ko e tupu mei he akonakí? ʻOmai ha fakatātā.

18 ʻOku fakamamahi nai ʻa e akonakí, ka ko e ngaahi ola ʻo hono talitekeʻi ʻa e akonaki ʻa e ʻOtuá ʻoku toe fakamamahi ange ia. (Hep. 12:11) ʻE lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa Keini mo Tuʻi Setekaiá. ʻI he vakai mai ʻa e ʻOtuá naʻe fehiʻa ʻa Keini ʻi hono tehiná peá ne loto ke tāmateʻi iá, naʻá ne fai ha fakatokanga kia Keini: “Ko e hā ʻokú ke ʻita lahi ai mo loto-mamahí? Kapau te ke tafoki ʻo failelei, ʻikai te ke toe maʻu ai ʻa e hōifuá? Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te ke tafoki ʻo failelei, ʻoku toitoi mai ʻa angahala ʻi he matapaá, pea ko ʻene holí ke pule kiate koe; ka te ke lava ʻo puleʻi ia?” (Sēn. 4:6, 7) Naʻe talitekeʻi ʻe Keini ʻa e akonaki ʻa Sihová, ʻo ne fakapoongi ʻa hono tehiná, peá ne tofanga ai ʻi he ngaahi nunuʻa fakalilifu ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. (Sēn. 4:11, 12) Kapau naʻe fanongo ʻa Keini ki he ʻOtuá, naʻe ʻikai te ne mei hokosia ha mamahi lahi pehē.

19 Ko Setekaiá ko ha tuʻi vaivai mo fulikivanu ia. ʻI heʻene pulé, naʻe ʻi ha tuʻunga kovi ai ʻa e kakai ʻo Selusalemá. Naʻe toutou fakatokanga kia Setekaia ʻa e palōfita ko Selemaiá ʻoku fiemaʻu ke ne liliu. Ka naʻe talitekeʻi ʻe he tuʻí ʻa e akonaki ʻa Sihová, pea naʻe fakamamahi ʻa e ngaahi olá. (Sel. 52:8-11) ʻOku ʻikai fiemaʻu ʻe Sihova ke tau tofanga ʻi ha mamahi pehē ʻoku ʻikai fiemaʻu!​—Lau ʻa e ʻAisea 48:17, 18.

20. Ko e hā ʻe hoko ki he faʻahinga ʻoku nau tali ʻa e akonaki ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻoku nau talitekeʻi iá?

20 ʻI he ʻahó ni, ʻoku fakakataʻaki ai ʻe he tokolahi ʻi he māmaní ʻa e akonaki ʻa e ʻOtuá pea tukunoaʻi ia. Ka kuo vavé ni ke tofanga ʻi he ngaahi nunuʻa fakamamahi ha taha pē ʻokú ne talitekeʻi ʻa e akonaki ʻa e ʻOtuá. (Pal. 1:24-31) Ko ia tau ‘fanongo ki he akonakí pea hoko ai ʻo poto.’ Hangē ko ia ʻoku leaʻaki ʻi he Palōveepi 4:13, “piki maʻu ki he akonakí; ʻoua naʻá ke tuku ange ia. Maluʻi ia, he ko ho moʻuiʻangá ia.”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share