Faʻifaʻitaki kia Sihova—Ko ha ʻOtua ʻOkú Ne ʻOmai ʻa e Fakalototoʻa
“Ke fakafetaʻia ʻa e ʻOtua . . . ʻokú ne fakalototoʻaʻi kitautolu ʻi he kotoa ʻo hotau ngaahi ʻahiʻahí.”—2 KOL. 1:3, 4, fakamatala ʻi lalo.
1. ʻI he angatuʻu ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻe anga-fēfē hono ʻomai ʻe Sihova ʻa e fakalototoʻa mo e ʻamanaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá?
KO Sihová ko ha ʻOtua ʻokú ne ʻomai ʻa e fakalototoʻa. Kuó ne fai eni talu pē mei he faiangahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá pea nau hoko ʻo taʻehaohaoá. Ko hono moʻoní, ʻi he hili pē ʻa e angatuʻu ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he ʻOtuá, naʻá Ne ʻomai ha kikite ʻa ia ʻi hono mahinoʻí pē, ʻe ʻomai ai ʻa e fakalototoʻa mo e ʻamanaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia ʻe fanauʻi ʻi he kahaʻú. Ko e kikité ni ʻoku ʻi he Sēnesi 3:15 pea mo e talaʻofa ko Sētane ko e Tēvoló mo e kotoa ʻo ʻene ngaahi ngāue koví ʻe fakaʻauha.—1 Sio. 3:8; Fkh. 12:9.
FAKALOTOTOʻAʻI ʻE SIHOVA ʻENE KAU SEVĀNITI HE KUOHILÍ
2. Naʻe anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ʻe Sihova ʻa Noá?
2 Fakakaukau atu ki hono fakalototoʻaʻi ʻe Sihova ʻene sevāniti ko Noá. Ko e kakai naʻe moʻui lolotonga hono taimí naʻa nau anga-fakamālohi mo ʻulungaanga taʻetaau, pea ko Noa pē mo hono fāmilí naʻa nau lotu kia Sihová. Naʻe mei lava ke hoko ai ʻa Noa ʻo loto-siʻi. (Sēn. 6:4, 5, 11; Sute 6) Ka naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Noa ʻa e loto-toʻa naʻá ne fiemaʻu ke kei hokohoko atu ai ʻene lotu kiate Ia mo fai ʻa e meʻa totonú. (Sēn. 6:9) Naʻe tala ʻe Sihova kia Noa te Ne fakaʻauha ʻa e māmani fulikivanu ko iá, pea naʻá Ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe pau ke fai ʻe Noa koeʻuhi ke lava ʻo hao ai ʻa hono fāmilí. (Sēn. 6:13-18) Ko Sihová ko ha ʻOtua ia ʻo e fakalototoʻa kia Noa.
3. Naʻe anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ʻe Sihova ʻa Siosiuá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
3 Ki mui ai, naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene sevāniti ko Siosiuá, ʻa ia naʻe ʻi muʻa ʻiate ia ha fuʻu ngāue kāfakafa. Naʻe pau ke ne taki ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ki he Fonua ʻo e Talaʻofá pea ikunaʻi ʻa e ngaahi kau tau mālohi ʻa e ngaahi puleʻanga naʻe nofo aí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova naʻe maʻu ʻe Siosiua ʻa e ʻuhinga ke ilifia, ko ia naʻá Ne tala kia Mōsese: “Fakanofo ʻa Siosiua pea fakalototoʻaʻi ia mo fakaivimālohiʻi ia, koeʻuhí ko ia ʻa e tokotaha ʻa ia ʻe kolosi ʻo muʻomuʻa ʻi he kakaí ni pea ko ia ʻa e tokotaha te ne ʻai kinautolu ke nau maʻu ʻa e fonua te ke sio ki aí.” (Teu. 3:28) Hili iá naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sihova tonu ʻa Siosiua, ʻi heʻene pehē: “ʻIkai kuó u tuʻutuʻuni kiate koe? Ke ke loto-toʻa peá ke tuʻu mālohi. ʻOua naʻá ke manavahē pe ilifia, he ko Sihova ko ho ʻOtuá ʻe ʻiate koe ʻi ha feituʻu pē te ke ʻalu ki ai.” (Sios. 1:1, 9) ʻOkú ke pehē naʻe ʻai ʻe he ngaahi leá ni ʻa Siosiua ke ne ongoʻi fēfē?
4, 5. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi he kuohilí? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ʻe Sihova ʻa hono ʻAló?
4 Naʻe toe fakalototoʻaʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi he tuʻunga ko ha kulupu. Ko e fakatātaá, naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova ʻe fiemaʻu ʻe he kau Siú ha fakalototoʻa ʻi heʻenau nofo pōpula ʻi Pāpiloné, pea naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ha kikite fakalototoʻa, ʻo pehē: “ʻOua ʻe ilifia, he ʻoku ou kau mo koe. ʻOua ʻe loto-moʻua, he ko au ʻa ho ʻOtuá. Te u fakaivimālohiʻi koe, ʻio, te u tokoniʻi koe, te u piki maʻu kiate koe ʻaki ʻa hoku nima toʻomataʻu ʻo e māʻoniʻoní.” (ʻAi. 41:10) Ki mui ai, naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sihova ʻa e muʻaki kau Kalisitiané, pea ʻokú ne fakalototoʻaʻi kitautolu ʻi he founga tatau.—Lau ʻa e 2 Kolinitō 1:3, 4.
5 Naʻe toe ʻoange ʻe Sihova ha fakalototoʻa ki hono ʻAló. Hili ʻa e papitaiso ʻa Sīsuú, naʻá ne fanongo ki ha leʻo mei he langí ʻoku pehē mai: “Ko hoku ʻAló eni, ʻa e ʻofeiná, ʻa ia kuó u hōifua aí.” (Māt. 3:17) ʻE lava ke ke sioloto atu ki he fakalototoʻa lahi ʻa e ngaahi leá ni kia Sīsū lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní?
FAKALOTOTOʻAʻI ʻE SĪSŪ ʻA E NIʻIHI KEHÉ
6. ʻE lava fēfē ke fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he talanoa fakatātā ʻa Sīsū ki he ngaahi talēnití?
6 Naʻe faʻifaʻitaki ʻa Sīsū ki heʻene Tamaí ʻaki ʻene fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau faitōnunga. Naʻá ne fai pehē ʻi he talanoa fakatātā ki he ngaahi talēnití, ʻa ia naʻá ne pehē ai naʻe tala ʻe he ʻeikí ki he tamaioʻeiki faitōnunga taki taha: “Mālō e ngāue, tamaioʻeiki lelei mo faitōnunga! Naʻá ke faitōnunga ʻi ha ngaahi meʻa siʻi. Te u fakanofo koe ke ke tokangaʻi ha ngaahi meʻa lahi. Hū koe ki he fiefiaʻanga ʻa ho ʻeikí.” (Māt. 25:21, 23) Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he ngaahi leá ni ʻa ʻene kau ākongá ke nau hanganaki tauhi faitōnunga kia Sihova!
7. Naʻe anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ʻapositoló, tautefito kia Pita?
7 Neongo naʻe faʻa fakafekiki ʻa e kau ʻapositoló pe ko hai naʻe lahi tahá, naʻe anga-kātaki maʻu pē ʻa Sīsū kiate kinautolu. Naʻá ne fakalototoʻaʻi kinautolu ke nau anga-fakatōkilalo pea ke nau tauhi ki he niʻihi kehé, kae ʻikai fiemaʻu ke tauhi kinautolu ʻe he niʻihi kehé. (Luke 22:24-26) Naʻe fai ʻe Pita ʻi he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi fehālaaki peá ne fakalotomamahiʻi ʻa Sīsū. (Māt. 16:21-23; 26:31-35, 75) Ka naʻe ʻikai ʻaupito ke siʻaki ʻe Sīsū ʻa Pita. ʻI hono kehé, naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa Pita pea aʻu ʻo ne ʻoange kiate ia ha ngāue ko hono fakaivimālohiʻi ʻa e niʻihi kehé.—Sione 21:16.
FAKALOTOTOʻA ʻI HE KUONGA MUʻÁ
8. Naʻe anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ʻe Hesekaia ʻa e kau ʻeikitaú mo e kakai ʻo Siutá?
8 Naʻa mo e ki muʻa ke nau maʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ke muimui ki aí, naʻe ʻiloʻi ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová naʻe fiemaʻu ke nau fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé. Fakakaukau atu kia Hesekaia. ʻI he teu ke ʻohofi ʻe he kau ʻAsīliá ʻa Selusalemá, naʻá ne fakatahatahaʻi mai ʻa e kau ʻeikitaú mo e kakaí ke fakalototoʻaʻi kinautolu pea ‘naʻe fakaivimālohiʻi kinautolu ʻe heʻene ngaahi leá.’—Lau ʻa e 2 Kalonikali 32:6-8.
9. Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Siope fekauʻaki mo hono fai ʻa e fakalototoʻá?
9 ʻE toe lava foki ke tau ako fekauʻaki mo hono fai ʻa e fakalototoʻá meia Siope. Neongo naʻá ne fiemaʻu tonu ha fakalototoʻa, naʻá ne akoʻi ʻa e niʻihi kehé ki he founga ke hoko ai ʻo fakalototoʻa. Naʻe tala ʻe Siope ki he kau tangata naʻa nau omi ke fakafiemālie kiate iá kapau te ne feinga ke fakafiemālieʻi kinautolu, te ne leaʻaki ha ngaahi meʻa ke fakaivimālohiʻi kinautolu pea ʻai ke nau ongoʻi lelei ange, ʻo ʻikai ko e ngaahi meʻa te ne ʻai kinautolu ke nau mamahi. (Siope 16:1-5) Ka naʻe faifai pē ʻo maʻu ʻe Siope ha fakalototoʻa meia ʻIlaiū pea meia Sihova tonu.—Siope 33:24, 25; 36:1, 11; 42:7, 10.
10, 11. (a) Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ʻe he ʻofefine ʻo Sēfitá ha fakalototoʻá? (e) Ko hai ʻe lava ke tau fakalototoʻaʻi he ʻaho ní?
10 Naʻe fiemaʻu foki ʻe he ʻofefine ʻo Sēfitá ha fakalototoʻa. Ko ʻene tamaí, ʻa e fakamaau ko Sēfitá, naʻe teu ke ne tau mo e kau ʻĀmoní. Naʻá ne palōmesi kapau ʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova ke ne ikuna ʻi he taú, ko e ʻuluaki tokotaha ʻe fakafetaulaki kiate ia ʻi heʻene foki ki ʻapí te ne ʻalu ʻo tauhi kia Sihova ʻi he tāpanekalé. Naʻe ikuna ʻa ʻIsileli ʻi he taú, pea ko e ʻuluaki tokotaha naʻe haʻu ke fakafetaulaki kia Sēfitá ko hono ʻofefiné, ʻa ia naʻe toko taha pē. Naʻe loto-mamahi ʻa Sēfita. Ka naʻá ne fai ki heʻene palōmesí pea fekauʻi ʻa hono ʻofefiné ke ne ngāue ʻi he tāpanekalé ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.—Fkm. 11:30-35.
11 Neongo naʻe faingataʻa ʻa e meʻá ni kia Sēfita, ʻoku pau pē naʻe toe faingataʻa ange ia ki hono ʻofefiné. Kae kehe, naʻá ne loto-lelei ke ne fai ʻa e meʻa naʻe palōmesi ki ai ʻa ʻene tamaí. (Fkm. 11:36, 37) Naʻe ʻuhinga ení heʻikai ʻaupito ke ne mali pe maʻu fānau. ʻE ngata ʻa e laine fakafāmilí. Naʻá ne fiemaʻu ha fakafiemālie mo e fakalototoʻa lahi. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe hoko ia ko ha tōʻonga ʻi ʻIsileli: ʻI he taʻu ki he taʻu, naʻe ʻalu ai ʻa e kau finemui ʻo ʻIsilelí ke fai ha fakaongoongolelei ki he ʻofefine ʻo Sēfita ko e tangata Kiliatí ʻi he ʻaho ʻe fā he taʻu.” (Fkm. 11:39, 40) ʻOku ʻai ʻe he ʻofefine ʻo Sēfitá ke tau fakakaukau atu ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻahó ni ʻoku nau nofo taʻemali ai pē koeʻuhi ke nau lava ʻo fai ʻa e meʻa lahi ange maʻa Sihova. ʻE lava ke tau fakaongoongoleleiʻi mo fakalototoʻaʻi kinautolu?—1 Kol. 7:32-35.
FAKALOTOTOʻAʻI ʻE HE KAU ʻAPOSITOLÓ HONAU FANGA TOKOUÁ
12, 13. Naʻe anga-fēfē hono hanga ʻe Pita ʻo ‘fakaivimālohiʻi hono fanga tokouá’?
12 ʻI he pō ki muʻa ke pekia ʻa Sīsuú, naʻá ne tala ki he ʻapositolo ko Pitá: “ʻE Saimone, ʻe Saimone, vakai, kuo kouna ʻe Sētane ke sivi ʻa kimoutolu hono kotoa ʻo hangē ha uité. Ka kuó u fai ha hū tōtōaki maʻau ke ʻoua naʻa ʻosi hoʻo tuí; pea ko koe, ʻi hoʻo fokí mai pē, fakaivimālohiʻi ho fanga tokouá.”—Luke 22:31, 32.
Ko e tohi ʻa e kau ʻapositoló naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, pea ʻoku nau kei fakalototoʻaʻi pē kitautolu ʻi he ʻaho ní (Sio ki he palakalafi 12-17)
13 Ko Pita ʻa e taha ʻo e faʻahinga naʻa nau takimuʻa ʻi he muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané. (Kal. 2:9) Naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa e fanga tokouá ʻaki ʻene ngaahi ngāue loto-toʻa ʻi he taimi ʻo e Penitekosí pea mo e hili iá. Hili ʻene ngāue ʻi he ngaahi taʻu lahi, naʻá ne tohi ki he fanga tokouá: “Kuó u tohi atu ai kiate kimoutolu ʻi ha ngaahi foʻi lea siʻi pē koeʻuhí ke fakalototoʻaʻi kimoutolu pea ke ʻoatu ha fakamoʻoni fakamātoato ko e ʻofa maʻataʻatā moʻoni eni ʻa e ʻOtuá. Tuʻu maʻu ai.” (1 Pita 5:12) Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he ngaahi tohi ʻa Pitá ʻa e kau Kalisitiane ʻi hono taimí. Pea ʻoku nau kei fakalototoʻaʻi pē kitautolu ʻi he ʻahó ni ʻi heʻetau tatali ke fakahoko kakato ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová.—2 Pita 3:13.
14, 15. ʻOku anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he ngaahi tohi ʻi he Tohi Tapú naʻe hiki ʻe he ʻapositolo ko Sioné?
14 Ko e ʻapositolo ko Sioné ko ha toe tokotaha foki ia naʻe takimuʻa ʻi he muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻá ne hiki ha fakamatala Kōsipeli fakalotomāfana fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú. Ko e tohi ko eni ʻi he Tohi Tapú kuó ne fakalototoʻaʻi ʻa e kau Kalisitiané ʻi he taʻu ʻe lauingeau pea ʻoku hokohoko atu ʻene fakalototoʻaʻi kitautolu he ʻaho ní. Ko e fakatātaá, ko e fakamatala pē ʻa Sioné ʻoku tau lau ai ʻa e lea ʻa Sīsū ʻo pehē ko e ʻofá ʻa e ʻulungaanga ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻene kau ākonga moʻoní.—Lau ʻa e Sione 13:34, 35.
15 Ko e tohi ʻe tolu naʻe hiki ʻe Sioné ʻoku toe ʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga. ʻI he taimi ʻoku tau ongoʻi loto-siʻi ai koeʻuhi ko ʻetau ngaahi fehālaakí, ʻoku tau fiemālie ʻi hono lau ai ko e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú ʻokú ne “fakamaʻa kitautolu mei he ngaahi angahalá kotoa.” (1 Sio. 1:7) Pea kapau ʻoku tau hanganaki ongoʻi halaia, ʻe fakafiemālieʻi kitautolu ʻi heʻetau lau “ʻoku lahi ange ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó.” (1 Sio. 3:20) Ko Sione pē ʻa e tokotaha-tohi Tohi Tapu naʻá ne hiki “ko e ʻOtuá ko e ʻofa.” (1 Sio. 4:8, 16) Ko ʻene tohi hono uá mo hono tolú ʻoku fakaongoongoleleiʻi ai ʻa e kau Kalisitiane ʻoku nau hanganaki “ʻaʻeva . . . ʻi he moʻoní.”—2 Sio. 4; 3 Sio. 3, 4.
16, 17. Naʻe anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e muʻaki kau Kalisitiané?
16 Ko e ʻapositolo ko Paulá ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ia ʻo e tokotaha naʻá ne fai ʻa e fakalototoʻa ki hono fanga tokouá. Taimi nounou mei he pekia ʻa Sīsuú, ko e tokolahi taha ʻo e kau ʻapositoló naʻa nau nofo ʻi Selusalema, ʻa e feituʻu naʻe ʻi ai ʻa e kulupu pulé. (Ngā. 8:14; 15:2) Ko e kau Kalisitiane ʻi Siuteá naʻa nau malanga fekauʻaki mo Kalaisi ki he kakai naʻa nau ʻosi tui ki he ʻOtua pē ʻe taha. Ka naʻe fekauʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa Paula ke ne malanga ki he kau Kalisí, kau Lomá, mo e niʻihi kehe naʻa nau lotu ki he ngaahi ʻotua tokolahi.—Kal. 2:7-9; 1 Tīm. 2:7.
17 Naʻe fononga ʻa Paula ʻi he feituʻu ʻoku ui he taimí ni ko Toaké, pea pehē ki Kalisi pea mo ʻĪtali. Naʻá ne malanga ki he faʻahinga ʻikai ko e kau Siu naʻe nofo ʻi he ngaahi feituʻu ko iá, pea naʻá ne fokotuʻu ai ha ngaahi fakatahaʻanga Kalisitiane. Naʻe ʻikai ke faingofua ʻa e moʻuí ki he kau Kalisitiane foʻoú. Naʻe fakatangaʻi kinautolu ʻe honau kau tangataʻifonuá tonu, ko ia naʻa nau fiemaʻu ha fakalototoʻa. (1 Tes. 2:14) ʻI he taʻu 50 nai, naʻe fai ai ʻe Paula ha tohi fakalototoʻa ki he fakatahaʻanga foʻou ʻi Tesalonaiká. Naʻá ne pehē: “ʻOku mau fakamālō maʻu pē ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku mau lave ai kiate kimoutolu kotoa ʻi heʻemau ngaahi lotú, he ʻoku hokohoko atu pē ʻemau manatuʻi hoʻomou ngāue faitōnungá, hoʻomou fakaongosia ʻofá, pea mo hoʻomou kātaki.” (1 Tes. 1:2, 3) Naʻá ne kole foki ai kiate kinautolu ke nau fefakaivimālohiʻaki peá ne tohi: “Mou hanganaki fefakalototoʻaʻaki mo felangahakeʻaki.”—1 Tes. 5:11.
FAI ʻE HE KULUPU PULÉ ʻA E FAKALOTOTOʻA
18. Naʻe anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ʻe he kulupu pule ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa Filipé?
18 ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa e kulupu pulé ke ne fakalototoʻaʻi ʻa e kau Kalisitiané kotoa, ʻo kau ai ʻa e faʻahinga naʻe takimuʻa ʻi he ngaahi fakatahaʻangá. ʻI he malanga ʻa Filipe fekauʻaki mo Kalaisi ki he kau Samēliá, naʻe poupou kiate ia ʻa e kulupu pulé. Naʻa nau fekauʻi atu ʻa e toko ua ʻo honau kau mēmipá, ʻa Pita mo Sione, ke na lotu maʻá e kau Kalisitiane foʻoú ke nau maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní. (Ngā. 8:5, 14-17) Ko Filipe mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine foʻou ko iá naʻa nau mātuʻaki loto-toʻa ʻi he poupou naʻa nau maʻu mei he kulupu pulé!
19. Naʻe fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ʻi heʻenau lau ʻa e tohi mei he kulupu pulé?
19 Ki mui ai, naʻe fiemaʻu ke fai ʻe he kulupu pulé ha fili mahuʻinga. Naʻe pau nai ke kamu ʻa e kau Kalisitiane ʻikai ko e Siú ʻo hangē ko e kau Siú fakatatau ki he Lao ʻa Mōsesé? (Ngā. 15:1, 2) Hili ʻa e lotu ʻa e kulupu pulé ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní mo nau fakaʻuhinga mei he Folofolá, naʻa nau fakapapauʻi ai naʻe ʻikai kei fiemaʻu ʻa e meʻá ni. Naʻa nau fai leva ha tohi ʻo fakamatalaʻi ai ʻa e meʻa naʻa nau fakapapauʻí pea fekauʻi atu ha fanga tokoua ke nau ʻave ia ki he ngaahi fakatahaʻangá. ʻI hono lau ʻe he kau Kalisitiané ʻa e tohi ko ení, “naʻa nau fiefia ʻi he fakalototoʻa kuo faí.”—Ngā. 15:27-32.
20. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ʻe he Kulupu Pule ʻi he ʻaho ní ʻa kitautolu kotoa? (e) Ko e hā ʻa e fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hono hokó?
20 ʻI he ʻahó ni, ʻoku fai ai ʻe he Kulupu Pule ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha fakalototoʻa ki he kau ngāue Pētelí, ki he kau sevāniti taimi-kakato makehe ʻi he malangá, pea kiate kitautolu hono kotoa. ʻI he hangē ko e fanga tokoua ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻoku tau fiefia ʻi he fakalototoʻa ʻoku faí! Pehē foki, ke fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga kuo nau mavahe mei he moʻoní ke nau foki maí, naʻe ʻomai ʻe he Kulupu Pulé ʻi he 2015 ʻa e polosiua Foki kia Sihova. Ka ko e fanga tokoua pē ʻoku nau takimuʻá ʻoku totonu ke nau fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé, pe ʻoku totonu kiate kitautolu hono kotoa ke tau fai pehē? Te tau lāulea ki he fehuʻi ko ení ʻi he kupu hono hokó.