LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w18 ʻAokosi p. 13-17
  • Fakapapauʻi ke ʻOua ʻe Tuku ke Tāupe Hoku Nimá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fakapapauʻi ke ʻOua ʻe Tuku ke Tāupe Hoku Nimá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO ʻEKU ONGO MĀTUʻÁ MO ʻEMAU FĀNAÚ
  • ANGA ʻO E KAMATA ʻEKU NGĀUE TAIMI-KAKATÓ
  • AKO HA NGAAHI LĒSONI
  • FAITAU ʻI QUEBEC
  • AKOʻI ʻA E FANGA TOKOUÁ ʻI HEʻENAU LEÁ
  • LANGA ʻI HE LEPUPILIKA ʻAFILIKA LOTOLOTÓ
  • NOFO MALÍ​—MO HA KAUNGĀMEʻA FAIVELENGA
  • NGĀUE LAHI ANGE ʻI HA NGAAHI FONUA ʻAFILIKA KEHE
  • Ko ha Fononga Fakakoloa ʻi he Ngāue ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Kuó Ma Ako mei Hotau Faiako Maʻongoʻongá ʻi he Kotoa ʻEma Moʻuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Ako mei he Ngaahi Faʻifaʻitakiʻanga Leleí Naʻe Taki Atu Ai Au ki he Tāpuaki Fakakoloa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • Ko e Ngaahi Fili Totonú Naʻe Iku Ia ki he Ngaahi Tāpuaki Tuʻuloa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
w18 ʻAokosi p. 13-17

TALANOA KI HE MOʻUÍ

Fakapapauʻi ke ʻOua ʻe Tuku ke Tāupe Hoku Nimá

Fakamatala fai ʻe Maxim Danyleyko

“TETI,” “PAPA,” “ʻANGIKOLO.” Ko e hingoa ia naʻe faʻa uiʻaki au ʻe he toʻutupu tokolahi ʻi he Pētelí. Pea ʻi hoku tuʻunga ko ha tokotaha taʻu 89, naʻá ku saiʻia ai. ʻOku ou vakai ki he lea ʻofa ko ení ko e konga ia ʻo hoku pale meia Sihova ʻi heʻeku ngāue kiate ia ʻi he taʻu ʻe 72 ʻi he ngāue taimi-kakató. Pea makatuʻunga ʻi heʻeku ngaahi hokosia ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻoku lava ke u fakapapauʻi mei hoku lotó ki he toʻutupu ko ení, ‘ʻE fakapaleʻi hoʻomou ngāué​—kapau heʻikai te mou tuku ke tāupe homou nimá.’​—2 Kal. 15:7, fakamatala ʻi lalo.

KO ʻEKU ONGO MĀTUʻÁ MO ʻEMAU FĀNAÚ

Maxim Danyleyko

Naʻe hiki ʻa ʻeku ongo mātuʻá mei ʻIukalaine ki Kānata. Naʻá na nofo ʻi he kolo ko Rossburn ʻi he vahefonua Manitoba. Naʻe fāʻeleʻi ʻe heʻeku faʻē ʻofá ʻa e tamaiki tangata ʻe toko 8 mo e tamaiki fefine ʻe toko 8, ʻo ʻikai ha māhanga​—ko au naʻe fika 14. Naʻe saiʻia ʻa ʻeku tamaí ʻi he Tohi Tapú pea naʻá ne lau mai ia kiate kimautolu ʻi he ngaahi pongipongi Sāpaté, ka naʻá ne vakai ki he lotú ko ha foʻi tānaki paʻanga pē pea naʻá ne faʻa ʻeke fakakata, “ʻOku ou fifili pe ko hai naʻá ne totongi ʻa Sīsū ʻi heʻene malangá mo e faiakó?”

Ko e toko valu ʻi heʻemau fānaú​—fanga tokoua ʻe toko fā mo e fanga tuofāfine ʻe toko fā—​naʻe faifai pē ʻo nau tali ʻa e moʻoní. Ko hoku tuofefine ko Rose naʻá ne tāimuʻa pē ʻo aʻu ki heʻene mate. ʻI hono ngaahi ʻaho fakaʻosí naʻá ne fakalototoʻaʻi ai ʻa e tokotaha kotoa ke tokanga ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻi heʻene pehē, “ʻOku ou loto ke sio kiate kimoutolu ʻi he māmani foʻoú.” Ko hoku tokoua lahi ko Ted naʻá ne ʻuluaki malangaʻi ʻa e afi ʻo helí. Naʻá ne malanga ʻi he letioó ʻi he pongipongi Sāpate kotoa pē, ʻo ne lea mālohi ki heʻene kau fanongó, ʻo tala kiate kinautolu ʻe tutu taʻengata ʻa e kau angahalá ʻi he afi taʻealatāmateʻi ʻo helí. Ka, ki mui ai, naʻá ne hoko ko ha sevāniti faitōnunga mo faivelenga ʻa Sihova.

ANGA ʻO E KAMATA ʻEKU NGĀUE TAIMI-KAKATÓ

ʻI heʻeku foki mai mei he akó ʻi he ʻaho ʻe taha ʻi Sune 1944, naʻá ku maʻu ai ha kiʻi tohi naʻe fakakaveinga ko e The Coming World Regenerationa ʻi he tēpile ʻi homau loki kaí. Naʻá ku lau ʻa e peesi ʻuluakí, hoko atu ki hono uá, pea naʻe ʻikai lava ke taʻofi ʻa ʻeku laú. ʻI he ʻosi ʻeku lau kotoa ʻa e kiʻi tohí, naʻe pau ʻeku fakakaukaú​—ʻoku ou loto ke tauhi kia Sihova ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú.

Naʻe anga-fēfē ʻa e aʻu mai ʻa e kiʻi tohí ki heʻemau tēpilé? Naʻe pehē ʻe hoku tokoua lahi ko Steve naʻe haʻu ki homau ʻapí ha ongo tangata “fakatau” tohi. “Naʻá ku fakatau mai ena,” ko ʻene tala maí ia, “he naʻe sēniti pē ʻe nima.” Naʻe toe foki mai ʻa e ongo tangatá ʻi he Sāpate hono hokó. Naʻá na tala mai ko kinauá ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova pea naʻá na ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke tali ha ngaahi fehuʻi ʻoku maʻu nai ʻe he kakaí. Naʻa mau saiʻia ai he naʻe tauhi hake kimautolu ʻe heʻemau ongo mātuʻá pea fiemaʻu ke mau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe toe tala mai ʻe he ongo tangatá ʻoku teu fai ha fakataha-lahi ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi Winnipeg, ko e kolo naʻe nofo ai ʻa hoku tuofefine ko Elsie. Naʻá ku fakapapauʻi ke maʻu ʻa e fakataha-lahí.

Naʻá ku ʻaka pasikala fakafuofua ki he maile ʻe 200 (kilomita ʻe 320) ki Winnipeg ka naʻá ku mālōlō ʻi heʻeku fonongá ʻi he kolo ko Kelwood, ʻa ia naʻe nofo ai ʻa e ongo Fakamoʻoni naʻá na ʻaʻahi mai ki homau ʻapí. Lolotonga ʻeku nofo aí, naʻá ku ʻalu ki ha fakataha peá u ʻiloʻi ai ʻa e meʻa ʻoku ui ko e fakatahaʻangá. Naʻá ku toe ʻiloʻi ai ko e tangata, fefine, mo e toʻutupu kotoa pē ʻoku totonu ke ne hoko ko ha faiako ʻi he fale ki he fale, ʻo hangē ko Sīsuú.

Naʻá ku fetaulaki ʻi Winnipeg mo hoku tokoua lahi ko Jack, ʻa ia naʻá ne fononga mai ki he fakataha-lahí mei he fakatokelau ʻo Ontario. ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻo e fakataha-lahí, naʻe fanongonongo ai ʻe ha tokoua ʻe fai ha papitaiso. Naʻá ku fakapapauʻi mo Jack ke ma papitaiso ʻi he fakataha-lahí. Naʻá ma fakatou fakapapauʻi ke kamata tāimuʻa ʻi he vave taha ʻe ala lavá ʻi he hili pē ʻema papitaisó. Naʻe kau ʻa Jack ʻi he ngāue taimi-kakató ʻi he ʻosi pē ʻa e fakataha-lahí. Naʻá ku taʻu 16 pea naʻe pau ke u foki ki he akó, ka naʻá ku hoko foki ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu ʻi he taʻu hono hokó.

AKO HA NGAAHI LĒSONI

Naʻá ku kamata ʻi he ngāue tāimuʻá mo Stan Nicolson ʻi Souris, ko ha kolo ʻi he vahefonua Manitoba. Naʻe vave ʻeku ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke faingofua maʻu pē ʻa e tāimuʻá. Naʻá ma ʻilo naʻe meimei ʻosi ʻema paʻangá, ka naʻá ma hokohoko atu pē. ʻI he taimi ʻe taha hili ʻema malanga ʻi he ʻahó kotoa, naʻá ma foki ki ʻapi mo e halaʻatā ha foʻi peni ʻe taha pea naʻá ma fuʻu fiekaia. He fakaʻohovale moʻoni ko ʻema maʻu ha fuʻu tangai meʻakai ʻi homa matapaá! Aʻu mai ki he ʻahó ni, ʻoku ʻikai te ma ʻiloʻi pe ko hai naʻá ne tuku ia aí. ʻI he efiafi ko iá, naʻá ma kai fakatuʻi. Ko ha pale moʻoni ia ʻo e ʻikai te ma tuku ke tāupe homa nimá! Ko hono moʻoní, ʻi he ʻosi ʻa e māhina ko iá, naʻá ku mamafa ange ʻi ha toe taimi ʻi heʻeku moʻuí.

ʻI ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe vaheʻi kimaua ki he kolo ko Gilbert Plains, ʻoku tuʻu ʻi he maile nai ʻe 150 (kilomita ʻe 240) ʻi he tokelau ʻo Souris. ʻI he ngaahi ʻaho ko iá, naʻe ʻi ai ha fuʻu saati ʻi he peletifōmú ʻi he fakatahaʻanga taki taha naʻe fakahaaʻi ai ʻa e ngāue fakamalanga ʻa e fakatahaʻangá ʻi he māhina ki he māhina. ʻI he holo ʻa e ngāué ʻi he māhina ʻe taha, naʻá ku fai ai ha malanga ki he fakatahaʻangá ʻo fakamamafaʻi ʻoku fiemaʻu ke ngāue lahi ange ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻI he tuku ʻa e fakatahá, naʻe lea mai ai ha tuofefine tāimuʻa taʻumotuʻa, ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻi he moʻoní ʻa hono husepānití, fakataha mo ʻene fakatō loʻimata, “naʻá ku feinga, ka naʻe ʻikai pē lava ke u fai ha meʻa lahi ange.” Naʻá ku tangi ai, peá u kole fakamolemole kiate ia.

Hangē ko ia ʻi hoku tuʻungá, ko e fanga tokoua longomoʻuí ʻoku lavangofua ke nau fai ha ngaahi fehālaaki hangē ko iá pea ongoʻi loto-mamahi pē ʻiate kinautolu tonu. Ka ko e meʻa kuó u hokosiá ʻi he ʻikai tuku ke tāupe ʻa e nimá, ko e lelei tahá ke ako ha lēsoni mei ha fehālaaki pea manatuʻi ʻa e lēsoni ko iá ʻi hoʻo hokohoko atú. Ko e ngāue faitōnunga lahi angé ʻe fakapaleʻi.

FAITAU ʻI QUEBEC

Ko ha monū ia ki he tokotaha taʻu 21 ko aú ke kau ki he kalasi hono 14 ʻo e Akoʻanga Kiliatí, ʻa ia naʻe maʻu ʻeku tohi fakamoʻoni akó ʻi Fepueli 1950! Ko e vahe fā nai ʻe taha ʻo hoku kaungāakó naʻe vaheʻi kinautolu ki he vahefonua lea faka-Falanisē ʻo Quebec, Kānata, ʻa ia naʻe fakatangaʻi lahi ai ʻa e lotu ʻa e Kau Fakamoʻoní. Naʻe vaheʻi au ki Val-d’Or, ko ha kolo ʻi ha fonua keli koula. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻa mau ō ai ʻo malanga ʻi ha kolo ofi mai ko Val-Senneville. Naʻe fakamanamanaʻi kimautolu ʻe he pātele ʻi he feituʻú ʻaki ha fakamālohi kapau heʻikai te mau mavahe mei he koló ʻi he taimi pē ko iá. Naʻe iku ʻa hono fakamanamanaʻi iá ki ha hopo ʻa ia ko au naʻá ku fai ʻa e talatalaakí. Naʻe moʻua ai ʻa e pātelé.b

Ko e meʻa ko ia naʻe hokó mo e ngaahi meʻa meimei tatau ko e konga ia ʻo e “Faitau ʻi Quebec.” Naʻe puleʻi ʻa e vahefonua Quebec ʻe he Siasi Katolika Lomá ʻi he taʻu ʻe 300 tupu. Ko e haʻa faifekaú mo ʻenau ngaahi faʻahi fakapolitikalé naʻa nau fakatangaʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe ʻikai ko ha taimi faingofua ia, pea naʻa mau tokosiʻi; ka naʻe ʻikai te mau tuku ke tāupe homau nimá. Naʻe tali loto-lelei ia ʻe he faʻahinga loto-totonu ʻi Quebec. Naʻá ku maʻu ʻa e monū ʻo e ako mo e faʻahinga tāutaha ʻa ia naʻa nau tali ʻa e moʻoní. Ko e taha ʻo ʻeku kau ako Tohi Tapú naʻe kau ki ha fāmili naʻe toko hongofulu. Naʻe kamata ke tauhi kia Sihova ʻa e fāmilí kotoa. Ko ʻenau faʻifaʻitakiʻanga loto-toʻá naʻe ueʻi ai ʻa e niʻihi ke nau mavahe mei he Siasi Katoliká. Naʻa mau hanganaki malanga, pea naʻe faifai pē ʻo mau ikunaʻi ʻa e faitaú!

AKOʻI ʻA E FANGA TOKOUÁ ʻI HEʻENAU LEÁ

ʻI he 1956, naʻe toe vaheʻi ai au ke u ngāue ʻi Haiti. Ko e tokolahi taha ʻo e kau misinale foʻou ʻi aí naʻa nau fāinga ke ako ʻa e lea faka-Falaniseé, ka naʻe fanongo ʻa e kakaí. Naʻe fakahaaʻi ʻe ha misinale ko Stanley Boggus, “Naʻa mau ʻohovale ʻi he fai ʻe he kakaí ʻa e meʻa kotoa naʻa nau malavá ke tokoniʻi kimautolu ʻi heʻemau leá.” ʻI he ʻuluaki taimí, naʻá ku maʻu ʻaonga koeʻuhi ko ʻeku ako ʻi Quebec ʻa e lea faka-Falaniseé. Ka naʻe vave ʻemau ʻiloʻi ko e tokolahi taha ʻo e fanga tokoua ʻi he feituʻú naʻa nau lea Kiliola faka-Haiti pē. Ko ia kapau naʻe fiemaʻu kiate kimautolu kau misinalé ke ola lelei ʻemau ngāué, naʻe pau ke mau ako ʻa e lea ʻa e feituʻú. Naʻa mau fai ia, pea naʻe fakapaleʻi ʻemau feingá.

Ke tokoniʻi lahi ange homau fanga tokouá, naʻe tali ʻe he Kulupu Pulé ke liliu ʻa e Taua Leʻo mo e ʻū tohi kehe ki he lea Kiliola faka-Haití. Naʻe vave ʻa e tokolahi ʻa e maʻu fakatahá ʻi he kotoa ʻo e fonuá. Naʻe toko 99 ʻa e kau malanga ʻi Haití ʻi he 1950, ka naʻe mahiki hake ʻa e tokolahi ko iá ki he kau malanga ʻe toko 800 tupu ʻi he 1960! ʻI he taimi ko iá, naʻe vaheʻi ke u ngāue ʻi he Pētelí. ʻI he 1961, ne u fiefia ai ke kau ʻi he faiako ʻi he Ako Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá. Naʻe malava ke mau akoʻi ha kau ʻovasia mo e kau tāimuʻa makehe ʻi he fakatahaʻangá ʻe toko 40. ʻI he fakataha-lahi ʻi Sanuali 1962, naʻa mau fakalototoʻaʻi ai ʻa e fanga tokoua taau ʻi he feituʻú ke fakalahi ʻenau ngāue fakafaifekaú, pea naʻe fakanofo ʻa e niʻihi ko e kau tāimuʻa makehe. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻene taimi tonu ení he naʻe maluʻaki mai ha fakafepaki.

ʻI he ʻaho 23 ʻo Sanuali, 1962, ʻi he hili pē ʻa e fakataha-lahí, naʻe puke ai au mo e misinale ko Andrew D’Amico ʻi he ʻōfisi vaʻá, pea naʻe faʻao fakamālohi ʻa e sitoka ʻo e Awake! ʻo Sanuali 8, 1962 (ʻi he lea faka-Falaniseé). Naʻe hiki ʻi he Awake! ʻa e fakamatala ʻi he ngaahi nusipepa Falanisē naʻe fakahaaʻi ai naʻe fai ha vūtū ʻi Haiti. Naʻe ʻikai saiʻia ʻa e niʻihi ʻi he fakamatala ko iá pea nau taukaveʻi naʻa mau hiki ʻa e kupú ʻi he vaʻá. ʻI ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻe fakafoki fakapuleʻanga ʻa e kau misinalé.c Ka naʻe hokohoko lelei atu pē ʻa e fanga tokoua naʻe akoʻi ʻi he feituʻú. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ou fiefia fakataha mo kinautolu ʻi he kātaki naʻa nau fakahāhaá mo ʻenau fakalakalaka fakalaumālié. ʻOku aʻu ʻo nau maʻu he taimí ni ʻa e Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní ʻi he lea Kiliola faka-Haití​—ko ha meʻa naʻa mau misi pē ki ai ki muʻa.

LANGA ʻI HE LEPUPILIKA ʻAFILIKA LOTOLOTÓ

Hili ʻa e ngāue ʻi Haití, naʻe vaheʻi au ke u ngāue ko ha misinale ʻi he Lepupilika ʻAfilika Lotolotó. Ki mui ai, ne u maʻu ʻa e monū ʻo e ngāue ai ko ha ʻovasia fefonongaʻaki pea ko ha ʻovasia ki mui ai ʻi he vaʻá.

ʻI he ngaahi ʻaho ko iá, naʻe ʻi ha tuʻunga mātuʻaki faingofua ʻa e ngaahi Fale Fakatahaʻanga lahi. Naʻá ku ako ki hono tānaki ʻa e mohuku ʻi he vaó pea ki hono ʻato ʻo ha fale. Naʻe mātuʻaki ʻohovale ʻa e faʻahinga naʻe fou mai aí ʻi he sio ki heʻeku fāinga ʻi he ngāue foʻou ko ení. Naʻe fakalototoʻaʻi foki ai ʻa e fanga tokouá ke nau kau lahi ange ki he langá mo hono tokangaʻi honau Fale Fakatahaʻangá. Naʻe manukiʻi kimautolu ʻe he kau taki lotú he naʻe ʻato kapa honau fale lotú kae ʻikai pehē homau Fale Fakatahaʻangá. ʻI he ʻikai holomuí, ne mau hokohoko atu pē ʻi homau Fale Fakatahaʻanga ʻato mohukú. Naʻe tuku ʻa e manukí ʻi hono taaʻi ʻe ha fuʻu afā ʻa Bangui, ko e kolomuʻá. Naʻá ne hikiʻi ʻa e ʻato kapa ʻo ha fale lotu ʻo haʻaki ʻi he hala lahí. Naʻe tuʻu maʻu pē ʻa e ʻato ʻo homau ngaahi Fale Fakatahaʻangá. Ke tokangaʻi lelei ange ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá, naʻa mau langa ha ʻōfisi vaʻa mo ha ʻapi misinale foʻou ʻi he māhina pē ʻe nima.d

NOFO MALÍ​—MO HA KAUNGĀMEʻA FAIVELENGA

Maxim mo Happy Danyleyko ‘i hona ‘aho malí

ʻI homa ʻaho malí

ʻI he 1976 naʻe tapui ai ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá ʻi he Lepupilika ʻAfilika Lotolotó, pea naʻe vaheʻi au ki N’Djamena, ko e kolomuʻa ʻo e fonua kaungāʻapi ko Sieti. Ko e meʻa leleí, naʻá ku fetaulaki ai mo Happy, ko ha tāimuʻa makehe faivelenga, ko ʻene haʻu mei Kameluni. Naʻá ma mali ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻEpeleli, 1978. ʻI he māhina tatau, naʻe kamata ai ʻa e tau fakalotofonuá, pea ʻi he hangē ko e tokolahi, naʻá ma hola ki he fakatonga ʻo e fonuá. ʻI he ʻosi ʻa e taú, naʻá ma foki atu ʻo ʻiloʻi kuo hoko homa ʻapí ko e ʻuluʻi ʻapitanga ia ʻo ha kulupu fakakautau. Naʻe mole ai ʻo ʻikai ko e ʻū tohí pē kae pehē foki ki he kofu mali ʻo Happy mo ʻema ʻū meʻaʻofa heʻema malí. Ka naʻe ʻikai te ma tuku ke tāupe homa nimá. Naʻá ma kei moʻui pē peá ma fakatuʻotuʻa atu ki ha ngāue lahi ange.

ʻI he taʻu nai ʻe ua ki mui ai, naʻe toʻo ʻa e tapui ʻi he Lepupilika ʻAfilika Lotolotó. Naʻá ma foki ki ai ʻo ngāue fefonongaʻaki. Ko homa ʻapí ko ha veeni naʻe ʻi ai ha mohenga naʻe pelu, ko ha fuʻu talamu naʻe lava ke hao ai ʻa e vai kālani ʻe 53 (lita ʻe 200), ko ha ʻaisi ʻutu kasa, mo ha sitou kasa. Naʻe faingataʻa ʻa e fonongá. ʻI he fononga ʻe taha, naʻe taʻofi ai kimaua ʻi ha faiʻanga-sivi ʻa e kau polisí ʻe 117 nai.

Naʻe faʻa aʻu ʻa e fua māfaná ki he tikilī Falenihaiti ʻe 122 (50°C). ʻI he ngaahi ʻasemipilií, naʻe faʻa faingataʻa ke maʻu ha vai feʻunga ki he papitaisó. Ko ia naʻe keli ʻe he fanga tokouá ʻo aʻu ki ha tokaʻanga vaitafe mōmoa pea naʻe tātānaki ai ha vai feʻunga ki he papitaisó, ʻa ia naʻe faʻa fai ʻi ha talamu.

NGĀUE LAHI ANGE ʻI HA NGAAHI FONUA ʻAFILIKA KEHE

Naʻá ma hiki ki Naisīlia ʻi he 1980. Naʻá ma tokoni ai ʻi he taʻu ʻe ua mo e konga, ʻi he teuteu ki he langa ʻo e vaʻa foʻoú. Naʻe fakatau ʻe he fanga tokouá ha fale fungavaka tukuʻanga koloa naʻe fiemaʻu ke veteki pea ʻomi ʻo fokotuʻu ʻi homau konga kelekelé. ʻI he pongipongi ʻe taha, naʻá ku kaka ki ʻolunga ʻaupito ʻi he falé ke tokoni ʻi hono vetekí. ʻI he ofi ki he hoʻataá, naʻá ku kamata hifo ai ʻi he meʻa naʻá ku kaka hake aí. Ka naʻe toʻo ʻa e ngaahi meʻá ʻi hono vetekí, pea naʻá ku manga ʻo tuʻu ʻi he ʻeá​—peá u tō ai ki lalo. Naʻe hā mātuʻaki fakatuʻutāmaki ʻa e tuʻunga naʻá ku ʻi aí, ka ʻi he hili ʻa e fakaʻatá mo ha sivi, naʻe tala ange ʻe he toketaá kia Happy: “ʻOua te ke hohaʻa. Naʻe mafusi pē hono uoua ʻe niʻihi pea te ne sai pē ʻi ha uike ʻe taha pe ofi ki ai.”

Maxim mo Happy Danyleyko ‘i he‘ena ‘alu ki ha ‘asemipilī

Ko ʻema fononga ki ha ʻasemipilī ʻi ha “meʻalele uta pāsese”

ʻI he 1986 naʻá ma hiki ki Kōtevuā, ʻa ia naʻá ma kau ai ki he ngāue fefonongaʻakí. Naʻá ma ʻalu ʻi he ngāue ko iá ki he fonua kaungāʻapi ko Pēkina Faso. Naʻe ʻikai ʻaupito ke u sioloto atu ʻe hoko ʻi ha ngaahi taʻu ki mui ai ʻa Pēkina, ko homa ʻapi ʻi ha taimi.

Maxim Danyleyko mo e veeni na‘e ngāue‘aki ko hona ‘api lolotonga ‘a e ngāue fefononga‘akí

ʻI he ngāue fefonongaʻakí, ko homa ʻapí ko ha veeni

Naʻá ku mavahe mei Kānata ʻi he 1956, ka ʻi he 2003, hili ʻeku mavahe ʻi he taʻu ʻe 47, naʻá ku foki ki he Pēteli ʻi Kānatá pea ʻi he taimi ko ení mo Happy. Ko e ongo tangataʻifonua Kānata kimaua, ka naʻá ma ongoʻi ko e ongo ʻAfilika kimaua.

Fai ‘e Maxim Danyleyko ha ako Tohi Tapu

Fai ʻo ha ako Tohi Tapu ʻi Pēkina Faso

Pea ʻi he 2007, ʻi heʻeku taʻu 79, naʻá ma toe hiki ki ʻAfilika! Naʻe vaheʻi kimaua ki Pēkina Faso, ʻa ia naʻá ku tokoni ai ko ha mēmipa ʻo e Kōmiti Fakafonuá. Naʻe liliu ki mui ʻa e ʻōfisí ko ha ʻōfisi liliu lea tuʻu mavahe ʻi he malumalu ʻo e vaʻa ʻi Peniní, pea ʻi ʻAokosi 2013, naʻe vaheʻi ai kimaua ki he Pēteli ʻi Peniní.

Maxim mo Happy Danyleyko ‘i he va‘a ‘i Peniní

Mo Happy, lolotonga ʻa e ngāue ʻi he vaʻa ʻi Peniní

Neongo ʻa hoku tuʻunga fakangatangata fakaesinó, ʻoku kei mahuʻinga pē ki hoku lotó ʻa e ngāue fakafaifekaú. ʻI he taʻu ʻe tolu kuohilí, ʻi he tokoni ʻofa ʻa e kau mātuʻá mo e poupou anga-ʻofa ʻa hoku uaifí, kuó u fiefia ai he sio ʻi he papitaiso ʻa e toko ua ʻo ʻeku kau ako Tohi Tapú, ko Gédéon mo Frégis. ʻOkú na ngāue faivelenga he taimí ni kia Sihova.

Lolotonga e taimi ko iá, naʻá ku hiki ai mo hoku uaifí ki he vaʻa ʻi ʻAfilika Tongá, ʻa ia ʻoku tokonaki anga-ʻofa ai ʻe he fāmili Pētelí ʻeku ngaahi fiemaʻu fekauʻaki mo ʻeku moʻui leleí. Ko ʻAfilika Tonga ʻa e fonua hono fitu ʻi ʻAfilika kuó u maʻu ʻa e monū ke ngāue ai. ʻI ʻOkatopa 2017 leva, naʻá ma maʻu ai ha tāpuaki mahuʻinga. Naʻe malava ke ma maʻu ʻa e fakatapui ʻo e ʻuluʻi ʻapitanga ʻi he māmaní ʻi Warwick, Niu ʻIoke. Ko ha meʻa fakangalongataʻa moʻoni ia!

ʻOku fakamatala ʻi he 1994 Yearbook ʻi he peesi 255: “ʻOku mau enginaki ki he faʻahinga kotoa kuo nau kātaki ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻi he ngāué: ‘Ke mou loto-toʻa pea ʻoua ʻe tuku ke tāupe homou nimá, he ʻe fakapaleʻi ʻa hoʻomou ngāué.’​—2 Kal. 15:7.” ʻOku ou fakapapauʻi mo Happy ke muimui ʻi he enginaki ko ení pea fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau.

a Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he 1944. ʻOku ʻikai ke toe pulusi.

b Sio ki he kupu, “Halaia ha Pātele ʻi Quebec ʻi Hono ʻOhofi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová” ʻi he Awake! ʻo Nōvema 8, 1953, p. 3-5.

c ʻOku fakamatalaʻi ʻa e fakaikiikí ʻi he 1994 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, p. 148-150.

d Sio ki he “Langa ʻi ha Fakavaʻe Fefeka” ʻi he Awake!, Mē 8, 1966, p. 27.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share