Māfimafi-Aoniu ka ʻOku Anga-Fakaʻatuʻi
“[Ko Sihová] ʻokú ne ʻafioʻi lelei ʻa e anga hotau ngaohí, ʻokú ne manatu ko e efu pē kitautolu.”—SAAME 103:14.
1, 2. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e kehe ʻa e fakafeangai ʻa Sihova ki he kakaí mei he fakafeangai kiate kinautolu ʻa e faʻahinga maʻu mafai ʻo e tangatá? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
KO E kakai maʻu mafaí ʻoku nau faʻa puleʻi ʻa e niʻihi kehé pe aʻu ʻo ngaohikoviʻi kinautolu. (Māt. 20:25; Tml. 8:9) ʻOku ʻikai ʻaupito ke fai pehē ʻa Sihova! Neongo ko ia ʻa e Māfimafi-Aoniú, ʻa e Tokotaha maʻu mafai lahi taha ʻi he ʻunivēsí, ʻokú ne anga-fakaʻatuʻi ʻaupito ki he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá. ʻOkú ne anga-lelei mo tokanga fekauʻaki mo ʻetau ongoʻí mo ʻetau ngaahi fiemaʻú. ʻOkú ne manatuʻi ʻoku tau taʻehaohaoa peá ne ʻiloʻi hotau ngataʻangá, ko ia ʻoku ʻikai ʻaupito te ne fiemaʻu mai ke tau fai ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa ʻoku malava ke tau faí.—Saame 103:13, 14.
2 ʻI he Tohi Tapú, ʻoku tau ako ai ki he anga ʻo e fakaʻatuʻi ʻa Sihova ki hono kakaí. Tau lāulea angé ki ha fakatātā ʻe tolu: ʻUluakí, ko e anga-lelei ʻa Sihova ʻo tokoniʻi ʻa kiʻi Sāmiuela ke ne fakahaaʻi ha pōpoaki fakaefakamaau ki he Taulaʻeiki Lahi ko ʻĪlaí. Uá, ko e anga-kātaki ʻa Sihova kia Mōsese ʻi he taimi naʻe ongoʻi ai ʻe Mōsese heʻikai lava ke ne tataki ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí mei ʻIsipité. Pea ko e tolú, ko e anga-fakaʻatuʻi ʻa Sihova ki he kau ʻIsilelí ʻi heʻenau mavahe mei ʻIsipité. Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo Sihova ʻi he ngaahi fakatātā ko ení, pea ʻe lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kiate ia?
ANGA-FAKAʻATUʻI KI HA TAMASIʻI
3. Ko e hā ʻa e meʻa anga-kehe naʻe hoko ʻi he pō ʻe taha kia kiʻi Sāmiuelá, pea ko e hā ʻa e fehuʻi ʻe lava ke tau ʻeké? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
3 Naʻe kamata ngāue ʻa Sāmiuela ʻi he tāpanekalé ʻi heʻene kei siʻi ʻaupitó. (1 Sām. 3:1) ʻI he pō ʻe taha, ʻi heʻene mohé, naʻe hoko ha meʻa mātuʻaki anga-kehe.a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) (Lau ʻa e 1 Sāmiuela 3:2-10.) Naʻá ne fanongo ki ha taha ʻokú ne ui ʻa hono hingoá. Naʻe pehē ʻe Sāmiuela ia ko e Taulaʻeiki Lahi taʻumotuʻa ko ʻĪlaí. Ko ia ʻi heʻene talangofuá naʻá ne tuʻu hake ʻo lele kia ʻĪlai ʻo ne pehē: “Ko au eni, he naʻá ke ui au.” Ka naʻe pehē ange ʻe ʻĪlai: “Naʻe ʻikai te u ui atu.” Hili ʻa e toe hoko tuʻo ua ʻa e meʻa tatau, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĪlai ko e ʻOtuá naʻá ne ui ʻa Sāmiuelá. Ko ia naʻe tala ʻe ʻĪlai kia Sāmiuela ʻa e meʻa ke ne leaʻaki ʻi he taimi hono hokó, pea naʻe talangofua ʻa Sāmiuela. Ko e hā naʻe ʻikai ke tala ai ʻe Sihova kia Sāmiuela ʻi he kamatá pē ko Ia ʻa e tokotaha naʻe ui kiate iá? ʻOku ʻikai ha lau ki ai ʻa e Tohi Tapú. Ka ʻoku malava ke pehē naʻe fai e meʻá ni ʻe Sihová koeʻuhí naʻá ne tokanga fekauʻaki mo e ongoʻi ʻa Sāmiuelá.
4, 5. (a) Ko e hā naʻe fai ʻe Sāmiuela ʻi hono ʻoange ʻe Sihova ha pōpoaki ke ne fakahoko kia ʻĪlaí? (e) Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻi he talanoa ko ení fekauʻaki mo Sihová?
4 Lau ʻa e 1 Sāmiuela 3:11-18. Naʻe fekauʻi ʻi he Lao ʻa Sihová ʻa e fānaú ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kakai taʻumotuʻá, tautefito ki he faʻahinga naʻe ʻi ai honau mafaí. (ʻEki. 22:28; Liv. 19:32) Ko ia ʻoku faingataʻa ke sioloto atu ʻe ʻalu ha kiʻi tamasiʻi hangē ko Sāmiuelá kia ʻĪlai ʻi he pongipongí, ʻo ne tala loto-toʻa kiate ia ʻa e pōpoaki fakaefakamaau mafatukituki ʻa e ʻOtuá. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú “naʻe ilifia ʻa Sāmiuela ke tala kia ʻĪlai ʻa e vīsoné.” Kae kehe, naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke mahino kia ʻĪlai naʻá Ne ui ʻa Sāmiuela. Ko hono olá, naʻe kole ʻe ʻĪlai kia Sāmiuela ke ʻoua naʻá ne fufū ha meʻa naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻOtuá. Naʻe talangofua ʻa Sāmiuela kia ʻĪlai ʻo ne ‘tala kiate ia ʻa e meʻa kotoa pē.’
5 Ko e pōpoakí ni naʻe ʻikai ke fakaʻohovale fakaʻaufuli. Ki muʻa angé naʻe tala ai ʻe ha “tangata ʻa e ʻOtuá” kia ʻĪlai ha pōpoaki meimei tatau. (1 Sām. 2:27-36) ʻOku akoʻi mai ʻi he talanoa ko ení ʻa e anga-fakaʻatuʻi mo e poto ʻa Sihová.
6. Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku lava ke tau ako mei he anga ʻo hono tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kiʻi Sāmiuelá?
6 ʻOkú ke kei siʻi? Kapau ko ia, ko e talanoa fekauʻaki mo kiʻi Sāmiuelá ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku mahinoʻi ʻe Sihova hoʻo ngaahi palopalemá mo hoʻo ongoʻí. Mahalo pē ʻokú ke mā pea ʻoku faingataʻa ke ke malanga ki he kakai lalahí pe hoko ʻo kehe mei he faʻahinga ʻokú ke toʻu mo iá. ʻE lava ke ke fakapapauʻi ʻoku loto ʻa Sihova ke ne tokoniʻi koe. Ko ia lotu kiate ia ʻo tala ange ʻa e anga tofu pē hoʻo ongoʻí. (Saame 62:8) Fakakaukau lahi ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi he Tohi Tapú ʻa e faʻahinga kei siʻi hangē ko Sāmiuelá. Pea talanoa mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi ho toʻú pe taʻumotuʻa ange ʻa ia kuo nau ikuʻi ha ngaahi palopalema meimei tatau mo koe. Te nau talanoa atu nai fekauʻaki mo e ngaahi taimi naʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe Sihova, ʻi he ngaahi founga nai naʻe ʻikai te nau ʻamanekina.
ANGA-FAKAʻATUʻI KIA MŌSESE
7, 8. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sihova naʻá ne tokanga lahi ki he ongoʻi ʻa Mōsesé?
7 ʻI he taʻu 80 ʻa Mōsesé, naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ha ngāue mātuʻaki faingataʻa: Ke ne fakatauʻatāinaʻi ʻa e puleʻanga ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. (ʻEki. 3:10) Ko e vāhenga-ngāue ko ení ʻoku ngalingali naʻe fakaʻohovale kia Mōsese, koeʻuhí naʻá ne hoko ko ha tauhi-sipi ʻi Mitiani ʻi he taʻu ʻe 40. Naʻe pehē ʻe Mōsese: “Ko hai au ke u ʻalu kia Felo ʻo ʻomai ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité?” Naʻe fakapapauʻi ange ʻe Sihova kia Mōsese: “Te u fakamoʻoniʻi ʻoku ou ʻiate koe.” (ʻEki. 3:11, 12) Naʻe toe talaʻofa ʻa Sihova kiate ia ko e kau mātuʻa ʻo ʻIsilelí te nau “fanongo moʻoni” kiate ia. Neongo ia, naʻe ʻeke ʻe Mōsese: “Fēfē kapau heʻikai te nau tui mai kiate au pea ʻikai te nau fanongo?” (ʻEki. 3:18; 4:1) Ko hono moʻoní naʻe pehē ʻe Mōsese ʻoku lava ke hala ʻa Sihova! Ka naʻe anga-kātaki ʻa Sihova kia Mōsese. Naʻe aʻu ʻo ne ʻoange kiate ia ʻa e mafai ke ne fakahoko ha ngaahi mana. Ko hono moʻoní, ko Mōsese ʻa e ʻuluaki tangata ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú naʻá ne maʻu ʻa e mafai ko ení.—ʻEki. 4:2-9, 21.
8 Naʻa mo e hili ʻa e meʻa kotoa ko iá, naʻe ʻi ai ha toe kalofanga ʻa Mōsese. Naʻá ne pehē naʻe ʻikai te ne poto ʻi he leá. Ko ia naʻe tala ange ʻe he ʻOtuá kiate ia: “Te u ʻiate koe ʻi hoʻo leá pea te u akoʻi kiate koe ʻa e meʻa te ke leaʻakí.” Naʻe iku ʻo tuipau ki ai ʻa Mōsese? ʻIkai, naʻá ne kole ki he ʻOtuá ke ne fekauʻi ha taha kehe! Naʻe houhau leva ai ʻa Sihova. Ka naʻá ne kei tokanga pē ki he ongoʻi ʻa Mōsesé, ko ia naʻá ne fekauʻi ʻa ʻĒlone ke ne lea maʻa Mōsese.—ʻEki. 4:10-16.
9. Naʻe anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e anga-kātaki mo e anga-lelei ʻa Sihová kia Mōsese ke ne hoko ko ha taki leleí?
9 Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻi he talanoá ni fekauʻaki mo Sihová? Koeʻuhi ko Sihova ʻa e Māfimafi-Aoniú, naʻe mei lava ke ne ngāueʻaki ʻa hono mafaí ke fakailifiaʻi ʻa Mōsese pea ʻai ia ke ne talangofua. ʻI hono kehé, naʻe anga-kātaki mo anga-lelei ʻa Sihova, pea naʻá ne fakapapauʻi ki heʻene sevāniti anga-fakanānā mo anga-fakatōkilaló te ne ʻiate ia. Naʻe ola lelei ʻa e founga ko iá? ʻIo, naʻe pehē! Naʻe hoko ʻa Mōsese ko ha taki lelei ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne feinga ke hoko ʻo anga-malū mo anga-fakaʻatuʻi ki he niʻihi kehé, ʻo hangē pē ko e fai pehē ʻa Sihova kiate iá.—Nōm. 12:3.
ʻOkú ke fakafeangai ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko Sihová? (Sio ki he palakalafi 10)
10. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga ʻi heʻetau anga-fakaʻatuʻi ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko Sihová?
10 Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní? Kapau ko ha husepāniti, mātuʻa tauhi fānau, pe ko ha mātuʻa koe, ʻokú ke maʻu ha mafai ki he niʻihi kehé. ʻI he ʻuhinga ko ení, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke ke faʻifaʻitaki kia Sihova ʻaki hoʻo hoko ʻo anga-fakaʻatuʻi, anga-lelei, mo anga-kātaki ki ho uaifí, fānaú, mo e faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá. (Kol. 3:19-21; 1 Pita 5:1-3) Kapau ʻokú ke faʻifaʻitaki kia Sihova ko e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi, ʻa e Mōsese Lahi Angé, te ke ʻai ai ke faingofua ki he niʻihi kehé ke nau haʻu ʻo talanoa mo koe, pea te ke hoko ai ko e fakalototoʻa kiate kinautolu. (Māt. 11:28, 29) Te ke toe hoko foki ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kinautolu.—Hep. 13:7.
TOKOTAHA FAKAMOʻUI MĀLOHI KAE ANGA-FAKAʻATUʻI
11, 12. Naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí ke nau ongoʻi hao mo malu ʻi heʻene taki kinautolu mei ʻIsipité?
11 Naʻe laka hake nai ʻi he toko tolu milioná ʻa e kau ʻIsileli naʻe mavahe mei ʻIsipite ʻi he taʻu 1513 ki muʻa ʻia Kalaisí. Naʻe ʻi he fuʻu kakai ko iá ʻa e fānau, faʻahinga taʻumotuʻa, mo e niʻihi nai naʻe puke pe faingataʻaʻia fakaesino. Ko ha fuʻu kakai tokolahi pehē naʻe fiemaʻu ki ai ha Taki tokanga pea mo maʻu ʻa e mahinó. Pea ko e tuʻunga tofu pē ia ʻo Sihová, fakafou ʻia Mōsese. Ko hono olá, naʻe ongoʻi malu ʻa e kau ʻIsilelí ʻi heʻenau mavahe mei he feituʻu pē ʻe taha naʻa nau anga ki aí.—Saame 78:52, 53.
12 Naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻe Sihova ke ongoʻi hao mo malu ʻa hono kakaí? Naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ʻi ha “founga maau, ʻo hangē ha ngaahi kongakaú” ʻi heʻenau mavahe mei ʻIsipité. (ʻEki. 13:18) Koeʻuhí naʻe fokotuʻutuʻu maau kinautolu ʻi he founga ko ení, naʻe lava ke nau ʻiloʻi lelei ko honau ʻOtuá naʻá ne puleʻi ʻa e tuʻungá. Naʻe ʻoange foki ʻe Sihova kiate kinautolu “ha ʻao ʻi he ʻahó” mo e “maama ʻo ha afi” ʻi he poʻulí ke fakamanatu kiate kinautolu ʻokú ne ʻiate kinautolu, ʻo tataki mo maluʻi kinautolu. (Saame 78:14) Pea naʻe fiemaʻu ʻe he puleʻanga ʻIsilelí ʻa e fakafiemālie ko iá koeʻuhi ko e meʻa naʻe hoko hono hokó.
Naʻe anga-fēfē hono tokangaʻi ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he Tahi Kulokulá? (Sio ki he palakalafi 13)
13, 14. (a) Naʻe anga-fēfē hono tokangaʻi ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he Tahi Kulokulá? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sihova naʻá ne mālohi lahi ange ʻi he kau ʻIsipité?
13 Lau ʻa e ʻEkisoto 14:19-22. Sioloto atu ʻokú ke ʻi ai mo e kau ʻIsilelí. ʻOkú ke fihia. ʻOku ʻi mui ʻiate koe ʻa e kau tau ʻIsipité, pea ʻi muʻa ʻa e Tahi Kulokulá. ʻOku ngāue mai leva ʻa e ʻOtuá. Ko e pou ʻao naʻe faʻa ʻi muʻa ʻiate koé ʻoku hiki ki mui ʻi he ʻapitangá, ʻo tuʻu ʻi ho vahaʻa mo e kau ʻIsipité. Ko eni ʻoku nau ʻi he fakapoʻulí, ka ʻoku kāpui ho ʻapitangá ʻe ha maama fakaofo! ʻOkú ke sio leva ki he mafao atu ʻa e nima ʻo Mōsesé ki he tahí, pea ʻoku haʻu ha matangi mālohi mei he hahaké, ʻo ne vaheʻi ha hala fālahi ʻo aʻu ki he tafaʻaki ʻe tahá. Ko ia ko koe, mo ho fāmilí, mo hoʻo fanga manú kotoa ʻoku mou lue ʻi he kilisitahí ʻi ha founga maau fakataha mo e toenga ʻo e kakaí. ʻOkú ke ofo ʻi he ʻikai ke pelepela mo hekeheke ʻa e kelekelé. ʻOku mōmoa mo mātuʻaki fefeka, ko ia ʻoku faingofua ke lue ai. Ko hono olá, naʻa mo e faʻahinga ʻoku māmālie taha ʻenau lué ʻoku lava ke nau aʻu lelei ki he tafaʻaki ʻe tahá.
14 Lau ʻa e ʻEkisoto 14:23, 26-30. Lolotonga ʻa e hoko kotoa ení, ko Felo, ʻa ia ʻoku hīkisia mo fakavalevalé, ʻokú ne kamata tulimui ʻiate koe mo ho kaungā-ʻIsilelí. ʻOku toe mafao atu leva ʻa e nima ʻo Mōsesé ki he tahí, pea ʻoku haʻulu hifo ʻa e ongo kauʻā vaí. ʻOku lōmakiʻi ʻe he vaí ʻa Felo mo ʻene kau taú. ʻOku ʻikai ha taha ʻo kinautolu ʻe hao!—ʻEki. 15:8-10.
15. Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he talanoá ni fekauʻaki mo Sihová?
15 Ko e talanoá ni ʻoku akoʻi mai ai ha toe meʻa fekauʻaki mo Sihova. Ko ha ʻOtua ia ʻo e maau, pea ko e ʻulungaanga ko ení ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau ongoʻi hao mo malu. (1 Kol. 14:33) ʻI he hangē ha tauhi-sipi ʻokú ne ʻofa mo tokangaʻi ʻa ʻene fanga sipí, ʻoku tokangaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kakaí ʻi he ngaahi founga ʻaonga. ʻOkú ne tauhi kinautolu ke nau hao mo maluʻi kinautolu mei honau ngaahi filí. ʻOku fakanonga mo fakafiemālieʻi lahi kitautolu ʻe he meʻá ni ʻi heʻetau ofi ange ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení.—Pal. 1:33.
16. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei hono fakamanatu ʻa e anga ʻo hono fakahaofi ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí?
16 ʻI he ʻahó ni, ʻoku kei tokangaʻi pē ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi he tuʻunga ko ha kulupu. ʻOkú ne tokoniʻi kinautolu ke tauhi maʻu honau vahaʻangatae lelei mo iá pea maluʻi kinautolu mei honau ngaahi filí. Pea te ne hanganaki fai pehē lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahi ʻoku vavé ni ʻaupito ke hoko maí. (Fkh. 7:9, 10) Ko ia tatau ai pē pe ʻoku nau kei siʻi pe taʻumotuʻa, moʻui lelei pe faingataʻaʻia fakaesino, ko e kakai ʻa e ʻOtuá heʻikai te nau ilifia pe manavahē lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí.b (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) Ko hono moʻoní, te nau fai ʻa e meʻa mātuʻaki fehangahangai! Te nau manatuʻi ʻa e lea ʻa Sīsuú: “Mou tuʻu hangatonu hake pea hiki hake homou ʻulú, koeʻuhí kuo ofi homou fakahaofí.” (Luke 21:28) Naʻa mo e taimi ʻe ʻohofi ai kinautolu ʻe Kokí, ko ha ngaahi puleʻanga ʻoku nau mālohi lahi ange ʻia Felo, ko e kakai ʻa e ʻOtuá te nau tuipau ʻe maluʻi kinautolu ʻe Sihova. (ʻIsi. 38:2, 14-16) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke liliu ʻa Sihova. Te ne toe fakamoʻoniʻi ko ha Tokotaha Fakamoʻui anga-ʻofa mo tokanga ia ki hono kakaí.—ʻAi. 26:3, 20.
17. (a) ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga ʻi heʻetau ako ʻa e talanoa Fakatohitapu fekauʻaki mo e anga ʻo hono tokangaʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hono hokó?
17 ʻI he kupú ni, kuo tau sio ai ki ha ngaahi fakatātā ʻo e anga-fakaʻatuʻi mo e anga-lelei ʻa Sihová ʻi heʻene tokangaʻi, tataki, mo fakahaofi ʻa hono kakaí. ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi talanoa ko iá, feinga ke ako ha meʻa foʻou fekauʻaki mo Sihova ʻaki ʻa e kumi ki ha ngaahi fakaikiiki naʻe ʻikai nai te ke fakatokangaʻi ki muʻa. ʻI hoʻo ako ʻa e meʻa lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofa ʻo Sihová, ko hoʻo ʻofa mo hoʻo tui kiate iá ʻe hoko ʻo toe mālohi ange ai. ʻI he kupu hokó, te tau ako ai fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai kia Sihova ʻaki ʻa e hoko ʻo anga-fakaʻatuʻi ki he faʻahinga ʻi hotau fāmilí, ʻi he fakatahaʻangá, pea ʻi he ngāue fakafaifekaú.
a ʻOku pehē ʻe he faihisitōlia Siu ko Siosifasí naʻe taʻu 12 ʻa Sāmiuela ʻi he taimi ko iá.
b ʻOku ʻuhinga lelei ke fakakaukau atu ko e kakai ʻe niʻihi te nau hao ʻi ʻĀmaketoné te nau faingataʻaʻia fakaesino. ʻI he ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻá ne fakamoʻui ʻa e “faingataʻaʻia kotoa pē” pe faingataʻaʻia fakaesino kotoa pē naʻe maʻu ʻe he kakaí. Ko e meʻa naʻá ne fai ʻi he taimi ko iá ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e meʻa te ne fai maʻá e faʻahinga ʻe hao ʻi ʻĀmaketoné. (Māt. 9:35) Ko e faʻahinga ʻe toetuʻú te nau maʻu ha ngaahi sino moʻui lelei.