LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w19 ʻAokosi p. 8-13
  • Tuku ke Toe Fakautuutu Ange Hoʻomou ʻOfá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tuku ke Toe Fakautuutu Ange Hoʻomou ʻOfá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • HOKO ʻO FAKAUTUUTU ʻI HE ʻOFÁ
  • “NGAAHI MEʻA ʻOKU MAHUʻINGA ANGÉ”
  • HOKOHOKO ATU HONO “FAKAFONUʻAKI KIMOUTOLU ʻA E FUA MĀʻONIʻONI”
  • Hanganaki Fakatupulekina Hoʻo ʻOfá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
  • Felātani ʻi he ʻOfa
    Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní
  • Ke Langa Hake ʻAki ʻa e ʻOfá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • “Hokohoko Atu ʻa e ʻAʻeva ʻi he ʻOfá”
    ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
w19 ʻAokosi p. 8-13

KUPU AKO 32

Tuku ke Toe Fakautuutu Ange Hoʻomou ʻOfá

“Ko e meʻa eni ʻoku ou lotu hokohoko ki aí, ke hoko hoʻomou ʻofá ʻo toe fakautuutu ange.”​—FIL. 1:9.

HIVA 3 Ko e ʻOtuá ko e ʻOfa

ʻI HE KUPÚ NIa

1. Ko hai naʻe tokoni ki hono fokotuʻu ʻa e fakatahaʻanga ʻi Filipaí?

ʻI HE aʻu ʻa e ʻapositolo ko Paulá, Sailosi, Luke mo Tīmote ki he kolonia Loma ʻo Filipaí, naʻa nau maʻu ai ʻa e kakai tokolahi ʻa ia naʻa nau mahuʻingaʻia ʻi he pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Naʻe tokoni ʻa e fanga tokoua faivelenga ko ení ke fokotuʻu ha fakatahaʻanga, pea ko e kotoa ʻo e kau ākongá naʻe kamata ke nau fakataha fakatahataha, ngalingali ʻi he ʻapi ʻo e tokotaha tui anga-talitali kakai ko Litiá.​—Ngā. 16:40.

2. Ko e hā ʻa e pole naʻe vave ʻa e fehangahangai ʻa e fakatahaʻangá mo iá?

2 Naʻe vave ʻa e fehangahangai ʻa e fakatahaʻanga foʻoú mo ha pole. Naʻe ʻai ʻe Sētane ʻa e ngaahi fili ʻo e moʻoní ke nau fakafepakiʻi kakaha ʻa e ngāue fakamalanga ʻa e kau Kalisitiane mateaki ko ení. Naʻe puke ʻa Paula mo Sailosi, haha ʻaki ʻa e ngaahi ʻakau pea tuku pōpula. Hili hono tuku ange kinaua mei he pilīsoné, naʻá na ʻaʻahi ki he kau ākonga foʻoú pea fakalototoʻaʻi kinautolu. Pea naʻe mavahe leva ʻa Paula, Sailosi mo Tīmote mei he koló kae ngalingali naʻe nofo pē ai ʻa Luke. Naʻe anga-fēfē leva ʻa e hoko atu ʻa e fakatahaʻanga foʻoú? ʻI he tokoni ʻa e laumālie ʻo Sihová, naʻe tutui atu ʻa e kau tui foʻou ko ení ʻi he ngāue ʻa Sihová. (Fil. 2:12) Naʻe maʻu ʻe Paula ʻa e ʻuhinga lelei ke laukauʻaki kinautolu!

3. Hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Filipai 1:9-11, ko e hā naʻe lotu ʻa Paula fekauʻaki mo iá?

3 ʻI he taʻu nai ʻe hongofulu ki mui ai, naʻe fai ʻe Paula ha tohi ki he fakatahaʻanga ʻi Filipaí. ʻI hoʻo lau ʻa e tohi ko iá, ʻe faingofua ke ke sio ki he lahi ʻo e ʻofa ʻa Paula ki hono fanga tokouá. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “[ʻOku ou] ʻunaloto atu kiate kimoutolu kotoa ʻi he manavaʻofa loloto ʻo hangē ko ia ʻoku maʻu ʻe Kalaisi Sīsuú.” (Fil. 1:8) Naʻá ne tohi kiate kinautolu ʻo pehē naʻá ne lotu maʻanautolu. Naʻá ne kole kia Sihova ke tokoniʻi kinautolu ke hoko ʻenau ʻofá ʻo fakautuutu ange, fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé, hoko ʻo taʻehaʻila, fakaʻehiʻehi mei hono fakatūkiaʻi ʻa e niʻihi kehé pea hokohoko atu ʻenau fakatupu ʻa e fua māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke tui, ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga he ʻahó ni mei he ngaahi lea loto-moʻoni ʻa Paulá. Ko ia tau lau angé ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe Paula ki he kau Filipaí. (Lau ʻa e Filipai 1:9-11.) Te tau lāulea leva ki he ngaahi poini naʻá ne lave ki aí pea lāulea ki he founga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ai ʻa e poini taki taha.

HOKO ʻO FAKAUTUUTU ʻI HE ʻOFÁ

4. (a) Fakatatau ki he 1 Sione 4:9, 10, kuo anga-fēfē hono fakahaaʻi mai ʻe Sihova ʻene ʻofá kiate kitautolú? (e) ʻOku totonu ke lahi fēfē ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá?

4 Naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻene ʻofa lahi kiate kitautolú ʻaki hono fekauʻi mai hono ʻAló ki he māmaní ke pekia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahalá. (Lau ʻa e 1 Sione 4:9, 10.) Ko e ʻofa taʻesiokita ʻa e ʻOtuá ʻokú ne ueʻi kitautolu ke ʻofa kiate ia. (Loma 5:8) ʻOku totonu ke lahi fēfē ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá? Naʻe tali ʻe Sīsū ʻa e fehuʻi ko iá ʻi heʻene tala ange ki ha Fālesi: “Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa pea ʻaki hoʻo moʻuí kotoa pea ʻaki ho ʻatamaí kotoa.” (Māt. 22:36, 37) ʻOku ʻikai ke tau fiemaʻu ke lotolotoua ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá. ʻI hono kehé, ʻoku tau loto ke tupu ʻo mālohi ange ʻetau ʻofa kiate iá ʻi he ʻaho taki taha. Naʻe tala ʻe Paula ki he kau Filipaí ʻoku totonu ke hoko ʻenau ʻofá ʻo “toe fakautuutu ange.” Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke fakaivimālohiʻi ai ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá?

5. ʻE lava fēfē ke tupu ʻo mālohi ange ʻetau ʻofá?

5 ʻOku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ke lava ʻo tau ʻofa kiate ia. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻIlonga ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻofá kuo ʻikai te ne hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, koeʻuhí ko e ʻOtuá ko e ʻofa.” (1 Sio. 4:8) Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻe tupu ʻo mālohi ange ʻi heʻetau maʻu ʻa e “ʻilo totonu pea mo e mahino kakato” fekauʻaki mo Iá. (Fil. 1:9) ʻI heʻetau fuofua ako ʻa e Tohi Tapú, ʻoku tau fakatupulekina ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá ʻo makatuʻunga ʻi he ʻilo fakangatangata ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo hono ngaahi ʻulungaanga fakaofó. Pea ko e lahi ange ʻetau ako fekauʻaki mo Sihová, ko e mālohi ange ia ʻetau ʻofa kiate iá. Tāneʻineʻi ke tau vakai ki he ako Tohi Tapu mo e fakalaulauloto maʻu pē ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ko e meʻa muʻomuʻa taha ia ʻi heʻetau moʻuí!​—Fil. 2:16.

6. Fakatatau ki he 1 Sione 4:11, 20, 21, ʻi he founga fē ʻe lava ke hoko ai ʻetau ʻofá ʻo fakautuutú?

6 Ko e ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú ʻe ueʻi ai kitautolu ke ʻofa ʻi hotau fanga tokouá. (Lau ʻa e 1 Sione 4:11, 20, 21.) Te tau fakakaukau nai ko e ʻofa ʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻe hoko fakanatula mai pē. He ko ē, ʻoku tau lotu kotoa pē kia Sihova pea feinga ke faʻifaʻitaki ki hono ngaahi ʻulungaanga leleí. ʻOku tau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ʻa ia ko ʻene ʻofá naʻe lahi fau ʻi heʻene foaki ʻene moʻuí koeʻuhi ko kitautolu. Neongo ia, ʻe faingataʻa nai kiate kitautolu ʻi he taimi ʻe niʻihi ke talangofua ki he fekau ke feʻofaʻakí. Fakakaukau ki ha fakatātā ʻi he fakatahaʻanga Filipaí.

7. Ko e hā ʻoku tau ako mei he faleʻi ʻa Paula kia ʻIuotia mo Siniteké?

7 Ko ʻIuotia mo Siniteke ko e ongo tuofāfine faivelenga naʻá na ngāue “fakataha” mo e ʻapositolo ko Paulá. Ka, naʻá na fakaʻatā mahalo ʻa e ngaahi faikehekehe fakafoʻituituí ke ne fakatupunga ha māvahevahe ʻiate kinaua. ʻI heʻene tohi ki he fakatahaʻanga naʻe ngāue ai ʻa e ongo tuofāfiné, naʻe lave fakahangatonu ʻa Paula ki he hingoa ʻo ʻIuotia mo Siniteké pea ʻoange kiate kinaua ʻa e faleʻi mahino “ke na fakakaukau taha.” (Fil. 4:2, 3) Naʻe ongoʻi ʻe Paula naʻe fiemaʻu ke tala ʻa e fakahinohinó ki he fakatahaʻangá kotoa: “Hanganaki fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻo ʻikai ha lāunga mo ha fakakikihi.” (Fil. 2:14) ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e faleʻi hangatonu ʻa Paulá naʻe ʻikai ngata pē ʻene tokoni ki he ongo tuofāfine mateaki ko ení kae pehē foki ki he fakatahaʻangá kotoa ke nau fakaivimālohiʻi ʻenau haʻi ʻo e feʻofaʻakí.

Lolotonga ʻa e fakamaʻa ʻa e Fale Fakatahaʻangá, ʻoku ʻita ha tokoua ʻi he tuku ʻe ha tokoua ʻene ngāué kae talanoa mo ha tokoua mo hono foha; ki mui ai ʻokú ne sio ki he tokoni ʻa e tokoua tatau ki ha tuofefine taʻumotuʻa

Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau tauhi maʻu ha vakai pau ki hotau fanga tokouá? (Sio ki he palakalafi 8)b

8. Ko e hā ha pole mafatukituki ki heʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá, pea ʻe lava fēfē ke tau ikuʻi ia?

8 Hangē ko ʻIuotia mo Siniteké, te tau fehangahangai nai mo ha pole mafatukituki ke fakatupulekina ha haʻi vāofi ʻo e ʻofá mo e niʻihi kehé​—ko e hehema ko ia ke tokangataha ki he ngaahi taʻehaohaoá. Ko kitautolu kotoa ʻoku tau fai ʻa e ngaahi fehālaaki he ʻaho kotoa. Kapau te tau nofoʻaki tokangataha ki he ngaahi taʻehaohaoa ʻa e niʻihi kehé, ko ʻetau ʻofa kiate kinautolú ʻe hoko ʻo momoko. Ko e fakatātaá, kapau ʻe ngalo ʻi ha tokoua ke tokoni mai kiate kitautolu ke fakamaʻa ʻa e Fale Fakatahaʻangá, te tau hoko nai ʻo ʻita. Kapau te tau kamata leva ke fakakaukau ki he ngaahi fehālaaki kotoa hotau tokouá, ʻe toe tupulaki ʻetau ʻitá pea ko ʻetau ʻofa kiate iá ʻe hōloa. Kapau te ke aʻu ki ha tuʻunga meimei tatau, ʻe lelei ke fakakaukau ki he moʻoniʻi meʻa ko ení: ʻOku vakai mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi taʻehaohaoá pehē foki ki he taʻehaohaoa hotau tokouá. Ka, neongo ʻa e ngaahi taʻehaohaoa ko ení, ʻokú ne kei ʻofa pē ki hotau tokouá pea ʻokú ne kei ʻofa mai pē kiate kitautolu. ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau faʻifaʻitaki ki he ʻofa ʻa Sihová pea tauhi maʻu ha vakai pau ki hotau fanga tokouá. ʻI he taimi ʻoku tau ngāue mālohi ai ke ʻofa ʻi hotau fanga tokouá, ʻoku tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau haʻi fāʻūtaha mo kinautolú.​—Fil. 2:1, 2.

“NGAAHI MEʻA ʻOKU MAHUʻINGA ANGÉ”

9. Ko e hā ʻoku kau ʻi he “ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé” ʻoku lave ki ai ʻa Paula ʻi heʻene tohi ki he kau Filipaí?

9 Naʻe fakamānavaʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa Paula ke fakahinohinoʻi ʻa e faʻahinga ʻi Filipaí​—ʻa e kotoa ʻo e kau Kalisitiané—​ke nau “fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé.” (Fil. 1:10) Ko e ngaahi meʻa mahuʻinga ko ení ʻoku kau ai hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, fakahoko ʻene ngaahi taumuʻá pea mo e melino mo e fāʻūtaha ʻi he fakatahaʻangá. (Māt. 6:9, 10; Sione 13:35) ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ko ení ko e meʻa muʻomuʻa taha ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau ʻofa kia Sihova.

10. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau hoko ai ʻo taʻehaʻilá?

10 Naʻe toe pehē ʻe Paula kuo pau ke tau “hoko ʻo taʻehaʻila.” ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ení kuo pau ke tau haohaoa. Heʻikai lava ke tau taʻehaʻila ʻo aʻu ki he tuʻunga taʻehaʻila ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Ka ʻe vakai mai ʻa Sihova ʻoku tau taʻehaʻila kapau ʻoku tau fai hotau lelei tahá ke fakaivimālohiʻi ʻetau ʻofá pea fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé. Ko e founga ʻe taha ʻoku tau fakahāhā ai ʻetau ʻofá ko e fai hotau tūkuingatá ke fakaʻehiʻehi mei hono fakatūkiaʻi ʻa e niʻihi kehé.

11. Ko e hā kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi ai mei hono fakatūkiaʻi ʻa e niʻihi kehé?

11 Ko e fakahinohino ke fakaʻehiʻehi mei hono fakatūkiaʻi ʻa e niʻihi kehé ko ha fakatokanga moʻoni. ʻE anga-fēfē haʻatau fakatūkiaʻi ha taha? ʻE lava ke tau fai pehē fakafou ʻi heʻetau fili ʻo e fakafiefiá, ʻai valá pe naʻa mo ʻetau ngāué. Ko e meʻa ʻoku tau faí heʻikai nai ke hala ʻiate ia pē. Ka ʻo kapau ko e ngaahi fili ʻoku tau faí ʻoku fakalotomamahiʻi ai ʻa e konisēnisi ʻo ha taha peá ne hoko ai ʻo tūkia, ʻoku mātuʻaki mafatukituki eni. Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe laka ange ke haʻi ha maka momosi ʻi hotau kiá pea lī ki tahi ʻi haʻatau fakatūkiaʻi ha taha ʻo ʻene sipí!​—Māt. 18:6.

12. Ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe ha ongo meʻa tāimuʻa?

12 Fakatokangaʻi ʻa e anga hono ngāueʻaki ʻe ha ongo meʻa mali tāimuʻa ʻa e fakahinohino ʻa Sīsuú. Naʻá na ngāue ʻi ha fakatahaʻanga fakataha mo ha ongo meʻa toki papitaiso foʻou ʻa ia naʻá na haʻu mei ha puipuituʻa fuʻu fakataputapui. Naʻe tui ʻa e ongo meʻa foʻou ko ení ko e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai totonu ke nau ʻalu ki he ngaahi fale faivá​—naʻa mo e sio ʻi he ngaahi faiva leleí. Naʻá na ʻohovale ʻi heʻena ʻilo naʻe ʻalu ʻa e ongo meʻa tāimuʻá ʻo sio faiva. Hili iá, naʻe ʻikai ke toe ʻalu ʻa e ongo meʻa tāimuʻá ki he fale faivá kae ʻoua kuo akoʻi ʻe he ongo ākonga foʻoú hona konisēnisí tonu ke hoko ʻo mafamafatatau ange. (Hep. 5:14) ʻI he tōʻonga taʻesiokita ʻa e ongo meʻa tāimuʻá, naʻá na fakamoʻoniʻi ai naʻá na ʻofa ʻi hona tokoua mo e tuofefine foʻoú ʻo ʻikai ʻi he lea pē ka ʻi he ngāue.​—Loma 14:19-21; 1 Sio. 3:18.

13. ʻE anga-fēfē ʻetau fakaʻaiʻai ha taha ke ne faiangahala?

13 Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakatūkiaʻi ai ha taha ko hono fakaʻaiʻai ia ke ne faiangahala. ʻE lava fēfē ke hoko ia? Fakakaukau angé ki he tuʻungá ni. Hili ha fāinga lahi mo fuoloa, naʻe faifai ʻo malava ke mapuleʻi ʻe ha tokotaha ako Tohi Tapu hono maʻunimā ia ʻe he ʻolokaholó. ʻOkú ne ʻiloʻi kuo pau ke ne fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli mei ai. Naʻá ne fakalakalaka vave pea papitaiso. Ki mui ai, naʻe fakaafeʻi ia ʻe ha tokoua ki ha fakatahataha faka-Kalisitiane pea fakaʻaiʻai ia ke ne inu ʻolokaholo, pea pehē: “Ko ha Kalisitiane koe ʻi he taimí ni; ʻokú ke maʻu ʻa e laumālie ʻo Sihová. Ko e tafaʻaki ʻe taha ʻo e laumālie māʻoniʻoní ko e mapuleʻi-kita. Kapau ʻokú ke mapuleʻi-kita, ʻoku totonu ke ke malava ʻo inu fakafeʻunga.” ʻOku lava ke tau sioloto atu pē ki he ngaahi nunuʻá kapau ʻe fanongo ʻa e tokoua foʻoú ki he faleʻi hala ko iá!

14. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ke ngāueʻaki ʻa e fakahinohino ʻoku maʻu ʻi he Filipai 1:10?

14 Ko ʻetau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke ngāueʻaki ʻa e fakahinohino ʻoku ʻomai ʻi he Filipai 1:10 ʻi he ngaahi founga lahi. ʻUluakí, ko e polokalama ʻo e meʻakai fakalaumālie hulu faú ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e meʻa ʻoku vakai ki ai ʻa Sihova ʻoku mahuʻinga angé. Uá, ʻoku tau ako ki he founga ke ngāueʻaki ai ʻa e meʻa ʻoku tau akó koeʻuhi ke tau hoko ʻo taʻehaʻila. Pea ko e tolú, ʻoku fakaʻaiʻai ai kitautolu “ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí.” (Hep. 10:24, 25) Ko e lahi ange hono fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe hotau fanga tokouá, ko e tupulaki ange ia ʻetau ʻofa ki hotau ʻOtuá mo hotau fanga tokouá. ʻI hono fakafonu ʻe he ongo ʻofa lahi ko ení hotau lotó, te tau fai ai hotau lelei tahá ke fakaʻehiʻehi mei hono fakatūkiaʻi hotau fanga tokouá.

HOKOHOKO ATU HONO “FAKAFONUʻAKI KIMOUTOLU ʻA E FUA MĀʻONIʻONI”

15. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e ‘fakafonuʻaki ʻa e fua māʻoniʻoní’?

15 Naʻe lotu fakamātoato ʻa Paula maʻá e kau Filipaí ke “fakafonuʻaki [kinautolu] ʻa e fua māʻoniʻoni.” (Fil. 1:11) ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e “fua māʻoniʻoni” ko ení ʻoku kau ai ʻenau ʻofa kia Sihova mo ʻene kakaí. ʻE kau foki ai ʻenau lea ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ʻenau tui kia Sīsuú mo ʻenau ʻamanaki fakaofó. ʻOku toe ngāueʻaki ʻi he Filipai 2:15 ʻa e fakatātā, ke “ulo atu . . . ko e ngaahi maamaʻanga ʻi he māmaní.” ʻOku feʻungamālie eni koeʻuhi ʻoku ui ʻe Sīsū ʻene kau ākongá “ko e maama ʻo e māmaní.” (Māt. 5:14-16) Naʻá ne toe fekauʻi hono kau muimuí ke nau ‘ngaohi ākonga,’ pea naʻá ne pehē te nau “hoko ko e kau fakamoʻoni . . . ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.” (Māt. 28:18-20; Ngā. 1:8) ʻOku tau fakatupu mai ʻa e ‘fua māʻoniʻoní’ ʻi he taimi ʻoku tau kau longomoʻui ai ʻi he ngāue mahuʻinga taha ko ení.

Malanga ʻa Paula ki ha kaʻate mo e kau ʻaʻahi ʻi hono tuku pōpula ia ʻi ha fale ʻi Loma

ʻI hono tuku pōpula ʻi ha fale ʻi Loma, ʻoku hiki ʻe Paula ʻa e tohi ki he fakatahaʻanga ʻi Filipaí. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, ʻoku toe ngāueleleiʻaki ʻe Paula ʻa e faingamālie ke malanga ki he kau kaʻaté mo e kau ʻaʻahí (Sio ki he palakalafi 16)

16. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi mai ʻi he Filipai 1:12-14 ʻe lava ke tau ulo atu ko e ngaahi maamaʻanga neongo ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá? (Sio ki he fakatātā ʻi he takafí.)

16 Tatau ai pē pe ko e hā hotau tuʻungá, ʻoku lava ke tau ulo atu ko e ngaahi maamaʻanga. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ko ha meʻa ʻoku hā ngali ko ha fakafaingataʻaʻiaʻanga ke talaki atu ai ʻa e ongoongo leleí ʻe hoko nai ia ko ha faingamālie kiate kitautolu ke malanga. Ko e fakatātaá, ko e ʻapositolo ko Paulá, naʻe tuku pōpula ia ʻi ha fale ʻi Loma ʻi heʻene fai ʻa e tohi ki he kau Filipaí. Ka naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe hono haʻi sēini iá mei he malanga ki hono kau fakapōpulá mo e kau ʻaʻahí. Naʻe malanga faivelenga ʻa Paula ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga ko ení, pea naʻe ʻoange heni ki he fanga tokouá ʻa e tuipau mo e loto-toʻa “ke lea taʻemanavahē ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.”​—Lau ʻa e Filipai 1:12-14; 4:22.

ʻI ha fonua ʻa ia ʻoku ʻikai ʻatā ai ke malanga, ʻoku vahevahe fakapotopoto atu ʻe ha tokoua ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki ha kaungāmeʻa lolotonga e fefonongaʻakí; faifakamoʻoni ʻa e tokoua tatau ki ha kaungāngāue ʻi ha mālōlō

Kumi maʻu pē ki he ngaahi founga ke kau kakato ai ʻi he ngāue fakafaifekaú (Sio ki he palakalafi 17)c

17. ʻOmai ha fakatātā ʻi onopooni ʻo e laku fua ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻá.

17 Ko e tokolahi ʻo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau maʻu ʻa e faingamālie ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga loto-toʻa ʻa Paulá. ʻOku nau nofo ʻi he ngaahi fonua ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻatā ke nau malanga ki he kakaí pe mei he fale ki he fale, ko ia ʻoku nau kumi ki he ngaahi founga kehe ke talaki ai ʻa e ongoongo leleí. (Māt. 10:16-20) ʻI ha fonua pehē ʻe taha, naʻe fokotuʻu ange ʻe he ʻovasia sēketí ki he tokotaha taki taha ke ne ʻosiki hono “feituʻu ngāue” fakamalanga pē ʻoʻona ʻa ia ʻoku kau ki ai hono ngaahi kāingá, kaungāʻapí, kaungāakó, kaungāngāué mo e ngaahi mahení. ʻI loto ʻi he taʻu ʻe ua, naʻe tupu lahi ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻi he sēketi ko iá. ʻOku ʻikai nai ke tau nofo ʻi ha fonua ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻatā ke tau malanga ai. Kae kehe, ʻoku lava ke tau ako ha lēsoni mahuʻinga mei he faʻifaʻitakiʻanga hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine mohu fakakaukaú: Kumi maʻu pē ki he ngaahi founga ke kau kakato ai ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻo tuipau ʻe ʻoatu ʻe Sihova ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu kiate koe ke ikuʻi ai ha fakafaingataʻaʻiaʻanga pē.​—Fil. 2:13.

18. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke faí?

18 ʻI he taimi mātuʻaki mahuʻinga ko ení, ʻofa ke tau fakapapauʻi ke ngāueʻaki ʻa e faleʻi fakamānavaʻi ʻoku maʻu ʻi he tohi ʻa Paula ki he kau Filipaí. ʻOfa ke tau fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé, hoko ʻo taʻehaʻila, fakaʻehiʻehi mei hono fakatūkiaʻi ʻa e niʻihi kehé, pea fakatupu mai ʻa e fua māʻoniʻoní. Pea ʻe hoko leva ʻetau ʻofá ʻo toe fakautuutu ange pea ʻoatu ai ʻa e lāngilangí ki heʻetau Tamai ʻofá, ʻa Sihova.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e “ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé”?

  • ʻE lava fēfē ke tau “hoko ʻo taʻehaʻila”?

  • ʻE lava fēfē ke tau ‘fakafonuʻaki kitautolu ʻa e fua māʻoniʻoní’?

HIVA 25 Fakamoʻoni e Tuʻunga Ākongá

a ʻOku fiemaʻu ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá ʻi he taimí ni ʻo laka ange ia ʻi ha toe taimi ki muʻa. Ko e tohi ki he kau Filipaí ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke sio ki he founga ʻe lava ke toe fakautuutu ange ai ʻetau ʻofá, naʻa mo ʻetau fehangahangai mo e ngaahi polé.

b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Lolotonga ha fakamaʻa ʻi he Fale Fakatahaʻangá, ko e taha ʻo e fanga tokouá, ko Joe, ʻoku tuku ʻene ngāué kae talanoa mo ha tokoua mo hono foha. ʻOku fakatupu ʻita eni kia Mike, ko e tokoua ʻoku fai ʻene vēkiume. ʻOkú ne fakakaukau, ‘ʻOku totonu ke ngāue ʻa Joe, ʻikai ko e talanoa.’ Ki mui ai, ʻoku sio ʻa Mike ki he tokoni anga-fakaalaala ʻa Joe ki ha tuofefine taʻumotuʻa. Ko e tuʻunga fakalotomāfana ko ení ʻoku fakamanatu ai kia Mike ke fakakaukau lahi ange ki he ngaahi ʻulungaanga lelei hono tokouá.

c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻI ha fonua ʻa ia ʻoku ʻikai ʻatā ai ke malanga ʻa e Kau Fakamoʻoní, ʻoku vahevahe fakapotopoto atu ʻe ha tokoua ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki ha kaungāmeʻa. Ki mui ai, ʻi ha mālōlō ʻi he ʻapi ngāué, ʻoku faifakamoʻoni ʻa e tokouá ki ha kaungāngāue.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share