KUPU AKO 41
Nofoʻaki Faitōnunga Lolotonga ʻa e “Fuʻu Mamahi Lahi”
“ʻOfa kia Sihova, ʻa kimoutolu kotoa ʻoku mateaki kiate iá! ʻOku maluʻi ʻe Sihova ʻa e faitōnungá.”—SAAME 31:23.
HIVA 51 ʻOku Tau Pīkitai kia Sihova
ʻI HE KUPÚ NIa
1-2. (a) Ko e hā ʻe vavé ni ke fanongonongo ʻe he ngaahi puleʻangá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe fiemaʻu ke talí?
SIOLOTO atu ko e ʻosi pē eni hono fai ʻe he ngaahi puleʻangá ʻa e fanongonongo ʻo e “melino mo malu” naʻa nau tomuʻa talá. Te nau pōlepole nai ʻi he malu moʻoni ʻa e māmaní. ʻE loto ʻa e ngaahi puleʻangá ke tau fakakaukau kuo nau mapuleʻi ʻa e tuʻunga kotoa he māmaní. Ka heʻikai ʻaupito ke nau lava ʻo puleʻi ʻa e meʻa ʻoku teu ke hokó! He ko e hā? Fakatatau ki he kikite ʻa e Tohi Tapú, “ʻe hoko fakafokifā mai leva ʻa e fakaʻauhá ʻi he taimi pē ko iá kiate kinautolu, . . . pea ʻe ʻikai ʻaupito te nau hao.”—1 Tes. 5:3.
2 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi fehuʻi mahuʻinga ʻoku fiemaʻu ke tali: Ko e hā ʻe hoko ʻi he lolotonga ʻa e ‘fuʻu mamahi lahí’? Ko e hā ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau fai ʻi he lolotonga ʻa e taimi ko iá? Pea ʻe lava fēfē ke tau mateuteu tonu ʻi he taimí ni ke nofoʻaki faitōnunga ʻi he fuʻu mamahi lahí?—Māt. 24:21.
KO E HĀ ʻE HOKO ʻI HE LOLOTONGA ʻA E ‘FUʻU MAMAHI LAHÍ’?
3. Fakatatau ki he Fakahā 17:5, 15-18, ʻe anga-fēfē hono fakaʻauha ʻe he ʻOtuá ʻa “Pāpilone ko e Lahi”?
3 Lau ʻa e Fakahā 17:5, 15-18. ʻE fakaʻauha ʻa “Pāpilone ko e Lahi”! Hangē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻá, heʻikai lava ʻe he ngaahi puleʻangá ʻo puleʻi ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he taimi ko iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻe “ʻai ʻe he ʻOtuá ki honau lotó ke nau fakahoko ʻa ʻene fakakaukaú.” Ko e hā ʻa e fakakaukau ko iá? Ke fakaʻauha ʻa e ʻemipaea ʻo e lotu loi ʻi he māmaní, ʻo kau ai ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané.b ʻE ʻai ʻe he ʻOtuá ʻene fakakaukaú ki he loto ʻo e “meʻatui ʻe hongofulu” ʻo e ‘manu fekai lanu kula ʻahoʻahó.’ ʻOku fakafofongaʻi ʻe he meʻatui ʻe hongofulú ʻa e kotoa ʻo e ngaahi puleʻanga fakapolitikale ʻoku nau poupou ki he “manu fekaí”—ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá. (Fkh. 17:3, 11-13; 18:8) ʻI he taimi ʻe hanga hake ai ʻa e ngaahi puleʻanga fakapolitikalé ki he lotu loí, ʻe fakaʻilongaʻi ai ʻa e kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí. Ko ha meʻa fakalilifu mo fakafokifā moʻoni ia ʻe hoko ʻi he māmaní.
4. (a) Ko e hā ʻe leaʻaki nai ʻe he ngaahi puleʻangá ke fakatonuhiaʻi ʻaki ʻenau ʻohofi ʻa e lotu loí? (e) Ko e hā ʻoku ngalingali ʻe fai ʻe he kau mēmipa ki muʻa ʻo e ngaahi lotu ko iá?
4 ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e ngaahi ʻuhinga nai ʻe ʻomi ʻe he ngaahi puleʻangá ke fakatonuhiaʻi ʻaki ʻenau ʻohofi ʻa Pāpilone ko e Lahí. Te nau pehē nai ko e kau taki lotú ʻoku nau taʻotaʻofi ʻa e melinó pea ʻoku nau faʻa kaunoa ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé. Pe te nau pehē nai ko e ngaahi kautaha fakalotú kuo nau tātānaki ʻa e koloa mo e ngaahi meʻa fakamatelie lahi. (Fkh. 18:3, 7) ʻOku ʻuhinga lelei nai ko e ʻohofi ko ení heʻikai ke fakaʻauha ai ʻa e kau mēmipa kotoa ʻo e ngaahi lotu ko iá. ʻI hono kehé, ʻoku hā ngali ʻe toʻo atu ʻe he ngaahi puleʻangá ʻa e ngaahi kautaha fakalotú. ʻI hono fakaʻauha pē ʻa e ngaahi kautaha ko iá, ʻe fakatokangaʻi ʻe hono kau mēmipa ki muʻá kuo taʻelavameʻa honau kau taki lotú pea ʻoku ngalingali te nau feinga ke mavahe mei he ngaahi lotu ko iá.
5. Ko e hā kuo talaʻofa ʻe Sihova fekauʻaki mo e fuʻu mamahi lahí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
5 ʻOku ʻikai fakahaaʻi mai ʻi he Tohi Tapú ʻa e lōloa hono fakaʻauha ʻo Pāpilone ko e Lahí, ka ʻoku tau ʻilo ʻe hoko ia ʻi ha kiʻi taimi nounou pē. (Fkh. 18:10, 21) Kuo talaʻofa ʻe Sihova te ne ‘fakanounou ʻa e ngaahi ʻaho’ ʻo e mamahi lahí koeʻuhi ke fakahaofi ʻa e ‘faʻahinga kuó ne filí’ mo e lotu moʻoní. (Mk. 13:19, 20) Ka ko e hā ʻe ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau fai ʻi he kamata ko ia ʻa e fuʻu mamahi lahí ʻo aʻu ki he tau ʻo ʻĀmaketoné?
HANGANAKI POUAKI ʻA E LOTU MAʻA ʻA SIHOVÁ
6. Ko e hā ʻoku ʻikai feʻunga pē ai ke tuʻusi ʻa e ngaahi pīkinga ki he lotu loí?
6 Hangē ko ia naʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ki muʻá, ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova ʻene kau lotú ke nau fakamavaheʻi kinautolu mei Pāpilone ko e Lahi. Kae kehe, ʻoku fiemaʻu ki heni ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tuʻusi pē ʻetau pīkinga ki he lotu loí. Kuo pau ke tau fakapapauʻi ke pouaki ʻa e lotu moʻoní—ʻa e lotu maʻa ʻa Sihová. Fakakaukau ki he founga ʻe ua ʻe lava ke tau fai ai ia.
ʻOfa ke ʻoua te tau liʻaki ʻetau fakatahataha fakatahá, naʻa mo e taimi faingataʻá (Sio ki he palakalafi 7)f
7. (a) ʻE lava fēfē ke tau hanganaki tuʻu maʻu maʻá e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga māʻoniʻoni ʻa Sihová? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻi he Hepelū 10:24, 25 ʻa e mahuʻinga ʻetau fakatahataha fakatahá, tautefito he taimi ní?
7 ʻUluakí, kuo pau ke tau hanganaki tuʻu maʻu maʻá e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga māʻoniʻoni ʻa Sihová. Heʻikai ke tau tali ʻa e ngaahi tōʻonga mo e ngaahi tuʻunga ʻa e māmaní. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ke tau tali ha faʻahinga fehokotaki fakasino taʻetaau pē, ʻo kau ai ʻa e mali ʻa e fefine mo e fefiné mo e tangata mo e tangatá pea mo ha tōʻonga fakasōtoma pē. (Māt. 19:4, 5; Loma 1:26, 27) Uá, kuo pau ke hokohoko atu ʻetau lotu fakataha mo hotau kaungā-Kalisitiané. ʻOku tau fai eni ʻi ha feituʻu pē ʻe malava ai, pe ʻi hotau Fale Fakatahaʻangá, pea ʻo ka fiemaʻu, ʻi he ngaahi ʻapi tāutahá pe fai fakapulipuli ia. Tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó, heʻikai ke tau taʻofi ʻetau fakatahataha fakataha ke lotú. Ko hono moʻoní, ʻoku fiemaʻu ke tau fakatahataha fakataha ʻo “toe ʻāsili angé [ʻi heʻetau] sio ko ia ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻahó.”—Lau ʻa e Hepelū 10:24, 25.
8. ʻE anga-fēfē nai ʻa e liliu ʻetau pōpoakí ʻi he kahaʻú?
8 Lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí, ko e pōpoaki ʻoku tau fanongonongó ʻoku ngalingali ʻe liliu. ʻI he taimi ní, ʻoku tau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá pea ʻoku tau feinga mālohi ke ngaohi ākonga. Ka ʻi he taimi ko iá te tau talaki ha pōpoaki mālohi ʻo hangē ko e ʻuha-ʻaisí. (Fkh. 16:21) Te tau fanongonongo nai ʻa e fakaʻauha ʻoku maluʻaki mai ki he māmani ʻo Sētané. ʻI he faai atu ʻa e taimí, te tau ʻiloʻi moʻoni pe ko e hā ʻetau pōpoakí pea mo e founga te tau talaki atu aí. Te tau ngāueʻaki ʻa e founga tatau mo ia kuo tau ngāueʻaki ʻi he laui teau taʻu ke fakahoko ʻetau ngāue fakafaifekaú? Pe te tau ngāueʻaki ha ngaahi founga kehe? Kuo pau ke tau tatali pē ʻo sio. Tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó, ʻoku hā ngali te tau maʻu ʻa e monū ʻo hono fanongonongo loto-toʻa ʻa e pōpoaki fakaefakamaau ʻa Sihová!—ʻIsi. 2:3-5.
9. ʻE anga-fēfē nai ʻa e fakafeangai ʻa e ngaahi puleʻangá ki heʻetau pōpoakí, ka ko e hā ʻe lava ke tau fakapapauʻí?
9 ʻOku mātuʻaki ngalingali ko ʻetau pōpoakí te ne ueʻi ʻa e ngaahi puleʻangá ke nau feinga ke fakasīlongoʻi fakaʻaufuli kitautolu. Hangē pē ko ʻetau falala kia Sihova ki ha poupou he taimí ni ki heʻetau ngāue fakafaifekaú, te tau fiemaʻu ʻene poupoú ʻi he taimi ko iá. ʻE lava ke tau fakapapauʻi ko hotau ʻOtuá te ne fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e mālohi ke fakahoko hono finangaló.—Mai. 3:8.
HANGANAKI MATEUTEU KI HE ʻOHOFI ʻA E KAKAI ʻA E ʻOTUÁ
10. Hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻi he Luke 21:25-28, ʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ki he meʻa ʻe hoko ʻi he fuʻu mamahi lahí?
10 Lau ʻa e Luke 21:25-28. Lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí, ʻe ʻohovale ʻa e kakaí ʻi heʻenau sio ki he ngaahi meʻa kotoa naʻa nau fakakaukau ʻe tuʻuloa ʻi he māmaní kuo kamata ke hōloa. Te nau “mamahi,” ʻi he manavahē koeʻuhi ko ʻenau moʻuí ʻi heʻenau fou atu ʻi he vahaʻa taimi fakapoʻuli taha ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. (Sēf. 1:14, 15) ʻI he taimi ko iá, ʻoku ngalingali ko e moʻuí ʻe toe faingataʻa ange naʻa mo e kakai ʻa Sihová. Koeʻuhi ko ʻetau hanganaki ʻikai ko ha konga ʻo e māmaní, te tau fehangahangai nai mo e ngaahi faingataʻa ʻe niʻihi. Heʻikai ke tau maʻu maʻu pē ʻetau ngaahi fiemaʻu paú.
11. (a) Ko e hā ʻe hoko ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e tāketi tefitó? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai fiemaʻu ai ke tau manavahē ki he fuʻu mamahi lahí?
11 ʻI he tuʻunga ʻe niʻihi, ko e kakai ʻa ia kuo fakaʻauha ʻenau ngaahi lotú te nau ʻita nai ʻi he kei hokohoko atu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻenau lotú. ʻOku tau sioloto atu pē ki he vālautuʻu ʻe tupu nai mei hení, ʻo kau ai ʻa e mītia fakasōsialé. Ko e ngaahi puleʻangá mo honau pulé, ʻa Sētane, te nau fehiʻa ʻiate kitautolu koeʻuhi ko ʻetau lotú pē ʻe taha naʻe haó. Naʻe ʻikai ke nau aʻusia ʻenau taumuʻa ke fakaʻauha ʻosi ʻa e lotu kotoa pē mei he funga ʻo e māmaní. Ko ia te tau hoko ko ʻenau tāketi tefitó. ʻI he tuʻunga ko ení, ko e ngaahi puleʻangá te nau fakahoko ʻa e ngafa ʻo Koki ʻo Mēkokí.c Te nau fakatahataha fakataha ke nau ʻohofi fakahangatonu mo anga-fakamamahi ʻa e kakai ʻa Sihová. (ʻIsi. 38:2, 14-16) ʻE lava ke fakatupu puputuʻu ʻa e fakakaukau atu ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he fuʻu mamahi lahí, tautefito koeʻuhi ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e ngaahi fakaikiiki paú. Kae kehe, ko e meʻa ʻe taha ʻoku paú: ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau manavahē ki he fuʻu mamahi lahí. ʻE ʻomai ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakahinohino fakahaofi moʻui. (Saame 34:19) ʻE malava ke tau “tuʻu hangatonu hake pea hiki hake [hotau] ʻulú” koeʻuhi te tau ʻiloʻi ʻoku “ofi [hotau] fakahaofí.”d
12. Kuo anga-fēfē hono teuʻi kitautolu ʻe he “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” ki he meʻa ʻoku teu ke hoko ʻi he kahaʻú?
12 Ko e “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” kuó ne teuʻi kitautolu ke nofoʻaki faitōnunga ʻi he lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí. (Māt. 24:45) Kuo fakahoko eni ʻi he ngaahi founga lahi, kae fakakaukau ki ha fakatātā ʻe taha: Ko ʻetau polokalama ki he fakataha-lahi ʻi he taʻu 2016-2018. Fakafou ʻi he ngaahi polokalama taimi totonu ko iá, kuo fakalototoʻaʻi ai kitautolu ke fakaivimālohiʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku tau fiemaʻu ʻi heʻetau ofi ange ki he ʻaho ʻo Sihová. Tau fakamanatu nounou angé ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko iá.
HANGANAKI FAKAIVIMĀLOHIʻI HOʻO MATEAKÍ, KĀTAKÍ MO E LOTO-TOʻÁ
Mateuteu he taimí ni ke hao ʻi he “fuʻu mamahi lahi” (Sio ki he palakalafi 13-16)g
13. ʻE lava fēfē ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau mateaki kia Sihová, pea ko e hā kuo pau ai ke tau fai pehē he taimi ní?
13 Mateaki: Ko e kaveinga ʻo e polokalama fakataha-lahi ki he 2016 ko e “Hanganaki Mateaki kia Sihova!” Naʻe akoʻi kitautolu ʻi he polokalama ko ení kapau ʻoku tau maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mālohi mo Sihova, te tau mateaki kiate ia. Naʻe fakamanatu mai ai ʻe lava ke tau ʻunuʻunu ofi kia Sihova fakafou ʻi he lotu mohu ʻuhinga mo e ako tōtōivi ʻene Folofolá. ʻI he fai peheé ʻoku tau maʻu ai ʻa e mālohi ke ikuʻi naʻa mo e ngaahi pole faingataʻa tahá. ʻI he ofi ke ngata ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané, ʻoku lava ke tau ʻamanekina te tau fehangahangai mo hano ʻahiʻahiʻi lahi ange ʻetau mateaki ki he ʻOtuá mo hono Puleʻangá ʻi ha toe taimi ki muʻa. ʻOku ngalingali ʻe hokohoko atu hono manukiʻi kitautolú. (2 Pita 3:3, 4) ʻE tautefito nai ʻene hoko ení koeʻuhi ko ʻetau tuʻu-ʻataá ʻe ʻahiʻahiʻi ʻo toe lahi ange. Kuo pau ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau mateakí ʻi he taimí ni koeʻuhi ke tau nofoʻaki mateaki ʻi he lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí.
14. (a) Ko e hā ʻa e liliu ʻe hoko fekauʻaki mo e fanga tokoua te nau takimuʻa ʻi he māmaní? (e) Ko e hā ʻe fiemaʻu ai ke tau mateaki ʻi he taimi ko iá?
14 Lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí, ʻe hoko ha liliu ʻi he fekauʻaki mo e fanga tokoua te nau takimuʻa ʻi he māmaní. ʻI ha taimi, ko e kau pani kotoa ʻoku nau kei ʻi he māmaní ʻe ʻohake kinautolu ki hēvani ke kau ʻi he tau ʻo ʻĀmaketoné. (Māt. 24:31; Fkh. 2:26, 27) ʻOku ʻuhinga ení heʻikai ke toe ʻi heni mo kitautolu ʻi he māmaní ʻa e Kulupu Pulé. Kae kehe, ko e fuʻu kakai lahí te nau nofoʻaki fokotuʻutuʻu maau. Ko e fanga tokoua taau mei he fanga sipi kehé te nau takimuʻa. ʻE fiemaʻu ke tau fakahāhā ʻetau mateakí ʻaki ʻetau poupou ki he fanga tokoua ko ení pea muimui ki heʻenau tataki mei he ʻOtuá. Ko ʻetau haó ʻe makatuʻunga mei heni!
15. ʻE lava fēfē ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau kātakí, pea ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke fai pehē he taimi ní?
15 Kātaki: Ko e kaveinga ʻo e polokalama fakataha-lahi ki he 2017 ko e “ʻOua ʻe Foʻi!” Naʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he polokalama ko ení ke fakaivimālohiʻi ʻetau malava ke matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Naʻa tau ako ko ʻetau kātakí ʻoku ʻikai makatuʻunga pē ʻi he ngaahi taimi faingamālié. ʻE lava ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau kātakí ʻaki ʻetau falala kia Sihova. (Loma 12:12) ʻOfa ke ʻoua ʻe ngalo ʻiate kitautolu ʻa e talaʻofa ʻa Sīsuú: “Ko e tokotaha ʻokú ne kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá ʻe fakahaofi.” (Māt. 24:13, fkm. ʻi lalo) ʻOku ʻuhinga ʻa e talaʻofa ko ení kuo pau ke tau nofoʻaki faitōnunga neongo ha pole pē ʻoku tau fehangahangai mo ia. ʻI heʻetau kātekina ʻa e ʻahiʻahi taki taha he taimi ní, ʻe lava ke tau hoko ai ʻo mālohi ange ki muʻa ke kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí.
16. Ko e hā te ne ʻai kitautolu ke tau loto-toʻá, pea ʻe lava fēfē ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau loto-toʻá he taimí ni?
16 Loto-toʻa: Ko e kaveinga ʻo e polokalama fakataha-lahi ki he 2018 ko e “Ke Ke Loto-Toʻa!” Naʻe fakamanatu mai ʻi he polokalama ko ení ʻoku ʻikai ke tau loto-toʻá koeʻuhi ko ʻetau ngaahi malava fakafoʻituituí. Hangē ko e kātakí, ko e loto-toʻa moʻoní ʻoku maʻu ia mei he falala kia Sihová. ʻE lava fēfē ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau falala kiate iá? Fakafou ʻi hono lau fakaʻaho ʻene Folofolá pea fakalaulauloto ki he founga hono fakahaofi ʻe Sihova ʻene kakaí ʻi he kuohilí. (Saame 68:20; 2 Pita 2:9) ʻI hono ʻohofi kitautolu ʻe he ngaahi puleʻangá lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí, ʻe fiemaʻu ke tau loto-toʻa pea falala lahi ange kia Sihova ʻi ha toe taimi ki muʻa. (Saame 112:7, 8; Hep. 13:6) Kapau ʻoku tau falala kia Sihova ʻi he taimí ni, te tau maʻu ai ʻa e loto-toʻa ʻe fiemaʻu kiate kitautolu ʻi hono ʻohofi ʻe Kokí.e
FAKATUʻOTUʻA ATU KI HO FAKAHAOFÍ
Ko Sīsū mo ʻene kau tau fakahēvaní ʻoku vavé ni ke nau fononga atu ki he tau ʻo ʻĀmaketoné ke fakaʻauha ʻa e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá! (Sio ki he palakalafi 17)
17. Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke tau manavahē ki ʻĀmaketoné? (Sio ki he tā ʻi he takafí.)
17 Hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá, ko e tokolahi taha ʻo kitautolú kuo tau moʻui mai ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí. Ka ʻoku tau toe maʻu ʻa e ʻamanaki ke hao atu ʻi he fuʻu mamahi lahí. Ko e tau ʻo ʻĀmaketoné ʻa e ngataʻanga fakaʻaufuli ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení. Kae kehe, ʻoku ʻikai ha meʻa ke tau manavahē ki ai. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e faitau eni ʻa e ʻOtuá. (Pal. 1:33; ʻIsi. 38:18-20; Sāk. 14:3) ʻI he fekau ʻa Sihová, ko Sīsū Kalaisi te ne taki atu ʻa e taú. ʻE kau fakataha mo ia ʻa e kau pani naʻe fokotuʻu haké mo e laui mano ʻo e kau ʻāngeló. Te nau tauʻi fakataha ʻa Sētane, ko ʻene fanga tēmenioó mo ʻenau kau tau fakaemāmaní.—Tan. 12:1; Fkh. 6:2; 17:14.
18. (a) Ko e hā kuo fakapapauʻi mai ʻe Sihová? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakafonu ʻe he Fakahā 7:9, 13-17 ʻa hoʻo falala pau fekauʻaki mo e kahaʻú?
18 Kuo ʻosi fakapapauʻi mai ʻe Sihova: “ʻOku ʻikai ha meʻatau kuo faʻu ke faiʻaki ha kovi kiate koe ʻe teitei lavameʻa.” (ʻAi. 54:17) Ko ha “fuʻu kakai lahi” ʻo e kau lotu faitōnunga ʻa Sihová te nau “hao mei he fuʻu mamahi lahí”! Pea te nau hokohoko atu ke fai ʻa e ngāue toputapu kiate ia. (Lau ʻa e Fakahā 7:9, 13-17.) ʻE fakafonu kitautolu ʻe he Tohi Tapú ʻaki ʻa e falala pau fekauʻaki mo e kahaʻú. ʻOku tau ʻiloʻi “ʻoku maluʻi ʻe Sihova ʻa e faitōnungá.” (Saame 31:23) Ko kinautolu kotoa ʻoku ʻofa mo fakahīkihikiʻi ʻa Sihová te nau fiefia ke sio ki heʻene fakatonuhiaʻi ʻa hono huafa māʻoniʻoní.—ʻIsi. 38:23.
19. Ko e hā ʻa e ʻamanaki fakaofo ʻoku fakatatali mai ʻi he kahaʻu ofi maí?
19 Fakakaukau atu ki he anga nai hono fakalea ʻo e 2 Tīmote 3:2-5 kapau ko hono fakamatalaʻi ia ʻo e kakai ʻi he māmani foʻoú ʻo ʻatā mei he tākiekina ʻa Sētané. (Sio ki he puha “Tōʻonga ʻa e Kakai he Taimi ko Iá.”) Ko Tokoua George Gangas, naʻá ne ngāue ko ha mēmipa ʻo e Kulupu Pulé, naʻá ne fakamatalaʻi ia ʻi he foungá ni: “ʻE fēfē ʻa e māmaní ʻi he hoko ʻa e tokotaha kotoa ko ha tokoua pe ko ha tuofefine! ʻOku vavé ni ke ke maʻu ʻa e monū ʻo e moʻui ʻi he fokotuʻutuʻu foʻoú. Te ke moʻui fuoloa ʻo hangē ko Sihová. Te tau moʻui taʻengata.” He ʻamanaki fakaofo ē ko ia!
HIVA 32 Tuʻu Maʻu, Taʻengaue!
a ʻOku tau ʻilo ʻoku vavé ni ke hoko mai ha “fuʻu mamahi lahi” ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e hā ʻe hoko kiate kitautolu ʻi he taimi ko iá? Ko e hā leva ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau faí? Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fiemaʻu ke tau fakaivimālohiʻi he taimí ni koeʻuhi ke tau nofoʻaki faitōnungá? Te tau ako ki ai ʻi he kupu ko ení.
b LEA MO HONO ʻUHINGA: Ko e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku faʻuʻaki ʻa e ngaahi lotu ʻoku nau taukaveʻi ko e kau Kalisitiane kinautolu ka ʻoku ʻikai ke nau akoʻi ʻa e kakaí ke lotu kia Sihova ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi tuʻungá.
c LEA MO HONO ʻUHINGA: Ko e kupuʻi lea ko e Koki ʻo Mēkokí (pea ko hono fakanounoú, ko e Koki) ʻoku ʻuhinga ia ki ha kulupu ʻo e ngaahi puleʻangá te nau fakatahataha ke tauʻi ʻa e lotu maʻá lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí.
d Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻo taki atu ki he tau ʻo ʻĀmaketoné, sio ki he Taua Leʻo ʻo Siulai 15, 2013, peesi 3-8. Ki ha fakaikiiki lahi ange fekauʻaki mo e ʻoho ʻa Koki ʻo Mēkokí mo e founga ʻe taukapoʻi ai ʻe Sihova ʻene kakaí lolotonga ʻa ʻĀmaketoné, sio ki he Taua Leʻo ʻo Siulai 15, 2015, peesi 14-19.
e Ko e polokalama fakataha-lahi ki he 2019 ko hono kaveingá “Ko ʻOfa Heʻikai Kaʻanga!” ʻOku fakatuipauʻi ai kitautolu ʻe lava ke tau hanganaki malu ai pē ʻi he malumalu ʻo e tokanga anga-ʻofa ʻa Sihová.—1 Kol. 13:8.
f FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí, ko ha kiʻi kulupu ʻo e Kau Fakamoʻoní ʻoku nau fakataha loto-toʻa ʻi ha loto vao ke fai ʻa e fakataha ʻa e fakatahaʻangá.
g FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha fuʻu kakai lahi ʻo e kau lotu faitōnunga ʻa Sihová te nau hao moʻui mo fiefia ʻi he fuʻu mamahi lahí!