ʻOkú Ke Ngāueʻaki Totonu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá?
1 Ko Sīsū Kalaisi ʻa e faiako lelei taha kuo moʻui mai ki he māmaní. Naʻá ne lea ʻi ha founga ʻoku maongo ki he loto ʻo e kakaí, ueʻi honau ngaahi ongoʻangá, pea fakaʻaiʻai kinautolu ke fai ha ngaahi ngāue lelei. (Mt. 7:28, 29) Naʻá ne ngāueʻaki maʻu pē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ko e makatuʻunga ia ki heʻene akonakí. (Luke 24:44, 45) Naʻá ne ʻoatu ʻa e lāngilangí kia Sihova ko e ʻOtuá ki he meʻa kotoa naʻá ne ʻiló pea mo malava ke akoʻí. (Sione 7:16) Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ki hono kau muimuí ʻaki hono ngāueʻaki totonu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.—2 Tīm. 2:15.
2 Naʻe hoko foki ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ko ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ia ʻi hono ngāueʻaki ola lelei ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne fai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono lau pē ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ki he niʻihi kehé; naʻá ne fakamatalaʻi mo fakaʻuhingaʻi ʻa e meʻa ʻokú ne laú, ʻo ʻoatu ʻa e fakamoʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ko Sīsū ʻa e Kalaisí. (Ng. 17:2-4) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e ākonga pōtoʻi lea ko ʻApolosí naʻá ne “mafai ʻaupito ʻi he Tohitapu,” pea naʻá ne ngāueʻaki totonu kinautolu ʻi hono tuʻuaki mālohi atu ʻa e moʻoní.—Ng. 18:24, 28.
3 Hoko ko ha Faiako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá: Ko e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá ʻi onopooní, kuo nau lavameʻa lelei ʻaupito ʻi hono akoʻi ʻa e kakai loto-totonú ʻaki hono fai ha lave pea mo fakaʻuhinga mei he Tohitapú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko ha tokoua naʻá ne ngāueʻaki ʻa e ʻIsikeli 18:4 fakataha mo hono ngaahi konga Tohitapu ʻoku felāveʻiʻakí ke feʻuhingaʻaki mo ha faifekau pea mo e toko tolu ʻi hono vāhenga-ngāue fakafaifekaú ki he ikuʻanga ʻo e anga-fulikivanú pea mo e māʻoniʻoní. Ko hono olá, ko e mēmipa ʻe niʻihi ʻo e siasí naʻe kamata ke nau ako, pea iku atu ʻa e taha ʻiate kinautolu ʻo tali ʻa e moʻoní. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko ha tuofefine naʻe kole ange ke ne fakamatalaʻi ange ki ha husepāniti fakafepaki ʻo ha tokotaha mahuʻingaʻia ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke kātoangaʻi ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Kilisimasí mo e ngaahi faiʻahó. ʻI heʻene lau fakahangatonu ʻa e tali Fakatohitapú mei he tohi Reasoning, naʻe fakahaaʻi ʻe he tangatá ʻene loto ki aí. Naʻe fuʻu fiefia ʻaupito ʻa hono uaifí ʻi heʻene tali lelei iá, peá ne pehē: “Te ma ō atu ki hoʻomou ngaahi fakatahá.” Pea naʻe loto-lelei ki ai ʻa e husepānití!
4 Ngāueʻaki ʻa e Tokoni ʻOku Ala Maʻú: Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga mo e polokalama ki he Fakataha Ngāué, ʻoku ʻomai ai ʻa e fakahinohino lelei ke tokoniʻi kitautolu ʻi hono ngāueʻaki totonu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Kuo fakahā ʻe he kau malanga tokolahi ʻa e houngaʻia ʻi he ngaahi tuʻuaki kehekehe ʻoku fokotuʻu maí, ʻa ia ʻoku pulusi pea mo fakahāhaaʻi ko e lelei pē maʻatautolu pea ʻoku fakamoʻoniʻi ʻoku taimi totonu ʻaupito pea ʻoku ola lelei. Ko e Reasoning From the Scriptures ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakakaukau lahi ʻaupito ki he founga ʻo hono fakamatalaʻi māʻalaʻala totonu ange ʻo e ngaahi tefitoʻi kaveinga ʻoku laka hake ʻi he 70 ʻa ia ʻoku hā ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá ʻoku fakamatala fakanounou ai ʻa e ngaahi akonaki faka-Tohitapu tefito ʻoku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe he faʻahinga foʻoú. Ko e Ako 24 mo e 25 ʻi he Theocratic Ministry School Guidebook ʻoku fakahā mai ai kiate kitautolu ʻa e founga ʻo e lea kamatá, lau, pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi konga Tohitapú ʻe ha faiako pōtoʻi. ʻOku totonu ke tau ngāueʻaki lelei ʻa e kotoa ʻo e tokoni ko ʻení ʻa ia ʻoku tau ʻosi ala maʻú.
5 ʻI he taimi ʻoku tau ngāueʻaki totonu ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, te tau ʻilo ai “ko e koto moʻui mo e koto malohi . . . pea ʻoku ne vavangaʻi ʻa e ngaahi holi mo e fakakaukau ʻo e loto” ʻo e faʻahinga ʻoku tau malanga ki aí. (Hep. 4:12) Ko e lavameʻa te tau fiefia ai mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, te ne ueʻi kitautolu ke leaʻaki ʻa e moʻoní ʻaki ʻa e loto-toʻa lahi ʻaupito!—Ng. 4:31.