ʻOku Totonu ke Tau Hoko ko e Kau Faiako, ʻIkai ko e Kau Malanga Pē
1 Kuo faʻa fakatokangaʻi ko e “Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo nau ngāueʻi ʻa e māmaní ʻaki ʻenau faifakamoʻoní.” Kuo malava fēfē ke hoko ʻa e meʻá ni? ʻOku ʻikai ʻaki ʻa e mafai pe mālohi ʻo e tangatá, kae ʻaki ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi heʻene kau sevānití ʻi heʻenau ngāueleleiʻaki ʻa e ngaahi tokonaki kehekehe ke fakahokoʻaki ʻenau malangá pea mo e ngāue fakaefaiakó.—Sak. 4:6; Ng. 1:8.
2 Ko e ngaahi tohi kuo pulusí ko e founga ola lelei ia ke fakahokoʻaki ʻetau ngāue fakamalangá. ʻI he ngaahi taʻu lahi, kuo laui piliona ʻa e ngaahi tohi, tohi iiki, polosiua, makasini, pea mo e ngaahi tuleki kuo pulusi pea tufaki ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tokoni ki hono ʻai ke ʻiloa ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. ʻOku hā mei he līpooti ʻo e 1997 Yearbook ko e lahi ʻo e ngaahi tohí kuo aʻu ki he tuʻunga lēkōtí. Ko hono moʻoní, ʻoku laka hake ʻi he tatau ʻe 91 miliona ʻo e New World Translation kuo pulusí. ʻI he taʻu ʻe tahá, ko e lahi ʻo e ngaahi makasini Taua Leʻo mo e Awake! kuo pulusi ʻi he ʻIunaite Seteté naʻe ʻalu hake ʻaki ia ʻa e peseti ʻe 7.1. ʻI Siamane, ko e lahi ʻo e makasiní naʻe ʻalu hake ʻaki ia ʻa e peseti ʻe 35. ʻOku laka hake ʻi he vahe tolu ʻe taha ʻa e lahi ʻo e ngaahi makasini ʻoku ngaohi aí ʻoku ʻi he lea faka-Lūsiá.
3 Ko e hā ʻoku fiemaʻu lahi fau pehē ai ʻa e ngaahi tohí? ʻI māmani lahi, kuo ʻi ai ha tali lahi fakaʻulia ki he fakalototoʻa ʻoku ʻomai kiate kitautolu ke fai ha fakamoʻoni ʻi ha feituʻu pē ʻe lava ke maʻu ai ha kakai. Koeʻuhi ko e tokolahi ʻiate kitautolu ʻoku tau toe fakalahi atu ʻetau ngāue fakaefakamoʻoní—ki he ngaahi feituʻu kakaí, ʻi he ngaahi halá, pea ʻi he feituʻu pisinisí—ʻoku lahi ange ʻa e ngaahi tohi kuo tuku ʻi he kakai ʻoku nau fakahā ha mahuʻingaʻia. Ko e tokolahi ʻo e faʻahingá ni kuo tātātaha pē haʻanau maʻu, kapau naʻe ʻi ai, ha faingamālie ke fanongo ai ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki muʻa. Ke fakahoko ʻa e fiemaʻu ko ʻení, ʻoku ala maʻu ʻe he ngaahi fakatahaʻangá ha ngaahi tohi kehekehe ke ngāueʻaki ʻi he tafaʻaki kehekehe ʻi he ngāue fakafaifekaú.
4 Ko e Hā ʻEtau Taumuʻa ʻi Hono Tufa ʻa e Ngaahi Tohí? Ko ʻetau taumuʻá ʻoku ʻikai ko hono tufa pē ʻo e ngaahi tohí. Ko e fekau ke ngaohi ākongá ʻoku kau ki ai ʻa e tafaʻaki ʻe ua—ko e malanga mo e faiako. ʻUluakí, ʻoku tau maʻu ʻa e monū ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá, ʻo ʻai ʻa e kakaí ke nau ʻilo ko e ʻamanaki pē ia ʻe taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Mt. 10:7; 24:14) Ko ʻetau ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohitapú ko ha founga ola lelei ia mo ʻaonga ki hono langaʻi ʻa e mahuʻingaʻiá pea tala atu ʻa e ʻilo fekauʻaki mo e Puleʻangá ki he niʻihi kehé.
5 Ko hono uá, kapau ʻoku tau ngaohi ākonga, kuo pau ke tau akoʻi kotoa ʻa e ngaahi meʻa naʻe fekau mai ʻe Sīsuú. (Mt. 11:1; 28:19, 20) Ko e ngaahi tohí ʻokú ne toe fakahoko ʻa e ngafa mahuʻinga ʻi heʻetau fakaongo atu ʻa e moʻoní ke aʻu ki he loto ʻo e kau akó, ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ko e kau ākonga.
6 Ko e faʻahinga ʻoku nau tali ʻa e ngaahi tohí ʻoku nau hoko ko e ‘kau fanongo ki he folofolá,’ ka ʻoku ngalingali ʻe ʻikai te nau hoko nai ko e kau fai ki aí kapau ʻe tukunoaʻi pē kinautolu. (Sem. 1:22-25) ʻE hoko ha niʻihi ko e kau ākonga kapau ʻe ʻi ai ha taha ke ne tataki kinautolu. (Ng. 8:30, 31) ʻOku fiemaʻu kiate kinautolu ha faiako ke tokoniʻi kinautolu ke nau fakamoʻoniʻi ʻiate kinautolu pē ʻa e moʻoni ʻoku maʻu ʻi he ngaahi Konga Tohitapú. (Ng. 17:2, 3) Ko ʻetau taumuʻá ke tokoniʻi kinautolu ke nau fakalakalaka atu ke aʻu ki ha tuʻunga ke fakatapui mo papitaiso pea ke akoʻi kinautolu ke nau hoko ʻo taau feʻunga ke akoʻi ha niʻihi kehe.—2 Tim. 2:2.
7 Ko e Fiemaʻu Lahi Tahá ko ha Kau Faiako Lahi Ange: ʻI he taimi ʻoku tau malanga aí, ʻoku tau talaki atu ai ʻa e ongoongo leleí ki he kakaí. Kae kehe, ko e akoʻí ʻoku kau ki ai ʻa hono fakahinohinoʻi fakalakalaka ha taha. ʻI he malangá ʻoku ʻai ai ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻilo ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá, ko e akoʻí ʻoku tokoniʻi ai ʻa e tokotaha tāutaha ke ne tali ʻa e ongoongo leleí pea ngāueʻi ia. (Luke 8:15) Ko ha faiako ʻokú ne fai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono fanongonongo atú pē; ʻokú ne fakamatalaʻi, fakaʻuhinga ʻaki ʻa e poupou lelei, ʻoatu ʻa e ngaahi fakamoʻoni, pea mo fakalotoʻi.
8 Ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku totonu ke tau hoko ko e kau faiako, ʻikai ko e kau malanga pē. (Hep. 5:12a) Ko hono tufaki ʻo e ngaahi tohí ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻetau ngāué, ka ko hono maʻu ʻa e taumuʻa hono ua ʻo ʻetau ngāue fakafaifekaú ʻoku fakatuʻunga tefito ia ʻi he meʻa ʻoku tau fai ko e kau faiakó. Neongo ʻe lava ke tau fiefia ʻi he taimi ʻoku tau tufa ai ha ngaahi tohi, ke fakahoko kakato ʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻoku totonu ke ʻoua te tau sio ko hono tuku ha tohí ko ʻetau taumuʻa fakaʻosí ia. (2 Tim. 4:5) Ko hono tufa ha tohí ko ha founga ola lelei ia ʻoku fakaava mai ai ʻa e matapā ʻo e faingamālié ke akoʻi ʻa e moʻoní ki he niʻihi kehé.
9 Fai ha Ngaahi Toe ʻAʻahi ke Kamata ha Ngaahi Ako Tohitapu: Ko kitautolu kotoa ʻoku ngalingali naʻa tau tufa ha ngaahi tohi lahi, ngaahi polosiua, pea mo e ngaahi makasini, ʻo ʻi ai ai ha lisi ʻo e ngaahi toe ʻaʻahí. ʻOku totonu ke tau fakataimi-tēpileʻi maʻu pē ha taimi ke toe foki ai ke langaʻi hake ʻa e mahuʻingaʻiá. Ko ʻetau taumuʻa tefito ʻi hono fai ʻo e toe fokí ʻoku ʻikai ko hano toe tuku pē ha ngaahi tohi lahi, ka ke fakalototoʻaʻi ʻa e kakaí ke nau lau pea maʻu ʻa e ʻaonga mei he meʻa kuo nau ʻosi maʻú. Ko e hā hono lahi ʻo e laka ki muʻa fakalaumālie naʻa tau mei fai ʻi ha ʻikai foki mai ha taha ʻi he taimi kotoa pē ke tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e ʻilo totonú?—Sione 17:3.
10 Toe foki ki he mahuʻingaʻia kotoa pē mo ha fakatuʻotuʻa atu ke kamata ha ako Tohitapu ʻi he polosiua Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe he ʻOtuá Meiate Kitautolú? pe ʻi he tohi ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá. Ko e ongo tohi ko ʻení ʻokú ne ʻomai ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi ha founga ke faingofua ai hono maʻu ʻa e mahinó. ʻOku maʻu ʻe he polosiua Fiemaʻu ʻa e founga ako fakalūkufua lelei, ʻokú ne kāpui ʻa e ngaahi tefitoʻi akonaki ʻa e Tohitapú. Ko e tohi ʻIlo ʻokú ne fakaivia ha taha ke ne akoʻi ʻa e moʻoní ʻi he founga fakaikiiki ange, kae faingofua, mahinongofua, pea nounou.
11 Ko e polokalama ako faingofua, hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he fakalahi ʻo ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga ʻo Sune 1996, ʻokú ne ʻai ke faingofua ki he faiakó ki heʻene fakahinohinoʻí pea ki he tokotaha akó ki heʻene akoʻí. Tauhi ha tatau ʻo e fakalahi ko iá ke faingofua hono ala maʻú koeʻuhi ke vakai ki he ngaahi founga mo e pōtoʻi fakafaiako kuo fakamoʻoniʻi ʻene ola leleí. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fokotuʻu ʻoku ʻomai aí ʻoku kau ai ʻa e founga ke mahuʻingaʻia fakafoʻituitui moʻoni ʻi he tokotaha akó, lahi ʻo e ako ke fai ʻi he konga ʻe taha, founga ke ngāue ai ki ha ngaahi fehuʻi ʻoku ʻikai ke kaunga ki he kaveingá, founga ʻe lava ke teuteu ai ʻa e faiakó mo e tokotaha akó fakatouʻosi ki muʻa ki he akó, pea mo e founga ke tataki ai ʻa e tokotaha akó ki he kautaha ʻa Sihová. ʻI he muimui ki he ngaahi fokotuʻú, ko e tokolahi ʻo kitautolu, kau ai ʻa e faʻahinga foʻoú, te tau malava ke fai ha ngaahi ako ʻoku laka ki muʻa.
12 Līpooti ʻo e Lavameʻa Lelei mei he Malaʻe Malangá: Ko e polosiua Fiemaʻu mo e tohi ʻIlo kuo fakamoʻoniʻi ko e ongo tokoni mahuʻinga ia ki hono fakavaveʻi ʻa hono fai ʻo e ngaohi ākongá. ʻI hono maʻu ʻa e polosiua Fiemaʻu, naʻe ngāueʻaki leva ia ʻe ha tokoua ʻi Polivia ke kamata ha ako mo ha tangata. ʻI ha māhina ʻe fā ki mui ai ʻi ha fakataha-lahi fakavahe, ko e tokotaha ako ko ʻení naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e kau teu papitaiso fiefiá!
13 Kuo ueʻi ʻa e tokolahi ke fakatapui ʻenau moʻuí kia Sihova ʻi he hili pē ʻa hono fakakakato ʻenau ako ʻa e tohi ʻIlo. ʻI ha fakatahaʻanga ʻe taha ʻi ʻEngikola, ko e lahi ʻo e ngaahi ako Tohitapu naʻe fai ʻe he kau malangá naʻe tupu hake mei he 190 ki he 260 pea ko e kau maʻu fakatahá naʻe liunga ua hono lahí mei he 180 ki he 360 ʻi he māhina pē ʻe fā hili pē ʻa e kamata ke ngāueʻaki ʻa e tohi ʻIlo ʻi he feituʻu ko iá. Taimi nounou pē mei ai, naʻe fiemaʻu leva ke fokotuʻu ha fakatahaʻanga ʻe taha.
14 ʻI he hili ʻa hono kamata ʻa ʻene ʻuluaki ako ʻi he tohi ʻIlo, naʻe pehē ʻe ha tokoua ʻe taha ko hono fai iá ʻoku “faingofua kapau ko e tokotaha faiakó ke ne ʻeke pē ʻa e ngaahi fehuʻí, lau ha niʻihi ʻo e ngaahi konga Tohitapu ʻoku kaunga ki aí, pea fakapapauʻi ʻoku mahinoʻi ʻe he tokotaha akó.” Neongo naʻá ne faʻa fakakaukau ko e kau malanga taukeí pē te nau lava ke fai ha ngaahi ako Tohitapu ʻoku laka ki muʻá pea ʻe ʻikai ʻaupito te ne lava ke fai ia, naʻá ne fakatokangaʻi te ne malava pē, ʻo ne pehē: “Kapau ʻoku ou malava ia, ʻe malava ʻe ha taha pē.”
15 Ko hono fai ʻo e ngaahi ako Tohitapú ko ha konga ia ʻo ʻetau ngāue fakafaifekaú ʻa ia ʻoku tau fakahoko ai ʻa e taumuʻa ʻo hono ngaohi ha kau ākonga. Ko e faʻahinga kuo nau fakatupulekina ʻa e pōtoʻi ke kau ʻi he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku fakafiemālie moʻoni pea ʻoku tāpuakiʻi lahi. ʻOfa ke hoko ʻo leaʻaki kiate kitautolu ko e kau “malangaʻaki ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua . . . ʻo akoʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kau ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisi, ʻo ne matuʻaki fai mālohi, ʻo ʻikai taʻofia.”—Ng. 28:31.