“ʻO U ʻIlo Fēfē, Taʻe ha Taha Ke Ne Fakahinohino Au?”
1 ʻI he taimi naʻe ʻeke ange ai ʻe he tokotaha ʻevangeliō ko Filipé ki he ʻiunoke ʻItiopeá pe ʻokú ne mahinoʻi ʻa e meʻa naʻá ne lau mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, naʻe tali ange ʻa e tangatá: “ʻO u ʻilo fēfē, taʻe ha taha ke ne fakahinohino au?” Naʻe tokoniʻi fiefia ia ʻe Filipe ke ne mahinoʻi ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo Sīsuú, ʻo iku atu ai ki he papitaiso ʻo ʻikai toe tatali ʻa e tangatá. (Ng. 8:26-38) Naʻe talangofua ʻa Filipe ki he fekau meia Kalaisi ke ‘ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko e kau ako, mo e akoʻi kinautolú.’—Mt. 28:19, 20.
2 Kuo pau ke tau talangofua ki he fekau ke ngaohi-ākongá, ʻo hangē pē ko ia naʻe fai ʻe Filipé. Kae kehe, ko e faʻahinga fakalakalaka fakalaumālie vave ko ia naʻe fai ʻe he ʻiunoke ʻItiopeá ʻoku ʻikai ke faʻa hā ia ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ko ia ʻoku tau ako ʻa e Tohitapú mo kinautolú. Ko e tangata ko iá, ko ha toki ului-Siu foʻou ia naʻá ne ʻiloʻi lelei ʻa e ngaahi Konga Tohitapú, naʻá ne maʻu ha loto-ongongofua pea ko e meʻa pē naʻe fiemaʻu kiate iá ke ne tali ko Sīsū ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofaʻaki maí. Ko ha pole ia kapau ko e faʻahinga ko ia ʻoku tau akó ʻoku ʻikai te nau maheni mo e Tohitapú, ʻo takihalaʻi ʻe he ngaahi akonaki fakalotu loí, pe ʻoku fakamafasiaʻi kinautolu ʻe he ngaahi palopalema faingataʻa fakafoʻituituí. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau lavameʻa ʻi hono tataki ʻa e kau ako Tohitapú ki he fakatapuí mo e papitaisó?
3 ʻIloʻilo ki he Ngaahi Fiemaʻu Fakalaumālie ʻa e Tokotaha Ako Tohitapú: ʻOku fakamatalaʻi ʻe he fakalahi ʻo ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga ʻo ʻAokosi 1998 ʻa e lōloa ʻo e taimi ke tau ako nai ai mo e kakaí, ʻo ngāueʻaki ʻa e polosiua Fiemaʻu pea mo e tohi ʻIlo. Naʻá ne ʻomai ʻa e fakahinohino ko ʻení: “ʻOku fiemaʻu ke fakapapauʻi ʻa e vave ʻo e akó ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga mo e malava ʻa e tokotaha akó. . . . ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau feilaulauʻi ʻa hono maʻu ʻe he tokotaha akó ʻa e mahino māʻalaʻalá koeʻuhí pē ko ha fakavavevave. Ko e tokotaha ako kotoa pē ʻoku fiemaʻu ki ai ha makatuʻunga fefeka ki heʻene tui foʻou ki he Folofola ʻa e ʻOtuá.” Ko ia ai, ʻoku fakapotopoto ke ʻoua ʻe fakavavevave ʻa hono ako ʻa e fakamatala ʻi he tohi ʻIlo fakataha mo e fakakaukau ki he feingaʻi ke ʻosi ʻa e tohí ʻi he māhina ʻe onó. ʻE fiemaʻu nai ʻa e taimi lahi ange ʻi he māhina ʻe onó ke tokoniʻi ai ʻa e faʻahinga tāutaha ʻe niʻihi ke nau fakalakalaka ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻo e papitaisó. ʻI hoʻo fai ʻa e akó ʻi he uike ki he uiké, fakamoleki ha taimi pē ʻoku fiemaʻú ke tokoniʻi ʻa e tokotaha akó ke ne mahinoʻi pea tali ʻa e meʻa ʻokú ne ako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu tuʻo ua pe tuʻo tolu nai ʻi he uike ke ʻosiki ai ʻa e vahe ʻe taha ʻi he tohi ʻIlo. ʻE fakaʻatā ai heni ha taimi ke lau pea mo fakamāʻalaʻala ʻa e ngaahi konga Tohitapu lahi ʻoku haá.—Loma 12:2.
4 Kae kehe, fēfē kapau ʻoku aʻu atu ki he fakaʻosi ʻo e tohi ʻIlo, ʻokú ke ʻilo ai ko e mahinoʻi ʻe he tokotaha akó ʻa e moʻoní ʻoku fiemaʻu ke toe fakaleleiʻi pe ʻoku teʻeki ai ke ueʻi kakato ia ke ne tuʻu maʻá e moʻoní pea fakatapui ʻene moʻuí ki he ʻOtuá? (1 Kol. 14:20) Ko e hā ha toe meʻa lahi ange ʻe lava ke ke fai ke tataki ia ʻi he hala ʻoku taki atu ki he moʻuí?—Mt. 7:14.
5 Fakafiemālieʻi ʻa e Ngaahi Fiemaʻu Fakalaumālie ʻa e Tokotaha Ako Tohitapú: Kapau ʻoku hā mahino mai ʻoku fai ʻe ha tokotaha ha fakalakalaka, neongo ʻoku māmālie, pea ʻokú ne fakatupulekina ʻa e houngaʻia ki he meʻa ʻokú ne akó, hoko atu leva ʻa e ako Tohitapú ki ha tohi hono ua hili ʻa e kakato ʻo e polosiua Fiemaʻu pea mo e tohi ʻIlo. ʻOku ʻikai ke fiemaʻu nai ʻeni ʻi he tuʻunga kotoa pē, ka ʻo kapau ʻoku fiemaʻu, hoko atu ʻa e akó ʻi he tohi Fāʻūtaha ʻi he Lotu. ʻOku maʻu ʻe he tokolahi taha ʻo e kau malangá ʻa e ngaahi tatau fakafoʻituitui ʻo e tohi ko ʻení ke ngāueʻaki kapau ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe he fakatahaʻangá ha tatau. Ko e ngaahi tatau siʻi pē ʻo e tohi Fāʻūtaha ʻi he Lotu ʻoku kei ala maʻu ke ʻota mei he vaʻa ʻi ʻAositelēliá. ʻI he ngaahi tuʻunga kotoa pē, ko e polosiua Fiemaʻu pea mo e tohi ʻIlo ʻe ʻuluaki akó. Ko e ako Tohitapú, ngaahi toe ʻaʻahí, pea mo e taimi ʻoku fakamoleki ke hokohoko atu ʻa e akó ʻoku totonu ke lau pea līpooti, neongo kapau ʻe papitaiso ʻa e tokotaha akó ki muʻa ke kakato ʻa e tohi hono uá.
6 ʻOku ʻuhinga ʻeni ko e faʻahinga naʻe toki papitaiso ki mui ní ka naʻa nau ako ʻa e tohi pē ʻe tahá ʻoku totonu ke nau maʻu he taimí ni ha toe tokoni foʻou ke ako ʻa e tohi hono uá? ʻOku ʻikai ke fiemaʻu ia. Kae kehe, te nau hoko nai ʻo ʻikai ke longomoʻui pe ʻikai nai ke nau fakalakalaka ʻi he moʻoní, pea te nau ongoʻi nai ʻoku nau fiemaʻu ha tokoni fakafoʻituitui ke nau ngāueʻaki lahi ange ai ʻa e moʻoní ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku totonu ke fakahā ki he ʻovasia ngāué ki muʻa ke toe fai ha ako mo ha tokotaha malanga ʻosi papitaiso. Kae kehe, kapau ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo ha niʻihi ʻa ia naʻa nau ako ʻa e tohi ʻIlo ʻi he kuohilí kae ʻikai ʻaupito ke nau fakalakalaka ki he fakatapuí mo e papitaisó, te ke saiʻia nai ke tomuʻa sio pe te nau saiʻia ke toe hoko atu ʻenau ako Tohitapú.
7 Ko ha fakaʻilonga ia ʻo e ʻofa faka-Kalisitiané ke fai ha tokanga fakafoʻituitui, mo ofi ki he tokotaha mahuʻingaʻia taki taha ʻa ia ʻoku tau ako mo iá. Ko ʻetau taumuʻá ke tokoniʻi ʻa e tokotaha akó ke ne maʻu ʻa e mahino lahi ange ki he moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Pea te ne malava leva ke fai ha poupou papau, mo loto-vēkeveke ki he moʻoní pea fakatapui ʻene moʻuí kia Sihova, ʻo fakaʻilongaʻi ʻa e fakatapui ko iá ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vaí.—Sāme 40:8; Ef. 3:17-19.
8 ʻOkú ke manatuʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he hili ʻa e papitaiso ʻa e ʻiunoke ʻItiopeá? “Naʻa ne fai atu ʻene fononga kuo fiefia hono loto” ʻi heʻene hoko ko ha ākonga foʻou ʻa Sīsū Kalaisi. (Ng. 8:39, 40) ʻOfa ke tau maʻu pea mo e faʻahinga ko ia ʻoku tau tataki lavameʻa atu ʻi he hala ʻo e moʻoní ʻa e fiefia lahi ʻi hono tauhi ʻa Sihova ko e ʻOtuá—he taimí ni pea ke taʻengata!