ʻOku Ueʻi Kitautolu ʻe he ʻOfá ke Malanga
1 ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku ʻiloa lelei taha ai kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e kau malanga faivelenga ʻo e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. (Mt. 24:14) Laka hake ʻi he toko ono miliona ʻoku nau longomoʻui ʻi māmani lahi; ʻoku tānaki mai ki ai ʻa e faʻahinga foʻoú ʻi he taimi ʻoku nau kau fakataha ai mo kitautolu ʻi he malangá. ʻOku tānaki mai ʻa e tokolahi makatuʻunga ʻi he kau ʻi he ngāue ko ʻení.
2 Ko e hā ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau pole ki ha vāhenga-ngāue lahi peheé? ʻOku ʻikai ke fakamālohiʻi kitautolu, tohoakiʻi ʻe he maʻu ʻo e meʻa fakamatelié, pe ʻomai ha ngaahi fakaʻapaʻapa makehe. ʻI he kamatá, ko e tokolahi ʻo kitautolu naʻa tau manavahē koeʻuhí he naʻa tau ongoʻi taʻefeʻunga, pea ko e tali ʻa e kakaí naʻe faʻa taʻepau. (Mt. 24:9) Ko e kau mamata tokolahi tahá naʻe ʻikai te nau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻokú ne ueʻi kitautolú. ʻOku pau pē ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga mālohi kiate kitautolu ke tau kītakí.
3 Ko e Mālohi ʻo e ʻOfá: Naʻe fakahāhaaʻi ʻe Sīsū ʻa e lahi taha ʻi he ngaahi fekaú kotoa ʻi he taimi naʻá ne fakahā ai ke tau ‘ʻofa kia Sihova ʻaki hotau lotó, soulú, ʻatamaí, pea mo e mālohí kotoa.’ (Mk. 12:30, NW) Ko ʻetau ʻofa kia Sihová ʻoku aka ia ʻi he ngaahi ongoʻi loloto ʻo e houngaʻia kiate ia pea mo hono tuʻungá—ʻa e Tokotaha-Pule Fakalevelevá, ko e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa ia ʻoku ‘lau ki ai ʻa e kololia, mo e fakaʻapaʻapa, mo e mafai.’ (Fkh. 4:11) Ko hono ngaahi ʻulungaanga fakaofó ʻoku taʻealafakatataua.—Eki. 34:6, 7.
4 Ko e ʻilo mo e ʻofa kia Sihová ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau ʻai ʻetau māmá ke ulo atu ki he tangatá. (Mt. 5:16) ʻOku ulo atu ʻetau māmá ʻi he taimi ʻoku tau fakahīkihikiʻi fakahāhā ai iá, lea fekauʻaki mo ʻene ngaahi ngāue fakaofó, pea fakamafola atu ʻa e pōpoaki fekauʻaki mo hono Puleʻangá. Hangē pē ko e ʻāngelo ʻi he loto langí, ʻoku tau maʻu ʻa e “ogoogolelei taegata ke malaga aki . . . ki he buleaga kotoabe, moe faahiga, moe lea, mo e kakai.” (Fkh. 14:6, PM) Ko ʻetau ʻofá ʻa e mālohi ʻoku tuʻu mei mui ʻi he ngāue fakamalanga ʻi māmani lahí.
5 ʻOku vakai mai ʻa e māmaní ki heʻetau malangá ko ha “meʻa ngali vale” ʻoku totonu ke tukunoaʻi. (1 Kol. 1:18) Kuo fai ʻa e ngaahi feinga ʻo mafolalahia ke lōmia ʻetau ngāué. Ko ʻetau ʻofa mateakí kuó ne fakaivimālohiʻi kitautolu ke tau talaki, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá: ‘ʻE ʻikai te tau faʻa tuku ʻetau lea ki he ngaahi meʻa naʻa tau sio ki ai mo fanongoá. . . . ʻOku totonu pe ke fai ki he pule ʻa e ʻOtuá ʻi he pule ʻa e tangatá.’ (Ng. 4:20; 5:29) ʻOku hoko atu ʻa e tupulekina ʻo e ngāue fakamalangá ʻi he ngaahi konga kotoa ʻo e foʻi māmaní neongo ʻa e fakafepakí.
6 Ko ʻetau ʻofa kia Sihová ʻoku hangē ha afi vela ʻokú ne fakamālohiʻi kitautolu ke tau fanongonongo atu ʻa ʻene ngaahi leleí. (Sel. 20:9; 1 Pita 2:9) Te tau hokohoko atu ke “fakaha ene gaahi gaue i he ao oe kakai . . . he kuo ne fai ae gaahi mea lelei aubito”!—Ai. 12:4, 5, PM.