KUPU AKO 26
“Mou Foki Mai Kiate Au”
“Mou foki mai kiate au, pea te u foki atu kiate kimoutolu.”—MAL. 3:7.
HIVA 42 Tokoniʻi ʻa e Vaivaí
ʻI HE KUPÚ NIa
1. ʻOku ongoʻi fēfē ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku fakahaofi ai ha taha ʻo ʻene fanga sipí?
HANGĒ ko ia naʻa tau lāulea ki ai ʻi he kupu ki muʻá, ʻoku fakahoa ʻe Sihova ʻa ia tonu ki ha tauhi-sipi lelei ʻokú ne tokangaʻi manavaʻofa ʻene sipi taki taha. ʻOkú ne kumi ki ha taha pē ʻoku ʻalu hē. Naʻe tala ʻe Sihova ki he kau ʻIsileli naʻa nau tafoki meiate iá: “Mou foki mai kiate au, pea te u foki atu kiate kimoutolu.” ʻOku tau ʻiloʻi ʻokú ne kei maʻu pē ʻa e ongoʻi tatau he ʻokú ne pehē: “ʻOku ʻikai te u liliu.” (Mal. 3:6, 7) Naʻe pehē ʻe Sīsū ko Sihova mo e kau ʻāngeló ʻoku nau fiefia lahi ʻi he taimi ʻoku foki mai ai kiate Ia naʻa mo ha toko taha ʻo ʻEne kau sevāniti naʻe heé.—Luke 15:10, 32.
2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
2 Tau lāulea angé ki ha talanoa fakatātā ʻe tolu ʻa Sīsū ʻa ia ʻoku fakahangataha ki hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga kuo nau hē meia Sihová. Te tau lāulea ki he niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻe fiemaʻu kiate kitautolu kae lava ke tau tokoniʻi ha sipi mole ke foki kiate ia. Pea te tau ako ki he ʻuhinga ʻoku tuha ai mo e feingá ʻa hono poupouʻi ʻa e faʻahinga ʻoku vaivaí.
KUMI KI HE KOINI NAʻE MOLÉ
3-4. Ko e hā naʻe kumi fakalelei ai ʻe he fefine ʻoku lave ki ai ʻi he Luke 15:8-10 ʻene koini silivá?
3 ʻOku fiemaʻu ke tau ngāue mālohi ke kumi ki he faʻahinga ʻoku nau loto ke foki kia Sihová. ʻI ha talanoa fakatātā ʻoku hiki ʻi he Kōsipeli ʻa Luké, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e anga ʻo e kumi ʻe ha fefine ha meʻa mahuʻinga naʻe mole—ko ha koini siliva. Ko e konga mahuʻinga ʻo e talanoa fakatātā ko ení ko hono fai e fekumí.—Lau ʻa e Luke 15:8-10.
4 ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻa e anga ʻo e ongoʻi ha fefine ʻi heʻene maʻu ʻa e koini siliva mahuʻinga naʻe molé. ʻI he taimi ʻo Sīsuú, ko ha faʻē Siu ʻoku ngalingali naʻá ne ʻoange ha koini siliva ʻe hongofulu ki heʻene taʻahiné ʻi hono ʻaho malí. Mahalo ko e koini ko ení ko e taha ia ʻi he ngaahi koini naʻe ʻoange ʻe heʻene faʻeé. ʻOku mahamahalo ʻa e fefiné naʻe tō ʻa e koiní ʻi he falikí. Ko ia ʻokú ne tutu ha maama lolo pea fakasio holo, ka ʻoku ʻikai ke ne sio ki ha meʻa. Mahalo pē naʻe ʻikai ke maama feʻunga ia ke ne sio ki he kiʻi koini silivá. Faai atu pē, ʻokú ne tafi kotoa hono falé. ʻI he efu ko ia naʻá ne tafí naʻe ʻi ai ʻene koini siliva mahuʻingá, ʻoku ngingila hake ʻi he māmá. He fakafiemālie ē ko ia! ʻOkú ne ui mai hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí ke tala ange kiate kinautolu ʻa e ongoongo leleí.
5. Ko e hā ʻoku faingataʻa nai ai ke maʻu ʻa e faʻahinga kuo nau mavahe mei he fakatahaʻangá?
5 Hangē ko e talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, ʻoku fiemaʻu ʻa e ngāue lahi ke kumi ki ha meʻa naʻe mole. Pehē foki, ʻe fiemaʻu ke tau ngāue mālohi ke kumi ki he faʻahinga ko ia kuo nau mavahe mei he fakatahaʻangá. Kuo ʻikai ke nau toe feohi mo kitautolu ʻi ha laui taʻu nai. Kuo aʻu nai ʻo nau hiki ki ha feituʻu ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he fanga tokouá. Ka ʻi he taimi ní, ʻoku ʻikai ha veiveiua ko e niʻihi ʻo e faʻahinga ʻikai longomoʻui ko ení ʻoku nau holi ke foki mai kia Sihova. ʻOku nau loto ke tauhi kia Sihova fakataha mo hono fāmili ʻo e kau lotu moʻoní, ka ʻoku nau fiemaʻu ʻetau tokoní.
6. ʻE lava fēfē ke kau ʻa e kotoa ʻi he fakatahaʻangá ʻi he kumi ki he faʻahinga ʻikai longomoʻuí?
6 Ko hai ʻe lava ke kau ʻi he kumi ki he faʻahinga ʻikai longomoʻuí? Ko kitautolu kotoa—kau mātuʻa, kau tāimuʻa, ngaahi mēmipa he fāmilí mo e kau malangá—ʻe lava ke tau tokoni ki he kumi kinautolú. ʻOku ʻi ai hao kaungāmeʻa pe kāinga kuo ʻikai toe longomoʻui? Kuó ke fetaulaki mo ha taha ʻikai longomoʻui ʻi hoʻo ngāue fale ki he falé pe ʻi hoʻo faifakamoʻoni ʻi he feituʻu kakaí? Tala ange ki he tokotahá kapau ʻokú ne saiʻia ke fai atu ha ʻaʻahi kiate ia, te ke fiefia ke ʻave hono tuʻasilá pe fika telefoní ki he kau mātuʻá.
7. Ko e hā ʻokú ke ako mei he fakamatala ha mātuʻa ko Thomas?
7 Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻaonga ʻe lava ke fai ʻe he kau mātuʻá ke kumi ki he faʻahinga ʻoku nau loto ke foki mai kia Sihová? Fakatokangaʻi ʻa e fakamatala ha mātuʻa ko Thomas,b ʻokú ne nofo ʻi Sipeini. Kuó ne tokoniʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 40 tupu ke foki ki he fakatahaʻangá. ʻOku pehē ʻe Thomas: “ʻUluakí, ʻoku ou ʻeke ki he fanga tokouá pe ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻoku nofo ai ha taha ʻikai longomoʻui. Pe ʻoku ou ʻeke ki he kau malangá pe ʻoku nau manatuʻi ha tokotaha ʻoku ʻikai ke toe haʻu ki he fakatahá. Ko e tokolahi taha ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau vēkeveke ke tokoni koeʻuhí ʻoku nau ongoʻi ʻoku nau kau ʻi he fekumí. Pea ʻi heʻeku ʻaʻahi ki he fanga tokoua ʻikai longomoʻuí, ʻoku ou ʻeke ʻenau fānaú mo honau kāingá. Ko e faʻahinga ʻikai longomoʻui ʻe niʻihi naʻa nau faʻa haʻu mo ʻenau fānaú ki he fakatahá, pea naʻe hoko nai ʻa e fānau ko ení ko ha kau malanga. ʻE lava foki ke tokoniʻi mo kinautolu ke nau foki kia Sihova.”
FAKAFOKI MAI ʻA E NGAAHI FOHA MO E ʻOFEFINE MOLE ʻO SIHOVÁ
8. ʻI he talanoa fakatātā fekauʻaki mo e foha molé, ʻa ia ʻoku hā ʻi he Luke 15:17-24, naʻe fakafeangai fēfē ʻa e tamaí ki hono foha fakatomalá?
8 Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga kuo pau ke tau maʻu kae lava ke tau tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau loto ke foki mai kia Sihová? Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e foha talangataʻa naʻe mavahe mei ʻapí. (Lau ʻa e Luke 15:17-24.) ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻa e faai atu pē ʻo maʻu ʻe he fohá ʻa e fakakaukau leleí peá ne fili ke foki ki ʻapi. Naʻe lele ʻa e tamaí ke fakafetaulaki ki hono fohá pea fāʻofua māfana kiate ia, ʻo fakapapauʻi ki hono fohá ʻene ʻofá. Naʻe maʻu ʻe he fohá ha konisēnisi halaia peá ne ongoʻi ʻoku ʻikai taau ia ke kei ui ko ha foha. Naʻe fakaʻofaʻia ʻa e tamaí ʻi hono fohá, ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi ange ʻene ngaahi ongoʻí. Naʻe fai leva ʻe he tamaí ʻa e ngaahi meʻa ʻaonga ke fakapapauʻi ki hono fohá ʻoku talitali lelei ia ki ʻapi, ʻo ʻikai ko ha tangata ngāue totongi, ka ko ha mēmipa ʻofeina ʻo e fāmilí. Ke fakamoʻoniʻi ení, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he tamaí ha kātoanga kai pea ʻoange ʻa e vala lelei ki hono foha fakatomalá.
9. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga kuo pau ke tau maʻu kae lava ke tau tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻikai longomoʻuí ke nau foki mai kia Sihova? (Sio ki he puha “Founga Hono Tokoniʻi e Niʻihi ʻOku Loto ke Foki Maí.”)
9 ʻOku hangē ʻa Sihova ko e tamai ʻi he talanoa fakatātā ko iá. ʻOkú ne ʻofa ʻi hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻikai longomoʻuí pea ʻokú ne loto ke nau foki mai kiate ia. ʻI he faʻifaʻitaki kia Sihová, ʻe lava ke tau tokoniʻi kinautolu ke nau foki mai. ʻOku fiemaʻu ke tau kātaki, kaungāongoʻi mo anga-ʻofa. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko iá, pea ʻe lava fēfē ke tau fai ia?
10. Ko e hā ʻa e kaunga ʻo e kātakí ʻi hono tokoniʻi ha taha ke toe moʻui lelei fakalaumālie?
10 ʻOku fiemaʻu ke tau kātaki koeʻuhi ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi ki ha taha ke toe moʻui lelei fakalaumālie. ʻOku pehē ʻe he faʻahinga ʻikai longomoʻui tokolahi naʻa nau toki foki mai ʻi he hili ha toutou ʻaʻahi atu ʻa e kau mātuʻá mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá. Ko ha tuofefine ko Nancy, mei ʻĒsia Tonga-Hahake, ʻokú ne tohi: “Ko ha kaumeʻa ofi ʻi he fakatahaʻangá naʻá ne tokoniʻi lahi au. Naʻá ne ʻofa ʻiate au ʻo hangē ia ko haku tokoua lahí. Naʻá ne fakamanatu mai ʻa e ngaahi taimi lelei naʻá ma maʻu ʻi he kuohilí. Naʻá ne fanongo anga-kātaki mai ʻi heʻeku fakahaaʻi ʻeku ngaahi ongoʻí, pea naʻe ʻikai ke ne toumoua ke ʻomai ha faleʻi. Naʻá ne hoko ko ha kaumeʻa moʻoni, ʻo mateuteu ke tokoni ʻi ha faʻahinga taimi pē.”
11. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e kaungāongoʻí ke fakanonga ʻa e ongoʻi loto-mamahí?
11 Ko e kaungāongoʻí ʻoku hangē ia ha faitoʻo ʻaonga; ʻe lava ke ne fakanonga ʻa e ongoʻi loto-mamahí. Ko e niʻihi ʻo e faʻahinga ʻikai longomoʻuí kuo nau fāinga ʻi he laui taʻu mo e ongoʻi ʻita ki ha taha ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku hanga ʻe he ngaahi ongoʻi ko ení ʻo taʻofi ʻenau holi ke foki mai kia Sihová. ʻOku fakakaukau nai ʻa e niʻihi kuo fai ange ha fakafeangai taʻetotonu kiate kinautolu. Te nau fiemaʻu nai ha taha te ne fanongo kiate kinautolu pea mahinoʻi ʻenau ngaahi ongoʻí. (Sēm. 1:19) Ko María ʻa ia naʻe ʻi ai ha taimi naʻe ʻikai longomoʻui ai, ʻokú ne pehē, “Naʻá ku fiemaʻu ha tokotaha ke fanongo mai kiate au, fakafiemālieʻi au, pea fai mai ha faleʻi lelei.”
12. ʻOku anga-fēfē hangē ʻa e ʻofa ʻa Sihová ko ha maeá?
12 ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻa e ʻofa ʻa Sihova ki heʻene kakaí ʻo hangē ha afo pe ko ha maea. ʻI he founga fē ʻoku hangē ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ko ha maeá? Fakakaukau ki he fakatātā ko ení: Sioloto atu ʻokú ke melemo ʻi ha tahi hou pea ʻoku lī atu ʻe ha tokotaha ha sāketi fakahaofi moʻui. Kuo pau pē te ke houngaʻia ʻi he tokoní koeʻuhí ʻe tokoni nai ia ke ke kei tētē pē. Ka heʻikai ke feʻunga pē hoʻo maʻu ʻa e sāketi fakahaofi moʻuí. ʻOku momoko ʻa e tahí, pea heʻikai ke ke hao kae ʻoua kuó ke aʻu ki ha vaka fakahaofi moʻui. ʻOkú ke fiemaʻu ha taha ke ne lī atu ha maea pea fusi mai koe ki he vaka fakahaofi moʻuí. Naʻe lea ʻa Sihova fekauʻaki mo e kau ʻIsileli naʻa nau ʻalu heé: “Naʻá ku ngāueʻaki ʻa e ʻofá . . . ʻo hangē ha afó ke fusi mai ʻaki kinautolu kiate au.” (Hōs. 11:4) ʻOku pehē pē ʻa e ongoʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni fekauʻaki mo e faʻahinga kuo ʻikai ke nau toe tauhi kiate iá pea ʻoku nau melemo ʻi he ngaahi palopalemá mo e loto-moʻuá. ʻOkú ne loto ke nau ʻiloʻi ʻokú ne ʻofa ʻiate kinautolu, pea ʻokú ne loto ke fusi mai kinautolu kiate ia. Pea ʻe lava ke ngāueʻaki koe ʻe Sihova ke fakahaaʻi ange ʻa e ʻofa ko ení kiate kinautolu.
13. Lave ki ha hokosia ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e mālohi ʻo e ʻofa fakatokouá.
13 ʻOku mahuʻinga ke fakapapauʻi ki he faʻahinga ʻikai longomoʻuí ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kinautolu pea ʻoku tau ʻofa foki ʻiate kinautolu. Ko Pablo, naʻe lave ki ai he kupu ki muʻá, naʻe ʻikai ke ne longomoʻui ʻi he taʻu ʻe 30 tupu. ʻOkú ne pehē: “ʻI he pongipongi ʻe taha, ʻi heʻeku mavahe mei hoku ʻapí, naʻá ku fetaulaki mo ha tuofefine matuʻotuʻa anga-lelei pea naʻá ne lea anga-ʻofa mai kiate au. Naʻe kamata ke u tangi halotulotu. Naʻá ku tala ange kiate ia ʻoku hā ngali naʻe fekauʻi mai ia ʻe Sihova. Ko ia naʻá ku fili ʻi he taimi pē ko iá ke foki kia Sihova.”
POUPOUʻI ANGA-ʻOFA ʻA E VAIVAÍ
14. Fakatatau ki he talanoa fakatātā ʻi he Luke 15:4, 5, ko e hā naʻe fai ʻe he tauhi-sipí ʻi heʻene maʻu ʻa e sipi molé?
14 Ko e faʻahinga ʻikai longomoʻuí ʻoku nau fiemaʻu ʻetau poupou hokohokó. Hangē ko e foha mole ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, ʻoku nau kei lavea fakaeongo nai. Pea ʻoku ngalingali ʻoku nau vaivai fakalaumālie koeʻuhi ko e meʻa naʻa nau hokosia ʻi he māmani ʻo Sētané. ʻOku fiemaʻu ke tau tokoniʻi kinautolu ke langa hake ʻenau tui kia Sihová. ʻI he talanoa fakatātā ʻo e sipi molé, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e anga hono hili ʻe he tauhi-sipí ʻa e sipí ʻi hono ongo umá pea fua ia ʻo fakafoki ki he tākangá. Kuo ʻosi fakamoleki ʻe he tauhi-sipí ʻa e taimi mo e ivi lahi ke kumi ki he sipi molé. Ka ʻokú ne ʻiloʻi ʻe fiemaʻu ke ne fua ia ʻo fakafoki ki he tākangá koeʻuhi heʻikai maʻu ʻe he sipí ha mālohi ke foki ʻiate ia pē.—Lau ʻa e Luke 15:4, 5.
15. ʻE lava fēfē ke tau poupouʻi ʻa e faʻahinga vaivai ʻoku nau loto ke foki kia Sihová? (Sio ki he puha “Ko ha Meʻangāue Mahuʻinga.”)
15 ʻE fiemaʻu nai ke tau vaheʻi ʻa e taimi mo e ivi ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻikai longomoʻuí ke nau ikuʻi honau ngaahi vaivaiʻangá. Ka ko e laumālie ʻo Sihová, ko ʻene Folofolá mo e ʻū tohi ʻoku ʻomai fakafou ʻi he fakatahaʻangá, ʻe lava ke tau tokoniʻi ai kinautolu ke toe mālohi fakalaumālie. (Loma 15:1) ʻE lava fēfē ke tau fai eni? ʻOku pehē ʻe ha mātuʻa taukei, “Ko e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻikai longomoʻuí ʻoku fiemaʻu ke nau ako Tohi Tapu ʻi he hili ʻenau fili loto-moʻoni ke foki kia Sihová.”c Ko ia kapau ʻoku kole atu ke ke ako mo ha tokotaha ʻikai longomoʻui, lau ia ko ha monū. ʻOku toe pehē ʻe he mātuʻá, “Ko e tokotaha malanga ʻokú ne fai ʻa e akó ʻoku fiemaʻu ke ne hoko ko ha kaumeʻa lelei, ko ha taha ʻe lava ke talanoa tauʻatāina ki ai ʻa e tokotaha ʻikai longomoʻuí.”
FIEFIA ʻI HĒVANI MO MĀMANI
16. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he kau ʻāngeló?
16 ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi hokosia lahi ʻoku tau ngāue fakataha mo e kau ʻāngeló ʻi he kumi ki he faʻahinga ʻikai longomoʻui ʻoku nau holi ke foki kia Sihová. (Fkh. 14:6) Ko e fakatātaá, ko Silvio, mei ʻEkuatoa, naʻá ne lotu fakamātoato ki ha tokoni ke foki ki he fakatahaʻangá. Lolotonga ʻene lotú, naʻe tatangi ʻa e fafangu he matapaá ko ha mātuʻa ʻe toko ua. ʻI he ʻaʻahi ko iá, naʻá na fiefia ke ʻoange kiate ia ʻa e tokoni naʻá ne fiemaʻú.
17. Ko e hā ʻa e pale ʻoku tau maʻu ʻi hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku vaivai fakalaumālié?
17 Te tau fiefia lahi ʻi hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku vaivai fakalaumālié ke nau foki kia Sihova. Fakatokangaʻi ʻa e lea ʻa Salvador, ko ha tāimuʻa naʻá ne tokanga makehe ki he faʻahinga ʻikai longomoʻuí: “ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ke u kei lava ʻo mapukepuke ʻa e loʻimata ʻo e fiefiá. ʻOku ou fiefia lahi ʻi he fakakaukau atu ki hono fakahaofi ʻe Sihova ha taha ʻi heʻene fanga sipi ʻofeiná mei he māmani ʻo Sētané pea kuó u maʻu ʻa e monū ke ngāue fakataha mo Ia.”—Ngā. 20:35.
18. Kapau ʻoku ʻikai ke ke longomoʻui, ko e hā ʻoku totonu ke ke manatuʻí?
18 Kapau kuo ʻikai ke ke toe feohi mo e kakai ʻa Sihová, manatuʻi muʻa ʻokú ne kei ʻofa pē ʻiate koe. ʻOkú ne finangalo ke ke foki mai kiate ia. ʻE fiemaʻu ke ke fai ha feinga lahi ke foki kiate ia. Kae hangē ko e tamai ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, ko Sihova ʻokú ne hanganaki fakasio ki haʻo foki mai, pea te ne talitali fiefia koe ki ʻapi.
HIVA 22 “Ko Hoku Tauhi ʻa Sihova”
a ʻOku loto ʻa Sihova ke foki mai kiate ia ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau toe feohi mo e fakatahaʻangá. ʻOku lava ke tau fai ʻa e meʻa lahi ke fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau tali ʻa e fakaafe ʻa Sihová: “Mou foki mai kiate au.” ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he founga ʻe lava ke tau tokoniʻi ai kinautolu ke foki maí.
b Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
c Ko e faʻahinga ʻikai longomoʻui ʻe niʻihi ʻe tokoni kiate kinautolu hono ako ʻa e tohi Founga ke Nofo Maʻu Ai ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá, pea ko e niʻihi kehe kuo nau maʻu ʻaonga mei hono fakamanatu ʻa e ngaahi vahe mei he tohi ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova. Ko e Kōmiti Ngāue ʻa e Fakatahaʻangá te nau fili pe ko hai ʻoku taau ke ne fakahoko ʻa e akó.
d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha fanga tokoua kehekehe ʻe toko tolu ʻoku nau tokoniʻi ha tokoua ʻoku loto ke foki mai. ʻOku nau fai ia ʻaki ʻa e fetuʻutaki maʻu pē mo ia, fakapapauʻi ange ʻoku ʻofaʻi ia, pea fanongo mo feinga ke mahinoʻi ia.