LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w20 Sepitema p. 14-19
  • Fai Fakapotopoto Lolotonga ʻa e Taimi Nongá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fai Fakapotopoto Lolotonga ʻa e Taimi Nongá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • NGĀUEʻAKI ʻE ʻASA ʻA E TAIMI NONGÁ
  • NGĀUEʻAKI ʻE HE KAU KALISITIANE ʻI HE ʻULUAKI SENITULÍ ʻA E TAIMI NONGÁ
  • NGĀUEʻAKI ʻA E TAIMI NONGÁ ʻI HE ʻAHÓ NI
  • KO E TAIMI NONGÁ ʻE ʻIKAI FUOLOA
  • “Ko Hoo Mou Gaue e Totogi Ia”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Tauhi kia Sihova ʻi he Loto Kakato!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Founga ʻOku ʻUnuʻunu Ofi Mai Ai ʻa Sihova Kiate Kitautolú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Naʻe Ngāue Loto-Toʻa ʻa ʻAsa​—Fēfē Koe?
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2022
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
w20 Sepitema p. 14-19

KUPU AKO 38

Fai Fakapotopoto Lolotonga ʻa e Taimi Nongá

“Naʻe ʻikai ke fakahohaʻasi ʻa e fonuá pea naʻe ʻikai ke fai ha tau mo ia lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ko ení, he naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ʻa e mālōlō.”​—2 KAL. 14:6.

HIVA 10 “Ko Au Eni! Fekau Au”

ʻI HE KUPÚ NIa

1. Ko fē nai ʻa e taimi ʻe faingataʻa ai ke tauhi kia Sihová?

ʻOKÚ KE fakakaukau ko fē nai ʻa e taimi ʻe faingataʻa taha ai ke tauhi kia Sihová​—ko e taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e ngaahi palopalema mafatukitukí pe ko e taimi ʻoku nonga ai hoʻo moʻuí? ʻI heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá, ʻoku faingofua ke tau falala kia Sihova. Ka ko e hā ʻoku tau fai ʻi he taimi ʻoku nonga ai ʻetau moʻuí? ʻE fakaleluʻi nai ai kitautolu mei he tauhi ki he ʻOtuá? Naʻe fakatokanga ʻa Sihova ki he kau ʻIsilelí fekauʻaki mo e meʻá ni.​—Teu. 6:10-12.

Fekauʻi ʻe Tuʻi ʻAsa ke toʻo ʻa Maaka, ʻene kui fefiné mei hono tuʻunga ko e kuini fehuhú. ʻOku puke ʻe ha kaʻate hono nimá ka ʻokú ne feinga ke tuku ange ia. ʻOku hā mei mui ai ʻa e kau poupou mateaki ʻo ʻAsá ʻoku nau fakaʻauha ʻa e ngaahi ʻaitolí.

Naʻe ngāue vave ʻa Tuʻi ʻAsa ke fakaʻauha ʻa e lotu loí (Sio ki he palakalafi 2)c

2. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Tuʻi ʻAsá?

2 Ko Tuʻi ʻAsa ko ha tangata faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ia ʻa ia naʻá ne fai fakapotopoto ʻaki ʻene falala kakato kia Sihova. Naʻá ne tauhi kia Sihova ʻi he taimi faingataʻá pehē foki ki he taimi nongá. Mei he kamatá, “naʻe līʻoa kakato ʻa e loto ʻo ʻAsá kia Sihova.” (1 Tuʻi 15:14, fkm. ʻi lalo) Ko e founga ʻe taha naʻe fakahāhā ai ʻe ʻAsa ʻene līʻoá ko ʻene fakamaʻa ʻa e lotu loí mei Siuta. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú “naʻá ne toʻo ʻa e ngaahi ʻōlita mulí mo e ngaahi potu māʻolungá, peá ne haveki ʻa e ngaahi pou maka toputapú, pea tā hifo ʻa e ngaahi pou ʻakau toputapú.” (2 Kal. 14:3, 5) Naʻá ne toʻo foki ʻa Maaka, ko ʻene kui fefiné, mei hono tuʻunga ko e kuini fehuhu ʻo e puleʻangá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻá ne pouaki ʻa e lotu ʻaitolí.​—1 Tuʻi 15:11-13.

3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 Naʻe fai ʻe ʻAsa ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono toʻo atu pē ʻa e lotu loí. Naʻá ne pouaki ʻa e lotu moʻoní, ʻo tokoniʻi ʻa e puleʻanga Siutá ke nau toe foki kia Sihova. Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa ʻAsa mo e kau ʻIsilelí ʻaki ha taimi nonga.b ʻI ha taʻu ʻe hongofulu lolotonga ʻa e pule ʻa ʻAsá, “naʻe ʻikai ke fakahohaʻasi ʻa e fonuá.” (2 Kal. 14:1, 4, 6) ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he founga hono ngāueʻaki ʻe ʻAsa ʻa e taimi nongá. Pea te tau lāulea ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻa ia hangē ko ʻAsá naʻa nau ngāueʻaongaʻaki ʻa e taimi nongá. Te tau fakaʻosiʻaki leva ʻa hono tali ʻa e fehuʻi ko ení: Kapau ʻokú ke nofo ʻi ha fonua ʻoku tauʻatāina ai ʻa e lotú, ʻe lava fēfē ke ke ngāuefakapotopotoʻaki ʻa e taimi nonga ko iá?

NGĀUEʻAKI ʻE ʻASA ʻA E TAIMI NONGÁ

4. Fakatatau ki he 2 Kalonikali 14:2, 6, 7, naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe ʻAsa ʻa e taimi nongá?

4 Lau ʻa e 2 Kalonikali 14:2, 6, 7. Naʻe tala ange ʻe ʻAsa ki he kakaí ko Sihova naʻá ne “foaki mai kiate [kinautolu] ha mālōlō mei [honau] ngaahi fili takatakaí kotoa.” Naʻe ʻikai ongoʻi ʻe ʻAsa ko e vahaʻa taimi nonga ko ení ko ha taimi ke mālōlō ai. ʻI hono kehé, naʻá ne kamata ke langa ʻa e ngaahi kolo, ʻā, ngaahi taua mo e matapā. Naʻá ne tala ange ki he kakai Siutá: “Ko e fonuá ʻoku kei ʻiate kitautolu ia.” Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa ʻAsá? Naʻá ne ʻuhingá ko e kakaí ʻe lava ke nau feʻaluʻaki tauʻatāina mo fai ʻa e langa ʻi he fonua naʻe foaki ange ʻe he ʻOtuá ʻo ʻikai ha fakafepaki mei honau filí. Naʻá ne fakalotolahiʻi ʻa e kakaí ke nau ngāueʻaongaʻaki ʻa e taimi nonga ko ení.

5. Ko e hā naʻe teuʻi ai ʻe ʻAsa ʻene kau taú?

5 Naʻe toe ngāueʻaki ʻe ʻAsa ʻa e taimi nongá ke teuʻi ʻene kau taú. (2 Kal. 14:8) ʻOku ʻuhinga ení naʻe ʻikai ke ne falala kia Sihova? ʻIkai. ʻI hono kehé, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAsa ko hono fatongia ia ko e tuʻí ke teuʻi ʻa e kakaí ki he ngaahi faingataʻa te nau fehangahangai nai mo ia ʻi he kahaʻú. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAsa ʻoku ngalingali heʻikai ke nonga ai pē ʻa Siuta, pea naʻe hoko moʻoni eni.

NGĀUEʻAKI ʻE HE KAU KALISITIANE ʻI HE ʻULUAKI SENITULÍ ʻA E TAIMI NONGÁ

6. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa e taimi nongá?

6 Neongo naʻe faʻa fakatangaʻi ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, naʻa nau maʻu foki ha vahaʻa taimi nonga. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe he kau ākongá ʻa e faingamālie ko iá? Ko e kau tangata mo e kau fefine faitōnunga ko iá naʻa nau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻo ʻikai tuku. ʻOku fakamatala ʻi he tohi Ngāué naʻa nau “ʻaʻeva . . . ʻi he manavahē kia Sihová.” Naʻa nau hokohoko atu ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí, pea ko e olá naʻa nau “tupu fakautuutu ai pē.” ʻOku hā mahino naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻenau malanga faivelenga lolotonga ʻa e taimi nongá.​—Ngā. 9:26-31.

7-8. Ko e hā naʻe fai ʻe Paula mo e niʻihi kehé ʻi heʻenau maʻu ʻa e faingamālie ke malangá? Fakamatalaʻi.

7 Ko e kau ākonga ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau puke ʻa e faingamālie kotoa pē ke fakamafola ʻa e ongoongo leleí. Ko e fakatātā ʻe taha, ʻi hono ʻiloʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá naʻe fakaava mai ha matapā lahi kiate ia ʻi heʻene ʻi ʻEfesoó, naʻá ne ngāueʻaongaʻaki ʻa e faingamālie ke malanga mo ngaohi ākonga ʻi he kolo ko iá.​—1 Kol. 16:8, 9.

8 Naʻe toe maʻu ʻe Paula mo e kau Kalisitiane kehé ha faingamālie ke malanga ʻi he taimi naʻa nau lāulea ai ki he ʻīsiu fekauʻaki mo e kamú ʻi he 49 T.S. (Ngā. 15:23-29) Hili hono fakahaaʻi ki he ngaahi fakatahaʻangá ʻenau filí, naʻe feinga mālohi ʻa e kau ākongá ke talaki “ʻa e ongoongo lelei ʻo e folofola ʻa Sihová.” (Ngā. 15:30-35) Ko e hā ʻa e olá? ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú “naʻe hokohoko atu ʻa hono ʻai ʻa e ngaahi fakatahaʻangá ke tuʻu mālohi ʻi he tuí mo tupulekina ai pē honau tokolahí ʻi he ʻaho ki he ʻaho.”​—Ngā. 16:4, 5.

NGĀUEʻAKI ʻA E TAIMI NONGÁ ʻI HE ʻAHÓ NI

9. Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fonua lahi ʻi he ʻahó ni, pea ko e hā ʻe lava ke tau ʻeke hifo kiate kitautolú?

9 ʻI he ngaahi fonua lahi, ʻe lava ke tau malanga ʻo ʻikai ha fakahohaʻa. ʻOkú ke nofo ʻi ha fonua ʻoku tauʻatāina ai ʻa e lotú? Kapau ko ia, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻOku anga-fēfē ʻeku ngāueʻaki ʻa e tauʻatāina ko ení?’ Lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi fakafiefia ko ení, ʻoku takimuʻa ʻa e kautaha ʻa Sihová ʻi he feingangāue fakamalanga mo e faiako lahi taha kuo faifai ange pea fai ʻi he māmaní. (Mk. 13:10) ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke fai ʻe he kakai ʻa Sihová.

Fakatātā: Ko ha ongo meʻa ʻokú na fakafaingofuaʻi ʻena moʻuí ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku ʻi ai ha fiemaʻú. 1. ʻOku faʻo ʻe he ongo meʻá ʻena ʻū meʻá ʻi he ngaahi puha mo ha katoleta. 2. Ko e ongo meʻa tatau ʻokú na ngāue he taimí ni ʻi ha fonua muli, ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku lāulea ʻa e uaifí ki ha polosiua mo ha fefine.

Kuo maʻu ʻe he tokolahi ʻa e tāpuaki fakakoloa ʻi he kau ki he ngāue fakafaifekau ʻi ha fonua kehe pe faifakamoʻoni ki he faʻahinga ʻoku nau lea ʻi ha lea kehe (Sio ki he palakalafi 10-12)d

10. Ko e hā ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he 2 Tīmote 4:2 ke faí?

10 ʻE lava fēfē ke ke ngāueʻaongaʻaki ʻa e taimi nongá? (Lau ʻa e 2 Tīmote 4:2.) Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke ke sivisiviʻi ho tuʻungá ke sio pe te ke lava pe ko ha taha ʻi ho fāmilí ʻo fakalahi atu ʻa e ngāue fakamalangá, mahalo naʻa mo e hoko ko ha tāimuʻa? ʻOku ʻikai ko ha taimi eni ke tānaki ai ʻa e ngaahi koloa fakamatelié​—ʻa e ngaahi meʻa heʻikai ke tau hao atu mo ia ʻi he fuʻu mamahi lahí.​—Pal. 11:4; Māt. 6:31-33; 1 Sio. 2:15-17.

11. Ko e hā kuo fai ʻe he niʻihi ke aʻu ai ki he kakai tokolahi ʻoku ala lavá mo e ongoongo leleí?

11 Ko e kau malanga tokolahi kuo nau ako ha lea foʻou koeʻuhi ke nau ngāueʻaki ia ʻi he ngāue fakamalangá mo e faiakó. ʻOku poupouʻi kinautolu ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá ʻaki hono faʻu ʻa e fakamatala Fakatohitapu ʻi he ngaahi lea lahi. Ko e fakatātaá, ʻi he 2010, ko ʻetau ʻū tohí naʻe ala maʻu ʻi he lea ʻe 500 nai. ʻI he ʻahó ni, kuo aʻu ia ʻo laka hake ʻi he lea ʻe 1,000!

12. ʻOku anga-fēfē maʻu ʻaonga ʻa e kakaí mei he fanongo ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi heʻenau lea tuʻufonuá? ʻOmai ha fakatātā.

12 ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa e kakaí ʻi heʻenau fanongo ki he moʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau lea tuʻufonuá? Fakakaukau ki he hokosia ʻa ha tuofefine naʻe maʻu ʻaonga mei ha fakataha-lahi fakavahe ʻi Memphis, Tennessee, ʻAmelika. Naʻe fakahoko ʻa e fakataha-lahí ʻi he lea faka Kiniauanitā, ʻa ia naʻe ngāueʻaki tefito ʻi Luanitā, Kongo (Kinshasa) mo ʻIukanitā. Hili ʻa e fakataha-lahí, naʻe pehē ʻe he tuofefine lea faka-Kiniauanitā: “Ko e fuofua taimi eni ke u mahinoʻi kakato ai ha polokalama fakalaumālie talu ʻeku hiki ki ʻAmelika ʻi he taʻu ʻe 17 kuo maliu atú.” ʻOku hā mahino, ʻi he fanongo ʻa e tuofefine ko ení ki he polokalamá ʻi heʻene leá tonu, naʻe maongo loloto kiate ia. ʻE lava ke ke ako ha lea ʻe taha ke tokoni ai ki he niʻihi ʻi ho feituʻu ngāué, ʻo kapau te ke malava? ʻE loto-lelei ange nai ha taha ʻi ho feituʻu ngāué ke fanongo ki he pōpoakí kapau te ke ngāueʻaki ʻenau lea tuʻufonuá? Ko e olá ʻoku tuha moʻoni ia mo e feingá.

13. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe hotau fanga tokoua ʻi Lūsiá ʻa e taimi nongá?

13 ʻOku ʻikai ke maʻu ʻe hotau fanga tokouá kotoa ʻa e tauʻatāina ke malangá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e ngaahi fakangatangata fakapuleʻangá kuó ne taʻotaʻofi ʻetau fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekaú. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki hotau fanga tokoua ʻi Lūsiá. Hili ʻa e hongofuluʻi taʻu hono fakatangaʻi kinautolú, naʻa nau maʻu ʻa e tauʻatāina ke lotu ʻi Maʻasi 1991. ʻI he taimi ko iá, naʻe fakafuofua ki he kau malanga ʻo e Puleʻangá ʻe toko 16,000 naʻe ʻi Lūsia. ʻI he taʻu ʻe 20 ki mui ai, naʻe tupu ʻa e kau malangá ʻo aʻu ki he toko 160,000 tupu! ʻOku hā mahino, naʻe fai fakapotopoto ʻa hotau fanga tokouá ʻi heʻenau maʻu ʻa e faingamālie ke malanga tauʻatāiná. Ko e taimi nonga ko iá naʻe ʻikai ke fuoloa. Ka neongo ʻa e liliu ʻa e tuʻungá naʻe ʻikai ke fakavaivaiʻi ai ʻenau faivelenga ke poupouʻi ʻa e lotu maʻá. ʻOku hokohoko atu ʻenau ngāue kia Sihová, ʻo fai ʻa e kotoa ʻenau malavá ke tauhi kiate ia.

KO E TAIMI NONGÁ ʻE ʻIKAI FUOLOA

Ko Tuʻi ʻAsa ʻokú ne heka atu ʻi ha hoosi ʻi ha malaʻe tau mo ʻene kau tangata tau ʻi hono tafaʻakí. ʻOku nau ʻalu atu ke faitau mo ha fuʻu kau tau ʻItiopea.

Hili ʻa e lotu tōtōivi ʻa Tuʻi ʻAsá, naʻe tuku ʻe Sihova ke ikunaʻi ʻe Siuta honau fili mālohí (Sio ki he palakalafi 14-15)

14-15. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sihova hono mālohí ʻi he tuʻunga ʻo ʻAsá?

14 ʻI he ʻaho ʻo ʻAsá, ko e taimi nongá naʻe faai atu pē ʻo ngata. Naʻe haʻu ha fuʻu kau tau mei ʻItiopea ko e toko taha miliona. Ko hono ʻeikitaú, ko Sala, naʻá ne falala pau ko ia mo ʻene kau taú te nau ikunaʻi ʻa Siuta. Neongo ia, naʻe ʻikai ke falala ʻa Tuʻi ʻAsa ki he tokolahí, ka ki hono ʻOtuá, ʻa Sihova. Naʻe lotu ʻa ʻAsa: “Tokoniʻi kimautolu, ʻe Sihova ko homau ʻOtua, he ʻoku mau falala atu kiate koe, pea ko ho huafá kuo mau haʻu ai ki he fuʻu kakaí ni.”​—2 Kal. 14:11.

15 Neongo naʻe meimei liunga ua ʻa e tokolahi ʻo e kau tau ʻItiopeá ʻi he kau sōtia ʻa ʻAsá, naʻá ne lāuʻilo ki he mālohi mo e malava ʻa Sihova ke ne tokoniʻi ʻEne kakaí. Naʻe ʻikai ke tuku ʻe Sihova ke siva ʻene ʻamanakí; naʻe ʻulungia fakamā ʻa e kau tau ʻItiopeá.​—2 Kal. 14:8-13.

16. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻe ngata ʻa e taimi nongá?

16 Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e fakaikiiki ki he meʻa ʻoku tuku tauhi mai ʻi he kahaʻú maʻatautolú, ʻoku tau ʻilo ko ha taimi nonga pē ʻoku maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻe fakataimi pē. Ko hono moʻoní, naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko ʻene kau ākongá “ʻe fehiʻanekinaʻi [kinautolu] ʻe he ngaahi puleʻangá kotoa.” (Māt. 24:9) ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá “ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau loto ke moʻui ʻaki ʻa e anga-līʻoa fakaʻotua ʻi he fekauʻaki mo Kalaisi Sīsuú, ʻe fakatangaʻi foki kinautolu.” (2 Tīm. 3:12) Kuo “ʻita lahi” ʻa Sētane, pea ʻe fakavalevale ia ke tau pehē ʻe lava ke tau hao mei heʻene ʻitá.​—Fkh. 12:12.

17. ʻI he ngaahi founga fē ʻe ʻahiʻahiʻi nai ai ʻetau tuí?

17 ʻI he kahaʻu vave maí, ko kitautolu kotoa ʻe ʻahiʻahiʻi ʻetau anga-tonú. Kuo vavé ni ke hokosia ʻe he māmaní “ha fuʻu mamahi lahi ʻa ia kuo teʻeki hoko talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní ʻo aʻu mai ki he taimí ni.” (Māt. 24:21) Lolotonga ʻa e taimi ko iá, ʻe fakafepakiʻi nai kitautolu ʻe hotau fāmilí pea ʻe tapui nai ʻetau ngāué. (Māt. 10:35, 36) Te tau hangē ko ʻAsá, ʻo falala ki he tokoni mo e maluʻi ʻa Sihová?

18. Fakatatau ki he Hepelū 10:38, 39, ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke mateuteu ki he ngataʻanga ʻo e taimi nongá?

18 Kuo teuʻi fakalaumālie kitautolu ʻe Sihova ki he meʻa ʻoku toka mei muʻá. ʻOkú ne tataki “ʻa e tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” ke fafanga fakalaumālie kitautolu ʻaki ʻa e “meʻakaí ʻi he taimi totonu” ke tokoniʻi kitautolu ke hanganaki tuʻu maʻu ʻi heʻetau lotú. (Māt. 24:45) Ka kuo pau ke tau fai ʻetau tafaʻakí pea langa hake ha tui taʻeueʻia kia Sihova.​—Lau ʻa e Hepelū 10:38, 39.

19-20. ʻI he vakai ki he 1 Kalonikali 28:9, ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku totonu ke tau ʻeke hifó, pea ko e hā ʻoku totonu ke tau ʻeke ai iá?

19 ʻI he hangē ko Tuʻi ʻAsá, ʻoku fiemaʻu ke tau “kumi kia Sihova.” (2 Kal. 14:4; 15:1, 2) ʻOku kamata ʻa e kumi ko iá ʻi heʻetau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova pea papitaiso. ʻOku tau ngāueʻaki ʻa e faingamālie kotoa ke fakaivimālohiʻi ʻetau ʻofa kia Sihová. Ke sivisiviʻi ʻa e founga ʻoku tau fai ai ení, te tau ʻeke hifo, ‘ʻOku ou maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá?’ ʻI heʻetau maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻoku tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa Sihová, ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakaivifoʻou fakalaumālie mo e feohi fakatupu langa hake. (Māt. 11:28) Te tau toe ʻeke hifo nai, ‘ʻOku ou tōʻongaʻaki ʻa e ako fakafoʻituituí?’ Kapau ʻokú ke nofo mo ho fāmilí, ʻokú ke vaheʻi ha taimi ʻi he uike kotoa ki he lotu fakafāmilí? Pe kapau ʻokú ke nofo toko taha, ʻokú ke kei vaheʻi ha taimi ki he lotu fakafāmilí ʻo hangē ʻokú ke kau ki ha fāmilí? Pehē foki, ʻokú ke kau kakato ʻi he ngāue fakamalangá mo e ngaohi ākongá?’

20 Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá? ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku sivisiviʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi fakakaukaú mo hotau lotó, ko ia ʻoku totonu ke tau fai ʻa e meʻa tatau. (Lau ʻa e 1 Kalonikali 28:9.) Kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke tau fai ha liliu ʻi heʻetau ngaahi taumuʻá, tōʻongá pe fakakaukaú, ʻoku totonu ke tau kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke fai ʻa e ngaahi liliu ko iá. Ko e taimi eni ke mateuteu ai ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻoku toka mei muʻá. ʻOua ʻaupito te ke fakaʻatā ha meʻa ke ne taʻofi koe mei he ngāuefakapotopotoʻaki ʻa e taimi nongá!

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Naʻe anga-fēfē hono ngāueleleiʻaki ʻe Tuʻi ʻAsa mo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa e taimi nongá?

  • ʻE lava fēfē ke ngāueleleiʻaki ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻa e taimi nongá?

  • Ko e hā ʻoku tau ʻamanekina ʻe hoko ʻi he kahaʻu vavé ni maí?

HIVA 28 Ko e Hiva Foʻou

a ʻOkú ke nofo ʻi ha fonua ʻoku lava ke ke lotu tauʻatāina ai kia Sihova? Kapau ko ia, ʻoku anga-fēfē hoʻo ngāueʻaki ʻa e vahaʻa taimi nonga ko ení? ʻE tokoniʻi koe ʻe he kupu ko ení ke ke fakakaukau ki he founga ʻe lava ke ke faʻifaʻitaki ai kia Tuʻi ʻAsa ʻo Siutá mo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻa nau ngāuefakapotopotoʻaki ʻa e taimi naʻe ʻikai ke ʻi ai ha fakahohaʻa.

b LEA MO HONO ʻUHINGA: Ko e “nonga” ko ení ʻoku ʻikai ke ʻuhinga pē ia ʻoku ʻikai ke fai ha tau. Ko e foʻi lea faka-Hepeluú ʻokú ne ʻomai ʻa e fakakaukau ko e moʻui lelei, malu mo e lelei.

c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Naʻe toʻo ʻe Tuʻi ʻAsa ʻene kui fefiné mei hono tuʻungá koeʻuhi ko ʻene pouaki ʻa e lotu loí. Naʻe muimui ʻa e kau poupou mateaki ʻo ʻAsá ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá pea fakaʻauha ʻa e ngaahi ʻaitolí.

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Naʻe fakafaingofuaʻi ʻe ha ongo meʻa faivelenga ʻena moʻuí ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku fiemaʻu lahi ange ai ʻa e kau malangá.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share