LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w21 Sune p. 20-24
  • ʻOua ʻe Fakatūkiaʻi ʻa e “Faʻahinga Siʻí Ni”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOua ʻe Fakatūkiaʻi ʻa e “Faʻahinga Siʻí Ni”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO HAI ʻA E “FAʻAHINGA SIʻÍ NI”?
  • VAKAI KI HE NIʻIHI KEHÉ ʻOKU NAU MĀʻOLUNGA ANGE
  • FAKAMOLEMOLE “MEI [HO] LOTÓ”
  • ʻOUA NAʻA FAKAʻATĀ KOE KE KE TŪKIA
  • ‘Mou Toutou Fefakamolemoleʻaki Maʻataʻatā’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Fefakamolemoleʻaki Loto-Lelei
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Tauhi Maʻu ʻa e Fāʻūtahá ʻi he Fakatahaʻangá
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
  • ʻUnuʻunu Ofi ki Ho Fāmili Fakalaumālié
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
w21 Sune p. 20-24

KUPU AKO 25

ʻOua ʻe Fakatūkiaʻi ʻa e “Faʻahinga Siʻí Ni”

“ʻOua naʻa mou taʻetokaʻi ha taha ʻo e faʻahinga siʻí ni.”​—MĀT. 18:10.

HIVA 39 Ko ʻEtau Maʻu ʻa e Melinó

ʻI HE KUPÚ NIa

1. Ko e hā kuo fai ʻe Sihova maʻa kitautolu taki taha?

KUO tohoaki mai ʻe Sihova ʻa kitautolu taki taha kiate ia. (Sione 6:44) Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá. ʻI hono sivisiviʻi fakalelei ʻe Sihova ʻa e kakai ʻe laui piliona ʻi he māmaní, naʻá ne vakai ki ha meʻa mahuʻinga ʻiate koe​—ko ha loto-moʻoni ʻe lava ke tupulekina ʻo ʻofa kiate ia. (1 Kal. 28:9) ʻOku ʻiloʻi koe ʻe Sihova, mahinoʻi koe pea ʻofa kiate koe. He fakafiemālie ē ko ia!

2. Naʻe anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻe Sīsū ʻa e mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻi Heʻene sipi taki taha?

2 ʻOku tokanga lahi mai ʻa Sihova kiate koe, pea ʻokú ne tokanga mai foki ki he kotoa ho fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané. Ke fakatātaaʻi ʻa e poini ko ení, naʻe fakahoa ʻe Sīsū ʻa Sihova ki ha tauhi-sipi. Kapau ʻe hē ha sipi ʻe 1 mei he fanga sipi ʻe toko 100 ʻi he tākangá, ko e hā ʻe fai ʻe he tauhi-sipí? Te ne “tuku ʻa e toko 99 ʻi he moʻungá pea ʻalu ʻo kumi ki he taha kuo heé.” ʻI he taimi ʻe maʻu ai ʻe he tauhi-sipí ʻa e sipí, heʻikai te ne ngaohikoviʻi ia mei heʻene ʻalu hē. Te ne fiefia. Ko e hā ʻa e poiní? Ko e kotoa ʻo e fanga sipí ʻoku mahuʻinga kia Sihova. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai ko e finangalo ia ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi hēvaní ke ʻauha naʻa mo ha taha ʻo e faʻahinga siʻí ni.”​—Māt. 18:12-14.

3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 Heʻikai ʻaupito te tau loto ke hoko ʻo fakatupu loto-siʻi ki ha taha pē hotau fanga tokouá pe fanga tuofāfiné. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fakatūkiaʻi ʻa e niʻihi kehé? Pea ko e hā ʻe lava ke tau fai kapau ʻoku fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe ha taha? Te tau tali ʻa e ongo fehuʻi ko iá ʻi he kupu ko ení. Ka ko e ʻuluakí, tau ako lahi ange fekauʻaki mo e “faʻahinga siʻí ni” naʻe lave ki ai ʻi he Mātiu vahe 18.

KO HAI ʻA E “FAʻAHINGA SIʻÍ NI”?

4. Ko hai ʻa e “faʻahinga siʻí ni”?

4 Ko e “faʻahinga siʻí ni” ko e kau ākonga ia ʻa Sīsuú ʻi he taʻumotuʻa kotoa pē. Neongo pe ko e hā honau taʻumotuʻá, ʻoku nau “hangē ko e fānau īkí” ʻi ha ʻuhinga ʻoku nau loto-lelei ke akoʻi ʻe Sīsū. (Māt. 18:3) Neongo ʻoku nau haʻu nai mei he ngaahi puipuituʻa mo e anga fakafonua kehekehe pea kehekehe ʻenau vakaí mo e angaʻitangatá, ʻoku nau ngāueʻi kotoa ʻenau tui kia Kalaisí. Pea ʻokú ne ʻofa lahi leva ʻiate kinautolu.​—Māt. 18:6; Sione 1:12.

5. ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova ʻi hono fakatūkiaʻi pe fakalotomamahiʻi ʻe ha tokotaha ha taha ʻo ʻEne kakaí?

5 Ko e kotoa ʻo e “faʻahinga siʻí ni” ʻoku nau mahuʻinga kia Sihova. Ke mahinoʻi ʻa e anga ʻene ongoʻí, fakakaukau ki he anga ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo e fānaú. ʻOku nau mahuʻinga kiate kitautolu. ʻOku tau loto ke maluʻi kinautolu koeʻuhi ʻoku ʻikai hanau mālohi, taʻetaukei pea ʻikai fakapotopoto hangē ko e kakai lalahí. Ko hono moʻoní, neongo ʻoku ʻikai ke tau saiʻia ke sio ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia, ʻoku tautefito ʻetau loto-mamahi​—pe aʻu ʻo ʻita​—ʻi he taimi ʻoku ngaohikoviʻi ai ʻe ha taha ha kiʻi leka. ʻI he founga tatau, ʻoku loto ʻa Sihova ke maluʻi kitautolu. ʻOkú ne mamahi​—pe aʻu ʻo ʻita​—ʻi hono fakatūkiaʻi pe fakalotomamahiʻi ʻe ha tokotaha ha taha ʻo ʻEne kakaí!​—ʻAi. 63:9; Mk. 9:42.

6. Fakatatau ki he 1 Kolinitō 1:26-29, ʻoku anga-fēfē vakai ʻa e māmaní ki he kau ākonga ʻa Sīsuú?

6 Ko e hā ha toe founga ʻoku hangē ai ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ko e “faʻahinga siʻí ni”? Sai, ko hai ʻoku lau ʻe he māmaní ʻoku mahuʻingá? Ko e koloaʻiá, ongoongoá mo e mālohí. ʻI hono kehé, ko e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻoku hā ngali ko e ‘faʻahinga siʻi’ ʻikai mahuʻinga. (Lau ʻa e 1 Kolinitō 1:26-29.) Ka ʻoku ʻikai vakai mai ʻa Sihova kiate kinautolu ʻi he founga ko iá.

7. ʻOku loto ʻa Sihova ke fēfē ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

7 ʻOku ʻofa ʻa Sihova ki he kotoa ʻene kau sevānití, tatau ai pē pe kuo nau tauhi kiate ia ʻi he ngaahi taʻu lahi pe ʻoku nau kei foʻou ki he moʻoní. Ko e kotoa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau mahuʻinga kia Sihova, ko ia ʻoku totonu foki ke nau mahuʻinga kiate kitautolu. ʻOku tau loto ke “maʻu ʻa e ʻofa ki he haʻohaʻonga fakakātoa ʻo e fanga tokouá,” ʻo ʻikai ki ha niʻihi pē ʻo kinautolu. (1 Pita 2:17) ʻOku totonu ke tau loto-lelei ke fai ha meʻa pē ʻoku tau lava ke maluʻi mo tokangaʻi kinautolu. Kapau ʻoku tau ʻiloʻi kuo tau fakalotomamahiʻi pe fakaʻitaʻi ha taha, ʻoku ʻikai totonu ke tau tukunoaʻi ia, ʻo pehē ʻoku mamahingofua tōtuʻa ʻa e tokotahá pea ʻoku fiemaʻu ke ne fakaleleiʻi ia. Ko e hā nai ʻoku faʻa hoko ai ʻo ʻita ʻa e niʻihi? Mahalo koeʻuhi ko e puipuituʻa ʻo e fanga tokoua ʻe niʻihi, ʻoku nau hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo e anga ʻo e vakai mai ʻa e niʻihi kehé kiate kinautolú. Ko e niʻihi ʻoku nau kei foʻou ʻi he moʻoní; ʻoku teʻeki ke nau ʻilo ʻa e founga ke fakafeangai ai ki he taʻehaohaoa ʻa e kakaí. Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ʻoku totonu ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku tau malavá ke fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá. ʻIkai ko ia pē, ko ha tokotaha ʻoku faʻa fakaʻitaʻi ʻe he niʻihi kehé ʻoku fiemaʻu ke ne ʻiloʻi ko ha angaʻitangata fakatupu maumau ia ʻoku fiemaʻu ke ne fai ha ngāue ki ai. ʻOku fiemaʻu ke ne fai ia ke maʻu ai ha nonga ʻo e ʻatamaí pea lelei ki he niʻihi kehé.

VAKAI KI HE NIʻIHI KEHÉ ʻOKU NAU MĀʻOLUNGA ANGE

8. Ko e hā ʻa e fakakaukau manakoa naʻá ne uesia ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú?

8 Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa Sīsū ke talanoa fekauʻaki mo e “faʻahinga siʻí ni”? Naʻe ʻeke ʻe heʻene kau ākongá kiate ia ha fehuʻi: “Ko hai moʻoni koā ʻoku lahi taha ʻi he Puleʻanga ʻo hēvaní?” (Māt. 18:1) Naʻe vakai ʻa e kau Siu tokolahi ʻi he taimi ko iá ki he tuʻungá mo e lakangá ko ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga. ʻOku pehē ʻe ha mataotao ʻe taha: “Kuo moʻui mo mate ʻa e tangatá ʻi he kumi ki he lāngilangí, ongoongó, ʻiloá, leleiʻiá mo e fakaʻapaʻapaʻiá.”

9. Ko e hā naʻe pau ke fai ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú?

9 Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū naʻe fiemaʻu ke ngāue mālohi ʻene kau ākongá ke taʻakifuʻu mei honau lotó ʻa e laumālie feʻauʻauhi naʻe faiaka ʻi he anga fakafonua faka-Siú. Naʻá ne tala ange: “Tuku ki he tokotaha ʻa ia ʻoku lahi taha ʻi homou lotolotongá ke ne hoko ko e siʻi taha, pea ko e tokotaha ʻa ia ʻoku takimuʻá ke ne hoko ko e tokotaha ʻoku ngāue fakasevāniti.” (Luke 22:26) ʻOku tau tōʻonga ʻo hangē ko ha tokotaha “siʻi taha” ʻi he taimi ʻoku tau “vakai [ai] ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange” ʻiate kitautolu. (Fil. 2:3) Ko e lahi ange ʻetau fakatupulekina ʻa e vakai ko iá, ʻoku ngalingali heʻikai ke tau fakatūkiaʻi ai ʻa e niʻihi kehé.

10. Ko e hā ʻa e faleʻi ʻa Paula ʻoku totonu ke tau tokanga ki aí?

10 Ko e kotoa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kitautolu ʻi ha founga. ʻOku ʻikai ke faingataʻa ke vakai ki heni ʻi he taimi ʻoku tau tokangataha ai ki honau ngaahi ʻulungaanga leleí. ʻOku totonu ke tau tokanga ki he faleʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne ʻoange ki he kau Kolinitō: “Ko hai ia ʻokú ne ʻai koe ke ke kehe mei he tokotaha ʻe tahá? Ko hono moʻoní, ko e hā ha meʻa ʻokú ke maʻu naʻe ʻikai ko e maʻu ʻi he foaki atu? Kapau leva ko hono moʻoní naʻe foaki atu ia, ko e hā ʻokú ke pōlepole ai ʻo hangē naʻe ʻikai te ke maʻu ia ʻi hano foaki atú?” (1 Kol. 4:7) ʻOku totonu ke tau tokanga ki ha fakatauele pē ke tohoakiʻi mai ʻa e tokangá kiate kitautolu pe ko e fakakaukau ʻoku tau māʻolunga ange ʻi he niʻihi kehé. Kapau ʻoku fai ʻe ha tokoua ha malanga fakaueʻiloto pe ʻoku pōtoʻi ha tuofefine ʻi hono kamataʻi ʻa e ngaahi ako Tohi Tapú, ʻoku totonu ke na ʻave maʻu pē ʻa e lāngilangí kia Sihova.

FAKAMOLEMOLE “MEI [HO] LOTÓ”

11. Ko e hā ʻa e poini ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo ha tuʻi mo ʻene tamaioʻeiki?

11 ʻI he hili pē ʻa e fakatokanga ʻa Sīsū ki hono kau muimuí ke ʻoua ʻe fakatūkiaʻi ʻa e niʻihi kehé, naʻá ne fai ha talanoa fakatātā fekauʻaki mo ha tuʻi mo ʻene tamaioʻeiki. Naʻe kaniseli ʻe he tuʻí ha moʻua lahi ʻo e tamaioʻeikí naʻe ʻikai lava ke ne totongi fakafoki. Ki mui ai, ko e tamaioʻeiki ko iá naʻe ʻikai ke ne loto-lelei ke kaniseli ha moʻua ʻa hono kaungā-tamaioʻeikí ʻa ia naʻe siʻisiʻi ange. Ko hono ikuʻangá, naʻe lī ʻe he tuʻí ʻa e tamaioʻeiki taʻefaimēsí ki he pilīsoné. Ko e hā ʻa e lēsoní? Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻE fakafeangai foki ʻa ʻeku Tamai fakahēvaní kiate kimoutolu ʻi he founga tatau pē kapau heʻikai te mou taki taha fakamolemoleʻi homou tokouá mei homou lotó.”​—Māt. 18:21-35.

12. Kapau ʻoku tau fakafisi ke fakamolemole, ʻoku anga-fēfē ʻetau fakalotomamahiʻi ʻa e niʻihi kehé?

12 Ko e tōʻonga ʻa e tamaioʻeikí naʻe ʻikai ngata pē ʻene uesia iá kae pehē foki ki he niʻihi kehé. ʻUluakí, naʻá ne fakafeangai taʻeʻofa ki hono kaungā-tamaioʻeikí ʻaki hono “lī ia ki he pilīsoné kae ʻoua kuó ne totongi fakafoki ange ʻa e meʻa naʻá ne moʻuaʻakí.” Uá, naʻá ne fakalotomamahiʻi ʻa e kau tamaioʻeiki kehe naʻa nau vakai ki he meʻa naʻá ne faí. ʻI he “sio ʻa hono ngaahi kaungā-tamaioʻeikí ki he meʻa naʻe hokó, naʻa nau hoko ʻo loto-mamahi lahi ʻaupito.” ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko ʻetau tōʻongá ʻokú ne uesia ʻa e niʻihi kehé. Kapau ʻoku faihala mai ha taha kiate kitautolu pea tau fakafisi ke fakamolemoleʻi ia, ko e hā ʻe lava ke hokó? ʻUluakí, ʻoku tau fakalotomamahiʻi ia ʻaki ʻetau fakafisi ke fakamolemoleʻi ia pea ʻikai ke tau tokanga mo ʻofa kiate ia. Uá, ʻoku tau ʻai ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ke nau ongoʻi taʻefiemālie ʻi heʻenau sio ʻoku ʻikai ke tau melino mo e tokotaha ko iá.

Ko ha tuofefine ʻi he Fale Fakatahaʻangá ʻoku talanoa mo ha tuofefine ʻe taha ʻoku loto-mamahi ʻiate ia. Fakatātā: 1. ʻI ha fakataha malanga ʻi he Fale Fakatahaʻangá, ko e tokotaha ʻokú ne tataki ʻa e kulupú ʻokú ne ʻai ke ngāue fakataha ʻa e ongo tuofāfiné. ʻOku fakafulofula ʻa e tuofefine ʻe toko taha. 2. Ko e ongo tuofāfine ko ení ʻokú na ngāue fiefia fakataha ʻi he ngāue fakafaifekaú.

Te ke tukulotoa ʻa e ʻitá pe fakamolemole mei he lotó? (Sio ki he palakalafi 13-14)b

13. Ko e hā ʻokú ke ako mei he hokosia ʻa ha tāimuʻa?

13 ʻI he taimi ʻoku tau fakamolemoleʻi ai hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻoku tau maʻu ʻaonga mei ai mo e niʻihi kehé. Ko e meʻa ia naʻe hokosia ʻe ha tāimuʻa te tau ui ko Crystal. Naʻe fakalotomamahiʻi ia ʻe ha tuofefine ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku pehē ʻe Crystal: “Ko ʻene ngaahi lea taʻeʻofá ʻoku faʻa hangē ia ʻokú ne hokohokaʻi au ʻaki ha helé. ʻI he ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻikai ke u loto ke heka fakataha mo ia ʻi ha meʻalele. Naʻe kamata ke mole ʻeku faivelengá mo ʻeku fiefiá.” Naʻe ongoʻi ʻe Crystal naʻe ʻi ai ʻene ʻuhinga lelei ki heʻene loto-mamahí. Ka naʻe ʻikai ke ne ʻita ai pē pe fāsiʻa. Naʻá ne anga-fakatōkilalo ʻo ngāueʻaki ʻa e faleʻi Fakatohitapu ʻi he kupu “Fakamolemoleʻi mei Ho Lotó” ʻi he Taua Leʻo ʻo ʻOkatopa 15, 1999. Naʻá ne fakamolemoleʻi ʻa e tuofefiné. ʻOku pehē ʻe Crystal: “ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni ʻoku tau feinga kotoa ke kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú pea ʻoku fakamolemoleʻi loto-lelei fakaʻaho kitautolu ʻe Sihova. ʻOku ou ongoʻi ʻo hangē naʻe matoʻo atu ha fuʻu kavenga mei hoku umá. Naʻá ku toe maʻu ʻa e fiefiá.”

14. Fakatatau ki he Mātiu 18:21, 22, ko e hā ʻoku ngalingali naʻe fāinga mo e ʻapositolo ko Pitá pea ko e hā ʻoku lava ke ke ako mei he tali ʻa Sīsū?

14 ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku totonu ke tau fakamolemole; ko e meʻa totonu ia ke faí. Ka ʻoku tau kei fāinga pē nai ke fai pehē. Ko e ʻapositolo ko Pitá naʻá ne ongoʻi pehē nai ʻi he taimi ʻe taha. (Lau ʻa e Mātiu 18:21, 22.) Ko e hā ʻe lava ke tokoní? ʻUluakí, fakalaulauloto ki he lahi hono fakamolemoleʻi koe ʻe Sihová. (Māt. 18:32, 33) ʻOku ʻikai ke tau tuha mo ʻene fakamolemolé ka ʻokú ne foaki loto-lelei mai ia. (Saame 103:8-10) ʻI he taimi tatau, “ʻoku tau moʻuaʻaki foki ke tau feʻofaʻaki.” Ko ia ko e fakamolemolé ko ha meʻa pau ke fai. ʻOku tau moʻuaʻaki ke fakamolemoleʻi ʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (1 Sio. 4:11) Uá, fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku hoko ʻi heʻetau fakamolemolé. Te tau tokoni nai ki he tokotaha naʻe faihala maí, ʻai ke fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻangá, maluʻi ʻetau kaumeʻa mo Sihová pea toʻo atu ha kavenga mei hotau umá. (2 Kol. 2:7; Kol. 3:14) Fakaʻosí, lotu ki he Tokotaha ʻokú ne fekau mai ke tau fakamolemolé. ʻOua ʻe fakaʻatā ʻa Sētane ke ne maumauʻi ʻa e melino ʻokú ke maʻu mo ho kaungālotú. (ʻEf. 4:26, 27) ʻOku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he tō ʻi he tauhele ʻa Sētané.

ʻOUA NAʻA FAKAʻATĀ KOE KE KE TŪKIA

15. ʻI he fehoanaki mo e Kolose 3:13, ko e hā ʻe lava ke tau fai kapau ʻoku fakahohaʻasi kitautolu ʻe ha tōʻonga ʻa ha tokoua pe tuofefine?

15 Neongo ia, fēfē kapau ʻoku fai ʻe ha kaungātui ha meʻa ʻokú ne mātuʻaki fakahohaʻasi koe? Ko e hā ʻoku totonu ke ke faí? Fai ho tūkuingatá ke tauhi maʻu ʻa e melinó. Hanga kia Sihova ʻi he lotu tōtōivi. Lotu kiate ia ke tāpuakiʻi ʻa e tokotaha naʻá ne fakalotomamahiʻi koé pea tokoniʻi koe ke vakai ki he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e tokotaha ko iá​—ʻa e ngaahi ʻulungaanga tofu pē ʻoku ʻofa ai ʻa Sihova ʻiate iá. (Luke 6:28) Kapau ʻoku ʻikai lava ke ke fakangaloʻi ʻa e meʻa kuo fai ʻe ho tokouá, fakakaukau ki he founga ʻoku totonu ke ke fakaofiofi ai kiate iá. ʻOku lelei taha maʻu pē ke fakakaukau ko e tokouá heʻikai ʻaupito ke ne fakalotomamahiʻi ʻosi fakakaukauʻi koe. (Māt. 5:23, 24; 1 Kol. 13:7) ʻI hoʻo lea kiate iá, fakahuʻunga ʻoku ʻi ai pē ʻene ngaahi taumuʻa lelei. Fēfē kapau ʻoku ʻikai ke ne loto ke fakamelino? “Hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki.” ʻOua ʻe foʻi ʻi ho tokouá. (Lau ʻa e Kolose 3:13.) Ko e mahuʻinga tahá, ʻoua ʻaupito ʻe tukulotoa ʻa e ʻitá, he ʻe maumauʻi ai hoʻo kaumeʻa mo Sihová. ʻOua ʻaupito naʻa fakaʻatā ha meʻa ke ne fakatūkiaʻi koe. ʻI hoʻo fai peheé, ʻokú ke fakamoʻoniʻi ai ʻokú ke ʻofa kia Sihova ʻo lahi ange ia ʻi ha toe meʻa.​—Saame 119:165.

16. Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku maʻu ʻe kitautolu taki taha?

16 ʻOku tau koloaʻaki ʻa e monū ʻo e tauhi fāʻūtaha kia Sihova ʻi he tuʻunga ko e “tākanga pē ʻe taha” ʻi he malumalu ʻo e ‘tauhi-sipi pē ʻe taha’! (Sione 10:16) ʻI he tohi Fokotuʻutuʻu Maau ke Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová, peesi 165, ʻoku pehē ai: “ʻI hoʻo maʻu ʻaonga mei he fāʻūtaha ko iá, ʻokú ke maʻu ai ʻa e fatongia ke tokoni ki hono tauhi maʻu iá.” Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau “akoʻi kitautolu ke sio ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻo hangē ko e sio ki ai ʻa Sihová.” Ko kitautolu kotoa ko e ‘faʻahinga siʻi’ ʻoku mahuʻinga kia Sihova. Ko e anga ia hoʻo vakai ki ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné? ʻOku fakatokangaʻi mo fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke fai ke tokoniʻi mo tokangaʻi kinautolú.​—Māt. 10:42.

17. Ko e hā ʻoku tau fakapapauʻi ke faí?

17 ʻOku tau ʻofa ʻi hotau kaungālotú. Ko ia ʻoku tau “fakapapauʻi ke ʻoua te [tau] ʻai ha tūkiaʻanga pe ko ha fakafaingataʻaʻiaʻanga ki ha tokoua.” (Loma 14:13) ʻOku tau vakai ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kitautolu, pea ʻoku tau loto ke fakamolemoleʻi kinautolu mei hotau lotó. ʻOfa ke ʻoua naʻa tau fakaʻatā kitautolu ke fakatūkiaʻi ʻe he niʻihi kehé. ʻI hono kehé, tuku ke tau fili ke “tuli ki he ngaahi meʻa ʻoku fakatupu melinó pea mo e ngaahi meʻa ʻoku fai ai ʻa e felangahakeʻakí.”​—Loma 14:19.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko hai ʻa e “faʻahinga siʻí ni” naʻe lave ki ai ʻi he Mātiu vahe 18?

  • ʻE lava fēfē ke tau vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange?

  • Kapau ʻoku tau fāinga ke fakamolemole, ko e hā ʻoku lava ke tau faí?

HIVA 35 Houngaʻia he Kātaki Fakaʻotuá

a Koeʻuhi ko e taʻehaohaoá, ʻoku tau fai pe leaʻaki nai ha meʻa ʻe fakalotomamahiʻi ai hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻOku anga-fēfē ʻetau fakafeangaí? ʻOku tau vēkeveke ke fakaleleiʻi hotau vahaʻangataé? ʻOku tau fakavave ke kole fakamolemole? Pe ʻoku tau fakaʻosiʻaki kapau ʻoku nau loto-mamahi, ko e palopalema ia ʻo kinautolu, ʻikai ko kitautolu? Pe fēfē kapau ʻoku tau ʻita ʻi ha lea pe tōʻonga ʻa e niʻihi kehé? ʻOku tau fakatonuhiaʻi ʻetau fakafeangaí ʻaki ʻa e pehē ko e natula pē eni ia mo e angaʻitangata ʻo kitautolu? Pe ʻoku tau vakai ki heʻetau fakafeangaí ko ha vaivaiʻanga ʻoku fiemaʻu ke tau fakaleleiʻi?

b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tuofefine ʻokú ne loto-mamahi ʻi ha tuofefine ʻe taha ʻi he fakatahaʻangá. Hili ʻena fakalelei fakaekinaua pē, ʻokú na fakangaloʻi ia peá na ngāue fiefia fakataha.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share