KUPU AKO 51
HIVA 132 Ko Eni ʻOkú Ma Taha
Palani ʻa e Mali ʻOku Fakalāngilangiʻi Ai ʻa Sihová
“Tuku ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi ha tuʻunga taau mo maau.”—1 KOL. 14:40.
TAUMUʻÁ
Ko e founga ʻe lava ke fakalāngilangiʻi ai ʻe he ngaahi hoa Kalisitiané ʻa Sihova ʻi honau ʻaho malí.
1-2. ʻOku anga-fēfē vakai ʻa Sihova ki he ʻaho malí?
ʻOKÚ KE ʻosi fakamaʻu ke mali? Kapau ko ia, talamonū atu! ʻOku ngalingali ʻokú mo mātuʻaki femoʻuekina ʻi he palani ki hoʻomo malí. ʻOku mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻi hoʻomo nofo malí. ʻOkú ne loto ke mo fiefia ʻi homo ʻaho malía pea ke mo maʻu ha kahaʻu fiefia fakataha.—Pal. 5:18; Hiva. 3:11.
2 ʻOku tuha ʻa Sihova ke fakalāngilangiʻi ʻi homo ʻaho malí. Ko e hā ʻe lava ke tau lea pehē aí? Pea ʻe lava fēfē ke mo fai pehē? Neongo ko e kupu ko ení ʻoku fakahanga tefito ia ki he ongo meʻa ʻokú na teuteu ki hona ʻaho malí, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lāulea ki aí ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu kotoa ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova kapau ʻoku tau ʻalu ki ha mali pe ʻoku kole mai ke tau ʻoange ha fokotuʻu ki he palani ʻoku faí.
KO E HĀ KE FAKALĀNGILANGIʻI AI ʻA SIHOVÁ?
3. ʻI he palani ʻe ha ongo meʻa Kalisitiane hona ʻaho malí, ko e hā ʻoku totonu ke na fakakaukau ki aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
3 Ko ha ongo meʻa ʻokú na palani ha mali faka-Kalisitiane ʻoku totonu ke na fai ia ʻo fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo ʻomai ʻe Sihova ʻi heʻene Folofolá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko Sihova ʻa e Tupuʻanga ʻo e nofo malí. Naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa e fuofua malí—ʻa ia naʻe fakatahaʻi ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he mali. (Sēn. 1:28; 2:24) Ko ia ʻoku totonu ke fakamuʻomuʻa ʻa e fakakaukau ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻatamai ʻo e faʻahinga ʻoku nau palani ha mali.
4. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku maʻu ʻe ha ongo meʻa ke fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova ʻi hona ʻaho malí?
4 ʻOkú mo maʻu ha ʻuhinga mahuʻinga ke vakai ki he anga ʻo e fakakaukau ʻa Sihová ki homo ʻaho malí: Ko ia ʻa hoʻomo Tamai fakahēvaní pea mo homo Kaumeʻa lelei tahá. (Hep. 12:9) ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻokú mo loto ke tauhi maʻu ʻa e vahaʻangatae ko iá. Heʻikai ʻaupito te mo loto ke hoko ha meʻa ʻi he ʻaho ko iá pe ʻi ha toe ʻaho kehe ʻa ia ʻe fakalotomamahiʻi ai homo Kaumeʻá. (Saame 25:14) ʻI hoʻomo fakakaukau ki he meʻa kotoa kuo fai ʻe Sihova pea te ne fai maʻa kimouá, ʻikai nai te mo loto-tatau ʻokú ne tuha ke fakalāngilangiʻi ʻi homo ʻaho malí?—Saame 116:12.
ʻE LAVA FĒFĒ KE MO FAKALĀNGILANGIʻI ʻA SIHOVA?
5. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he Tohi Tapú ha ongo meʻa ke palani ki hona ʻaho malí?
5 ʻOku ʻikai ke ʻomai ʻi he Tohi Tapú ha lisi ʻo e ngaahi lao fekauʻaki mo e ngaahi kātoanga mali Kalisitiané pe ko ha ngaahi talitali ʻe hoko atu nai ai. ʻOku ʻatā ia ke fakahoko ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga kehekehe, anga fakafonuá mo e ngaahi saiʻiá. ʻOku toe fakaʻapaʻapaʻi ʻe he kau lotu moʻoní ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalao ʻoku ʻomai ʻe Sisá. (Māt. 22:21) Neongo ia, ko ha ʻaho mali ʻoku fokotuʻutuʻu ʻo fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú te ne fakalāngilangiʻi ʻa Sihova pea ʻai ia ke fiefia. Ko ia ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku totonu ke mo fakakaukau ki aí?
6. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki ha ongo meʻa ke talangofua ki he ngaahi fiemaʻu fakalao ki he malí?
6 Talangofua ki he ngaahi fiemaʻu fakalaó. (Loma 13:1, 2) ʻI he lahi taha ʻo e ngaahi fonuá, ko ha ongo meʻa kuo pau ke na aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalao pau ki muʻa ke na malí. ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he ongo meʻá ʻa e ngaahi fiemaʻu ko ení ʻi he feituʻu ʻokú na nofo aí. Kapau ʻoku ʻi ai haʻamo ngaahi fehuʻi, loto-lelei ke kole ki he kau mātuʻá ki ha tokoni.b
7. Ko e hā ʻa e ʻatimosifia ʻoku feʻungamālie ki ha ʻaho mali?
7 Fakatupulekina ha ʻatimosifia totonu. (1 Kol. 10:31, 32) Feinga ke maʻu ha ʻatimosifia ʻokú ne tapua atu ʻa e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá kae ʻikai ko e laumālie ʻo e māmaní. (Kal. 5:19-26) ʻI he fehoanaki mo e tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu fekauʻaki mo e tuʻunga-ʻulú, ko e fatongia ia ʻo e tangata malí ke fakapapauʻi ko e ʻaho malí ʻe hoko ko ha kātoanga fakafiefia mo fakangeingeia. Ko e hā ʻe lava ke tokoni ke aʻusia iá? Ko ha malanga mali makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ʻa ia ʻoku fakahoko ʻi he ʻofa, loto-māfana mo fakangeingeia, ʻo langa hake ai ʻa e houngaʻia ki he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ki he nofo malí. ʻE maʻu ʻaonga ʻa e faʻahinga kotoa ʻe ʻi aí koeʻuhí ʻe tokoni ʻa e malangá ke fakamamafaʻi ʻa e mafatukituki ʻo e kātoangá. Ko ia ai, ko e tokolahi taha ʻo e ngaahi hoa Kalisitiané ʻoku nau fili ke fai ʻa e kātoangá ʻi ha Fale Fakatahaʻanga ʻo ka malava. Kapau ʻokú mo loto ke ngāueʻaki ha Fale Fakatahaʻanga, ʻoku totonu ke mo fai tokamuʻa ha tohi ʻo kole ki he kulupu ʻo e kau mātuʻá.
8. Ko e hā ʻe lava ke tokoni ke tauhi maʻu ha ʻatimosifia fakangeingeia ʻi he talitali ʻo ha mali? (Loma 13:13)
8 Lau ʻa e Loma 13:13. Kapau ʻokú mo fili ke fai ha talitali ʻi he ʻaho malí, ʻe lava fēfē ke mo taʻofi ia mei hono tapua atu ʻa e laumālie ʻo e māmaní? Ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “ngaahi paati uatau” ʻoku ʻuhinga ia ki he ngaahi fakatahataha ʻoku kau ki ai ʻa e inu tōtuʻa mo e tā fasi ʻo aʻu ki he fuoloa ʻa e poʻulí. Kapau ʻokú mo fili ke tufa ha inu ʻolokaholo, tokanga ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke inu tōtuʻa ha taha.c Kapau ʻoku tā ha fasi, tauhi ʻa e leʻo-lahí ki ha tuʻunga ʻe fakaʻatā ai ʻa e kau fakaafé ke nau talanoa fiefia. Vakaiʻi fakalelei ʻa e kalasi ʻo e hivá pehē ki hono fakaleá koeʻuhí ke ʻoua ʻe tūkia ai ha taha.
9. Ko e hā ʻoku totonu ke manatuʻi ʻe ha ongo meʻa fekauʻaki mo e lea pe ko ha fakafiefia kehe lolotonga ʻa e talitalí?
9 ʻE fai ʻe he niʻihi kehé ha fanga kiʻi lea nounou, hulu ha ʻū tā, ngaahi vitiō pe ko ha ngaahi fakafiefia kehe ʻi hoʻomo talitalí? ʻE lava ke toe ʻai heni ke makehe ʻa e ʻahó. Kae kehe, fakapapauʻi ko e meʻa ʻoku fakahokó ʻe fakatupu langa hake. (Fil. 4:8) ʻEke hifo: ‘ʻE fakahāhā ai ʻa e fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé? ʻE fakangeingeiaʻi ai ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e nofo malí?’ Pea ko e mahuʻinga angé, ʻeke hifo: ‘ʻE fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova?’ Neongo ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakakata ʻe feʻungamālie, fakaʻehiʻehi mei ha meʻa pē ʻoku taʻefeʻunga, hangē ko e hua kovi fakaefehokotaki fakasino. (ʻEf. 5:3) Fakapapauʻi ko e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí mo e ngaahi kaumeʻa te nau fai ha leá ʻoku nau mahinoʻi mo fakaʻapaʻapaʻi hoʻomo ngaahi fakaʻamú.
10. Ko e hā ʻoku totonu ai ki ha ongo meʻa ke hoko ʻo anga-fakanānā ʻi hono palani hona ʻaho malí? (1 Sione 2:15-17)
10 Hoko ʻo anga-fakanānā. (Lau ʻa e 1 Sione 2:15-17.) ʻOku houngaʻia ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku feinga ai ʻa ʻene kau lotú ke fakalāngilangiʻi ia kae ʻikai ko hono tohoakiʻi mai ʻa e tokanga taʻetotonu kiate kinautolu. Ko ia ko e kau Kalisitiane anga-fakanānaá te nau fakaʻehiʻehi mei hono fakamoleki ha fuʻu paʻanga lahi pea “fiehāʻaki” ia. ʻE anga-fēfē hoʻomo maʻu ʻaonga ʻi hono tauhi ke faingofua homo ʻaho malí? Mahalo ʻe iku atu ia ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia Mike, ko ha tokoua mei Noaue. ʻOkú ne pehē: “Naʻe ʻikai ke ma tā moʻua pea naʻe malava ke hokohoko atu ʻema tāimuʻá. Naʻe faingofua homa ʻaho malí ka naʻe kei fakaʻofoʻofa pē mo fakangalongataʻa.” Ko Tabitha, ko ha tuofefine mei ʻInitia, ʻokú ne pehē: “Naʻá ma fakaʻehiʻehi ai mei he loto-moʻua tōtuʻá. ʻI hono tauhi ke faingofua homa ʻaho malí, naʻe siʻisiʻi ʻa e meʻa ke palaní pea pehē ki he taʻefelotoí.”
Neongo pe ʻoku tau nofo ʻi fē, ko ha mali Kalisitiane ʻe lava ke hoko ʻo anga-fakanānā, fakaʻofoʻofa mo fakangalongataʻa (Sio ki he palakalafi 10-11)
11. ʻE lava fēfē ke fakahāhā ʻe ha taʻahine mali mo ha tangata mali ʻa e anga-fakanānaá ʻi heʻena ʻai valá mo e teuteú? (Sio foki ki he fakatātaá.)
11 Kuó mo fili ʻa e teunga te mo tuí? ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻokú mo loto ke mo hā makehe. Naʻa mo e ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú, ko ha taʻahine mali mo ha tangata mali naʻá na tokanga fakamātoato ki hona fōtunga hā maí. (ʻAi. 61:10) Ko e moʻoni, ko e teunga ʻokú mo tui ʻi homo ʻaho malí ʻe kiʻi kehe nai ia mei he teunga te mo tui ʻi ha ngaahi kātoanga kehe, ka ʻoku totonu ke kei anga-fakanānā pē. (1 Tīm. 2:9) ʻOua ʻe fakaʻatā ʻa e valá—pe ko ha meʻa fakamatelie pē—ke hoko ko e meʻa tuʻu-ki-muʻa taha ia ʻi homo ʻaho malí.—1 Pita 3:3, 4.
12. Ko e hā ʻoku totonu ai ke fakapapauʻi ʻe ha ongo meʻa ʻi hona ʻaho malí ke talitekeʻi ha anga fakafonua taʻefakatohitapu ʻoku anga-maheni ʻi hona feituʻú?
12 Talitekeʻi ʻa e ngaahi anga fakafonua taʻefakatohitapú. (Fkh. 18:4) Kuo fakameleʻi ʻe he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané ʻa e ngaahi ouau malí ʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga fakapangani mo fakafaʻahikehe. ʻOku fakatokanga māʻalaʻala mai ʻa Sihova ke tau fakamamaʻo mei he ngaahi meʻa taʻemaʻa peheé. (2 Kol. 6:14-17) Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi anga fakafonua pe talatukufakaholo, ʻoku fehuʻia ʻi homo feituʻú, fakakaukau ki honau tupuʻangá pea mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku kaunga ki ai ki muʻa ke fili ʻa e meʻa ke fakakau ʻi homo ʻaho malí.
13. ʻE lava fēfē ke faʻifaʻitaki ha ongo meʻa ki he vakai ʻa Sihova ki hono maʻu ʻa e ngaahi meʻaʻofá?
13 ʻOku anga-maheni ʻi he feituʻu ʻokú mo nofo aí ke ʻave ʻe he kau fakaafé ha meʻaʻofa ki he ongo meʻa malí? Ko e tuʻunga fakapaʻanga ʻo e kau fakaafe ʻe niʻihi ʻe kaunga nai ki he faʻahinga meʻaʻofa te nau fili ke foakí. Ko e moʻoni, ʻoku fakalototoʻaʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau fai ha foaki, pea ʻoku nau fiefia ʻi he fai peheé. (Pal. 11:25; Ngā. 20:35) Kae kehe, heʻikai ke tau loto ke ʻai ʻetau kau fakaafé ke nau ongoʻi kuo pau ke nau fai ha foaki; pe ko hono ʻai ke nau ongoʻi ko ha meʻaʻofa siʻisiʻi heʻikai fakahoungaʻi. ʻOku tau faʻifaʻitaki kia Sihova, ʻo feinga ke maʻu ʻene vakai ki he ngaahi meʻaʻofá ʻaki hono fakaʻatā ʻa e niʻihi kehé ke nau foaki ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku nau maʻú pea mei honau lotó.—2 Kol. 9:7.
FAKAʻEHIʻEHI PEA IKUʻI ʻA E NGAAHI POLÉ
14. Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻoku fehangahangai mo e kau teu mali ʻe niʻihi?
14 Te mo fehangahangai nai mo e ngaahi pole ʻi hoʻomo feinga ke palani ha mali ʻokú ne fakalāngilangiʻi ʻa Sihova. Ko e fakatātaá, ʻe faingataʻa nai ke palani ha mali faingofua. Ko Charlie, mei he ʻOtu Motu Solomoné, ʻokú ne pehē: “Naʻe mātuʻaki faingataʻa ke fili pe ko hai ʻe fakaafeʻi ki he talitalí. ʻOku tokolahi homa ngaahi kaungāmeʻá, pea ʻi homa anga fakafonuá, ʻoku ʻamanekina ʻe he tokotaha kotoa ke fakaafeʻi!” Ko Tabitha, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Ko e feituʻu ʻoku ou nofo aí, ʻoku anga-maheni ke lahi ʻa e talitalí. Naʻe fiemaʻu ʻa e taimi ki heʻema ongo mātuʻá ke nau tali ʻema fili ke fakaafeʻi ʻa e kakai pē nai ʻe toko 100.” Ko Sarah, mei ʻInitia, ʻokú ne pehē: “Ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku tō ʻenau fakamamafá ki he tuʻunga fakasōsialé. Naʻe mali kātoanga hoku fanga kāsiní, ko ia naʻá ku ongoʻi ʻoku tenge au ke u ʻai ke toe lahi ange ʻeku malí.” Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kimoua ke ikuʻi ʻa e ngaahi pole ko ení mo e ngaahi pole kehe?
15. Ko e hā ko ha konga mahuʻinga ai ʻa e lotú ʻi he palani ʻo ha mali?
15 ʻAi ʻa e palani ki he malí ko ha meʻa ke lotu fekauʻaki mo ia. ʻE lava ke mo talanoa kia Sihova ʻi he lotu fekauʻaki mo ha palopalema pē ʻokú mo fehangahangai mo ia pe fekauʻaki mo hoʻomo ongoʻí. (Fil. 4:6, 7) ʻE lava ke mo kole kiate ia ke ne tokoniʻi kimoua ke fai ha ngaahi fili lelei, nofoʻaki nonga ʻi hoʻomo ongoʻi loto-moʻuá pea fakahāhā ʻa e loto-toʻá ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí. (1 Pita 5:7) ʻI hoʻomo vakai ki he fai ʻe Sihova ha meʻa maʻa kimouá ʻe tupulaki ai hoʻomo falala kiate iá. Ko Tabitha, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku hohaʻa mo e tangata naʻá ku teu mali mo iá naʻa faifai peá ma fakafekiki pea pehē ki homa fāmilí. Ko ia ʻi he taimi kotoa pē naʻá ma lāulea ai ki he palani ki he malí, naʻá ma kamataʻaki ha lotu. Naʻá ma ongoʻi moʻoni ʻa e tokoni ʻa Sihová pea maʻu ha ʻatimosifia melino.”
16-17. ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e fetuʻutaki leleí ʻi hono palani ha mali?
16 Fetuʻutaki mahino mo fakapotopoto. (Pal. 15:22) ʻI he tuʻunga ko ha ongo meʻa, ʻe fiemaʻu ke mo fai ʻa e ngaahi fili lahi fekauʻaki mo homo ʻaho malí. ʻOku kau ki heni ʻa e fili ʻa e ʻahó, ko ha patiseti, ko e lisi ʻo e kau fakaafé, mo e ngaahi meʻa kehe. Ki muʻa ke mo fai ha fili, vakaiʻi fakataha ia pea lāulea ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku kaunga ki aí pehē foki ki ha faleʻi pē ʻokú mo maʻu mei ha kau Kalisitiane matuʻotuʻa mo taukei. ʻI hoʻomo fakahaaʻi hoʻomo ngaahi saiʻia fakafoʻituituí, hoko ʻo anga-lelei, fakakaukau lelei mo ngaofengofua. Kapau ko e ngaahi mēmipa ofi ʻo e fāmilí—hangē ko hoʻomo mātuʻá—ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fokotuʻu ʻuhinga lelei, feinga ke fakaʻapaʻapaʻi kinautolu. Ko ha kātoanga makehe foki eni kiate kinautolu. Kapau heʻikai lava ke mo fakahoko ʻenau fokotuʻú, fakamatalaʻi fakapotopoto hoʻomo ngaahi ʻuhingá. (Kol. 4:6) ʻAi ke māʻalaʻala ki he ngaahi mēmipa homo fāmilí ko hoʻomo taumuʻa tefitó ke maʻu ha kātoanga fiefia ʻokú ne fakalāngilangiʻi ʻa Sihova.
17 Ko hono fakamatalaʻi hoʻomo ngaahi filí ki hoʻomo mātuʻá ʻe tautefito ʻene faingataʻá kapau ʻoku ʻikai ke nau kau ʻi he moʻoní, ka ʻe lava ke mo lavameʻa. “Naʻe loto homa fāmilí ke fakakau ai ʻa e ngaahi ouau faka-Hinitū kehekehe,” ko e lea ia ʻa Santhosh, ko ha tokoua ʻi ʻInitia. “Naʻá ma fakamoleki ʻa e taimi lahi ke fakamatalaʻi ʻema ngaahi filí kiate kinautolu. Naʻá ma fai ʻa e ngaahi fengaʻunuʻaki ʻi he tafaʻaki naʻá ma ongoʻi heʻikai ke ma taʻefakahōifuaʻi ai ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, naʻá ma liliu ʻa e meʻakai ʻi he talitalí ki ha meʻa naʻe fakamānako kiate kinautolu pea fili ke ʻoua ʻe fai ha hiva pe tauʻolunga koeʻuhí naʻe ʻikai ko ha ngaahi meʻa ia naʻa nau anga ki ai.”
18. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kimoua ke fakapapauʻi ʻe lele lelei ʻa e ʻaho malí? (1 Kolinitō 14:40) (Sio foki ki he fakatātaá.)
18 Palani fakalelei. ʻI he hoko ʻo fokotuʻutuʻu māú, ʻoku ngalingali ʻe siʻisiʻi ange ai hoʻomo ongoʻi loto-mafasia ʻi homo ʻaho malí. (Lau ʻa e 1 Kolinitō 14:40.) Ko Wayne, mei Taiuani, ʻokú ne pehē: “ʻI he ngaahi ʻaho siʻi ki muʻa ʻi homa ʻaho malí, naʻá ma fai ha kiʻi fakataha mo e faʻahinga naʻa nau pole ke tokoni ʻi he kātoangá. Naʻa mau lāulea ki heʻema ngaahi fokotuʻutuʻú pea ʻahiʻahi ʻa e ngaahi konga ʻe niʻihi ʻo e malí ke fakapapauʻi ʻe lele lelei.” ʻI he fakaʻapaʻapa ki hoʻomo kau fakaafé, fai homo lelei tahá ke tauhi-taimi.
Ko e palani lelei ki muʻa ʻi ha ʻaho mali ʻe lava ke fakapapauʻi ai ʻe lele lelei ʻa e ngaahi meʻá (Sio ki he palakalafi 18)
19. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kimoua ke mapuleʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he talitali hoʻomo malí?
19 ʻE lava ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalema lahi ʻaki hoʻomo fakakaukau tokamuʻa. (Pal. 22:3) Ko e fakatātaá, kapau ʻokú mo nofo ʻi ha feituʻu ʻoku anga-maheni ke ʻalu taʻefakaafeʻi ʻa e kakaí ki he talitali ʻo e malí, fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke mo fai ke taʻofi eni mei heʻene hokó. Fakapapauʻi ʻoku ʻiloʻi ʻe he kāinga taʻetuí ʻa e meʻa te nau ʻamanekiná, pea fakamatalaʻi ʻa e anga hoʻomo vakai ki he ngaahi anga fakafonua pau ʻi he malí. ʻE lava ke mo fakahaaʻi ange ʻa e kupu ʻi he jw.org “Ko e Hā ʻOku Hoko ʻi ha Mali ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?” Ke tokoni ki hono mapuleʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi hoʻomo talitalí, fili ha tokoua matuʻotuʻa ke hoko ko e “talēkita ʻo e kātoanga kaí.” (Sione 2:8) Kapau te mo fakamatalaʻi mahino kiate ia hoʻomo ngaahi palani ki he malí, ʻe lava ke ne tokoni kiate kimoua ke fakapapauʻi ko e malí ʻe tauhi ke fakangeingeia pea fakahoko ʻo fakatatau ki he palaní.
20. Ko e hā ʻoku totonu ke manatuʻi ʻe ha ongo meʻa fekauʻaki mo hona ʻaho malí?
20 Te mo ongoʻi lōmekina nai ʻi hoʻomo fakakaukau ki he meʻa kotoa ʻoku kaunga ki he palani homo ʻaho malí. Kae kehe, manatuʻi ko homo ʻaho malí ko e ʻaho pē ʻe taha. Ko e kamataʻanga pē ia ʻa hoʻomo tauhi fiefia fakataha kia Sihova ko ʻene ongo sevāniti. Fai homo lelei tahá ke tauhi ke faingofua mo fakangeingeia homo ʻaho malí. Falala kia Sihova. Fakafou ʻi heʻene tatakí, te mo malava ke fokotuʻutuʻu ha ʻaho mali ʻa ia te mo manatu melie ki ai ko ha taimi fakalotomāfana mo fakafiefia pea ʻikai ha fakaʻiseʻisa.—Saame 37:3, 4.
HIVA 107 Sīpinga Fakaʻotua ʻo e ʻOfá
a LEA MO HONO ʻUHINGA: ʻI he ngaahi anga fakafonua lahi, ko ha mali ʻoku kau ki ai ha ouau ʻa ia ko ha ongo meʻa ʻokú na fai ʻena fuakava ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻE hoko atu nai ai ha talitali. ʻI he ngaahi anga fakafonua ʻoku ʻikai anga-maheni ai hano fai ha ouau mali pe talitali, ko e ongo meʻá te na kei lava pē ʻo maʻu ʻaonga mei he lāulea ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi hona ʻaho malí.
b Ki ha fakamatala lahi ange ki he anga ʻo e vakai ʻa ha Kalisitiane ki he ngaahi fiemaʻu fakalao ki he malí, sio ki he kupu “Ngaahi Mali ʻOku Lāngilangiʻia ʻi he Vakai ʻa e ʻOtuá mo e Tangatá” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo ʻOkatopa 15, 2006.
c Sio ki he vitiō ʻi he jw.org ʻOku Totonu Ke U Fakaʻatā ʻa e ʻOlokaholó?