Kau Taʻumotuʻa—Ko ha Koloa Kimoutolu ki he Fakatahaʻangá
“ʻI he vakai atu ki he kuohilí, ʻoku ou ofo ʻi he meʻa naʻe malava ke u faí. ʻI he taimí ni kuo fakangatangata ʻe he taʻumotuʻá ʻa e meʻa ʻoku lava ke u faí.”—Connie, taʻu 83.
Ko koe foki mahalo kuo hōloa hoʻo ngāué koeʻuhí ko e ngaahi haʻahaʻa ʻo e hoholo ke motuʻá. Neongo kuó ke tauhi faitōnunga kia Sihova ʻi he laui taʻu, te ke fakakaukau taʻepau nai fekauʻaki mo koe tonu koeʻuhí ko ho ngaahi fakangatangata lolotongá. Ko e fakatātaá, te ke hehema nai ke fakahoa ʻa e meʻa ʻokú ke fai ʻi he ʻaho ní mo e meʻa naʻá ke fai ʻi he kuohilí. Kapau ko ia, ko e hā ʻe lava ke ke fai ke fekuki mo e fakakaukau peheé?
MEʻA ʻOKU ʻAMANEKINA ʻE SIHOVA MEIATE KOÉ
ʻEke hifo kiate koe, ‘Ko e hā ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova meiate aú?’ ʻE lava ke ke maʻu ʻa e fakafiemālie mei he ngaahi lea ʻi he Teutalōnome 6:5, ʻa ia ʻoku pehē ai: “Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa mo hoʻo moʻuí kotoa pea mo ho mālohí kotoa.”
Fakatatau ki he veesi ko iá, ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova ke ke tauhi kiate ia ʻaki ho lotó, moʻuí mo e mālohí kotoa. Ko e moʻoniʻi meʻa ko iá ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke fakaʻehiʻehi mei hono fakahoa koe ki he niʻihi kehé—pe ko hono fakahoa ʻa e meʻa ʻoku lava ke ke fai ʻi he taimi ní mo e meʻa naʻe malava ke ke fai ʻi he kuohilí.
Fakakaukau ki heni: ʻI hoʻo kei siʻi angé, ko e hā naʻá ke foaki kia Sihová? Ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻa Sihová te nau pehē naʻa nau foaki honau lelei tahá kiate ia. ʻI he taimi ko iá naʻá ke fai ho lelei tahá ʻo fakatatau ki ho tuʻungá. Ko e hā ʻoku malava ke ke foaki kia Sihova ʻi he lolotonga ní? Ngalingali ʻokú ke foaki ho lelei tahá ʻo fakatatau ki ho ngaahi tuʻunga ʻi he ʻaho ní, ʻa e meʻa ʻoku lava ke ke fai ʻi he lolotonga ní. Kapau ʻokú ke vakai ki he ngaahi meʻá ʻi he founga ko iá, ʻoku lava ke ke fakamulituku ʻokú ke foaki kia Sihova ʻa e meʻa tatau mo ia ʻi he kuohilí. Naʻá ke foaki ho lelei tahá kiate ia ʻi he taimi ko iá, pea ʻokú ke kei foaki pē ho lelei tahá kiate ia ʻi he taimí ni.
Naʻá ke foaki kia Sihova ho lelei tahá ʻi hoʻo kei siʻí, pea ʻokú ke foaki ho lelei tahá ʻi hoʻo taʻumotuʻá
ʻE LAVA KE MAʻU ʻAONGA LAHI ʻA E NIʻIHI KEHÉ MEIATE KOE
Ko ha tafaʻaki eni ʻe taha ke fakakaukau ki ai: ʻI he ʻikai ke vakai ki ho taʻumotuʻá ko ha fakangatangatá, ʻe lava ke ke feinga ke vakai ki ai ko ha faingamālie. Ko e moʻoni, ʻi ho tuʻunga ko ha Kalisitiane taʻumotuʻa, ʻe lava ke ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻi he taimí ni ʻa ia naʻe ʻikai lava ke ke fai ʻi hoʻo kei siʻi angé. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke fai eni:
Vahevahe hoʻo hokosiá ki he niʻihi kehé. Fakakaukau ki he ngaahi lea ko eni naʻe hiki ʻi he Tohi Tapú:
Tuʻi Tēvita: “Naʻá ku talavou pea ko eni kuó u motuʻa, ka kuo teʻeki ke u sio ki ha taha māʻoniʻoni kuo liʻaki, pe ko ʻene fānaú ʻoku nau kumi ki ha mā.”—Saame 37:25.
Siosiua: “Pea vakai, ko au eni kuó u mei mate, pea ʻoku mou ʻiloʻi lelei ʻi homou lotó kotoa mo hoʻomou moʻuí kotoa kuo ʻikai taʻefakahoko ha foʻi lea ʻe taha ʻi he ngaahi talaʻofa lelei kotoa kuo folofolaʻaki ʻe Sihova ko homou ʻOtuá kiate kimoutolú. Kuo hoko kotoa ia kiate kimoutolu. Kuo ʻikai taʻefakahoko ai ha foʻi lea ʻe taha.”—Sios. 23:14.
Mahalo kuó ke leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa meimei tatau. Naʻe leaʻaki ʻe Tēvita mo Siosiua ʻa e meʻa naʻá na hokosia tonu. Koeʻuhi naʻe fakahaaʻi ʻe he ongo sevāniti faitōnunga ko eni ʻa Sihová ʻa e meʻa naʻá na sio mo fanongo ki ai ʻi he laui hongofuluʻi taʻu ʻena moʻuí, ko ʻena ngaahi leá naʻe toe mohu ʻuhinga ange.
Kapau kuó ke tauhi kia Sihova ʻi ha taimi fuoloa, ʻe lava foki ke ke lea mei hoʻo aʻusiá ʻo fekauʻaki mo hono ngaahi tāpuakí. ʻOku ʻi ai haʻo manatu melie ki ha taimi naʻá ke sio ai ki hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻene kakaí? Fiefia ke talanoa ia ki he niʻihi kehé! ʻE lava ke hoko ia ʻo fakaivifoʻou, ʻo hangē nai ko hoʻo hokosiá. Ko ia ai, ʻi he fanongo ʻa e niʻihi kehé ki hoʻo ngaahi hokosia ʻi he ngāue kia Sihová, ʻe lava ke ke hoko ai ko ha matavai ʻo e fakalototoʻa kiate kinautolu.—Loma 1:11, 12.
Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke ke fakalototoʻaʻi ai ʻa e niʻihi kehé ko hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá mata ki he mata ʻo fakatatau ki hoʻo malavá. ʻE lava ke ke tokoni ai ki ho kaungātuí pea te ke maʻu ʻaonga foki mo koe. Ko Connie, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Ko hono maʻu ʻa e fakatahá ʻokú ne ʻai au ke ʻoua te u loto-siʻi. Kapau ʻoku lahi pehē ʻa e ʻofa ʻoku ou maʻu ʻi he Fale Fakatahaʻangá, ko e hā ka u ka toe loto-siʻi ai? ʻOku ou feinga ke fakahāhā ʻa e houngaʻia ki he niʻihi kehé ʻaki hono foaki kiate kinautolu ha fanga kiʻi meʻaʻofa iiki. Pea ʻoku ou fakapapauʻi ke hokohoko atu ke kau fakataha mo hoku fanga tokouá ʻi he ngaahi ngāue fakalaumālié.”
ʻOKU FAKAMAHUʻINGAʻI ʻE SIHOVA HOʻO NGĀUE FAITŌNUNGÁ
ʻOku fonu ʻi he Folofolá ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai naʻe fakangatangata honau ngaahi tuʻungá ka naʻe ʻofeina kinautolu ʻe Sihova. Fakakaukau kia Simione, ko ha ʻIsileli taʻumotuʻa naʻá ne moʻui ʻi he taimi naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú. ʻI he ʻaʻahi ʻa Simione ki he temipalé, ʻoku ngalingali naʻá ne sio ki he kau tangata kei siʻi ange ʻoku nau tokangaʻi ʻa e ngāue mahuʻingá. Kae fēfē ʻa Simione? Mei he vakai ʻa e tangatá, naʻá ne mei fakakaukau koeʻuhi ko ʻene taʻumotuʻá naʻe siʻisiʻi pē hono mahuʻingá ʻi he vakai ʻa Sihová. Ka naʻe kehe ʻa e vakai ia ʻa Sihová. Naʻá ne vakai kia Simione naʻá ne “māʻoniʻoni mo manavahē-ʻOtua” pea tāpuakiʻi ia ʻaki hono ʻoange kiate ia ʻa e monū ke sio ki he kiʻi valevale ko Sīsuú. Naʻe aʻu ʻo ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Simione ke ne leaʻaki ha kikite fekauʻaki mo e Mīsaia ko eni ʻi he kahaʻú! (Luke 2:25-35) ʻOku hā mahino, naʻe sio fakalaka atu ʻa Sihova ʻi he sino vaivai ʻo Simioné pea sio ki ha tangata naʻá ne maʻu ʻa e tui mālohi, “pea naʻe ʻiate ia ʻa e laumālie māʻoniʻoní.”
Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa Simione ʻaki hono ʻoange kiate ia ʻa e monū ke sio ki he kiʻi valevale ko Sīsuú pea kikiteʻi ko ia ʻa e Mīsaia ʻi he kahaʻú
ʻE lava foki ke ke fakapapauʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova hoʻo ngāue faitōnunga kiate iá neongo pe ko e hā ha fakangatangata ʻokú ke maʻu. ʻI heʻene vakaí, ko e feilaulaú “ʻoku tautefito ʻene fakahōifuá ʻi hono fai ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku maʻu ʻe ha taha, ʻo ʻikai fakatatau ki he meʻa ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha taha.”—2 Kol. 8:12.
ʻI he fakakaukau atu ki aí, tokangataha ki he meʻa ʻoku lava ke ke faí. Ko e fakatātaá, ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻoku lava ke ke kei kau ki aí—naʻa mo e ʻi ha kiʻi taimi nounou? ʻE malava nai ke ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé fakafou ʻi ha tā telefoni nounou pe ko hono ʻoange ha kiʻi kaati? Ko e ngaahi fakahāhā faingofua ʻo e ʻofá ʻe lava ke ne tākiekina mālohi ho kaungātuí, tautefito ʻi he taimi ʻoku fakahāhā ai ia ʻe ha sevāniti fuoloa ʻa Sihova.
ʻOku ʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi fakangatangata fakaesino. Fakatokangaʻi ʻa e hokosia mei ʻAfilika Hahake ʻi he puha “Naʻe Fakahaofi Ai ʻEne Moʻuí.”
Manatuʻi ko homou lēkooti ʻo e faitōnungá mo e mateakí ʻe lava ke ne fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga moʻoni kimoutolu ʻo e kātakí, pea ʻe lava ke mou fakapapauʻi “ʻoku ʻikai ke taʻemāʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngāué pea mo e ʻofa naʻa mou fakahaaʻi ki hono huafá, ʻi he tauhi mo e tokoni hokohoko kuo mou fai ki he kakai tapú.”—Hep. 6:10.
NOFOʻAKI LONGOMOʻUI ʻO FAKATATAU KI HOʻO MALAVÁ
ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi akó ko e kakai tangata mo e kakai fefine taʻumotuʻa tokolahi ʻa ia ʻoku nau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻoku nau moʻui lelei ange, māsila ange ʻenau fakakaukaú pea moʻui fuoloa ange.
Ko e moʻoni, ko hono fai ʻa e ngaahi ngāue leleí heʻikai ke ne toʻo atu ʻa e ngaahi haʻahaʻa kotoa ʻo e taʻumotuʻá. Ko e Puleʻanga pē ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne fakahoko iá ʻaki hono toʻo ʻosi atu ʻa e tupuʻanga moʻoni ʻo e taʻumotuʻá mo e maté—ʻa hotau tuʻunga angahalaʻiá.—Loma 5:12.
Neongo ia, ko e ngāue ʻokú ke fakahoko kia Sihová—kau ai ʻa hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ʻo ʻiloʻi iá—ʻokú ne tauhi ke mālohi hoʻo ʻamanakí pea ʻe tokoni nai ki hoʻo moʻui leleí. Kau taʻumotuʻa, kātaki ʻo ʻiloʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku mou fai ʻi heʻene ngāué, pea ʻoku koloaʻaki ʻe he fakatahaʻangá ʻa hoʻomou faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tuí.