FAʻIFAʻITAKI KI HEʻENAU TUÍ | SIOPE
“ʻE ʻIkai Te U Tuku Ange ʻEku Anga-Tonú!”
Naʻá ne tangutu ʻi he kelekelé pea ko hono sinó naʻe ʻufiʻufi ʻe he ngaahi hangatāmaki langa lahi pea papala mei hono ʻulú ki hono vaʻé. Sioloto atu kiate ia ʻokú ne tangutu pikoua ʻo punou hono ʻulú, ongoʻi tuēnoa pea ʻikai meimei lava ke ne fue ʻa e langó. Naʻá ne tangutu ʻi he loto efuefú ko e fakahāhā ia ʻo ʻene mamahí pea naʻá ne ngāueʻaki ha mapakiʻi ipu ʻumea ke vaku ʻaki hono kilí. Kuo lahi fau ʻene molé pea kuo ʻikai ke toe tokaʻi ia ʻe he kakaí! Ko hono ngaahi kaungāmeʻá, kaungāʻapí mo hono kāingá kuo nau liʻaki ia. Ko e kakaí naʻa mo e fānaú naʻa nau manukiʻi ia. Naʻá ne fakakaukau ko hono ʻOtuá ʻa Sihova kuó ne siʻaki foki ia, ka naʻe hala ʻene maʻú.—Siope 2:8; 19:18, 22.
Ko Siope eni. Naʻe pehē ʻe he ʻOtuá fekauʻaki mo ia: “ʻOku ʻikai ha taha ʻe hangē ko iá ʻi he māmaní.” (Siope 1:8) Hili ha laui senituli mei ai, naʻe kei vakai pē ʻa Sihova kia Siope ʻokú ne kau ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau tangata tuʻu-ki-muʻa ʻo e māʻoniʻoní.—ʻIsikeli 14:14, 20.
ʻOkú ke fehangahangai mo ha faingataʻa mo ha tuʻutāmaki? Ko e talanoa ʻo Siopé ʻe lava ke ne fakafiemālieʻi lahi koe. ʻE lava foki ke ne tokoniʻi koe ke mahinoʻi lelei ange ʻa e ʻulungaanga ʻoku fiemaʻu ʻe he kotoa ʻo e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá—ʻa e anga-tonú. ʻOku fakahāhā ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e anga-tonú ʻi he taimi ʻoku nau līʻoa kakato ai ki he ʻOtuá pea hokohoko atu ke fai hono finangaló naʻa mo ʻenau fehangahangai mo e faingataʻá. Tau sio ki he meʻa ʻe lava ke tau ako lahi ange ai meia Siopé.
Meʻa Naʻe ʻIkai ke ʻIloʻi ʻe Siopé
ʻOku ʻi ai ʻa e tui ʻo pehē ʻi he hili ha ngaahi taimi mei he mate ʻa Siopé, ko e tangata faitōnunga ko Mōsesé naʻá ne hiki ʻa e talanoa ki he moʻui ʻa Siopé. ʻI hono fakamānavaʻi fakaʻotua ʻa Mōsesé naʻe malava ke ne fakahaaʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne uesia ʻa Siope ʻi he māmaní pea pehē foki mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi hēvaní.
ʻI he kamataʻanga ʻo e fakamatalá ʻoku tau ʻiloʻi naʻe fonu ʻa e moʻui ʻa Siopé ʻi he fiefia. Naʻá ne lakalakaimonū pea ko ha tangata naʻe ʻiloa pea fakaʻapaʻapaʻi ʻi he fonua ʻo ʻUsá—ngalingali ko e fakatokelau ia ʻo ʻAlepeá. Naʻá ne foaki nima-homo ki he masivá pea taukapoʻi ʻa e faʻahinga naʻe ʻikai hanau maluʻí. Naʻe tāpuakiʻi ʻa Siope mo hono uaifí ʻaki ha fānau ʻe toko hongofulu. Hiliō he meʻa kotoa ko ha tangata fakalaumālie ia. Naʻá ne feinga tōtōivi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻo hangē tofu pē ko ia naʻe fai ʻe hono ngaahi kāinga mamaʻo ko ʻĒpalahamé, ʻAisake, Sēkope mo Siosifá. Hangē ko e kau pēteliake ko iá, naʻe ngāue fakataulaʻeiki ʻa Siope maʻa hono fāmilí ʻi hono ʻoatu maʻu pē ha ngaahi feilaulau maʻa ʻene fānaú.—Siope 1:1-5; 31:16-22.
Fakafokifā pē naʻe liliu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo Siopé. ʻOku tau maʻu ha fakalika ki ha meʻa naʻe hoko ʻi hēvani ʻa ia naʻe halaʻatā ha ʻilo ki ai ʻa Siope. Ko e kau ʻāngelo faitōnunga ʻa Sihová naʻa nau fakatahataha ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea naʻe hū atu ʻa e ʻāngelo angatuʻu ko Sētané. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova naʻe fehiʻa ʻa Sētane ʻi he tangata māʻoniʻoni ko Siopé ko ia naʻá ne lea kia Sētane ʻo fakamamafaʻi ʻa e makehe ʻo e anga-tonu ʻa Siopé. Naʻe tali anga-fefeka ange ʻa Sētane: “ʻOku manavahē tuʻungaʻa pē koā ʻa Siope ki he ʻOtuá? ʻIkai kuó ke ʻaaʻi malu takai ia mo hono falé mo e meʻa kotoa pē kuó ne maʻú?” ʻOku fehiʻa ʻa Sētane ʻi he kakai ʻoku anga-tonú. ʻI he taimi ʻoku nau fakahāhā ai ʻenau līʻoa kakato kia Sihova ko e ʻOtuá, ʻoku nau fakamoʻoniʻi ai ko Sētané ko ha tokotaha lavaki. Ko ia naʻe taukaveʻi ʻe Sētane ko e tauhi pē ʻa Siope ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻuhinga siokita. Naʻe taukaveʻi ʻe Sētane kapau ʻe mole meia Siope ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne maʻú, te ne laukovi ki he fofonga tonu ʻo Sihová!—Siope 1:6-11.
Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe Siope naʻe fakafatongiaʻaki ia ʻe Sihova ha monū maʻongoʻonga ke ne: Fakamoʻoniʻi ʻoku loi ʻa Sētane. Naʻe fakaʻatā ʻa Sētane ke ne toʻo kotoa ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe maʻu ʻe Siopé, ka naʻe ʻikai ngofua ke ne ala kiate ia. Naʻe vēkeveke ʻa Sētane ke ʻahiʻahiʻi ʻene founga anga-fakamamahí. ʻI ha ʻaho pē ʻe taha naʻe hoko ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi hokohoko kia Siope. Naʻá ne fakatokangaʻi hake ko e kotoa ʻene fanga monumanú—ʻuluakí ko ʻene fanga pulú mo e fanga ʻasí pea hokó ko ʻene fanga sipí pea fakaʻosí ko ʻene fanga kāmelí—naʻe fakaʻauha. Ko e toe kovi angé, ko e kau sevāniti naʻa nau tokangaʻi iá ne tāmateʻi. ʻI ha līpooti mei ha kulupu ʻe taha kia Siope naʻe pehē ai ko e tupu mei ha “afi mei he ʻOtuá”—ngalingali ko ha fatulisi. Lolotonga ia ʻa e kei puputuʻu ʻa Siope ʻi he mole ʻa ʻene kau sevānití mo e fakamasiva kuó ne tofanga aí, naʻe ongona mai ha ongoongo ʻa ia ko e meʻa ia naʻe fakamamahi tahá. Ko ʻene fānau ʻe toko hongofulú naʻa nau fakatahataha ʻi he fale ʻo e foha lahi tahá pea fakafokifā naʻe taaʻi ʻe ha fuʻu matangi ʻa e falé ʻo fakaʻauha ia pea naʻa nau mate kotoa ai!—Siope 1:12-19.
ʻOku faingataʻa pea taʻemalava ke tau fakamatalaʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Siopé. Naʻá ne hae hono kofú pea kosi hono ʻulú pea naʻá ne tō hifo ki he kelekelé. Naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Siope ko e ʻOtuá kuó ne foaki kiate iá pea ko e ʻOtuá kuó ne toʻo meiate iá. Ko hono moʻoní, naʻe olopoto ʻa Sētane ʻi hono ʻai ke hā ngali ko e ngaahi faingataʻá ko e tupu mei he ʻOtuá. Neongo ia, naʻe ʻikai ke laukovi ʻa Siope ki he ʻOtuá ʻo hangē ko e taukaveʻi ʻa Sētané. ʻI hono kehé, naʻe pehē ʻe Siope: “Tuku ke fakahīkihikiʻi ai pē ʻa e huafa ʻo Sihová.”—Siope 1:20-22.
Naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe Siope naʻe lauʻikoviʻi ia ʻe Sētane ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá
“Te Ne Laukovi Moʻoni Kiate Koe”
‘I he teketekelilí naʻe ʻikai ke foʻi ai ʻa Sētane. Naʻá ne toe hū atu ʻi he ʻao ʻo Sihová ‘i he lolotonga ʻa e fakatahataha ʻa e kau ʻāngeló. Naʻe toe fakahīkihikiʻi ʻe Sihova ʻa e tauhi maʻu ʻe Siope ʻene anga-tonú neongo ʻa e ngaahi ʻoho ʻa Sētané. Naʻe tali fiematamuʻa ange ʻa Sētane: “Ko e kili pē ki he kili. ʻE tuku atu ʻe ha tangata ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne maʻú koeʻuhí ko ʻene moʻuí. Ka ko eni, mafao atu muʻa ho nimá peá ke taaʻi ʻa hono huí mo hono kakanó, pea te ne laukovi moʻoni kiate koe ʻi ho fofongá tonu.” Naʻe tuipau ʻa Sētane kapau ʻe puke lahi ʻaupito ʻa Siope, te ne laukovi ki he ʻOtuá. ʻI he falala kakato ʻa Sihova kia Siopé naʻá ne fakaʻatā ʻa Sētane ke ne fai ha meʻa pē kiate ia ka heʻikai te ne toʻo ʻene moʻuí.—Siope 2:1-6.
Tuaiekemo naʻe hokosia ʻe Siope ʻa e ngaahi meʻa ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻi he kamataʻangá. Sioloto atu ki siʻono uaifí. Lolotonga ʻa ʻene loto-mamahi lahi ʻi he mole ʻa ʻene fānau ʻe toko hongofulú, ko eni ʻokú ne fehangahangai mo e faingataʻaʻia lahi ʻa hono husepānití pea ʻoku ʻikai lava ke ne fai ha meʻa! ʻI heʻene loto-mamahí, naʻá ne kalanga: “ʻOkú ke kei puke maʻu pē koā ʻa hoʻo anga-tonú? Laukovi ki he ʻOtuá ka ke mate!” ʻOku ʻikai ko ha lea eni ia naʻe anga-maheni ʻaki hono fai ʻe he uaifi ʻo Siopé. Naʻe fakaʻuhinga ʻa Siope naʻá ne lea pehē koeʻuhí naʻe mole ʻene fakakaukau leleí. Neongo ia, naʻe ʻikai pē ke ne laukovi ki he ʻOtuá. Naʻe ʻikai te ne teitei leaʻaki ha meʻa naʻe kovi.—Siope 2:7-10.
Naʻá ke ʻiloʻi ko e talanoa moʻoni mo fakaʻofa ko ení ʻoku ʻi ai ʻene kaunga fakahangatonu kiate koe? Fakatokangaʻi ko e tukuakiʻi loi ko eni ʻa Sētané naʻe ʻikai fakataumuʻa pē ia kia Siope ka ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Naʻá ne pehē: “ʻE tuku atu ʻe ha tangata ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne maʻú koeʻuhí ko ʻene moʻuí.” ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, ʻoku tui ʻa Sētane ʻoku taʻemalava ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau tauhi anga-tonu ki he ʻOtuá! ʻOkú ne taukaveʻi ʻoku ʻikai te ke ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá pea ʻe faingofua pē hoʻo tuku ange iá kae fakahaofi hoʻo moʻuí. ʻOku hangē ia ʻoku pehē ʻe Sētane ʻokú ke siokita ʻo hangē pē ko iá! Te ke loto ke fakamoʻoniʻi ʻokú ne loi? Ko kitautolu kotoa ʻoku tau maʻu ʻa e monū ko iá. (Palōveepi 27:11) Tau sio angé ki he pole hoko naʻe fehangahangai mo Siopé.
Ko e Kau Fakafiemālie Koví
Naʻe ʻi ai ha kau tangata ʻe toko tolu naʻa nau ʻiloʻi ʻa Siope—ʻoku fakamatalaʻi kinautolu ʻi he Tohi Tapú ko e ngaahi kaungāmeʻa pe ngaahi maheni—naʻa nau fanongo ki heʻene faingataʻaʻiá pea naʻa nau fononga ke ʻaʻahi kiate ia ke fai ha fakafiemālie. ʻI heʻenau sio kia Siope mei he mamaʻó naʻe ʻikai te nau mei ʻiloʻi ia. ʻI he langa lahi fakaʻulia, naʻe ʻuliʻuli hono kilí ʻi he hangatāmakí pea naʻe hā kehe hono fōtungá. Ko e kau tangata ʻe toko tolú—ʻa ʻElifasi, Pilitati mo Sofaʻā—naʻa nau fakangalingali ʻoku nau mamahi, tangilāulau leʻo-lahi pea laku ʻa e efú ki honau ʻulú. Naʻa nau tangutu atu leva ʻi he tafaʻaki ʻo Siopé ʻo ʻikai ke nau teitei leaʻaki ha meʻa. Naʻe feʻunga mo e uike kakato ʻe taha ʻenau tangutu aí ʻi he ʻaho mo e pō ʻo ʻikai leaʻaki ha foʻi lea ʻe taha mātē. ʻOku ʻikai totonu ke tau maʻuhala ko ʻenau fakalongolongó ko ha fakafiemālie, naʻe ʻikai te nau ʻeke ha fehuʻi ke ʻiloʻi ʻa e tuʻungá neongo ʻenau sio ki he fāinga ʻa Siope mo ha langa mamahi ʻaupito.—Siope 2:11-13; 30:30.
Faai atu pē, naʻe kamataʻi ʻe Siope ʻa e fetalanoaʻakí. Naʻá ne fakahaaʻi ʻa e mafatukituki ʻo ʻene faingataʻaʻiá ʻi heʻene laukovi ki he ʻaho ʻo hono fanauʻí. Pea naʻá ne fakaeʻa ʻa e tupuʻanga tefito ʻo ʻene faingataʻaʻiá, naʻá ne fakakaukau ko e ʻOtuá ʻa e tupuʻanga ʻo ʻene ngaahi faingataʻá! (Siope 3:1, 2, 23) Neongo naʻe kei hoko pē ʻa Siope ko ha tangata ʻo e tuí ka naʻá ne fiemaʻu vivili ha fakafiemālie. Kae kehe, ʻi he taimi pē naʻe lea ai ʻa e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Siopé naʻe vave ʻene fakatokangaʻi naʻe lelei ange pē ʻenau fakalongolongó.—Siope 13:5.
Ko ʻElifasi naʻe ʻuluaki leá, ʻoku ngalingali ko ia ʻa e taʻumotuʻa tahá pea toe motuʻa ange ia ʻia Siope. Naʻe faai atu pē naʻe lea hake mo Pilitati mo Sofaʻā. Te tau pehē nai naʻá na muimui ʻi he lea taʻefakakaukau ʻa ʻElifasí. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻa nau leaʻakí naʻe hā ngali ʻikai hano maumau, ʻo hangē ko ia ʻoku māʻolunga ʻa e ʻOtuá, te ne tauteaʻi ʻa e kakai koví pea fakapaleʻi ʻa e kakai leleí. Ka ʻi he kamatá naʻe ʻikai ke nau fai ha lea anga-lelei kia Siope. Naʻe fakaʻuhinga hangatonu ʻa ʻElifasi ʻo fakahuʻunga kapau ko e ʻOtuá ʻoku lelei pea tauteaʻi ʻa e kakai koví pea naʻe hā mahino naʻe tauteaʻi ʻa Siope, ko ia ko e hā leva ʻa e moʻoní? Kuo pau pē naʻe fai ʻe Siope ha meʻa naʻe kovi—Siope 4:1, 7, 8; 5:3-6.
ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻikai ke tali lelei ʻe Siope ʻa e fakaʻuhinga ko iá. Naʻá ne talitekeʻi mālohi ia. (Siope 6:25) Ka ko e kau faiakonaki ʻe toko tolú naʻa nau tuʻukāivi ʻi hono tukuakiʻi naʻe halaia ʻa Siope ʻi ha faiangahala fakafufū; pea naʻá ne tuha pē mo e ngaahi meʻa kovi kotoa naʻá ne hokosiá. Naʻe tukuakiʻi ʻe ʻElifasi ʻa Siope naʻá ne ʻafungi, fulikivanu pea halaʻatā ha manavahē ki he ʻOtuá. (Siope 15:4, 7-9, 20-24; 22:6-11) Naʻe tala ange ʻe Sofaʻā kia Siope ke tuku ʻene fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe koví pea tuku ʻene fiefia ʻi he faiangahalá. (Siope 11:2, 3, 14; 20:5, 12, 13) Naʻe leaʻaki ʻe Pilitati ha meʻa naʻe mātuʻaki anga-fakamamahi. Naʻá ne fakahuʻunga kuo pau pē naʻe faiangahala ʻa e ngaahi foha ʻo Siopé pea naʻa nau tuha pē mo e founga naʻa nau mate aí!—Siope 8:4, 13.
Naʻe ʻikai ke fakafiemālieʻi ʻe he ngaahi kaungāmeʻa ʻo Siopé ia ka naʻa nau toe fakamamahiʻi lahi ia
Poleʻi ʻEne Anga-Tonú!
Naʻe fai ʻe he kau tangata takihalaʻi ko ení ha meʻa naʻe toe kovi ange. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻenau tala naʻe taʻefaitōnunga fakaʻaufuli ʻa Siope ki he ʻOtuá naʻa nau toe taukaveʻi naʻe taʻeʻaonga ʻene feinga ke tauhi faitōnunga ki he ʻOtuá! ʻI he lea kamata ʻa ʻElifasí naʻá ne fakamatala ki ha hokosia fakamanavahē ki ha laumālie taʻehāmai. Naʻe fakatupu maumau ʻa e fakamulituku naʻá ne maʻu mei he hokosia fakatēmeniō ko iá ʻo fakahuʻunga: ko e ʻOtuá “ʻoku ʻikai haʻane falala ki heʻene kau sevānití, pea ʻokú ne fakasio ʻa e faihala ʻa ʻene kau ʻāngeló.” ʻOku fakahaaʻi mei he fakaʻuhinga ko iá, heʻikai ʻaupito lava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻo fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá! Ki mui aí, naʻe taukaveʻi ʻe Pilitati ko e anga-tonu ʻa Siopé ʻoku ʻikai mahuʻinga ia ki he ʻOtuá ʻo hangē pē ko e ʻikai tokanga hifo ʻa e ʻOtuá ki he ʻuangá!—Siope 4:12-18; 15:15; 22:2, 3; 25:4-6.
Kuó ke feinga ke fakafiemālieʻi ha tokotaha ʻoku lōmekina ʻe ha mamahi lahi? ʻOku ʻikai ke faingofua. Ka ʻe lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi mei he kau fakafiemālie takihalaʻi ʻo Siopé tautefito ki he meʻa ke ʻoua ʻe leaʻakí. ʻI heʻenau ngaahi lea fakangalilelei mo fakaʻuhinga halá, naʻe halaʻatā haʻanau teitei ngāueʻaki ʻa e hingoa ʻo Siopé! Naʻe halaʻatā haʻanau tokanga ki he loto-mafesi ʻa Siopé pea naʻe ʻikai ke nau fakafeangai ʻi he anga-fakaalaala kiate ia.a Ko ia kapau ʻoku ʻi ai ha tokotaha ʻofeina ʻokú ne ongoʻi mafasia, feinga ke hoko ai pē ʻo anga-ʻofa, tokanga mo anga-lelei. Feinga ke langa hake ʻa e tui mo e loto-toʻa ʻa e tokotahá pea tokoniʻi ia ke falala ki he ʻOtuá pea tui ki he lahi ʻo ʻEne anga-leleí, faimēsí mo ʻene fakamaau totonú. Ko e meʻa ia naʻe mei fai ʻe Siope maʻa hono ngaahi kaungāmeʻá kapau naʻá ne ʻi honau tuʻungá. (Siope 16:4, 5) Naʻe anga-fēfē ʻene fakafeangai ki heʻenau tuʻukāivi ʻi hono fakafepakiʻi ʻene anga-tonú?
Naʻe Tuʻu Maʻu ʻa Siope
Naʻe ʻosi mafasia lahi ʻa Siope ki muʻa ke kamata ʻa e fekīhiaki lōloa ko ení. Mei he kamataʻangá pē naʻá ne pehē ko ʻene ngaahi leá, taimi ʻe niʻihi naʻá ne ‘lea taʻefakakaukauʻi’ pea ko e “ngaahi lea ʻa ha tangata feifeingavale.” (Siope 6:3, 26) Naʻe fakahaaʻi ʻi heʻene ngaahi leá ʻa e mamahi lahi ʻi hono lotó. Naʻe toe hā mei ai ʻa e ʻikai ke ne mahinoʻi kakato ʻa e meʻa naʻe hokó. Koeʻuhi ko e ngaahi faingataʻa naʻe hoko fakafokifā kiate ia mo hono fāmilí pea hā ngali ko ha meʻa anga-kehe, naʻe fakahuʻunga ʻa Siope ko e haʻu ia meia Sihova. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe halaʻatā ke ʻilo ki ai ʻa Siope, ko ia naʻe hala ʻene ngaahi fakaʻuhingá.
Kae kehe, ko Siope ko ha tangata naʻe tui mālohi. Naʻe hā mahino ʻene tuí mei he meʻa naʻá ne leaʻaki ʻi he fakakikihi ko ení—ko e ngaahi lea moʻoni, lelei pea fakalototoʻa kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni. ʻI heʻene lea ʻo fekauʻaki mo e fakaofo ʻo e fakatupú, naʻá ne fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi founga naʻe ʻikai malava ki ha tangata ke ne ʻiloʻi ʻo taʻekau ai ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, naʻá ne pehē ko Sihova ʻokú ne “tautau ʻa e māmaní ki he halaʻataá,” ko ha moʻoni naʻe ʻikai ʻilo ki ai ʻa e kau faisaienisí hili ha ngaahi taʻu ʻe laui ngeau ki mui ai.b (Siope 26:7) Pea ʻi he lea tonu ʻa Siope ʻo fekauʻaki mo ʻene ʻamanaki ki he kahaʻú, naʻá ne fakahaaʻi ʻa e tui tatau mo ia naʻe maʻu ʻe he kau tangata ʻo e tui mālohí. Naʻe tui ʻa Siope kapau te ne mate, ʻe manatuʻi ia ʻe he ʻOtuá, te ne ongoʻi ʻene molé pea faai atu pē te ne toe fokotuʻu mai ia ki he moʻuí.—Siope 14:13-15; Hepelū 11:17-19, 35.
Kae fēfē ʻa e ʻīsiu ʻo e anga-tonú? Naʻe taukaveʻi ʻe ʻElifasi mo hono ongo kaungāmeʻá ʻoku ʻikai mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻi he anga-tonu ʻa e tangatá. Naʻe tali ʻe Siope ʻa e foʻi fakakaukau fulikivanu ko iá? Mole ke mamaʻo! Naʻá ne fakahaaʻi ʻi he tuipau ʻoku mahuʻinga ʻa e anga-tonú ki he ʻOtuá. Naʻá ne lea ʻi he tuipau ʻo fekauʻaki mo Sihova: “Te ne ʻiloʻi ʻa ʻeku anga-tonú.” (Siope 31:6) ʻIkai ko ia pē, naʻe sio māʻalaʻala ʻa Siope ko e fakaʻuhinga hala ʻo ʻene kau fakafiemālie loí ko ha ʻahiʻahiʻi ia ʻo ʻene anga-tonú. Naʻe ueʻi heni ʻa Siope ke ne fai ha lea loloa ʻa ia naʻe fakasīlongoʻi ai heni ʻa e kau tangata ʻe toko tolu ko iá.
Naʻe vakai ʻa Siope ko ʻene anga-tonú ʻoku kaunga ki ai ʻene moʻui fakaʻahó. Ko ia naʻá ne taukapoʻi ia ʻaki ʻa e founga naʻá ne moʻui mo ngāue aí. Ko e fakatātaá, naʻá ne fakaʻehiʻehi mei ha founga pē ʻo e tauhi ʻaitolí; naʻá ne fakafeangai ʻi he anga-lelei mo fakangeingeiaʻi ʻa e niʻihi kehé; naʻá ne maʻa fakaeʻulungaanga, fakamahuʻingaʻi ʻene nofo malí; pea hiliō ʻi he meʻa kotoa, naʻá ne hanganaki līʻoa mateaki ki he ʻOtua moʻoni pē tahá ʻa Sihova. Ko ia naʻe malava ai kia Siope ke ne leaʻaki hono lotó kotoa: “ʻE ʻikai te u tuku ange ʻeku anga-tonú ʻo aʻu ki haʻaku mate!”—Siope 27:5; 31:1, 2, 9-11, 16-18, 26-28.
Naʻe fakafisi ʻa Siope ke tuku ange ʻene anga-tonú
Faʻifaʻitaki ki he Tui ʻa Siopé
ʻOkú ke maʻu ʻa e vakai tatau mo ia naʻe maʻu ʻe Siope ki he anga-tonú? Naʻe mahinoʻi ʻe Siope ʻoku ʻikai feʻunga pē ke tau leaʻaki ʻoku tau tauhi anga-tonu ka ʻoku fiemaʻu ke tau fakamoʻoniʻi ia ʻi heʻetau ngāué. ʻOku tau fakahaaʻi kakato ʻetau līʻoa ʻaufuatō ki he ʻOtuá ʻaki ʻetau talangofua pea fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó, naʻa mo e fehangahangai mo e faingataʻá. Kapau te tau moʻui ʻi he founga ko iá, te tau ʻai moʻoni ai ʻa Sihova ke fiefia pea fakaʻitaʻi hono filí ʻa Sētane, ʻo hangē pē ko e meʻa naʻe fai ʻe Siope ʻi he kuohilí. Ko e founga lelei taha eni ke faʻifaʻitaki ai ki he tui ʻa Siopé!
Ka naʻe ʻikai ko e ngataʻanga eni ki he talanoa ʻo Siopé. Naʻe mole meiate ia ʻene mafamafatataú ʻi heʻene nōfoʻi ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻene māʻoniʻoní kae ʻikai ko hono taukapoʻi ʻa e ongoongo ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne fiemaʻu ha fakatonutonu mo ha tokoni fakalaumālie. Pea naʻá ne kei faingataʻaʻia pē ʻi he langa mamahi pea naʻá ne fiemaʻu vivili ha fakafiemālie moʻoni. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe Sihova ki he tangata ʻo e tui mo anga-tonu ko ení? ʻE lāulea ʻa e kupu ʻe taha ʻi he ngaahi kupu hokohoko ko ení ki he fehuʻi ko iá.
a Ko e meʻa ngali kehé, he naʻe fakakaukau ʻa ʻElifasi mo hono ongo kaungāmeʻá naʻa nau lea fakaoloolo kia Siope, mahalo koeʻuhí naʻe ʻikai ke nau kaikaila. (Siope 15:11) Naʻa mo e ngaahi lea mokomokó ʻe lava pē ke oʻo mo fakamamahi.
b Hangē ko ia kuo ʻiloʻí, naʻe toki ʻiloʻi ʻe he kau faisaienisí ʻi ha ngaahi taʻu ʻe 3,000 ki mui ai, naʻe ʻikai fiemaʻu ke hili ʻa e foʻi māmaní ʻi ha meʻa. ʻI he hili hono maʻu ʻa e ngaahi ʻata mei he vavaá naʻe toki malava ai ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau sio ki he fakamoʻoni māʻalaʻala ʻo e ngaahi lea ʻa Siopé.