Tokonaki, ʻOkatopa 18
Hanganaki kole, pea ʻe foaki atu kiate kimoutolu; hanganaki kumi, pea te mou ʻilo; hanganaki tukituki, pea ʻe fakaava atu kiate kimoutolu.—Luke 11:9.
ʻOkú ke fiemaʻu ha kātaki lahi ange? Kapau ko ia, lotu fekauʻaki mo ia. Ko e kātakí ko e tafaʻaki ia ʻo e fua ʻo e laumālié. (Kal. 5:22, 23) Ko ia ʻe lava ke tau lotu ʻo kole ʻa e tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoní pea kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina ʻa hono fuá. Kapau ʻoku tau fehangahangai mo ha tuʻunga ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻetau kātakí, ʻoku tau “hanganaki kole” ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātaki. (Luke 11:13) ʻE lava foki ke tau kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke vakai ki he ngaahi meʻá mei heʻene vakaí. Pea hili ʻa e lotú, ʻoku fiemaʻu ke tau fai hotau lelei tahá ke hoko ʻo kātaki ʻi he ʻaho taki taha. Ko e lahi ange ʻetau lotu ki ha kātakí pea feinga ke hoko ʻo anga-kātakí, ko e lahi ange ia ʻa e hoko ʻa e ʻulungaanga ko ení ʻo faiaka ʻi hotau lotó pea hoko ko ha konga hotau angaʻitangatá. ʻOku toe tokoni foki ʻa e fakalaulauloto ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapú. ʻOku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lahi ʻo e kakai naʻa nau kātaki. ʻI he fakalaulauloto ki he ngaahi fakamatala ko ení, ʻe lava ke tau ako ai ʻa e ngaahi founga ke fakahāhā ʻa e kātakí. w23.08 22 ¶10-11
Sāpate, ʻOkatopa 19
Tuku hifo homou ngaahi kupengá ke maʻu ha ika.—Luke 5:4.
Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki he ʻapositolo ko Pitá ʻa e poupou ʻa Sihová. Naʻe fai ʻe Sīsū kuo toetuʻú ha toe mana ʻe taha ʻi hono ʻai ke maʻu ʻe Pita mo hono kaungā-ʻapositoló ha ika lahi fau. (Sione 21:4-6) ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e mana ko ení naʻá ne fakapapauʻi kia Pita ʻe lavangofua pē kia Sihova ke ne tokonaki ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie naʻá ne fiemaʻú. Mahalo naʻe manatuʻi ai ʻe he ʻapositoló ʻa e lea ʻa Sīsū ʻe tokonaki ʻa Sihova maʻá e faʻahinga ʻoku nau hanganaki “fuofua kumi ki he Puleʻangá.” (Māt. 6:33) ʻI he fehoanaki mo iá, naʻe ʻai ʻe Pita ʻa e ngāue fakafaifekaú ko e meʻa naʻá ne fakamuʻomuʻá, ʻo ʻikai ko e pisinisi toutaí. Naʻá ne fai ha fakamoʻoni loto-toʻa ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosi 33 T.S., ʻo tokoniʻi ʻa e laui afe ke tali ʻa e ongoongo leleí. (Ngā. 2:14, 37-41) Naʻá ne tokoniʻi ai ʻa e kau Samēlia mo e kau Senitaile ke nau tali ʻa Kalaisi. (Ngā. 8:14-17; 10:44-48) Naʻe ngāueʻaki moʻoni ʻe Sihova ʻa Pita ʻi ha founga fakaofo ke ʻomai ʻa e faʻahinga kakai kotoa pē ki he fakatahaʻangá. w23.09 20 ¶1; 23 ¶11
Mōnite, ʻOkatopa 20
Kapau heʻikai te mou ʻai ke u ʻilo ʻa ʻeku misí, fakataha mo hono ʻuhingá, ʻe tuʻutuʻu kongokonga kimoutolu.—Tan. 2:5.
ʻI he taʻu nai ʻe ua hili hono fakaʻauha ʻe he kau Pāpiloné ʻa Selusalemá, ko Tuʻi Nepukanesa ʻo Pāpiloné naʻá ne maʻu ha misi fakatupu hohaʻa fekauʻaki mo ha fuʻu ʻīmisi. Naʻá ne fakamanamana ke tāmateʻi kotoa ʻene kau tangata potó, kau ai ʻa Taniela, kapau heʻikai lava ke nau tala ange ʻa ʻene misí pea pehē ki hono ʻuhingá. (Tan. 2:3-5) Naʻe pau ke ngāue vave ʻa Taniela; he ka ʻikai, ʻe mole ʻa e ngaahi moʻuí. Naʻá ne “hū atu . . . ʻo kole ki he tuʻí ke tuku ange kiate ia ha taimi ke ne tala ange ai ʻa e ʻuhinga ʻo e misí ki he tuʻí.” (Tan. 2:16) Naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e loto-toʻa mo e tui. ʻOku ʻikai ha lēkooti naʻe ʻosi fakaʻuhingaʻi ʻe Taniela ha ngaahi misi ki muʻa. Naʻá ne kole ki hono ngaahi kaungāmeʻá “ke nau lotu ʻo kole ki ha ʻaloʻofa mei he ʻOtua ʻo langí ʻo fekauʻaki mo e meʻa fakapulipuli ko ení.” (Tan. 2:18) Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ko iá. ʻI he tokoni ʻa e ʻOtuá, naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe Taniela ʻa e misi ʻa Nepukanesá. Naʻe fakahaofi ai ʻa e moʻui ʻa Taniela mo hono ngaahi kaungāmeʻá. w23.08 3 ¶4