Tūsite, Sepitema 16
Kuo mau tui pea kuo mau ʻilo ko koe ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.—Sione 6:69.
Naʻe mateaki ʻa e ʻapositolo ko Pitá; naʻe ʻikai ke ne fakaʻatā ha meʻa ke ne ʻai ia ke ne foʻi fakaʻaufuli. Naʻá ne fakahāhā ʻene mateakí ʻi he tuʻunga ʻe taha ʻi he taimi naʻe leaʻaki ai ʻe Sīsū ha meʻa naʻe ʻikai ke mahinoʻi ʻe heʻene kau ākongá. (Sione 6:68) ʻI he ʻikai tatali ki hono ʻuhingá, naʻe tuku ʻe he tokolahi ʻenau muimui kia Sīsuú. Tuku kehe pē ʻa Pita. Naʻá ne ʻiloʻi ko Sīsū pē naʻá ne maʻu ʻa e “ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.” Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko Pita mo e kau ʻapositolo kehé te nau liʻaki ia. Neongo ia, naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e falala pau ʻe toe foki mai ʻa Pita pea nofoʻaki faitōnunga. (Luke 22:31, 32) Naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū “ʻoku vēkeveke ʻa laumālie ka ʻoku vaivai ʻa kakano.” (Mk. 14:38) Ko ia naʻa mo e hili hono fakaʻikaiʻi ʻe Pita ʻokú ne ʻiloʻi ʻa Sīsuú, naʻe ʻikai foʻi ʻa Sīsū ʻi heʻene ʻapositoló. Naʻe hā ʻa Sīsū kuo toetuʻú kia Pita—ʻo hā mahino ʻi he taimi naʻe toko taha ai ʻa Pitá. (Mk. 16:7; Luke 24:34; 1 Kol. 15:5) Kuo pau pē naʻe fakalototoʻaʻi ai ʻa e ʻapositolo loto-siʻí! w23.09 22 ¶9-10
Pulelulu, Sepitema 17
Fiefia ē ko e faʻahinga kuo fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi ngāue maumau-laó pea kuo ʻufiʻufi ʻenau ngaahi angahalá.—Loma 4:7.
ʻOku fakamolemoleʻi pe ʻufiʻufi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga ʻoku tui kiate iá. ʻOkú ne fakamolemoleʻi fakaʻaufuli kinautolu pea ʻikai ʻaupito ke toe lau ʻenau ngaahi angahalá. (Saame 32:1, 2) ʻOkú ne vakai ki he faʻahinga tāutaha ko iá ʻoku nau taʻehalaia mo māʻoniʻoni ʻo makatuʻunga ʻi heʻenau tuí. Neongo naʻe lau ʻa ʻĒpalahame, Tēvita mo e kau lotu faitōnunga kehe ʻa e ʻOtuá naʻa nau māʻoniʻoni, naʻa nau kei hoko pē ko e kau faiangahala taʻehaohaoa. Ka koeʻuhí ko ʻenau tuí, naʻe vakai ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu naʻa nau taʻemele, tautefito ʻi hono fakahoa kinautolu ki he faʻahinga naʻe ʻikai haʻanau tuʻunga lelei ʻi heʻene vakaí. (ʻEf. 2:12) Hangē ko ia ʻoku fakamāʻalaʻala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi heʻene tohí, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e tuí ki hono maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo e ʻOtuá. Naʻe hoko moʻoni ia ʻi he tuʻunga ʻo ʻĒpalahame mo Tēvitá, pea ʻe pehē foki mo kitautolu. w23.12 3 ¶6-7
Tuʻapulelulu, Sepitema 18
ʻOatu maʻu pē ki he ʻOtuá . . . ha feilaulau ʻo e fakafetaʻi, ʻa ia ko e fua ʻo hotau loungutú.—Hep. 13:15.
ʻI he ʻahó ni ʻoku maʻu ʻe he kotoa ʻo e kau Kalisitiané ʻa e monū ke fai ʻa e ngaahi feilaulau kia Sihova ʻaki hono ngāueʻaki honau taimí, iví mo ʻenau koloá ke fakalahi ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke tau fakahāhā ʻoku tau koloaʻaki hotau monū ke lotu kia Sihová ʻaki hono ʻoatu kiate ia ʻa ʻetau ngaahi feilaulau lelei tahá. ʻOku lave ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo ʻetau lotú ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito te tau fakaliʻeliʻaki. (Hep. 10:22-25) ʻOku kau ki heni ʻa e fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotu, talaki fakahāhā ʻetau ʻamanakí, fakataha fakatahataha ko ha fakatahaʻanga pea fefakalototoʻaʻaki ʻo “toe ʻāsili angé ʻi [heʻetau] sio ko ia ki he fakaofiofi mai” ʻa e ʻaho ʻo Sihová. ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo e fakamatala ʻi he Fakahaá, ko e ʻāngelo ʻa Sihová ʻokú ne leaʻaki tuʻo ua ʻa e meʻá ni ke fakamamafaʻi: “Lotu ki he ʻOtuá!” (Fkh. 19:10; 22:9) ʻOfa ke ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻa e moʻoni fakalaumālie loloto ko eni fekauʻaki mo e temipale lahi fakalaumālie ʻo Sihová pea mo e monū ʻoku tau koloaʻaki ke lotu ki hotau ʻOtua lahí! w23.10 29 ¶17-18