KUPU AKO 40
“Maluʻi ʻa e Meʻa Kuo Tuku Atu Kiate Koé”
“ʻE Tīmote, maluʻi ʻa e meʻa kuo tuku atu kiate koé.”—1 TĪM. 6:20.
HIVA 34 Moʻui ʻo Tuha mo Hotau Hingoá
ʻI HE KUPÚ NIa
1-2. Fakatatau ki he 1 Tīmote 6:20, ko e hā naʻe ʻoange kia Tīmoté?
ʻOKU tau faʻa tuku ʻetau ngaahi meʻa mahuʻingá ke tokangaʻi ʻe he niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, te tau fakahū nai ʻetau paʻangá ʻi ha pangikē. ʻI heʻetau fai pehē, ʻoku tau ʻamanekina ʻe malu ai ʻetau paʻangá pea ʻikai ke mole pe kaihaʻasi. Ko ia ʻoku tau mahinoʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻo e tuku ki ha tokotaha kehe ʻa e meʻa ʻoku tau vakai ki ai ʻoku mahuʻingá.
2 Lau ʻa e 1 Tīmote 6:20. Naʻe fakamanatu ʻe he ʻapositolo ko Paulá kia Tīmote naʻá ne maʻu ha meʻa mahuʻinga—ko e ʻilo totonu fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe toe tuku kia Tīmote ʻa e monū ke “malangaʻi ʻa e folofolá” pea “fai ʻa e ngāue ʻa ha ʻevangeliō.” (2 Tīm. 4:2, 5) Naʻe ekinaki ʻe Paula kia Tīmote ke maluʻi ʻa e meʻa naʻe tuku kiate iá. Hangē ko Tīmoté, kuo tuku mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ko iá? Pea ko e hā kuo pau ai ke tau maluʻi ʻa e koloa kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolú?
TUKU MAI ʻA E NGAAHI MOʻONI MAHUʻINGA
3-4. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻoku mahuʻinga ai ʻa e moʻoni mei he Tohi Tapú?
3 Kuo anga-ʻofa ʻa Sihova ʻo foaki mai ha ʻilo totonu fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻoku maʻu ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi moʻoni ko ení koeʻuhi ʻoku nau akoʻi mai ʻa e founga ke maʻu ai ha vahaʻangatae lelei mo Sihova pea ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e meʻa ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefia moʻoni ʻi he moʻuí. ʻI heʻetau tali ʻa e ngaahi moʻoni ko iá pea moʻuiʻaki iá, ʻoku fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu mei he pōpula ki he ngaahi akonaki loí mo e tōʻonga taʻetāú.—1 Kol. 6:9-11.
4 Ko e toe ʻuhinga ʻe taha ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ʻoku fakahaaʻi ia ʻe Sihova ki he faʻahinga anga-fakatōkilalo pē ʻa ia ʻoku nau “hehema totonu.” (Ngā. 13:48) Ko e faʻahinga tāutaha ko iá ʻoku nau tali ʻa e founga ʻokú ne ngāueʻaki ke tufaki ai ʻa e ngaahi moʻoni ko iá ʻi he ʻahó ni. (Māt. 11:25; 24:45) Heʻikai lava ke tau ako ʻa e ngaahi moʻoni ko ení ʻiate kitautolu pē, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe ofi hono mahuʻingá ki ai.—Pal. 3:13, 15.
5. Ko e hā ha toe meʻa kuo tuku mai ʻe Sihova kiate kitautolu?
5 Kuo toe tuku mai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e monū ke akoʻi ki he niʻihi kehé ʻa e moʻoni fekauʻaki mo iá mo ʻene ngaahi taumuʻá. (Māt. 24:14) Ko e pōpoaki ʻoku tau talakí ʻoku taʻehanotatau hono mahuʻingá koeʻuhi ʻoku tokoniʻi ai ʻa e kakaí ke nau hoko ko e konga ʻo e fāmili ʻo Sihová pea ʻoange ʻa e faingamālie ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. (1 Tīm. 4:16) Tatau ai pē pe ʻoku lahi pe siʻisiʻi ʻetau kau ki he ngāue fakafaifekaú, ʻoku tau poupouʻi ʻa e ngāue mahuʻinga taha ʻoku lolotonga fakahoko he taimi ní. (1 Tīm. 2:3, 4) He monū ē ko ia ke hoko ko e kaungāngāue ʻo e ʻOtuá!—1 Kol. 3:9.
PUKE MAʻU ʻA E MEʻA KUO ʻOATU KIATE KOÉ!
Naʻe pau ke tuʻu maʻu ʻa Tīmote ʻi he moʻoní ʻi he taimi naʻe fili ai ʻa e niʻihi kehé ke mavahé (Sio ki he palakalafi 6)
6. Ko e hā naʻe hoko ki he niʻihi naʻe ʻikai ke nau houngaʻia ʻi honau monuú?
6 ʻI he taimi ʻo Tīmoté, ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi naʻe ʻikai ke nau houngaʻia ʻi honau monū ʻi he hoko ko e kaungāngāue ʻo e ʻOtuá. Koeʻuhi naʻe ʻofa ʻa Tīmasi ʻi he ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení, naʻá ne tuku ange ai hono monū ke ngāue mo Paulá. (2 Tīm. 4:10) Ko Faikelo mo Heamokena ʻoku hā mahino naʻe ʻikai ke na toe kau ki he ngāue fakafaifekaú koeʻuhi naʻá na ilifia naʻa fakatangaʻi kinaua ʻo hangē ko Paulá. (2 Tīm. 1:15) Ko Haiminia, ʻĀlekisānita mo Failito naʻa nau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní pea mavahe mei ai. (1 Tīm. 1:19, 20; 2 Tīm. 2:16-18) ʻOku ngalingali ko e kakai kotoa ko ení naʻa nau mālohi fakalaumālie ki muʻa, ka naʻe ʻikai ke nau toe fakakaukau ki he mahuʻinga moʻoni ʻo e meʻa naʻe tuku angé.
7. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane ke fakafepakiʻi kitautolú?
7 ʻOku anga-fēfē feinga ʻa Sētane ke ʻai kitautolu ke tuku ange ʻa e ngaahi koloa kuo tuku mai ʻe Sihová? Fakatokangaʻi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻa Sētané. ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e fakafiefiá mo e mītia ke pouaki ʻene ngaahi tuʻunga, fakakaukau mo e tōʻonga ʻokú ne ʻamanekina te ne ʻai kitautolu ke homohomo ʻetau piki ki he moʻoní. ʻOkú ne feinga ke ʻai ke tau ilifia fakafou ʻi he tenge mei he toʻumeʻá pe fakatangá koeʻuhi ke tuku ai ʻetau malangá. Pea ʻokú ne feinga ke fakataueleʻi kitautolu ke fanongo ki he ʻilo “kuo ui halaʻi” ʻa e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní koeʻuhi ke tau liʻaki ai ʻa e moʻoní.—1 Tīm. 6:20, 21.
8. Ko e hā ʻokú ke ako mei he hokosia ha tokoua ko Daniel?
8 Kapau heʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke homo māmālie ʻetau piki ki he moʻoní. Fakakaukau ki he hokosia ʻa Daniel,b ʻa ia naʻá ne saiʻia he keimi vitioó. ʻOkú ne fakamatala: “Naʻá ku kamata ke vaʻinga keimi vitiō ʻi heʻeku taʻu hongofulú nai. ʻI he kamatá, naʻá ku vaʻinga ʻi he ngaahi keimi naʻe sai pē. Ka naʻe kamata ke u vaʻinga ʻi he ngaahi keimi fakamālohi mo fakatēmeniō.” Faai atu pē, naʻá ne keimi ʻi ha houa ʻe 15 nai he ʻaho taki taha. “Ko hono moʻoní, naʻá ku ʻiloʻi ko e faʻahinga keimi naʻá ku vaʻinga aí mo e lahi ʻo e taimi naʻá ku fakamoleki aí naʻá ne ʻai ke u mamaʻo meia Sihova. Kae kehe, naʻá ku hoko ʻo loto-fefeka ʻo pehē ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú naʻe ʻikai haʻane kaunga kiate au,” ko e lea ia ʻa Daniel. Ko e tākiekina olopoto ʻa e fakafiefiá ʻe lavangofua ke ne ʻai ke homohomo ʻetau puke maʻu ʻa e moʻoní. Kapau ʻe hoko ia, ʻe iku atu nai ai ʻo mole ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolú.
FOUNGA ʻE LAVA KE TAU PUKE MAʻU AI ʻA E MOʻONÍ
9. Fakatatau ki he 1 Tīmote 1:18, 19, naʻe fakahoa ʻe Paula ʻa Tīmote ki he hā?
9 Lau ʻa e 1 Tīmote 1:18, 19. Naʻe fakahoa ʻe Paula ʻa Tīmote ki ha sōtia pea ekinaki kiate ia ke “hokohoko atu . . . ʻa e faitau ʻi he tau leleí.” Naʻe ʻikai ko ha faitau moʻoni ia ka ko ha faitau fakalaumālie. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku hangē ai ʻa e kau Kalisitiané ko e kau sōtia ʻoku kau ʻi he taú? Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ʻi heʻetau hoko ko e kau sōtia ʻa Kalaisí? Te tau lāulea ki he lēsoni ʻe nima ʻe lava ke tau ako mei he talanoa fakatātā ʻa Paulá. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi lēsoni ko ení ke tau puke maʻu ʻa e moʻoní.
10. Ko e hā ʻa e anga-līʻoa fakaʻotua, pea ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ia kiate kitautolú?
10 Fakatupulekina ʻa e anga-līʻoa fakaʻotuá. Ko ha sōtia lelei ʻokú ne mateaki. Te ne faitau mālohi ke maluʻi ha taha ʻokú ne ʻofa ai pe ko ha meʻa ʻokú ne fakamahuʻingaʻi. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Paula ʻa Tīmote ke fakatupulekina ʻa e anga-līʻoa fakaʻotuá—ʻa ia, ko e pīkitai mateaki ki he ʻOtuá. (1 Tīm. 4:7) Ko e loloto ange ʻetau ʻofa mo e anga-līʻoa ki he ʻOtuá, ko e lahi ange ia ʻetau holi ke puke maʻu ʻa e moʻoní.—1 Tīm. 4:8-10; 6:6.
ʻI he fakaʻosinga ʻo ha ʻaho ngāue, ʻe fiemaʻu nai ke tau feinga lahi ke maʻu ʻa e fakatahá. Ka ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau fai iá! (Sio ki he palakalafi 11)
11. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai kiate kitautolu ʻa e akonakiʻi-kitá?
11 Fakatupulekina ʻa e akonakiʻi-kitá. Ko ha sōtia kuo pau ke ne ngāue mālohi ke mateuteu maʻu pē ki he taú. Naʻe nofoʻaki mateuteu fakalaumālie ʻa Tīmote koeʻuhi naʻá ne muimui ʻi he faleʻi fakamānavaʻi ʻa Paula ke hola mei he ngaahi holi fehālaakí, ke tuli ki he ngaahi ʻulungaanga fakaʻotuá pea feohi mo e kaungātuí. (2 Tīm. 2:22) Naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e akonakiʻi-kita. ʻOku fiemaʻu ʻa e akonakiʻi-kita kiate kitautolu ke ikunaʻi ai ʻa e faitau mo ʻetau ngaahi holi fakakakanó. (Loma 7:21-25) ʻIkai ko ia pē, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e akonakiʻi-kita ke hokohoko atu hono huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá kae kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú. (ʻEf. 4:22, 24) Pea ʻi he taimi ʻoku tau helaʻia ai ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, ʻe fiemaʻu nai ke tau feinga lahi ke maʻu ʻa e fakatahá.—Hep. 10:24, 25.
12. ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ke tau fakaleleiʻi ai ʻetau ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú?
12 ʻOku fiemaʻu ki ha sōtia ke ne ako ki hono ngāueʻaki ʻene ngaahi meʻataú. Ke hoko ʻo pōtoʻi, ʻoku fiemaʻu ke ne fai maʻu pē ia. ʻI he founga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu ke tau hoko ʻo pōtoʻi ʻi hono tofa totonu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. (2 Tīm. 2:15) ʻE lava ke tau ako ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi pōtoʻi ko ení ʻi heʻetau ngaahi fakatahá. Ka ʻo kapau ʻoku tau loto ke fakatuipauʻi ʻa e niʻihi kehé ko e moʻoni mei he Tohi Tapú ʻoku mātuʻaki mahuʻinga, ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi maʻu ha taimi-tēpile ako Tohi Tapu fakafoʻituitui. ʻOku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke fakaivimālohiʻi ʻetau tuí. ʻOku kau ki heni ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono lau pē ʻa e Tohi Tapú. ʻOku fiemaʻu ki ai ʻetau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau laú pea fai ha fekumi ʻi heʻetau ʻū tohí kae lava ke tau mahinoʻi mo ngāueʻaki totonu ʻa e Folofolá. (1 Tīm. 4:13-15) ʻE lava leva ai ke tau ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻOku toe fiemaʻu ki heni ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono lau pē ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapú. ʻOku tau loto ke tokoniʻi ʻetau kau fanongó ke nau mahinoʻi ʻa e vēsí mo ʻene kaunga kiate kinautolú. ʻI hono tauhi maʻu ha taimi-tēpile ako Tohi Tapu fakafoʻituituí, ʻe lava ke tau fakaleleiʻi ai ʻetau malava ke ngāueʻaki ʻa e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé.—2 Tīm. 3:16, 17.
13. ʻI he fehoanaki mo e Hepelū 5:14, ko e hā kuo pau ai ke tau hoko ʻo ʻiloʻiló?
13 Hoko ʻo ʻiloʻilo. Kuo pau ki ha sōtia ke tomuʻa fakakaukau ki he fakatuʻutāmakí pea fakaʻehiʻehi mei ai. Kuo pau foki ke tau ako mo kitautolu ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe lava ke fakatuʻutāmaki kiate kitautolú pea fai leva ha meʻa ke fakaʻehiʻehi mei ai. (Pal. 22:3; lau ʻa e Hepelū 5:14.) Ko e fakatātaá, ʻoku fiemaʻu ke tau fili fakapotopoto ʻetau fakafiefiá. Ko e ngaahi polokalama ʻi he televīsoné mo e faivá ʻoku faʻa hā ai ʻa e tōʻonga taʻetaau. Ko e ngaahi tōʻonga ko iá ʻoku fakatupu houhau ki he ʻOtuá pea ʻe fakatupu maumau. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau fakaʻehiʻehi ai mei he fakafiefia ʻoku lava ke ne fakavaivaiʻi māmālie ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá.—ʻEf. 5:5, 6.
14. Naʻe anga-fēfē tokoni ʻa e ʻiloʻiló kia Daniel?
14 Ko Daniel, naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻe kamata ke ne ʻiloʻi ko e vaʻinga ʻi he ngaahi keimi fakamālohi mo fakatēmenioó ko ha palopalema. Naʻá ne fai ha fekumi ʻi he Watchtower Library ki ha fakamatala ke tokoniʻi ia ke fekuki mo ʻene palopalemá. Naʻe anga-fēfē tokoni eni kiate ia? Naʻá ne taʻofi ʻene vaʻinga ʻi he ngaahi keimi ʻikai saí. Naʻe ʻikai ke ne toe keimi ʻi he ʻinitanetí pea ʻikai ke toe vaʻinga mo e kau keimi kehé. ʻOku pehē ʻe Daniel, “ʻI he ʻikai ke toe vaʻinga ʻi he ngaahi keimi vitioó, naʻe kamata ke u vaheʻi hoku taimí ke fai ʻa e ngaahi ngāue ʻi tuʻa pe feohi mo hoku ngaahi kaumeʻa ʻi he fakatahaʻangá.” ʻOku hoko ʻa Daniel he taimí ni ko ha tāimuʻa pea ko ha mātuʻa ia.
15. Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki ai ʻa e ngaahi talanoa loí?
15 Hangē ko Tīmoté, kuo pau foki ke tau ʻiloʻilo ki he fakatuʻutāmaki ʻo e fakamatala loi ʻoku fakamafola ʻe he kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní. (1 Tīm. 4:1, 7; 2 Tīm. 2:16) Ko e fakatātaá, te nau feinga nai ke fakamafola ʻa e ngaahi talanoa loi fekauʻaki mo hotau fanga tokouá pe ʻai ke tau veiveiua fekauʻaki mo e kautaha ʻa Sihová. Ko e fakamatala hala peheé ʻe lava ke fakavaivaiʻi ai ʻetau tuí. Kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei hono kākaaʻi kitautolu ʻe he fakamatala fakangalilelei ko ení. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e ngaahi talanoa ko ení ʻoku fakamafola ia ʻe he ‘kau tangata kuo fakameleʻi honau ʻatamaí pea ʻikai te nau maʻu ʻa e moʻoní.’ Ko ʻenau taumuʻá ke kamata ha “ngaahi fakafekiki mo e ngaahi fakakikihi.” (1 Tīm. 6:4, 5) ʻOku nau loto ke tau tui ki heʻenau laukovi loí pea huʻuhuʻu fulikivanu fekauʻaki mo hotau fanga tokouá.
16. Ko e hā ʻa e ngaahi fakahohaʻa kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?
16 Fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakahohaʻá. ʻI he tuʻunga “ko ha sōtia lelei ʻa Kalaisi Sīsuú,” ko Tīmote naʻe pau ke ne nofoʻaki tokangataha ki he ngāue fakafaifekaú kae ʻikai hoko ʻo fakaleluʻi ʻe he ngāue fakamāmaní pe tuli ki he meʻa fakamatelié. (2 Tīm. 2:3, 4) Hangē ko Tīmoté, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakaʻatā kitautolu ke fakahohaʻasi ʻe he holi ki he ngaahi meʻa fakamatelie lahi ange. Ko e “mālohi kākā ʻo e koloá” ʻe lava ke ne kāsia ʻetau ʻofa kia Sihová, ko ʻetau houngaʻia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, pea mo ʻetau holi ke vahevahe atu ia ki he niʻihi kehé. (Māt. 13:22) Kuo pau ke tau tauhi ke faingofua ʻetau moʻuí pea ngāueʻaki hotau taimí mo e iví ke “hanganaki fuofua kumi ki he Puleʻangá.”—Māt. 6:22-25, 33.
17-18. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke fakaʻehiʻehi ai mei he maumau fakalaumālié?
17 Mateuteu ke ngāue vave. ʻOku fiemaʻu ki ha sōtia ke palani tokamuʻa ki he founga ke maluʻi ai iá. Kapau ʻoku tau loto ke maluʻi ʻa e ngaahi meʻa kuo tuku mai ʻe Sihová, ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue vave ʻi heʻetau sio ki ha fakatuʻutāmaki. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ngāue he taimi pē ko iá? ʻOku fiemaʻu ke tau palani tokamuʻa ki he founga te tau fakafeangai ai ki ha fakamanamana.
18 Ke fakatātaaʻí, ʻi he ʻalu ki ha kātoanga, ʻoku faʻa fakahaaʻi ki he kakai ʻi aí ʻa e matapā hūʻanga ofi taha ki tuʻá ki muʻa ke kamata ʻa e polokalamá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ke nau malava ʻo mavahe fakavavevave kapau ʻe hoko ha meʻa fakatuʻupakē. ʻI he founga tatau, ʻe lava ke tau ʻahiʻahi ki muʻa pe ko fē ʻa e “hūʻanga” te tau hū ai ki tuʻa kapau ʻe ʻasi fakafokifā hake ha ʻata taʻetaau, fakatātā fakamālohi pe ko ha fakamatala ha tokotaha tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní lolotonga ʻetau ngāueʻaki ʻa e ʻInitanetí pe lolotonga haʻatau sio ha faiva pe polokalama ʻi he televīsoné. Kapau te tau teuteu ki he meʻa nai ʻe hokó, ʻe lava ke tau ngāue vave ai ke fakaʻehiʻehi mei he maumau fakalaumālié pea nofoʻaki maʻa ʻi he ʻao ʻo Sihová.—Saame 101:3; 1 Tīm. 4:12.
19. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki te tau maʻu kapau te tau maluʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolú?
19 Kuo pau ke tau maluʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolú—ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga mei he Tohi Tapú mo e monū ʻo hono akoʻi ia ki he niʻihi kehé. ʻI heʻetau fai iá, te tau maʻu ai ha konisēnisi maʻa, moʻui mohu ʻuhinga, pea mo e fiefia ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova. ʻI heʻene tokoní, te tau malava ai ʻo maluʻi ʻa e meʻa kuó ne tuku mai kiate kitautolú.—1 Tīm. 6:12, 19.
HIVA 29 ʻAʻeva ʻi he Anga-Tonu
a ʻOku tau maʻu ha monū lahi hono ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea akoʻi ia ki he niʻihi kehé. Ko e kupu ko ení te ne tokoniʻi kitautolu ke puke maʻu ʻa e monū ko iá pea ʻikai ʻaupito ke tuku ange ia.
b Kuo liliu ʻa e hingoá.