KUPU AKO 46
Founga Hono Fakapapauʻi ʻe Sihova ʻEne Talaʻofa ki ha Palataisí
“ʻIlonga ha taha te ne kumi ki ha tāpuaki maʻana ʻi he māmaní ʻe faitāpuekina ia ʻe he ʻOtua ʻo e moʻoní.”—ʻAI. 65:16.
HIVA 3 Homau Mālohinga, ʻAmanakiʻanga, Falalaʻanga
ʻI HE KUPÚ NIa
1. Ko e hā ʻa e pōpoaki naʻe ʻoange ʻe he palōfita ko ʻAiseá ki hono kaungā-ʻIsilelí?
NAʻE fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko ʻAiseá ko Sihova ko e “ʻOtua ʻo e moʻoní.” Ko e foʻi lea naʻe liliu ko e “moʻoní” ʻoku ʻuhinga fakafoʻileá ko e “ʻēmeni.” (ʻAi. 65:16, fkm. ʻi lalo) ʻOku ʻuhinga ʻa e “ʻēmení” ko e “ke hoko ʻo pehē,” pe “moʻoni.” ʻI he taimi ʻoku ngāueʻaki ai ʻi he Tohi Tapú ʻa e foʻi lea ko e “ʻēmeni” ʻi he fekauʻaki mo Sihova pe ko Sīsuú, ko ha fakapapauʻiʻanga ia ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ko iá. Ko ia ai, ko e pōpoaki ʻa ʻAisea ki hono kaungā-ʻIsilelí naʻe mahino: Ko e meʻa ʻoku tomuʻa tala ʻe Sihová ʻoku alafalalaʻanga maʻu pē. Kuo fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ʻa e foʻi moʻoni ko iá ʻaki ʻene fakahoko ʻene talaʻofa kotoa pē.
2. Ko e hā ʻe lava ke tau falala ai ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihova fekauʻaki mo hotau kahaʻú, pea ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau lāulea ki aí?
2 ʻE lava ke tau maʻu ʻa e falala tatau ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihova fekauʻaki mo hotau kahaʻú? ʻI he hili ha taʻu ʻe 800 nai mei he taimi ʻo ʻAiseá, naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ʻuhinga ʻoku alafalalaʻanga maʻu pē ai ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Paula: “ʻOku ʻikai ʻaupito ke loi ʻa e ʻOtuá.” (Hep. 6:18) Hangē pē ko e ʻikai lava ke haʻu ha vai māsima mei ha vai melie, ʻoku pehē pē mo Sihova, heʻikai lava ke ne loi he ko e Matavai ia ʻo e moʻoní. Ko ia ai, ʻe lava ke tau falala kakato ki he meʻa kotoa ʻoku folofolaʻaki ʻe Sihová, ʻo kau ai ʻa e kotoa ʻo ʻene ngaahi talaʻofa ki hotau kahaʻú. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ongo fehuʻi ko ení: Ko e hā kuo talaʻofa ʻe Sihova te ne foaki mai ʻi he kahaʻú? Pea ʻoku anga-fēfē hono fakapapauʻi mai ʻe Sihova ʻe hoko moʻoni ʻene ngaahi talaʻofá?
KO E HĀ KUO TALAʻOFA ʻE SIHOVÁ?
3. (a) Ko e hā ʻa e talaʻofa ʻoku koloaʻaki ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá? (Fakahā 21:3, 4) (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa e niʻihi ʻi heʻetau vahevahe kiate kinautolu ʻa e talaʻofa ko iá?
3 Ko e talaʻofa te tau lāulea ki aí ʻoku koloaʻaki ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá takatakai he māmaní. (Lau ʻa e Fakahā 21:3, 4.) ʻOku talaʻofa ʻe Sihova fekauʻaki mo ha taimi “ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha mate, pe ha mamahi pe ha tangi pe ha langa.” Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e konga Tohi Tapu fakalotomāfana ko eni fekauʻaki mo e moʻui ʻi he Palataisí ʻi heʻetau malanga ki he niʻihi kehé. ʻOku anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻi heʻetau vahevahe kiate kinautolu ʻa e talaʻofa ko ení? Te nau pehē nai, “ʻOku fuʻu tōtōatu ia ke tau tui ʻe hoko moʻoni.”
4. (a) Ko e hā naʻe ʻiloʻi mo tomuʻa ʻafioʻi ʻe Sihová? (e) Ko e hā naʻe toe ʻomai ʻe Sihová, tuku kehe hono fai ha talaʻofá?
4 Ko e moʻoni, ʻi he taimi naʻe fakamānavaʻi ai ʻe Sihova ʻa e ʻapositolo ko Sioné ke ne hiki ʻa e talaʻofa fekauʻaki mo e moʻui ʻi he Palataisí, naʻá Ne ʻiloʻi te tau vahevahe atu ʻa e ʻamanaki ko ení ʻi he ʻahó ni ʻi heʻetau malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Naʻe toe tomuʻa ʻafioʻi ʻe Sihova ʻe ʻi ai ʻa e tokolahi ʻe faingataʻa ke nau tui ki he talaʻofa ko eni ʻo e “ngaahi meʻa foʻou.” (ʻAi. 42:9; 60:2; 2 Kol. 4:3, 4) Ko ia ʻe lava fēfē ke tau fakapapauʻi ki he niʻihi kehé—pea mo kitautolu tonu—ko e ngaahi tāpuaki ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Fakahā 21:3, 4 ʻe hoko moʻoni? Naʻe ʻikai ngata pē hono fai ʻe Sihova ʻa e talaʻofa fakalotomāfana ko ení, ka naʻá ne toe ʻomai mo e ngaahi ʻuhinga fakatupu tuipau ke tau falala ai ki ai. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻá ne ʻomaí?
FAKAPAPAUʻI ʻE SIHOVA ʻENE TALAʻOFÁ
5. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke falala ai ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo ha Palataisí, pea te tau maʻu ia mei fē?
5 ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga ke falala ai ki he talaʻofa ʻa Sihova fekauʻaki mo ha Palataisí ʻi he ongo veesi ko ení. ʻOku tau lau ai: “Ko e Tokotaha naʻe ʻafio ʻi he taloní naʻá ne folofola mai: ‘Vakai! ʻOku ou ngaohi ke foʻou ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.’ Pehē foki, ʻokú ne folofola mai: ‘Tohi, he ko e ngaahi foʻi folofola ko ení ʻoku pau mo moʻoni.’ Pea naʻá ne folofola mai kiate au: ‘Kuo hoko ia! Ko au ʻa e ʻĀlifá mo e ʻŌmeká, ʻa e kamataʻangá mo e ngataʻangá.’”—Fkh. 21:5, 6a.
6. Ko e hā ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻetau falala ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he fakapapauʻiʻanga ʻoku hiki ʻi he Fakahā 21:5, 6?
6 Ko e hā ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻe he fakamatala Fakatohitapu ko ení ʻetau falala ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá? ʻI he tohi Revelation Climax ʻoku peheni hono fakamatalaʻi ai ʻa e ongo vēsí: “ʻOku hangē ia naʻe fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi ha totonu fakalao ke fakapapauʻi ʻe fakahoko ʻene ngaahi talaʻofa ʻi he kahaʻú.”b Ko e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku hiki ia ʻi he Fakahā 21:3, 4. Ka ʻi he veesi 5 mo e 6, ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakamoʻoni hingoa ʻa Sihová, hangē ko e laú, ko ha fakapapauʻiʻanga ia ʻa e moʻoni ʻo ʻene talaʻofá. Tau vakaiʻi fakalelei angé ʻa e fakalea ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻi heʻene fakapapauʻiʻangá.
7. Ko e hā ʻoku makehe fekauʻaki mo e kamataʻanga ʻo e fakapapauʻiʻanga ʻa e ʻOtuá, pea ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e moʻoniʻi meʻa ko iá?
7 ʻOku kamataʻaki ʻa e fakapapauʻiʻanga ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi lea: “Ko e Tokotaha naʻe ʻafio ʻi he taloní naʻá ne folofola mai.” (Fkh. 21:5a) Ko e ngaahi lea ko ení ʻoku makehe koeʻuhí ko Sihova tonu ʻoku folofola ʻi he vīsoné. ʻI he tohi ʻa Fakahaá naʻe tuʻo tolu pē ʻene folofola tonu ʻi he ngaahi vīsoné pea ko e taha eni. Ko ia ko e fakapapauʻiʻanga ko ení naʻe ʻomai ʻe Sihova tonu, kae ʻikai ko ha ʻāngelo mālohi, pe ko Sīsū naʻe toetuʻú! ʻOku fakamamafaʻi ʻe he moʻoniʻi meʻa ko ení ʻa e alafalalaʻanga ʻo e ngaahi lea hokó. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko Sihova ‘ʻoku ʻikai lava ke loi.’ (Tai. 1:2) ʻOku ʻai ʻe he fakamatala ko iá ʻa e ngaahi lea ʻoku tau lau ʻi he Fakahā 21:5, 6 ke alafalalaʻanga fakaʻaufuli.
“VAKAI! ʻOKU OU NGAOHI KE FOʻOU ʻA E NGAAHI MEʻA KOTOA PĒ”
8. ʻOku anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻe Sihova ʻa e papau ʻo ʻene talaʻofá? (ʻAisea 46:10)
8 Tau lāulea angé ki he foʻi lea ko e “Vakai!” (Fkh. 21:5) Ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “vakai!” ʻoku toutou ngāueʻaki ia ʻi he tohi ʻa Fakahaá. ʻOku pehē ʻi ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, ko hono ngāueʻaki heni ʻo e lea ofó “ko ha founga ia ke tohoakiʻi mai ʻa e tokanga ʻa e tokotaha lau tohí ki he lea hoko atu aí.” Ko e hā ʻa e lea hoko atu aí? Ko e folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻOku ou ngaohi ke foʻou ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.” Ko e moʻoni, ʻoku lea ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo e ngaahi liliu ʻi he kahaʻú ka kiate ia, ko e talaʻofa ko ení ʻoku mātuʻaki papau ke hoko moʻoni, ko ia ʻokú ne lave ai ki he ngaahi liliu ko ení ʻo hangē kuo ʻosi fakahokó.—Lau ʻa e ʻAisea 46:10.
9. (a) Ko e hā ʻa e ngāue ʻe ua ʻe fai ʻe Sihova ʻoku fakahaaʻi mai ʻi he kupuʻi lea “ngaohi ke foʻou ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē”? (e) Ko e hā ʻe hoko ki he “langí” mo e ‘māmani’ lolotongá?
9 Tau sivisiviʻi angé ʻa e kupuʻi lea hoko ʻi he Fakahā 21:5: “Ngaohi ke foʻou ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.” ʻI he vahe Tohi Tapu ko ení, ʻoku lave ʻa e kupuʻi lea ko iá ki ha ngāue ʻe ua ʻe fai ʻe Sihova—ko e fetongi mo e fakafoʻou. ʻUluakí, ko e hā ʻe fetongi ʻe Sihová? ʻI he Fakahā 21:1, ʻoku tau lau ai: “Naʻe mole atu ʻa e ʻuluaki langí mo e ʻuluaki māmaní.” Ko e “ʻuluaki langí” ʻoku ʻuhinga ia ki he ngaahi founga-pule fakapolitikale ʻoku tākiekina ʻe Sētane mo ʻene fanga tēmenioó. (Māt. 4:8, 9; 1 Sio. 5:19) Ko e “māmaní” ʻi hono ngāueʻaki ʻi he Tohi Tapú, ʻe lava ke ʻuhinga ki he kau nofo ʻi he māmaní. (Sēn. 11:1; Saame 96:1) Ko ia ai, ko e “ʻuluaki māmaní” ʻoku ʻuhinga ia ki he sōsaieti fulikivanu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he ʻahó ni. Heʻikai ke fakaleleiʻi pē ʻe Sihova ʻa e “langí” mo e ‘māmani’ ʻoku lolotonga ʻi aí; ʻi hono kehé, te ne tafiʻi atu ia ʻaki hono fetongi. Te ne fetongi ia ʻaki ha “langi foʻou mo ha māmani foʻou”—ʻa ia ko ha founga-pule foʻou pea mo ha sōsaieti foʻou ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.
10. Ko e hā ʻe ngaohi ʻe Sihova ke foʻoú?
10 ʻI he Fakahā 21:5, ʻoku tau lau ai ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe Sihova fekauʻaki mo e ngaahi meʻa te ne ngaohi ke foʻoú. Fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke pehē ʻe Sihova: “ʻOku ou ngaohi foʻou ʻa e meʻa kotoa pē.” ʻI hono kehé, naʻá ne pehē: “ʻOku ou ngaohi ke foʻou ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.” ʻE ngaohi ʻe Sihova ke foʻou ʻa e foʻi māmaní mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻaki hono toe fakafoki kinautolu ki ha tuʻunga haohaoa. Hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAiseá, ko e foʻi māmaní fakalūkufua ʻe ngaohi ia ko ha ngoue fakaʻofoʻofa—ʻo meimei tatau mo e ngoue ʻo ʻĪtení. ʻE toe ngaohi foki mo kitautolu ke foʻou, pe hokosia ʻa e fakafoʻou ʻi ha tuʻunga fakatāutaha. ʻE fakamoʻui ʻa e heké, kuí mo e tulí, pea naʻa mo e maté ʻe toe fokotuʻu mai ke moʻui.—ʻAi. 25:8; 35:1-7.
“KO E NGAAHI FOʻI FOLOFOLA KO ENÍ ʻOKU PAU MO MOʻONI. . . . KUO HOKO IA!”
11. Ko e hā ʻa e fekau mo e ʻuhinga naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Sioné?
11 Ko e hā mo ha toe meʻa ʻoku kau ʻi he fakapapauʻiʻanga ʻa e ʻOtuá? Naʻe tala ange ʻe Sihova kia Sione: “Tohi, he ko e ngaahi foʻi folofola ko ení ʻoku pau mo moʻoni.” (Fkh. 21:5) Naʻe ʻikai ke ʻoange pē ʻe Sihova ʻa e fekau ke “tohi.” Naʻá ne toe ʻoange foki mo ha ʻuhinga. Naʻá ne pehē: “He ko e ngaahi foʻi folofola ko ení ʻoku pau mo moʻoni”—ʻa ia, ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku alafalalaʻanga mo tonu mātē. ʻOku tau houngaʻia ʻi he talangofua ʻa Sione ʻo “tohi” ʻa e fekau ko iá. He ʻoku lava ai ke tau lau fekauʻaki mo e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha Palataisí pea fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki fakaofo ʻoku fakatatali mai kiate kitautolú.
12. Ko e hā ʻoku maʻu ai ʻe Sihova ʻa e totonu ke lea: “Kuo hoko ia!”
12 Ko e hā ʻa e meʻa hono hoko ʻoku leaʻaki ʻe he ʻOtuá? “Kuo hoko ia!” (Fkh. 21:6) ʻOku lea heni ʻa Sihova ʻo hangē ia ko e ngaahi meʻa kotoa kuo talaʻofa fekauʻaki mo e Palataisí kuo ʻosi fakahoko. Pea ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke lea peheé koeʻuhí ʻoku halaʻatā ha meʻa ʻe lava ke ne taʻofi ia mei hono fakahoko ʻene taumuʻá. ʻOku ʻomai ʻe Sihova ha toe fakapapauʻiʻanga mālohi fekauʻaki mo ʻene talaʻofá ʻi he konga hoko ʻo ʻene leá. Ko e hā ia?
“KO AU ʻA E ʻĀLIFÁ MO E ʻŌMEKÁ”
13. Ko e hā naʻe fai ai ʻe Sihova ʻa e lea: “Ko au ʻa e ʻĀlifá mo e ʻŌmeká”?
13 Hangē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻe tuʻo tolu ʻa e lea tonu ʻa Sihova ʻi he ngaahi vīsone kia Sioné. (Fkh. 1:8; 21:5, 6; 22:13) ʻI he taimi taki taha ko ení naʻe fai ʻe Sihova ʻa e lea tatau: “Ko au ʻa e ʻĀlifá mo e ʻŌmeká.” Ko e ʻālifá ko e ʻuluaki mataʻitohi ia ʻi he ʻalafapeti faka-Kalisí, pea ko e ʻōmeká ko e mataʻitohi fakamuimui tahá ia. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea ko e “ʻĀlifá mo e ʻŌmeká,” ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Sihova, ʻi he taimi ʻokú ne kamataʻi ai ha meʻa te ne fakahoko ia kae ʻoua kuo lavameʻa moʻoni.
ʻI he taimi ʻoku kamataʻi ai ʻe Sihova ha meʻa, ʻokú ne fakahoko ia kae ʻoua kuo kakato (Sio ki he palakalafi 14, 17)
14. (a) ʻOmai ha fakatātā ʻo e taimi naʻe pehē ai ʻe Sihova, “ʻĀlifá” pea mo e taimi te ne pehē ai, ʻi ha ʻuhinga, “ʻŌmeká.” (e) Ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga ʻoku maʻu ʻi he Sēnesi 2:1-3?
14 Hili hono fakatupu ʻe Sihova ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻá Ne fakahaaʻi ʻene muʻaki taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá pea mo e māmaní. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú: “Naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá kinaua, pea naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kiate kinaua: ‘Mo fanafanau mo fakatokolahi pea fakafonu ʻa e māmaní pea mo pule ki ai.’” (Sēn. 1:28) ʻI he mōmeniti ko iá, naʻe hangē ia naʻe lea ʻa Sihova “ʻĀlifá.” Naʻá ne fakahaaʻi mahino ʻene taumuʻá: ʻE hoko mai ha taimi, ko e hako haohaoa mo talangofua ʻo ʻĀtama mo ʻIví te nau fakafonu ʻa e māmaní pea liliu ia ke hoko ko ha palataisi. ʻI he taimi ko ia ʻi he kahaʻú, ko Sihova ʻi ha ʻuhinga, te ne pehē, “ʻŌmeká.” Hili ʻa e kakato hono fakatupu ʻo e “langí mo e māmaní mo e meʻa kotoa ʻi aí,” naʻe ʻomai ʻe Sihova ha fakapapauʻiʻanga. ʻOku maʻu ia ʻi he Sēnesi 2:1-3. (Lau.) Naʻe fakamavaheʻi ʻe Sihova ʻa e ʻaho hono fitú ko ha ʻaho toputapu kiate ia. ʻOku ʻuhinga ia ki he hā? Naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova heʻikai taʻefakahoko ʻene taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá mo e māmaní. ʻE fakahoko kakato ʻene taumuʻá ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻaho hono fitú.
15. Ko e hā nai naʻe hā ngali kuo fakafehālaakiʻi ai ʻe Sētane ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá?
15 Hili ʻa e angatuʻu ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻá na hoko ai ʻo angahala pea ʻomai ʻa e angahalá mo e maté ki hona hakó. (Loma 5:12) Ko hono olá, naʻe hā ngali kuo fakafehālaakiʻi ʻe Sētane ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ʻa e kakai haohaoa mo talangofua. Naʻe hangē ia naʻe ʻai ʻe Sētane ke taʻemalava kia Sihova ke ne pehē “ʻŌmeká.” Naʻe fakakaukau nai ʻa Sētane naʻe siʻisiʻi ʻaupito ʻa e fili ʻa Sihova ke faí. Ko e fili ʻe taha ko hono tāmateʻi ʻa ʻĀtama mo ʻIvi pea toe fakatupu ha ongo meʻa haohaoa ke fakahoko ʻEne taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ka ʻo kapau naʻe fai ia ʻe he ʻOtuá, ʻe tukuakiʻi Ia ʻe he Tēvoló ko ha tokotaha loi. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻe tala ʻe Sihova kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he Sēnesi 1:28, ko hona hakó te nau fakafonu ʻa e māmaní.
16. Ko e hā naʻe fakakaukau nai ai ʻa Sētane ʻe lava ke ne tukuakiʻi ʻa Sihova ko ha tokotaha taʻelavameʻá?
16 Ko e hā nai ha toe fili naʻe fakakaukau ʻa Sētane ʻe lava ke fai ʻe he ʻOtuá? Mahalo naʻe fakakaukau ʻa Sētane ʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke na maʻu ha hako taʻehaohaoa, ʻa ia heʻikai ʻaupito malava ke nau aʻusia ʻa e haohaoá. (Tml. 7:20; Loma 3:23) ʻI he tuʻunga ko iá, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe tukuakiʻi ʻe he Tēvoló ʻa Sihova ko ha tokotaha taʻelavameʻa. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e fili ko ení heʻikai ke fakahoko ai ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia, ke fakafonu ʻa e māmani Palataisí ʻaki ʻa e hako haohaoa mo talangofua ʻo ʻĀtama mo ʻIví.
17. Naʻe anga-fēfē hono fakaleleiʻi ʻe Sihova ʻa e angatuʻu ʻa Sētane mo e ʻuluaki ongo mātuʻá, pea ko e hā ʻa e olá? (Sio foki ki he fakatātaá.)
17 Naʻe fakaleleiʻi ʻe Sihova ʻa e angatuʻu ʻa Sētane mo e ʻuluaki ongo mātuʻá ʻi ha founga kuo pau pē naʻe moʻutāfuʻua ai ʻa Sētane. (Saame 92:5) ʻI hono fakaʻatā ʻe Sihova ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke na maʻu fānaú, naʻá ne fakamoʻoniʻi ai ko ha tokotaha moʻoni ia ʻo ʻikai ko ha tokotaha loi. Pea naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ko ha tokotaha ikuna ia, kae ʻikai ko ha tokotaha taʻelavameʻa. Naʻá ne fakapapauʻi ke kei ngaʻunu pē ki muʻa ʻene taumuʻá ʻaki ʻene ʻomai ha ‘hako’ ʻa ia te ne fakahaofi ʻa e hako talangofua ʻo ʻĀtama mo ʻIví. (Sēn. 3:15; 22:18) Kuo pau pē naʻe mātuʻaki ʻohovale ʻa Sētane ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa Sihova ki he huhuʻí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko ha fokotuʻutuʻu ia naʻe makatuʻunga ʻi he ʻofa taʻesiokitá. (Māt. 20:28; Sione 3:16) Ko e ʻulungaanga ko iá ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe Sētane he ʻokú ne siokita. Ko ia ko e hā ʻe hoko koeʻuhí ko e fokotuʻutuʻu ʻo e huhuʻí? ʻI he ngataʻanga ʻo e Taʻu ʻe Taha Afé, ko e hako haohaoa mo talangofua ʻo ʻĀtama mo ʻIví te nau nofo ʻi ha māmani palataisi—ʻo hangē pē ko e muʻaki taumuʻa ʻa Sihová. ʻI he taimi ko iá, ʻe lea ai ʻa Sihova, hangē ko e laú, ‘ʻŌmeka.’
FAKAIVIMĀLOHIʻI ʻETAU FALALA KI HE TALAʻOFA ʻA SIHOVA KI HA PALATAISÍ
18. Ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga ʻe tolu ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá? (Sio foki ki he puha “ʻUhinga ʻe Tolu ke Falala Ai ki he Talaʻofa ʻa Sihová.”)
18 ʻI he vakai ki he meʻa kuo tau lāulea ki aí, ko e hā ha fakapapauʻiʻanga ʻe lava ke tau vahevahe ki he faʻahinga ʻoku nau veiveiua pe ʻe hoko moʻoni ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha Palataisí? ʻUluakí, ko Sihova tonu ʻokú ne fai ʻa e talaʻofá. ʻOku pehē ʻi he tohi ʻa Fakahaá: “Ko e Tokotaha naʻe ʻafio ʻi he taloní naʻá ne folofola mai: ‘Vakai! ʻOku ou ngaohi ke foʻou ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.’” ʻOkú ne maʻu ʻa e poto, mālohi mo e holi ke ʻai ʻene taumuʻá ke hoko moʻoni. Uá, ko hono fakahoko ʻa e talaʻofa ʻa Sihová ʻoku mātuʻaki papau ia ʻi heʻene vakaí, kuo ʻosi fakahoko ia. Ko e ʻuhinga ia ʻokú ne pehē ai: “Ko e ngaahi foʻi folofola ko ení ʻoku pau mo moʻoni. . . . Kuo hoko ia!” Tolú, ʻi he taimi ʻoku kamataʻi ai ʻe Sihova ha meʻa, ʻokú ne fakahoko ia kae ʻoua kuo lavameʻa moʻoni, hangē ko ia ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he kupuʻi lea: “Ko au ʻa e ʻĀlifá mo e ʻŌmeká.” ʻE fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ko Sētané ko ha tokotaha loi mo taʻelavameʻa.
19. ʻI he taimi ʻoku veiveiua ai ʻa e kakaí fekauʻaki mo e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha Palataisí, ko e hā ʻe lava ke ke faí?
19 Manatuʻi, ʻi he taimi taki taha ʻokú ke vahevahe ai ʻa e fakapapauʻiʻanga ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻokú ke fetaulaki mo ia ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻokú ke fakaivimālohiʻi ai hoʻo falala ki he talaʻofa ʻa Sihová. Ko ia ʻi he taimi hoko te ke lau ai ʻa e talaʻofa fakalotomāfana fekauʻaki mo e Palataisi ka hoko mai ʻi he Fakahā 21:4 pea pehē ʻe ha taha, “ʻOku fuʻu tōtōatu ia ke tau tui ʻe hoko moʻoni,” ko e hā ʻe lava ke ke faí? Fēfē ke ke lau mo fakamatalaʻi ʻa e veesi 5 mo e 6? Fakahaaʻi ange ʻa e founga hono fakapapauʻi ʻe Sihova ʻene talaʻofá ʻaki ʻene fakamoʻoni aí, hangē ko e laú, ʻaki ʻene fakamoʻoni hingoá tonu.—ʻAi. 65:16.
HIVA 145 Talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha Palataisi
a ʻI he kupu ko ení, ʻe lāulea ai ki he fakapapauʻiʻanga kuo tokonaki mai ʻe Sihova ke fakatuipauʻi kitautolu ko ʻene talaʻofa ki he Palataisí ʻe hoko moʻoni. ʻI he taimi taki taha ʻoku tau vahevahe atu ai ʻa e fakapapauʻiʻanga ko ení, ʻoku tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau falala ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová.
b Sio ki he Revelation—Its Grand Climax At Hand! p. 303-304, pal. 8-9.