TALANOA 76
Naʻe Fakaʻauha ʻa Selusalema
NAʻE laka hake ʻi he taʻu ʻe 10 talu mei hono ʻave ʻe Tuʻi Nepukanesa ʻa e kau ʻIsileli ako lelei tahá ki Pāpiloné. Pea sio ange ki he meʻa naʻe hokó! Naʻe tutu ʻa Selusalema. Pea ko e kau ʻIsileli naʻe ʻikai ke tāmateʻí naʻe ʻave ko e kau pōpula ki Pāpilone.
Manatuʻi, ko e meʻa ʻeni naʻe ʻosi fakatokanga pē ia ʻe he kau palōfita ʻa Sihová ʻe hoko ʻo kapau ʻe ʻikai ke liliu ʻa e kakaí mei heʻenau ngaahi founga koví. Ka naʻe ʻikai ke tokanga ʻa e kau ʻIsilelí ia ki he kau palōfitá. Naʻa nau hokohoko atu ai pē ʻa e lotu ki he ngaahi ʻotua loí kae ʻikai ko Sihova. Ko ia naʻe taau ke tautea ʻa e kakaí ia. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ko ʻení koeʻuhi kuo fakahā mai kiate kitautolu ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ko ʻIsikeli ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku kovi naʻe fai ʻe he kau ʻIsilelí.
ʻOkú ke ʻilo pe ko hai ʻa ʻIsikeli? Ko e taha ia ʻo e kau tangata talavou ʻa ia naʻe ʻave ki Pāpilone ʻe Tuʻi Nepukansea ʻi he taʻu ʻe hongofulu ki muʻa atu pea toki fai hono fakaʻauha lahi ko ʻeni ʻo Selusalemá. Naʻe toe ʻave ki Pāpilone ʻi he taimi tatau ʻa Tāniela mo hono ngaahi kaungāmeʻa ʻe toko tolu, ko Setaleki, Mēsake mo ʻApitenikō.
Lolotonga ʻo e kei ʻi Pāpilone ʻa ʻIsikelí, naʻe fakahā ki ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kovi naʻe hoko ʻi he temipale ʻi Selusalemá. Naʻe fai ʻeni ʻe Sihova ʻi ha mana. Naʻe ʻi Pāpilone pē ʻa ʻIsikeli ia, ka naʻe ʻai ʻe Sihova ke ne sio ki he meʻa kotoa pē naʻe fai ʻi he temipalé. Pea ko e toki meʻa fakalilifu ē naʻe sio ki ai ʻa ʻIsikelí!
Naʻe tala ʻe Sihova kia ʻIsikeli: ‘Sio ki he ngaahi meʻa fakalielia kuo fai ʻe he kakaí ʻi he temipalé. Sio ki he ngaahi holisí ʻoku fonu ia ʻi he ngaahi fakatātā ʻo e fanga ngata mo e fanga monumanu kehe. Pea sio ki he kau ʻIsilelí ʻoku nau lotu kiate kinautolu!’ Naʻe lava ʻa ʻIsikeli ʻo mamata ki he ngaahi meʻa ko ʻení, peá ne hiki ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokó.
Naʻe ʻeke ʻe Sihova kia ʻIsikeli: ‘ʻOkú ke sio ki he meʻa ʻoku lolotonga fai fakapulipuli pē ʻe he kau taki ʻo ʻIsilelí?’ ʻIo, naʻe lava ke sio foki ʻa ʻIsikeli ki ai. Naʻe ʻi ai ʻa e kau tangata ʻe toko 70, pea naʻa nau lotu hono kotoa ki he ngaahi ʻotua loi. Naʻa nau pehē: ‘ʻOku ʻikai ke sio mai ʻa Sihova ia kiate kitautolu. He kuó ne ʻosi ʻalu ia mei he fonuá.’
Naʻe toki fakahā ʻe Sihova kia ʻIsikeli ha kau fefine ʻi he matapā fakatokelau ʻo e temipalé. Naʻa nau tangutu ai ʻo lotu ki he ʻotua loi ko Tāmusi. Pea sio ki he kau tangata ʻi he hūʻanga ki he temipale ʻo Sihová! ʻOku fakafuofua ki he toko 25 ʻo kinautolu. Naʻe sio kiate kinautolu ʻa ʻIsikeli. Naʻa nau punou ki he hahaké ʻo lotu ki he laʻaá!
Naʻe pehē ʻe Sihova: ‘ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha fakaʻapaʻapa ʻa e kakai ko ʻení kiate au. ʻOku ʻikai ke ngata pē ʻi heʻenau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví ka ʻoku nau haʻu ʻo fai ia ʻi hoku temipalé!’ Ko ia naʻe tala ʻe Sihova: ‘Te nau aʻusia ʻa e mālohi ʻo ʻeku ʻitá. Pea ʻe ʻikai te u ongoʻi fakaʻofaʻia ʻo fekauʻaki mo kinautolu ʻi hano fakaʻauha kinautolu.’
ʻOku fakafuofua ko e taʻu pē ʻe tolu hili hono fakahā ʻe Sihova kia ʻIsikeli ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení pea naʻe angatuʻu ai ʻa e kau ʻIsilelí kia Tuʻi Nepukanesá. Ko ia naʻe haʻu ʻa Nepukanesa ke tau mo kinautolu. ʻI he ʻosi ʻa e taʻu ʻe taha mo e konga naʻe maumauʻi ʻe he kau Pāpilone ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá pea tutu ʻa e koló. Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí naʻe tāmateʻi pe ʻave ia ko e kau pōpula ki Pāpilone.
Ko e hā naʻe fakangofua ai ʻe Sihova ke hoko ha fakaʻauha fakalilifu pehē ki he kau ʻIsilelí? ʻIo, koeʻuhi naʻe ʻikai te nau fakaongo kia Sihova pea naʻe ʻikai te nau talangofua ki heʻene ngaahi laó. ʻOku fakahā ʻe he meʻa ko ʻení ʻa e mahuʻinga kiate kitautolu ke fai maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku fakahā mai ʻe he ʻOtuá.
ʻI he kamataʻangá naʻe fakangofua ʻa e kakai tokosiʻi pē ke nau nofo ʻi he fonua ko ʻIsilelí. Naʻe ʻai ʻe Nepukanesa ha tokotaha Siu ko Ketalaia ke ne pule ki he kakai ko ʻení. Ka naʻe hanga ʻe ha kau ʻIsileli ʻo fakapoongi ʻa Ketalaia. Naʻe ilifia ʻa e kakaí naʻa haʻu ʻa e kau Pāpiloné ʻo fakaʻauha kinautolu kotoa pē koeʻuhi ko e meʻa ʻoku kovi ko ʻeni naʻe hokó. Ko ia naʻa nau fakamālohiʻi ʻa Selemaia ke nau ō, pea nau hola ki ʻIsipite.
Naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha kakai ia ʻi he fonua ko ʻIsilelí. Naʻe feʻunga mo e taʻu ʻe 70 naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha ia naʻe nofo ʻi he fonuá. Naʻe mātuʻaki liʻaki ia. Ka naʻe talaʻofa ʻe Sihova te ne toe fakafoki mai ʻene kakaí ki he fonuá ʻi he ʻosi ʻa e taʻu ʻe 70. ʻI he vahaʻa taimi ko ʻení, ko e hā naʻe hoko ki he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he fonua ko Pāpiloné, ʻa ia naʻe ʻave kinautolu ki aí? Tau sio ange.