LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bhs vahe 6 p. 70-79
  • ʻOku Tau Ō ki Fē ʻi he Taimi ʻOku Tau Mate Aí?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Tau Ō ki Fē ʻi he Taimi ʻOku Tau Mate Aí?
  • Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
  • Lau ‘i he Akoʻi ʻe he Tohi Tapú
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOKU TAU Ō KI FĒ ʻI HE TAIMI ʻOKU TAU MATE AÍ?
  • MEʻA NAʻE LEAʻAKI ʻE SĪSŪ FEKAUʻAKI MO E MATÉ
  • KO E HĀ ʻOKU TAU MATE AÍ?
  • ʻOKU FAKATAUʻATĀINAʻI KITAUTOLU ʻE HE MOʻONÍ
  • Ko e Hā ʻOku Tau Tupu Ai ʻo Motuʻa Pea Maté?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai)—2019
  • Naʻá Na Fanongo kia Sētane—Ko e Hā ʻa e Ikuʻangá?
    Fanongo ki he ʻOtuá pea Moʻui Taʻengata
  • Ko e Hā ʻa e ʻAmanaki ki he Ngaahi ʻOfaʻanga Kuo Mate?
    Ko e Hā ʻa e ʻAmanaki ki he Ngaahi ʻOfaʻanga Kuo Mate?
  • Naʻe Kamata ʻa e Moʻui Faingataʻaʻia
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
bhs vahe 6 p. 70-79

VAHE ONO

ʻOku Tau Ō ki Fē ʻi he Taimi ʻOku Tau Mate Aí?

1-3. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻeke ʻe he kakaí fekauʻaki mo e maté, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e tali ki ai ʻa e ngaahi lotu ʻe niʻihi?

ʻOKU talaʻofa ʻa e Tohi Tapú ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho “ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha mate.” (Fakahā 21:4) ʻI he Vahe 5, naʻa tau ako ai ʻoku ʻai ʻe he huhuʻí ke tau malava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Ka ʻoku kei mate pē ʻa e kakaí. (Tangata Malanga 9:5) Ko ia ko e taha eni ʻo e ngaahi fehuʻi lalahi ʻoku tau ʻeké, Ko e hā ʻoku hoko kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau mate aí?

2 Ko e tali ki he fehuʻi ko iá ʻoku tautefito ʻene mahuʻingá ʻi he taimi ʻoku mate ai ha taha ʻoku tau ʻofa ai. ʻOku tau fifili nai: ‘ʻOkú ne ʻalú ki fē? ʻOkú ne sio mai kiate kitautolu? ʻE lava ke ne tokoniʻi kitautolu? ʻE faifai ange pea tau toe sio kiate ia?’

3 ʻOku tali ʻe he ngaahi lotú ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá ʻi he founga kehekehe. ʻOku akoʻi ʻe he niʻihi kapau ko ha tokotaha lelei koe, te ke ʻalu ki hēvani pea kapau ko ha tokotaha kovi koe, ʻe tutu koe ʻi heli. ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻi he taimi ʻokú ke mate aí ʻokú ke hoko ko ha laumālie pea nofo mo e ngaahi mēmipa ʻo ho fāmilí ʻa ia kuo nau ʻosi maté. Pea ʻoku pehē ʻe he niʻihi ʻi he hili hoʻo mate pea fakamāuʻí, ʻe toe fanauʻi foʻou mai koe, pe toe moʻui mo ha sino kehe, ko ha tokotaha kehe nai pe naʻa mo e hoko ko ha manu.

4. Ko e hā ʻa e foʻi fakakaukau tefito ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi lotú ʻo fekauʻaki mo e maté?

4 ʻOku hā ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi lotú ʻa e ngaahi meʻa mātuʻaki kehekehe. Ka ko e meimei kotoa ʻo kinautolú ʻoku nau akoʻi ʻa e foʻi fakakaukau tefito pē ʻe taha. ʻOku nau akoʻi ʻi he taimi ʻoku mate ai ha tangata, ʻoku hokohoko atu ʻa e moʻui hano konga. ʻOku moʻoni ia?

ʻOKU TAU Ō KI FĒ ʻI HE TAIMI ʻOKU TAU MATE AÍ?

5, 6. Ko e hā ʻoku hoko kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau mate aí?

5 ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku hoko kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau mate aí, pea kuó ne tala mai ʻi he taimi ʻoku mate ai ha tahá, ʻoku ngata ʻa ʻene moʻuí. Ko e maté ko e fehangahangai ia ʻo e moʻuí. Ko ia ʻi he taimi ʻoku mate ai ha tahá, ko ʻene ngaahi ongoʻí mo ʻene ngaahi manatú ʻoku ʻikai ke hokohoko atu ʻene moʻuí ʻi ha feituʻu kehe.a ʻI he taimi ʻoku tau mate aí ʻoku ʻikai lava ke tau sio, ʻoku ʻikai lava ke tau fanongo, pea ʻoku ʻikai lava ke tau toe fakakaukau.

6 Naʻe tohi ʻe Tuʻi Solomone “ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ha momoʻi meʻa.” Ko e kau maté ʻoku ʻikai lava ke nau ʻofa pe fehiʻa, pea “ʻoku ʻikai ha ngāue pe ha palani pe ha ʻilo pe ha poto ʻi he Faʻitoká.” (Lau ʻa e Tangata Malanga 9:5, 6, 10.) Pea ʻi he Saame 146:4, ʻoku tala mai ai ʻe he Tohi Tapú ʻi he taimi ʻoku mate ai ha tahá, ko “ʻene ngaahi fakakaukaú” ʻoku mate.

MEʻA NAʻE LEAʻAKI ʻE SĪSŪ FEKAUʻAKI MO E MATÉ

Tangutu ha husepāniti mo e uaifí ‘i ha ngoue ‘o faka‘ofo‘ofa‘ia ‘i ha matala‘i‘akau

Naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau moʻui taʻengata ʻi he māmaní

7. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e maté?

7 ʻI he mate ʻa hono kaumeʻa lelei ko Lāsalosí, naʻe pehē ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Ko Lāsalosi ko hotau kaumeʻá kuó ne mohe.” Ka naʻe ʻikai ke ʻuhinga ʻa Sīsū ia naʻe mālōlō pē ʻa Lāsalosi. Naʻe toe pehē ʻe Sīsū: “Kuo mate ʻa Lāsalosi.” (Sione 11:11-14) Ko ia naʻe fakahoa ʻe Sīsū ʻa e maté ki he mohe. Naʻe ʻikai te ne pehē naʻe ʻi hēvani ʻa Lāsalosi pe naʻá ne ʻi he ngaahi mēmipa ʻo hono fāmilí ʻa ia kuo nau maté. Pea naʻe ʻikai te ne pehē naʻe faingataʻaʻia ʻa Lāsalosi ʻi heli pe naʻe toe fanauʻi mai ko ha tangata ʻe taha pe ko ha monumanu. ʻIkai, naʻe hangē ia naʻe mohe maʻu ʻa Lāsalosí. ʻOku fakahoa ʻe he ngaahi potu folofola kehe ʻa e maté ki ha mohe maʻu. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻi he taimi naʻe tāmateʻi ai ʻa Sitīvení, “naʻá ne mohe leva ʻi he maté.” (Ngāue 7:60) Naʻe toe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi naʻa nau “mohe ʻi he maté.”​—1 Kolinitō 15:6.

8. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe ʻikai ke fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau mate?

8 Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĀtama mo ʻIvi koeʻuhí ke faifai atu pē peá na mate? ʻIkai! Naʻe fakatupu kinaua ʻe Sihova ke na fiefia ʻi he moʻuí ʻo taʻengata fakataha mo e moʻui haohaoa. ʻI hono ngaohi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e holi ke moʻui taʻengata. (Tangata Malanga 3:11) ʻOku ʻikai loto ʻa e ngaahi mātuʻá ke sio ʻoku tupu hake ʻenau fānaú ʻo motuʻa pea mate, pea ʻoku ongoʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa tatau ʻo fekauʻaki mo kitautolu. Ka ʻo kapau naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá kitautolu ke tau moʻui taʻengata, ko e hā ʻoku tau mate aí?

KO E HĀ ʻOKU TAU MATE AÍ?

9. Ko e hā naʻe fakaʻatuʻi ai ʻa e fekau naʻe ʻoange ʻe Sihova kia ʻĀtama mo ʻIví?

9 ʻI he ngoue ʻo ʻĪtení, naʻe tala ange ai ʻe Sihova kia ʻĀtama: “ʻE lava ke ke kai mei he ʻakau kotoa pē ʻo e ngoué ʻa ia ʻokú ke saiʻia aí. Ka ko e ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví, kuo pau ke ʻoua te ke kai mei ai, he ʻi he ʻaho te ke kai ai mei aí ko e moʻoni te ke mate.” (Sēnesi 2:9, 16, 17) Ko e fekau māʻalaʻala ko iá naʻe ʻikai faingataʻa ke talangofua ki ai, pea naʻe maʻu ʻe Sihova ʻa e totonu ke ne tala kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e meʻa ʻoku leleí mo e meʻa ʻoku koví. ʻI he talangofua kia Sihová, te na fakahāhā ai kiate ia naʻá na fakaʻapaʻapaʻi hono mafaí. Te na fakahāhā foki ai kiate ia ʻa ʻena fakamālō ki he meʻa kotoa pē kuó ne foaki ange kiate kinauá.

10, 11. (a) Naʻe anga-fēfē hono takihalaʻi ʻe Sētane ʻa ʻĀtama mo ʻIví? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai ai ha kalofanga ki he meʻa naʻe fai ʻe ʻĀtama mo ʻIví?

10 Ko e meʻa fakamamahí, naʻe fili ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke na talangataʻa kia Sihova. Naʻe pehē ʻe Sētane kia ʻIvi: “Ko e moʻoni koā naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ʻo pehē kuo pau ke ʻoua te mo kai mei he ʻakau kotoa pē ʻo e ngoué?” Naʻe tali ange ʻe ʻIvi: “ʻE lava ke ma kai ʻa e fua ʻo e ʻuluʻakau ʻo e ngoué. Ka kuo folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e fua ʻo e fuʻu ʻakau ʻoku ʻi he loto ngoué: ‘Kuo pau ke ʻoua te mo kai mei ai, ʻio, kuo pau ke ʻoua te mo ala ki ai; he ka pehē, te mo mate.’”​—Sēnesi 3:1-3.

11 Naʻe pehē leva ʻe Sētane: “ʻE ʻikai moʻoni te mo mate. He ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ko e ʻaho pē ko ia te mo kai ai mei aí, ʻe ʻā homo matá pea te mo hangē ko e ʻOtuá, ʻo ʻilo ʻa e leleí mo e koví.” (Sēnesi 3:4-6) Naʻe loto ʻa Sētane ke fakakaukau ʻa ʻIvi ʻe lava ke ne fili pē ʻiate ia ʻa e meʻa naʻe leleí mo e meʻa naʻe koví. ʻI he taimi tatau, naʻá ne loi ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻe hokó ʻo kapau te ne talangataʻa. Naʻe pehē ʻe Sētane heʻikai ke mate ʻa ʻIvi, ko ia naʻe kai ai ʻe ʻIvi ha konga ʻo e fuaʻiʻakaú peá ne ʻoange leva ha konga ki hono husepānití. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĀtama mo ʻIvi naʻe tala ange ʻe Sihova kiate kinaua ke ʻoua te na kai ʻa e fuaʻiʻakaú. ʻI heʻena kai iá, naʻá na fili ai ke talangataʻa ki ha fekau māʻalaʻala mo fakaʻatuʻi. ʻI heʻena kaí, naʻá na fakahāhā ai naʻe ʻikai te na tokaʻi ʻa ʻena Tamai fakahēvani ʻofá. ʻOku ʻikai ha kalofanga ki he meʻa naʻá na faí!

12. Ko e hā ʻoku mātuʻaki fakamamahi ai ʻa e talangataʻa ʻa ʻĀtama mo ʻIvi kia Sihová?

12 He meʻa fakamamahi moʻoni ko hono taʻetokaʻi pehē ʻe heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ʻa hona Tokotaha-Fakatupú! ʻE fēfē hoʻo ongoʻí kapau naʻá ke ngāue mālohi ʻi hono tauhi hake ha foha mo ha ʻofefine peá na angatuʻu atu leva kiate koe ʻo fai ʻa e meʻa fehangahangai mei he meʻa naʻá ke kole ange ke na faí? ʻIkai te ke loto-mamahi ai?

Ko ‘Ātama ‘i he taimi ‘o e fakatupú

Naʻe haʻu ʻa ʻĀtama mei he efú, pea naʻá ne foki ki he efú

13. Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa Sihova ʻi heʻene pehē “ko e efu te ke foki ki aí”?

13 ʻI heʻena talangataʻá, naʻe mole ai meia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e faingamālie ke moʻui taʻengatá. Naʻe tala ange ʻe Sihova kia ʻĀtama: “He ko e efu koe pea ko e efu te ke foki ki aí.” (Lau ʻa e Sēnesi 3:19.) Naʻe ʻuhinga iá ʻe toe hoko ʻa ʻĀtama ko e efu, ʻo hangē pē naʻe ʻikai ʻaupito ke fakatupu iá. (Sēnesi 2:7) ʻI he hili ʻa e faiangahala ʻa ʻĀtamá, naʻá ne mate pea ʻikai ʻaupito ke ne toe moʻui.

14. Ko e hā ʻoku tau mate aí?

14 Kapau naʻe talangofua ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he ʻOtuá, te na kei moʻui pē ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Ka ʻi heʻena talangataʻa kiate iá, naʻá na faiangahala, pea faifai atu pē ʻo na mate. Ko e angahalá ʻoku hangē ia ko ha mahaki fakalilifu kuo tau maʻu tukufakaholo mei heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá. Ko kitautolu kotoa ʻoku fanauʻi mai ko e kau angahala, pea ko e ʻuhinga ia ʻoku tau mate aí. (Loma 5:12) Ka ʻoku ʻikai ko e taumuʻa ia ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe ʻikai ʻaupito fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke mate ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻoku ui ʻe he Tohi Tapú ʻa e maté ko ha “fili.”​—1 Kolinitō 15:26.

ʻOKU FAKATAUʻATĀINAʻI KITAUTOLU ʻE HE MOʻONÍ

15. ʻOku fakatauʻatāinaʻi fēfē kitautolu ʻe he moʻoni fekauʻaki mo e maté?

15 Ko e moʻoni fekauʻaki mo e maté ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ngaahi fakakaukau hala lahi. ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu ʻoku ʻikai ke ongoʻi ʻe he kau maté ha langa pe mamahi. ʻOku ʻikai lava ke tau lea kiate kinautolu, pea ʻoku ʻikai lava ke nau lea mai kiate kitautolu. ʻOku ʻikai lava ke tau tokoni ki he kau maté, pea ʻoku ʻikai lava ke nau tokoni mai kiate kitautolu. ʻOku ʻikai lava ke nau fai mai ha kovi kiate kitautolu, ko ia ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau ilifia kiate kinautolu. Kae kehe, ʻoku tala mai ʻe he ngaahi lotu lahi ʻoku moʻui atu ʻa e kau maté ʻi ha feituʻu pea ʻoku malava ke tau tokoni kiate kinautolu kapau te tau totongi ha paʻanga ki he kau pātelé pe ki he faʻahinga ʻoku vakai ki ai ko e kau tangata māʻoniʻoní. Ka ʻi heʻetau ʻilo ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e maté, ʻoku ʻikai ke kākaaʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi loi ko iá.

16. Ko e hā ʻa e loi ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi lotu lahi ʻo fekauʻaki mo e kau maté?

16 ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e lotu loí ke lohiakiʻi kitautolu pea ʻai ke tau fakakaukau ʻoku kei moʻui pē ʻa e kau maté. Ko e fakatātaá, ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi lotu ʻe niʻihi ko e taimi ʻoku tau mate aí, ʻoku ʻi ai ha konga ʻo kitautolu ʻoku kei hokohoko atu ʻene moʻuí ʻi ha feituʻu kehe. ʻOku akoʻi atu ʻe he lotu ʻokú ke kau ki aí ʻa e meʻa ko iá, pe ʻokú ne akoʻi atu ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e kau maté? ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e ngaahi loi ke fakatafokiʻi ʻaki ʻa e kakaí meia Sihova.

17. Ko e hā ko ha laukovi ai kia Sihova ʻa e fakakaukau ko ia fekauʻaki mo hono tutu ʻa e kakaí ʻi helí?

17 ʻOku fakaʻohovale ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi lotu lahi. Ko e fakatātaá, ʻoku akoʻi ʻe he lotu ʻe niʻihi ʻe tutu ʻa e kakai koví ʻi heli ʻo taʻengata. Ko e loi ko iá ko ha laukovi ia kia Sihova. Heʻikai ʻaupito te ne fakaʻatā ʻa e kakaí ke nau faingataʻaʻia pehē! (Lau ʻa e 1 Sione 4:8.) ʻE fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo ha taha ʻokú ne tautea ha kiʻi tama ʻaki hono tutu ʻa e nima ʻo e kiʻi tamá ʻi ha afi? Te ke fakakaukau ʻokú ne mātuʻaki anga-fakamamahi. Heʻikai te ke loto ke ke ʻiloʻi ʻa e tokotaha ko iá. Pea ko e meʻa tofu pē ia ʻoku fiemaʻu ʻe Sētane ke tau ongoʻi ʻo fekauʻaki mo Sihová!

18. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau manavahē ki he kau maté?

18 ʻOku tala mai ʻe he ngaahi lotu ʻe niʻihi ko e taimi ʻoku mate ai ʻa e kakaí, ʻoku nau hoko ko e ngaahi laumālie. ʻOku akoʻi ʻe he ngaahi lotu ko iá kuo pau ke tau fakaʻapaʻapaʻi pea aʻu ʻo ilifia ʻi he ngaahi laumālie ko iá koeʻuhí ʻe malava ke nau hoko ko e ngaahi kaumeʻa mālohi pe ko e ngaahi fili fakalilifu. ʻOku tui ʻa e kakai tokolahi ki he loi ko iá. ʻOku nau manavahē ki he kau maté, ko ia ʻoku nau lotu ai kiate kinautolu kae ʻikai kia Sihova. Manatuʻi ʻoku ʻikai ke ongoʻi pe ʻiloʻi ʻe he kau maté ha meʻa, ko ia ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau ilifia kiate kinautolu. Ko Sihova ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú. Ko ia ʻa e ʻOtua moʻoní, pea ʻoku totonu ke tau lotu pē kiate ia.​—Fakahā 4:11.

19. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻi hono ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e maté?

19 ʻI he taimi ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e maté, ʻoku fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu mei he ngaahi loi fakalotú. Pea ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he moʻoni ko ení ke tau mahinoʻi ʻa e ngaahi talaʻofa fisifisimuʻa kuo fai ʻe Sihova ʻo fekauʻaki mo ʻetau moʻuí pea mo hotau kahaʻú.

20. Ko e hā te tau ako ʻi he vahe hono hokó?

20 ʻI he taimi fuoloa ʻi he kuohilí, naʻe ʻeke ai ʻe ha sevāniti ʻa e ʻOtuá ko hono hingoá ko Siope: “Kapau ʻe mate ha tangata, te ne toe moʻui koā?” (Siope 14:14) ʻOku malava moʻoni ke toe moʻui ha tokotaha kuo mate? Ko e tali ʻoku ʻomai kiate kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he Tohi Tapú ʻoku mātuʻaki fakalotomāfana. Te tau sio ki ai ʻi he vahe hono hokó.

a ʻOku tui ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻoku hanganaki moʻui atu ha laumālie ʻi he hili ʻa e mate ʻa ha taha. Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 17 mo e 18.

FAKAMATALA FAKANOUNOU

MOʻONI 1: ʻI HE TAIMI ʻOKU MATE AI HA TAHÁ, ʻOKU NGATA ʻA ʻENE MOʻUÍ

“Ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ha momoʻi meʻa.”​—Tangata Malanga 9:5

Ko e hā ʻoku hoko kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau mate aí?

  • Saame 146:3, 4; Tangata Malanga 9:6, 10

    ʻI he taimi ʻoku tau mate aí ʻoku ʻikai lava ke tau sio, ʻoku ʻikai lava ke tau fanongo, pea ʻoku ʻikai lava ke tau fakakaukau.

  • Sione 11:11-14

    Naʻe fakahoa ʻe Sīsū ʻa e maté ki he mohe.

MOʻONI 2: NAʻE ʻIKAI ʻAUPITO FIEMAʻU ʻE SIHOVA KE MATE ʻA E FAʻAHINGA ʻO E TANGATÁ

“Ko e ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví, kuo pau ke ʻoua te ke kai mei ai, he ʻi he ʻaho te ke kai ai mei aí ko e moʻoni te ke mate.”​—Sēnesi 2:17

Ko e hā ʻoku tau mate aí?

  • Sēnesi 3:1-6

    Naʻe loi ʻa Sētane fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko kia ʻIvi kapau te ne talangataʻa ki he fekau ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi naʻe talangataʻa ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi kia Sihová, naʻá na faiangahala pea faifai atu pē ʻo na mate.

  • Sēnesi 3:19

    ʻI he hili ʻa e mate ʻa ʻĀtamá, naʻe ʻikai te ne kei moʻui.

  • Loma 5:12

    Ko e angahalá ʻoku hangē ia ko ha mahaki fakalilifu kuo tau maʻu tukufakaholo mei heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá. ʻOku fanauʻi kotoa mai kitautolu ko e kau angahala, pea ko e ʻuhinga ia ʻoku tau mate aí.

  • 1 Kolinitō 15:26

    ʻOku ui ʻe he Tohi Tapú ʻa e maté ko ha fili.

MOʻONI 3: KO E MOʻONI FEKAUʻAKI MO E MATÉ ʻOKÚ NE FAKATAUʻATĀINAʻI KITAUTOLU

“Kapau ʻe mate ha tangata, te ne toe moʻui koā? Te u tatali . . . kae ʻoua ke aʻu mai hoku fakatauʻatāiná.”​—Siope 14:14

ʻOku anga-fēfē hono fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ngaahi fakakaukau halá ʻe he ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e maté?

  • 1 Sione 4:8

    Ko e akonaki fekauʻaki mo e afi ʻo helí ko ha laukovi ia kia Sihova. Heʻikai ʻaupito te ne fakaʻatā ʻa e kakaí ke nau faingataʻaʻia pehē.

  • Fakahā 4:11

    ʻOku manavahē ʻa e kakai tokolahi ki he kau maté, ko ia ʻoku nau manavahē mo lotu kiate kinautolu kae ʻikai kia Sihova. Ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoní, pea ʻoku totonu ke tau lotu pē kiate ia.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share