Faingataʻaʻia Fakafāmilí—Ko ha Fakaʻilonga ʻo e Kuongá Ni
FAINGATAʻAʻIA fakafāmilí—ʻoku vakai ki ai ʻe he tokolahi ko ha fakaʻilonga ia ʻoku ʻikai ke toe ʻaonga ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni tukufakaholo ʻo e nofo malí mo e tauhi fakaemātuʻa. ʻOku vakai ki ai ʻa e niʻihi ko e nunuʻa ia ʻo e liliu fakapolitikale, fakaʻikonōmika, mo e fakasōsiale. Ka ʻoku vakai ki ai ʻa e toe niʻihi kehe ko e toe meʻa ʻe taha pē ia kuo maumauʻi ʻe he tuʻunga fakatekinolosia ʻo onopooní. Ko hono moʻoní ko e ngaahi palopalema ʻoku fekuki mo e ngaahi fāmilí ʻi he ʻaho ní ʻoku tuhu ia ki ha meʻa ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ange. Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi lea ʻa e Tohitapú ʻia 2 Tīmote 3:1-4:
“Ka ko eni ʻa e meʻa ke ke sinaki ʻilo ki ai; ka hokosia ʻa e kuonga fakamui, ʻe ai ha ngaahi taimi faingataʻa. He ko hono kakai te nau ʻofa kiate kinautolu pe, te nau ʻofa ki he paʻanga, te nau fielahi, te nau angataʻetokaʻi, te nau lea fieʻotua, te nau talangataʻa ki he matuʻa; ko e kau taʻehounga, ko e kau angataʻemolumalu, ko e kau taeʻofa-ki-hoʻota, ko e kau taʻe fakamolemole, ko e kau fakakovi, ko e kau taʻefakamaʻumaʻu, ko e kau angafakamanu, ko e kau taeʻofa ki he lelei, ko e kau lavaki, ko e kau ʻohonoa, ko e kau loto ʻaoʻaofia ʻi he ʻafungi, ko e kau ʻofa ki he malie ʻo ʻikai ʻofa ki he ʻOtua.”
ʻIkai ʻoku lave ʻa e ngaahi leá ni ki he tupuʻanga tefito ʻo e ngaahi palopalema he ʻaho ní? ʻOku hā mahino ko e faingataʻaʻia fakafāmilí ʻi he ʻaho ní ko ha nunuʻa fakahangatonu ia ʻo e ngaahi tuʻunga naʻe kikiteʻi ʻe hoko he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e māmani ko ʻení. Pea ʻoku ʻi ai ha fakamoʻoni fakapapau naʻe kamata ʻa e vahaʻa taimi faingataʻaʻia ko ʻení ʻi he taʻu 1914.a Talu mei ai, ʻoku hoko ʻo toe fakatupu mate ange ʻa e tākiekina ʻa e meʻa moʻui laumālie mahulu hake ia ʻi he ivi totonu ʻo e tangatá ʻa ia ʻoku ui ko Sētane ko e Tēvolo.—Mātiu 4:8-10; 1 Sione 5:19.
ʻI hono fakangatangata pē ia ki he māmani talu mei he 1914, kuo hoko ai ʻa Sētane ʻo “ʻita lahi, ko ʻene ʻilo, ʻoku toesiʻi pe hono taimi.” (Fakahā 12:7-12) Koeʻuhi ko Sētane ko ha fili papau ia ki he ʻOtuá “ʻa ia ʻoku tauhingoa ki ai ʻa e ngaahi famili kotoa pe ʻi langi mo mamani,” te tau ofo nai ʻi he hoko ʻa e māmaní ko ha feituʻu fakatuʻutāmaki ki he ngaahi fāmilí? (ʻEfesō 3:15) ʻOku loto-ʻalovili ʻa Sētane ke fakatafokiʻi ʻa e kakai kotoa pē mei he ʻOtuá. Ko e hā ha toe founga ʻe toe ola lelei hake ʻi heʻene fai ʻa e meʻá ni ka ko hono ʻohofi ʻaki ʻa e ngaahi fāmilí ʻa e ngaahi palopalema?
ʻE fiemaʻu ha meʻa lahi ange ia ʻi he ngaahi lau fakafuofua olopoto ʻa e faʻahinga ʻoku taku ʻoku nau mataotao ke maluʻi ʻa e ngaahi fāmilí mei he ʻohofi ʻoku fai ʻe ha tokotaha ʻoku mahulu hake ia ʻi he ivi totonu ʻo e tangatá. Ka neongo ia, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo Sētane: “He talaʻehai ʻoku ʻufikaua ʻiate kitautolu ʻa e ngaahi faliunga ʻa e toko taha ko ia.” (2 Kolinitō 2:11) ʻOku lava ke ʻi ai ha maluʻi ʻi ha tuʻunga siʻi ʻi hono ʻiloʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻokú ne ngāueʻaki ki heʻene ʻohofi ʻoku faí.
Paʻanga mo e Ngāue
Ko e mafasia ʻi he tuʻunga fakaʻikonōmiká ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻatau mālohi taha ʻa Sētane ki heʻene ʻohofi ʻoku faí. Ko e “ngaahi taimi faingataʻa” eni, pe hangē ko hono fakalea ʻe he Revised Standard Version ʻa e 2 Tīmote 3:1, ko e “ngaahi taimi ʻo e loto-mafasia.” ʻI he ngaahi fonua langalanga haké, ʻoku hanga ʻe he ngaahi palopalema ʻo hangē ko e taʻemaʻu-ngāué, siʻisiʻi ʻa e vāhengá, pea mo e feʻamokaki ʻa e ngaahi meʻa tefito ʻoku fiemaʻu ki he moʻuí ʻo fakatupunga ʻa e faingataʻa lahi ki he ngaahi fāmilí. Kaekehe, naʻa mo e ʻIunaite Seteté ʻoku taku ʻoku tuʻumālié, ʻoku uesia lahi kinautolu ʻe he ngaahi faingataʻaʻia fakaʻikonōmika. Naʻe fakahā ʻe ha savea ʻe taha ʻi ʻAmelika ʻo pehē ko e paʻangá ko e taha ia ʻo e ngaahi tupuʻanga tefito ʻo e fepaki ʻi he fāmilí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi ko e Secrets of Strong Families ʻo pehē ko e “taimi, tokanga, [mo e] ivi” ʻoku fakamole kae fakahoko ʻa e ngaahi fiemaʻu fekauʻaki mo e ngāue fakaemāmaní ʻoku malava ke toe hoko ia ko ha “fili olopoto” te ne keina ʻa e tukupā fakaemalí.
Kuo hanga ʻe he ngaahi tuʻunga ʻo ʻai ʻa e kau fefine tokolahi taha ange ʻi ha toe taimi ki muʻa ke nau kumi ki ha ngāue. ʻOku pehē ʻe he fakamatala ʻa Vance Packard: “ʻI he lolotongá ni ʻi ʻAmelika, ʻoku ʻikai toe siʻi hifo ʻi he vahe-fā ʻe taha ʻo e kau valevale mo e faʻahinga ʻoku kei tōtuʻu ʻa ia ʻoku nau ʻi lalo hifo ʻi he taʻu tolú, ʻoku maʻu ʻe heʻenau ngaahi faʻeé ha faʻahinga ngāue kehe mei ʻapi.” ʻOku hoko ʻa e tokanga ki he ngaahi fiemaʻu meimei toponongataʻa ʻa e fānau iikí pea pehē ki ha ngāue ko ha feinga fakaongosia pē mo e fakamole ivi ʻo ʻikai lelei ai ʻa e ola fakatouʻosi ki he ngaahi mātuʻá mo e fānaú. ʻOku toe tānaki atu ʻe Packard ʻo pehē koeʻuhi ko e siʻisiʻi ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu feʻunga ke tauhi ʻa e fānaú ʻa ia ʻoku ngāue ʻenau ngaahi mātuʻá ʻi he ʻIunaite Seteté, “ko e laui miliona ʻo e fānaú he ʻahó ni ʻoku fai ha kiʻi tokanga lelei siʻisiʻi pē kiate kinautolu ʻi honau ʻuluaki ngaahi taʻú.”—Our Endangered Children.
ʻOku faʻa maumauʻi ʻe he ngāueʻangá ʻa e fetāiaki lelei fakafāmilí. ʻOku hoko ʻo tohoaki ai ʻa e kau ngāue tokolahi ʻo nau fai ʻa e fehokotaki fakasino mo honau ngaahi kaungāngāué. Ko e toe niʻihi kehe ʻoku nau kau ʻi he kumi koto kulanoa ki he lavameʻá ʻo tukunoaʻi ʻenau moʻui fakafāmilí kae laka ki muʻa ʻa ʻenau ngāue tuʻumaʻú. (Fehoanaki mo Koheleti 4:4.) Naʻe hoko ha tangata ʻe taha ʻo fuʻu femoʻuekina lahi fau ʻi heʻene ngāue ko ha tangata fakafofonga fakatau koloa pea pehē ai ʻe he uaifí ia “ko iá ʻokú ne maʻu ha husepāniti, ka ko ia pē ʻokú ne fai kotoa ʻa e tauhi fakaemātuʻá.”
Kuo Fakavaivaiʻi ʻa e Ngaahi Haʻi Fakaenofomalí
Kuo toe ʻohofi foki ʻa e fatungamotuʻa ko e nofo malí. ʻOku pehē ʻe he tohi ko e The Intimate Environment: “ʻI he kuo hilí, naʻe ʻamanekina ko ha hoa-mali te na nofo mali ai pē tukukehe ʻo ka fai ʻe ha taha ʻi he ongo meʻa malí ha hia mamafa ʻaupito ʻoku fepaki mo e nofo malí ʻo hangē ko e tono, anga-fakamamahi, mo hono mātuʻaki liʻekina. ʻOku vakai ʻa e kakai tokolahi ia he taimí ni ki he taumuʻa ʻo e nofo malí ko ha meʻa ke fakafiemālieʻi kita.” ʻIo, ʻoku ʻai ʻa e nofo malí ia ʻo hangē ko ha meʻa pē ke feauʻaki ha loto-mamahi, ongoʻi pipikoʻia, pe ongoʻi tuēnoa kae ʻikai ko e tukupā ki ha tokotaha kehe ʻo aʻu ki heʻete mate. Ko e meʻa ʻoku fakamamafaʻi ia he taimi ní ko e meʻa te te maʻu mei he nofo malí, kae ʻikai ko e meʻa te te tokoni ʻaki ki he nofo malí. (Fehoanaki mo Ngāue 20:35.) Ko e “liliu lahi ko ʻeni ki he meʻa ʻoku mahuʻinga fekauʻaki mo e nofo malí,” kuó ne fakavaivaiʻi lahi ʻa e ngaahi haʻi fakaenofomalí. ʻOku faʻa hanga atu leva ʻa e ngaahi hoa-malí ki he vete malí ko ha fakaleleiʻanga vave ia ʻi he ʻikai te nau maʻu ʻa e fiemālie ʻoku nau fiemaʻú.
ʻOku fakamatalaʻi fakaekikite ʻa e kakai ʻi he “kuonga fakamui” ni ʻi he Tohitapú ʻo pehē ʻoku nau “maʻu ʻa e ngeʻesi ʻo e lotu, ka kuo nau liʻaki hono kakano.” (2 Tīmote 3:4, 5) ʻOku fakakaukau ʻa e kau poto mataotao tokolahi kuo ʻi ai ʻa e kaunga lahi ʻa e fakaholomui mei he lotú ki hono maumauʻi ʻa e nofo malí. Naʻe tohi ʻe Dr. Diane Medved ʻi heʻene tohi ko e The Case Against Divorce, ʻo pehē: “Fakatatau ki he ngaahi lotu lahi taha, naʻe pehē ʻe he ʻOtuá ko e nofo malí ke hoko ʻo tuʻuloa. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai te ke ʻilo papau ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá, pe ʻoku ʻikai te ke tui koe kiate Ia, pea te ke fai leva ʻa e meʻa ʻokú ke saiʻia aí.” Ko hono olá, ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha ngaahi palopalema ʻi he nofo malí, ʻoku ʻikai toe kumi ʻa e ngaahi hoa-malí ia ki ha ngaahi fakaleleiʻanga lelei. “ʻOku nau fakangata fakavave leva ʻa e nofo malí.”
ʻOhofi ʻOku Fai ki he Kau Talavoú
ʻOku maveuveu ʻa e fānau tupú ʻi he ngaahi mafasia ʻo e ʻaho ní. Ko e meʻa fakatupu loto-mamahi ko e fuʻu tokolahi ʻa e fānau ʻoku tā lahi fakaʻulia pe ngaohikoviʻi ʻaki hono leakoviʻi pe fakahoko taʻetotonu ʻa e fehokotaki fakasino ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá pē. ʻOku toe ʻi ai mo e fānau ʻe laui miliona kehe ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e tataki anga-ʻofa ʻa e ongo mātuʻá fakatouʻosi tupu mei he vete malí, pea ko e mamahi ko ia ʻoku tupu mei he vete mali ʻa e ongo mātuʻá ʻoku faʻa tolonga ʻo aʻu pē ki he mate.
ʻOku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi tākiekina mālohi ʻoku hoko ki he kau talavoú. ʻI he aʻu pē ʻa ha kiʻi talavou ʻAmelika ki hono taʻu 14, te ne ʻosi mātā tonu ai ʻe ia ʻa e ngaahi tāmate ʻe 18,000 pea mo e ngaahi faʻahinga founga kehekehe taʻefaʻalaua ʻo kau ki he fakamālohi, fehokotaki fakasino taʻetotonu, ko e fiefia ke fakahoko ha meʻa anga-fakamamahi ki he niʻihi kehe, mo e faihiá ʻi heʻenau mamata pē ki he televīsoné. ʻOku toe ʻi ai foki ha mālohi lahi ʻoku fakahoko ʻe he ngaahi fasí ki he kau talavoú, pea ko e lahi ʻo e ngaahi fasi ko iá ʻoku fakatupu ʻa e holi fakakakano, fakahā fakapatonu ai ʻa e meʻa fakaefehokotaki fakasino, pea aʻu ki he meʻa faka-sētane. ʻOku fakaeʻa ʻe he ngaahi ʻapiakó ki he kau talavoú ʻa e ngaahi lau fakafuofua ʻo hangē ko e tuputupu māmālié ʻa ia ʻokú ne faʻa uesia ʻa e tui ki he ʻOtuá pea mo e Tohitapú. ʻOku ueʻi ʻa e tokolahi ʻe he vilitaki ʻa e toʻumeʻá ke nau kau ki he fehokotaki fakasino teʻeki malí pea mo hono ngāue taʻetotonu ʻaki ʻa e ʻolokaholó pe faitoʻo kona tapú.
Ko e Ngaahi Tupuʻanga ʻo e Faingataʻaʻia Fakafāmilí
Ko ia ai, ko e ʻohofi ʻoku fai ki he ngaahi fāmilí ʻoku ʻikai ke fakangatangata pea ʻoku malava ke hoko ia ʻo fakatupu maumau. Ko e hā ʻoku malava ke tokoni ki he ngaahi fāmilí ke nau hao mei ai? ʻOku fokotuʻu mai ʻe he tokotaha faleʻi ki he fāmilí ko John Bradshaw: “Kuo ʻikai ke ʻai ke fakaeonopooni ʻa ʻetau ngaahi tuʻutuʻuni tauhi fakaemātuʻá ʻi he taʻu ʻe 150. . . . Ko ʻeku tuí ko e ngaahi tuʻutuʻuni motuʻá kuo ʻikai ke kei ʻaonga.” Kaekehe, ʻoku ʻikai ko e fakaleleiʻangá ia ke faʻu ha toe ngaahi tuʻutuʻuni ʻe he tangatá. Ko Sihova ko e ʻOtuá ko e Tupuʻanga ia ʻo e fāmilí. ʻOkú ne ʻilo lelei ange ia ʻi ha toe taha kehe ki he lahi hono mahuʻinga ʻo e kaunga ʻo e moʻui fakafāmilí ki heʻetau fiefia fakataautahá pea pehē ki he meʻa ʻoku fiemaʻu ki hono ʻai ha fāmili ke fiefia mo mālohi. Meʻa nī ʻoku totonu ke tau ofo ʻi hono tokonaki mai ʻe heʻene Folofolá, ko e Tohitapú, ʻa e fakaleleiʻanga ki he faingataʻaʻia fakafāmilí?
ʻOku fakamatala ʻa e Tohitapú ki he founga ne hoko ai ʻo matuʻutāmaki ʻa e moʻui fakafāmilí. Naʻe tuku ʻa e ʻuluaki ongo mātuʻa fakaetangatá, ko ʻĀtama mo ʻIvi, ki ha ngoue fakaʻofoʻofa pea tuku kiate kinaua ʻa e pole fakafiemālie ko hono liliu ʻa e foʻi māmaní fakakātoa ke hoko ko ha palataisi. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ʻo pehē ʻe hoko ʻa ʻĀtama ko e ʻulu ʻo e fāmilí. ʻE ngāue fakataha leva ʻa ʻIvi mo hono tuʻunga-ʻulú ʻi he tuʻunga ko e “tokoni,” pe “fakakakato.” Ka naʻe angatuʻu ʻa ʻIvi ki he fokotuʻutuʻu ko ʻení. Naʻá ne faʻao ʻa e tuʻunga-ʻulu ʻa hono husepānití peá ne talangataʻa ki he foʻi fakataputapui pē ko ia ʻe taha naʻe tuku ʻe he ʻOtuá kiate kinauá. Naʻe fakafisi leva ʻa ʻĀtama mei hono tuʻunga-ʻulú peá ne kau ki hono uaifí ʻi he angatuʻu ko ʻení.—Sēnesi 1:26–3:6.
Naʻe hoko leva ʻo hā mahino ʻa e nunuʻa fakatupu ʻauha ʻo e mavahe ko ʻeni mei he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai leva ke kei loto-maʻa mo tonuhia ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, peá na hoko ʻo mā mo halaia. Ko ʻĀtama, ʻa ia naʻá ne fai ki muʻa ki hono uaifí ha ngaahi lea fakaemaau mo fakahā ai ʻa ʻene leleiʻia aí, kuó ne fakamomoko ʻeni ʻo lave kiate ia ʻo pehē ‘ko e fefine naʻá ke ʻomi kiate au.’ Ko e lea taʻe pau ko iá ko e kamataʻanga ia ʻo e moʻui mamahi fakaenofomalí. ʻI he feifeingavale ʻa ʻĀtama ke toe maʻu mai ʻa hono tuʻunga-ʻulú ne iku ai ʻo ne ‘pule kiate ia.’ ʻE iku leva eni ki he hoko ʻa ʻIvi ʻo tō ʻene “holi” ki hono husepānití, ʻi he founga ʻo fuʻu tōtuʻa pe taʻemafamafatatau nai.—Sēnesi 2:23; 3:7-16.
ʻOku ʻikai ha ofo, naʻe uesia lahi ʻe he fepaki ʻi he nofo mali ʻa ʻĀtama mo ʻIví ʻa ʻena fānaú. Ko hona ʻuluaki fohá, ko Keini, naʻá ne hoko ko ha tokotaha fakapō loto-taʻeongo. (Sēnesi 4:8) Ko Lēmeki, ko ha hako ʻo Keini, naʻá ne toe fakalahi atu ʻa e fakaʻau hifo ʻa e moʻui fakafāmilí ʻaki ʻene hoko ko e fuofua tangata mali tokolahi. (Sēnesi 4:19) Ko ia ne tukufakaholo mai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻo ʻikai ngata pē ʻi he angahalá mo e maté kae toe pehē foki ki he founga moʻui fakafāmili kovi kuo hoko ko e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá talu mei ai. ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, kuo aʻusia ai ʻe he loto-kehekehe fakafāmilí ha tumutumu foʻou.
Ngaahi Fāmili ʻOku Lakalakaimonū
Kaekehe, ʻoku ʻikai ke ʻulutukua ʻa e ngaahi fāmili kotoa pē ki he ngaahi mafasia ʻo e ʻaho ní. Ko e fakatātā, ʻoku nofo ha husepāniti mo hano uaifi mo haʻana ongo tama fefine ʻi ha kiʻi kolo ʻi he ʻIunaite Seteté. Neongo ko e tokolahi ʻo hona ngaahi kaungāʻapí kuo ʻi ai ha fuʻu vā lau taʻu motuʻa ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi mātuʻá mo ʻenau fānaú, ʻoku ʻikai ke pehē ʻa e tokotahá ni ia mo hono uaifí, pea ʻoku ʻikai te na manavasiʻi kinaua naʻa ʻahiʻahi nai ʻe heʻena ongo tama fefiné ha ngaahi faitoʻo kona tapu, pe ki he fehokotaki fakasinó. ʻI he efiafi Mōnite kotoa pē, ʻi he taimi ʻoku nōfoʻi ai ʻa e kau talavoú kehe ke sio TV, ʻoku fakatahataha ʻa hona kiʻi fāmilí fakakātoa ʻi he tēpile ʻi he loki kaí ke fai ha fetalanoaʻaki faka-Tohitapu. ʻOkú ne pehē: “Ko e pō Mōnité ko homau pō makehe ia ke mau fakatahataha ai mo talanoa. ʻOku ongoʻi tauʻatāina ai ʻe heʻema ongo tama fefiné ke na lea kiate kimaua ke fakaleleiʻi ʻena ngaahi palopalemá.”
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻi ai ha mātuʻa taʻehoa ʻi he kolo lahi ko Niu ʻIoaké ʻokú ne toe maʻu ha fāʻūtaha fakafāmili taha kehe atu mo ʻene ongo tama fefine. Ko ʻene fakapulipulí? “ʻOku mau taʻofi ʻa e sio TV kaeʻoua kuo toki aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e uiké,” ko ʻene fakamatalá ia. “ʻOku mau fai ha fetalanoaʻaki fakaʻaho ʻo kau ki ha konga Tohitapu. ʻOku mau toe vaheʻi ha efiafi ʻe taha ke fai ai ha fetalanoaʻaki faka-Tohitapu fakafāmili.”
Ko e ongo fāmilí ni fakatouʻosi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova. ʻOku nau muimui ki he akonaki ʻoku fokotuʻu mai ʻi he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e fāmilí—pea ʻoku ola lelei ia. Ka, ʻoku ʻikai ko kinautolu pē. ʻOku laui mano ʻa e ngaahi fāmili ʻoku hangē tofu pē ko kinautolú ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi ola lelei ʻi heʻenau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni fekauʻaki mo e moʻui fakafāmilí ʻoku maʻu ʻi he Tohitapú.b Ka ko e hā ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ko iá? Ko e hā hono ʻaonga kiate koe mo ho fāmilí? ʻOku mau fakaafeʻi koe ke ke vakai ki he tali ʻi he ngaahi kupu ʻe kamata ʻi he peesi 21.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ke maʻu ha toe fakamoʻoni naʻe kamata ʻa e kuonga fakaʻosí ʻi he 1914, sio ki he vahe 18 ʻo e tohi Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b ʻOku ʻoatu ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha tokoni fakafoʻituitui ki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú ʻi he fāmilí ʻo fakafou ʻi he ako Tohitapu taʻetotongi ʻi ʻapi. ʻOku lava ke fai ha fetuʻutaki kiate kinautolu ʻaki hono fai ha tohi ki he kau faipulusi ʻo e makasini ko ʻení.
[Fakatātā ʻi he peesi 4]
ʻOku fakatupunga ʻe he ngaahi tuʻunga masiva fakaʻikonōmiká ʻa e faingataʻaʻia lahi ki he ngaahi fāmili ʻi he ngaahi fonua langalanga haké
[Maʻuʻanga ʻo e Tā]
U.S. Navy photo
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
ʻI he ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú, ʻoku malava ai ʻa e ngaahi fāmili lahi ke talitekeʻi ʻa e ngaahi mafasia ʻo e ʻaho ní