LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • “Oku Fakaha ae Gaahi Mea Fufu” ʻe Sihova
    Ko e Taua Leʻo—2012 | Sune 15
    • 4. Ko hai ʻoku faʻuʻaki ʻa e hako ʻo e fefiné, pea ko e hā ʻe fai ʻe he hako ko iá?

      4 ʻI he hili pē ʻa e angatuʻu ʻi ʻĪtení, naʻe fai ai ʻe Sihova ha talaʻofa ʻo pehē ʻe ʻomai ʻe ha “fefine” ha “hako.”a (Lau ʻa e Sēnesi 3:15.) Ko e hako ko iá ʻe faifai atu pē ʻo ne fakavolu ʻa e ʻulu ʻo e ngatá, ʻa Sētane. Naʻe fakahā ʻe Sihova ki mui ʻo pehē ko e hakó ʻe hoko mai ia fakafou ʻia ʻĒpalahame, kau ʻi he puleʻanga ʻIsilelí, ko ha Siuta, pea ko ha hako ʻo Tuʻi Tēvita. (Sēn. 22:15-18; 49:10; Saame 89:3, 4; Luke 1:30-33) Ko e konga tefito ʻo e hako ko iá naʻe fakamoʻoniʻi ko Kalaisi Sīsū. (Kal. 3:16) Ko e konga hono ua ʻo e hakó ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e kau mēmipa pani ʻe he laumālié ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. (Kal. 3:26-29) Ko Sīsū mo e kau pani ko ení ʻoku nau fāʻūtaha ke faʻuʻaki ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa e meʻangāue ʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ke laiki ʻaki ʻa Sētané.​—Luke 12:32; Loma 16:20.

      5, 6. (a) Ko e ngaahi hau lahi ʻe fiha ʻoku ʻiloʻi pau ʻe Taniela mo Sioné? (e) Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻulu ʻo e manu fekai ʻi he Fakahaá?

      5 Ko e ʻuluaki kikite ko ia naʻe fai ʻi ʻĪtení ʻoku toe fakahaaʻi ai ko Sētané te ne ʻomai ha “hako.” ʻE fakahaaʻi ʻe hono hakó ʻa e tāufehiʻa ki he hako ʻo e fefiné. Ko hai ʻoku faʻuʻaki ʻa e hako ʻo e ngatá? Ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau faʻifaʻitaki ki he tāufehiʻa ʻa Sētane ki he ʻOtuá pea fakafepakiʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo fokotuʻutuʻu ʻe Sētane hono hakó ki he ngaahi faʻahi fakapolitikale kehekehe, pe ngaahi puleʻanga. (Luke 4:5, 6) Kae kehe, ko e ngaahi puleʻanga fakaetangata mātuʻaki siʻisiʻi pē kuo nau fai ha tākiekina lahi ki he kakai ʻa e ʻOtuá, pe ko e puleʻanga ʻIsilelí pe ko e fakatahaʻanga ʻo e kau Kalisitiane paní. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ení? Koeʻuhí ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he ongo vīsone ʻa Taniela mo Sioné ʻa e fakakātoa ʻo e ngaahi hau lahi pē ʻe valu.

  • “Oku Fakaha ae Gaahi Mea Fufu” ʻe Sihova
    Ko e Taua Leʻo—2012 | Sune 15
    • 7. Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻuluaki ʻulú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

      7 Ko e ʻuluaki ʻulu ʻo e manu fekaí ʻokú ne fakafofonga ʻa ʻIsipite. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko ʻIsipite ʻa e ʻuluaki hau tefito ke ne fakahaaʻi ʻa e tāufehiʻa ki he kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi hako ʻo ʻĒpalahamé​—ʻa ia ʻe hoko mai ai ʻa e hako naʻe talaʻofa ʻo e fefiné—​naʻe tupu ʻo tokolahi ʻi ʻIsipite. Naʻe ngaohikovia leva ʻe ʻIsipite ʻa ʻIsileli. Naʻe feinga ʻa Sētane ke tafiʻi ʻosi atu ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ki muʻa ke lava ʻo hoko mai ʻa e hakó. Anga-fēfē? ʻAki hono ueʻi ʻa Felo ke ne tāmateʻi ʻa e fānau tangata ʻIsileli kotoa pē. Naʻe taʻofi ʻe Sihova ʻa e feinga ko iá pea fakatauʻatāinaʻi hono kakaí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. (ʻEki. 1:15-20; 14:13) Ki mui ai naʻá ne ʻave ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá.

      8. Ko e hā ʻa e ʻiloʻanga ʻo e ʻulu hono uá, pea ko e hā naʻá ne feinga ke faí?

      8 Ko e ʻulu hono ua ʻo e manu fekaí ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa ʻAsīlia. Naʻe toe feinga ʻa e puleʻanga mālohi ko ení ke tafiʻi ʻosi atu ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e moʻoni, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa ʻAsīlia ko ʻene meʻangāue ke tauteaʻi ʻa e puleʻanga matakali ʻe hongofulú koeʻuhí ko ʻenau tauhi ʻaitolí mo e angatuʻú. Kae kehe, naʻe ʻohofi leva ʻe ʻAsīlia ʻa Selusalema. Naʻe maʻu nai ʻe Sētane ʻa e taumuʻa ʻo hono fakaʻauhamālie ʻa e laine fakatuʻi ʻe faifai atu ʻo taki kia Sīsuú. Ko e ʻohofi ko iá naʻe ʻikai ko e konga ia ʻo e taumuʻa ʻa Sihová, pea naʻá ne fakahaofi fakaemana ʻene kakai faitōnungá ʻaki hono fakaʻauha ʻa e kau ʻohofí.​—2 Tuʻi 19:32-35; ʻAi. 10:5, 6, 12-15.

  • “Oku Fakaha ae Gaahi Mea Fufu” ʻe Sihova
    Ko e Taua Leʻo—2012 | Sune 15
    • 13 Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e ʻEmipaea Mītia-Pēsiá ke ne fakahoko ʻa e kikité ʻaki hono liua ʻa Pāpilone pea toe fakafoki ʻa e kau ʻIsilelí ki honau fonua tupuʻangá. (2 Kal. 36:22, 23) Kae kehe, ko e hau tatau ko ení naʻá ne hoko ki mui ʻo ne meimei toʻo ʻosi atu ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku hiki ʻi he tohi Fakatohitapu ʻa ʻĒsetá ha faʻufaʻu naʻe fai ʻe he palēmia ʻo Pēsiá, ko ha tangata naʻe ui ko Hāmani. Naʻá ne fokotuʻutuʻu ki hono fakaʻauha ʻosi ʻa e kau Siu kotoa naʻe nofo ʻi he fuʻu ʻEmipaea Pēsiá pea fokotuʻu ha ʻaho pau ke hoko ai ʻa e fakaʻauha fakafaʻahinga ko iá. Ko e toki kau mai pē ʻa Sihová naʻe toe maluʻi ai Hono kakaí mei he tāufehiʻa ʻa e hako ʻo Sētané. (ʻĒseta 1:1-3; 3:8, 9; 8:3, 9-14) Ko ia ai, ko Mītia-Pēsiá, ʻoku fakatātaaʻi feʻungamālie ia ko e ʻulu hono fā ʻo e manu fekai ʻi he Fakahaá.

  • “Oku Fakaha ae Gaahi Mea Fufu” ʻe Sihova
    Ko e Taua Leʻo—2012 | Sune 15
    • 16. Ko e hā naʻe fai ʻe ʻAnitiokasi IV?

      16 ʻI he hili hono ikunaʻi ʻa Pēsiá, naʻe pule ʻa Kalisi ki he fonua ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ení, naʻe toe nofo ʻa e kau Siú ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá pea kuo toe langa ʻa e temipale ʻi Selusalemá. Naʻa nau kei hoko pē ko e kakai fili ʻa e ʻOtuá, pea ko e temipale kuo toe langá naʻe kei hoko pē ko e senitā ki he lotu moʻoní. Kae kehe, ʻi he senituli hono ua K.M., ko Kalisi, ʻa e ʻulu hono nima ʻo e manu fekaí, naʻá ne ʻohofi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Ko ʻAnitiokasi IV, ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻea ki he ʻemipaea kuo vahevahe ʻo ʻĀlekisānitá, naʻá ne fokotuʻu ha ʻōlita pangani ʻi he kelekele ʻo e temipale ʻi Selusalemá peá ne ʻai ʻa hono fai ʻo e lotu faka-Siú ko ha hia ia ke tautea mate. He ngāue tāufehiʻa ē ʻi he tafaʻaki ʻa e hako ʻo Sētané! Neongo ia, naʻe vave pē hono fetongi ʻa Kalisi ʻi he tuʻunga ko e hau ʻi māmaní. Ko hai ʻe hoko ko e ʻulu hono ono ʻo e manu fekaí?

  • “Oku Fakaha ae Gaahi Mea Fufu” ʻe Sihova
    Ko e Taua Leʻo—2012 | Sune 15
    • 17. Ko e ʻulu hono onó naʻá ne fakahoko ha ngafa tefito ko e hā ʻi hono fakahoko ʻo e kikite ʻi he Sēnesi 3:15?

      17 Ko Loma ʻa e hau mālohi taha ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻe Sione ʻa e vīsone fekauʻaki mo e manu fekaí. (Fkh. 17:10) Ko e ʻulu hono ono ko ení naʻá ne fakahoko ha ngafa tefito ʻi hono fakahoko ʻo e kikite ʻoku hiki ʻi he Sēnesi 3:15. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e kau ʻōfisa Lomá ke nau fakahoko ha foʻi tā naʻe heke fakataimi ai ʻa e hakó, ʻo fakavolu ia ʻi “hono muivaʻe.” Anga-fēfē? Naʻa nau fakamāuʻi ʻa Sīsū ʻaki ʻa e tukuakiʻi loi fekauʻaki mo e angatuʻu pea ʻai ia ke fakapoongi. (Māt. 27:26) Ka ko e kafo ko iá naʻe vave hono fakamoʻuí koeʻuhí naʻe toe fokotuʻu hake ʻe Sihova ʻa Sīsū.

      18. (a) Ko e hā ʻa e puleʻanga foʻou naʻe fili ʻe Sihová, pea ko e hā hono ʻuhingá? (e) Naʻe anga-fēfē hokohoko atu ʻa e hako ʻo e ngatá ʻene fakahāhā ʻa e tāufehiʻa ki he hako ʻo e fefiné?

      18 Ko e kau taki lotu ʻo ʻIsilelí naʻa nau faʻufaʻufono mo Loma fekauʻaki mo Sīsū, pea ko e fakalūkufua ʻo e puleʻangá naʻa nau toe talitekeʻi ia. Ko ia ai, naʻe siʻaki ʻe Sihova ʻa ʻIsileli fakaekakano ʻi he tuʻunga ko ʻene kakai. (Māt. 23:38; Ngā. 2:22, 23) Kuó ne fili he taimí ni ha puleʻanga foʻou, ko e “ʻIsileli ʻa e ʻOtuá.” (Kal. 3:26-29; 6:16) Ko e puleʻanga ko iá ko e fakatahaʻanga ia ʻo e kau Kalisitiane pani ʻoku faʻuʻaki ʻa e kau Siu mo e kau Senitaile fakatouʻosi. (ʻEf. 2:11-18) Hili ʻa e pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻe hokohoko atu ʻa e hako ʻo e ngatá ʻi he fakahāhā ʻa e tāufehiʻa ki he hako ʻo e fefiné. Naʻe laka hake ʻi he tuʻo tahá, ʻa e feinga ʻa Loma ke tafiʻi atu ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻa e konga hono ua ʻo e hakó.c

  • “Oku Fakaha ae Gaahi Mea Fufu” ʻe Sihova
    Ko e Taua Leʻo—2012 | Sune 15
    • a Ko e fefine ko ení ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e kautaha ʻa Sihova hangē ha uaifí ʻa ia ʻoku faʻuʻaki ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālie ʻi hēvani.​—ʻAi. 54:1; Kal. 4:26; Fkh. 12:1, 2.

  • “Oku Fakaha ae Gaahi Mea Fufu” ʻe Sihova
    Ko e Taua Leʻo—2012 | Sune 15
    • c Neongo naʻe fakaʻauha ʻe Loma ʻa Selusalema ʻi he 70 T.S., ko e foʻi ngāue fakafili ko iá naʻe ʻikai ko e konga ia ʻo hono fakahoko ʻa e Sēnesi 3:15. ʻI he aʻu mai ki he taimi ko iá, naʻe ʻikai kei hoko ʻa ʻIsileli ia ko e puleʻanga fili ʻo e ʻOtuá.

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share