Ko Sihová—Ko ha ʻOtua ʻOkú Ne Fakahā ʻa e Ngaahi Fakaliloliló
“ʻOku ʻi ai ha ʻOtua ʻi he langí, ʻa ia ko ha Tokotaha-Fakahā ia ʻo e ngaahi fakaliloliló.”—TANIELA 2:28, NW.
1, 2. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e faikehekehe ʻa Sihova mei hono Fili lahí? (e) ʻOku tapua fēfē mei he tangatá ʻa e faikehekehe ko ʻení?
KO Sihová, ʻa e ʻOtua aoniu mo anga-ʻofa ʻo e ʻuniveesí, ʻa e tahaʻi Tokotaha-Fakatupú pē, ko e ʻOtua ia ʻo e poto mo e fakamaau totonu. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ki ai ke ne fufū ʻa hono ʻiloʻangá, ʻa ʻene ngaahi ngāué, pe ko ʻene ngaahi taumuʻá. ʻOkú ne fakaeʻa ʻa ia tonu, ʻi heʻene taimi pē ʻaʻana, pea ʻi heʻene faʻiteliha pē ʻaʻana. ʻI he foungá ni ʻokú ne kehe ai mei hono Filí, ʻa Sētane ko e Tēvoló, ʻa ē ʻokú ne feinga ke fufū ʻa hono ʻiloʻanga moʻoní mo ʻene ngaahi taumuʻá.
2 Hangē tofu pē ko e faikehekehe lahi ʻa Sihova mo Sētané, ʻoku toe pehē pē mo ʻena kau lotú. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku muimui ki he tataki ʻa Sētané ʻoku nau ʻulungaangaʻaki ʻa e mālualoí mo e kākaá. ʻOku nau feinga ke fakahaaʻi atu kinautolu ʻi ha tafaʻaki maama, lolotonga ia ʻoku nau fai ʻa e ngaahi ngāue ʻo e fakapoʻulí. Naʻe tala ki he kau Kalisitiane Kolinitoó ke ʻoua naʻa nau ofo ʻi he moʻoniʻi meʻa ko ʻení. “He ko e faʻahinga ko ia ko e kau aposetolo loi, ko e kau ngaue fakahekeheke: ʻoku nau ʻai ai pe ʻa e anga ʻo e kau aposetolo ʻa Kalaisi. Pea ko hai ʻe ofo ai? he naʻa mo Setane ʻoku ne ʻai ʻa e anga ʻo ha angelo mei he maama.” (2 Kolinito 11:13, 14) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku hanga ʻa e kau Kalisitiané ia kia Kalaisi ko honau Takí ia. Naʻá ne fakahaaʻi haohaoa ʻa e angaʻitangata ʻo ʻene Tamaí, ʻa Sihova ko e ʻOtuá lolotonga ʻene ʻi he māmaní. (Hepelu 1:1-3) Ko ia, ʻi he muimui kia Kalaisí, ʻoku faʻifaʻitaki ai ʻa e kau Kalisitiané kia Sihova, ko e ʻOtua ʻo e moʻoni, fai fakahāhā mo e maama. Ko kinautolu foki ʻoku ʻikai fiemaʻu ke nau fufū ʻa honau ʻiloʻangá, ʻa ʻenau ngaahi ngāué, pe ko ʻenau ngaahi taumuʻá.—Efeso 4:17-19; 5:1, 2.
3. ʻOku lava fēfē ke tau fakataʻeʻaongaʻi ʻa e tukuakiʻi ko ia ko e kakai ʻoku hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo fakakounaʻi ke nau kau ʻi ha “lotu mavahevahe fakalilolilo”?
3 ʻI he ngaahi taimi ʻokú ne ʻafioʻi ko e lelei tahá, ʻoku fakahā ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo ʻene ngaahi taumuʻá pea fekauʻaki mo e kahaʻú ʻa ia ne taʻeʻiloa pē ia ki muʻa ki he tangatá. ʻI he ʻuhingá ni ʻokú ne hoko ai ko ha ʻOtua ʻokú ne fakaeʻa ʻa e ngaahi fakaliloliló. Ko ia, ko e kakai ʻoku fie tauhi kiate iá ʻoku fakaafeʻi—ʻio ʻo fakaʻaiʻai—ke ako ʻa e fakahinohino pehē kuo fakaeʻá. Naʻe fakaeʻa ʻi ha savea ʻi he 1994 ʻo e kau Fakamoʻoni lahi hake ʻi he toko 145,000 ʻi ha fonua ʻIulope ʻe taha, ha fakaʻavalisi, ko e tokotaha taki taha ʻo kinautolu naʻá ne sivisiviʻi fakafoʻituitui ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he taʻu ʻe tolu ki muʻa ia ke nau fili ke hoko ko ha Fakamoʻoní. Naʻa nau fai ʻa e filí ʻo fakatatau ki honau loto tauʻatāiná pē ʻo ʻikai fakakounaʻi. Pea ʻoku nau hokohoko hono maʻu ʻa e tauʻatāina ʻi heʻenau filí mo e tōʻongá. Ko e fakatātaá, koeʻuhi ko e niʻihi tokosiʻi naʻa nau hoko ʻo taʻeloto tatau mo e ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻo e ʻulungaanga ki he Kalisitiané, naʻe fakapapauʻi ai ki mui ʻe he faʻahingá ni naʻe ʻikai te nau loto ke kei hoko atu ko e Kau Fakamoʻoni. Neongo ia, ʻoku mālié, he ʻi he lolotonga ʻo e taʻu ʻe nima kuo maliu atú, ko ha fuʻu tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ki muʻa ko ʻení kuo nau fai ha laka ke toe hoko atu ʻenau feohi mo e ngāue ko e Kau Fakamoʻoní.
4. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke ʻoua ʻe hohaʻa ki ai ʻa e kau Kalisitiane anga-tonú, pea ko e hā ke ʻoua aí?
4 Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke toe foki mai ʻa e Kau Fakamoʻoni ki muʻá kotoa pē, pea ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi ʻi honau lotolotongá naʻa nau ʻi ha ngaahi tuʻunga ʻo e fua fatongia ʻi ha taimi, ʻi he loto fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻOku ʻikai totonu ke fai ha ofo ʻi he meʻá ni, he naʻa mo e tokotaha ʻi he kau muimui ofi taha ʻo Sisuú, ʻa e ʻaposetolo ko Siutasí, naʻe tafoki. (Mātiu 26:14-16, 20-25) Ka ko ha ʻuhinga ʻeni ke hohaʻa ai fekauʻaki mo e lotu faka-Kalisitiané tonu? ʻOku fakataʻeʻaongaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e lavameʻa ʻa ia ʻoku fakahoko ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau ngāue fakaeakó? ʻIkai ʻaupito, hangē pē ko e ngāue fakaelavaki ʻa Siutasi ʻIsikalioté naʻe ʻikai te ne ʻai ke tuʻu ai ʻa e ngaahi taumuʻa ia ʻa e ʻOtuá.
Māfimafiʻia-Aoniu kae Anga-ʻOfa Pē
5. ʻOku tau ʻilo fēfē ʻoku ʻofa ʻa Sihova mo Sīsū ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, pea kuó na fakahāhaaʻi fēfē ʻa e ʻofa ko ʻení?
5 Ko Sihová ko ha ʻOtua ʻo e ʻofa. ʻOkú ne tokanga fekauʻaki mo e kakaí. (1 Sione 4:7-11) Neongo ʻa hono tuʻunga māʻolungá, ʻoku fiefia ia ʻi hono ʻai ʻa e tangatá ko hono ngaahi kaumeʻá. ʻOku tau lau ʻo kau ki he taha ʻo ʻene kau sevāniti ʻi he kuonga muʻá: “Naʻe tui ʻa Epalahame ki he ʻOtua, pea naʻe lau ia maʻane maʻoniʻoni: pea naʻe ui ia ko e Takanga [“kaumeʻa,” NW] ʻo e ʻOtua.” (Semisi 2:23; 2 Kalonikali 20:7; Aisea 41:8) Hangē ko e fevahevaheʻaki ʻi he ngaahi meʻa fakapulipuli pe fakalilolilo ʻa e ngaahi kaungāmeʻa fakaetangatá, ʻoku pehē pē ʻa Sihova mo hono ngaahi kaungāmeʻá. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni naʻe faʻifaʻitaki ʻa Sīsū ki heʻene Tamaí, he naʻá ne fakakaungāmeʻa ki heʻene kau ākongá pea fevahevaheʻaki mo kinautolu ʻi he ngaahi meʻa fakaliloliló. “ʻOku ʻikai te u kei lau kimoutolu ko e kau tamaioʻeiki,” naʻá ne tala ange kiate kinautolu, “he talaʻehai ʻoku ʻilo ʻe he tamaioʻeiki ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe heʻene ʻeiki: ka kuo u ui kimoutolu ko hoku ngaahi kaumeʻa; koeʻuhi ʻilonga ha meʻa ne u fanongo mei heʻeku Tamai kuo u fakaʻilo kiate kimoutolu.” (Sione 15:15) Ko e fakamatala fakapulipuli, pe “fakalilolilo,” kuo fevahevaheʻaki ai ʻa Sihova, ko hono ʻAló, mo hona ngaahi kaungāmeʻá ʻokú ne fakafāʻūtahaʻi kinautolu ʻi ha haʻi taʻemamotu ʻo e ʻofá mo e līʻoá.—Kolose 3:14.
6. Ko e hā kuo ʻikai fiemaʻu ai ke fufū ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi taumuʻá?
6 ʻOku fakahaaʻi ʻi he ʻuhinga ʻo e huafa Sihová ko e “ʻOkú Ne ʻAi ke Hoko,” ʻa ʻene malava ke ʻai ke hoko ha meʻa pē ʻokú ne fiemaʻu ke ʻai ke hokó koeʻuhi ke lavaʻi ʻa ʻene taumuʻá. ʻI he ʻikai tatau mo e tangatá, ʻoku ʻikai ha fiemaʻu ia kia Sihova ke fufū ʻene ngaahi taumuʻá koeʻuhi ko ha manavahē naʻa malava nai ʻe ha niʻihi kehe ʻo taʻofi ia mei heʻene fakahoko kinautolú. ʻE ʻikai pē te ne taʻemalava, ko ia ai, ʻokú ne fakaeʻa fakahāhā ʻi heʻene Folofolá, ko e Tohitapú, ʻa e lahi ʻo e meʻa ʻokú ne fakataumuʻa ke faí. ʻOkú ne talaʻofa: “[Ko] ʻeku lea . . . ʻe ʻikai foki ngeʻesi mai, kaeʻoua ke ne fai ʻa e meʻa ne u loto ki ai, mo fakaaʻu ʻa e meʻa ne u fekau atu ai ia.”—Aisea 55:11.
7. (a) Ko e hā naʻe tomuʻa tala ʻe Sihova ʻi ʻĪtení, pea naʻe anga-fēfē ʻa hono fakamoʻoniʻi ʻe Sētane ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e hoko ʻo moʻoni maʻu pē ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he 2 Kolinito 13:8?
7 Taimi nounou pē ʻi he hili ʻa e angatuʻu ʻi ʻĪtení, naʻe fakaeʻa ʻe Sihova ʻi ha fakahinohino ʻa e ikuʻanga fakaʻosi ʻi he fekīhiaki ʻoku kei lolotonga hoko ʻi hono vā pea mo hono Filí, ʻa Sētane. Ko e Hako ko ia naʻe talaʻofa ʻo e ʻOtuá ʻe fakavolu ʻo mamahiʻia, kae ʻikai fakatupu mate, ka ʻe mātuʻaki aʻusia ʻe Sētane ia ʻi ha fakavolu fakatupumate. (Senesi 3:15) ʻI he 33 T.S., naʻe fakavolu moʻoni ai ʻe he Tēvoló ʻa e Hakó, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻaki ʻene fakatupunga ʻene pekiá. ʻI he foungá ni, naʻe fakahoko ai ʻe Sētane ʻa e Konga Tohitapú, pea fakamoʻoniʻi ʻe he meʻa ko iá ko Sihová ko ha ʻOtua ʻo e moʻoni, neongo naʻe ʻikai moʻoni ko e taumuʻa ia ʻa Sētané. Ko ʻene fehiʻa ki he moʻoní mo e māʻoniʻoní, pehē foki ki heʻene fakakaukau loto-mahikihiki taʻefakatomalá, naʻe taki ai ia ke ne fai ʻa e meʻa tofu pē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe he ʻOtuá te ne faí. ʻIo, ki he kau fakafepaki kotoa pē ʻo e moʻoní, naʻa mo Sētane tonu, ʻoku moʻoni ʻa e tefitoʻi moʻoní: “ʻOku ʻikai te mau malohi ke fai ha meʻa ki he totonu, ka ke kauhakiʻi ʻa e totonu.”—2 Kolinito 13:8.
8, 9. (a) Ko e hā ʻoku ʻiloʻi ʻe Sētané, ka ʻoku fakafaingataʻaʻiaʻi ʻe he ʻilo ko ʻení ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová? (e) Ko e hā ʻa e fakatokanga mahino ʻoku taʻetokangaʻi ʻe he kau fakafepaki ʻo Sihová, pea ko e hā hono ʻuhingá?
8 Talu mei hono fokotuʻu taʻehāmai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he 1914, mo hono ngāueʻaki ʻo e Fakahā 12:12: “Ko ia mou fiefia ʻa e ngaahi langi, mo kimoutolu ʻoku nofo tapanekale ʻi ai. Ka ʻoiaue ʻa e fonua mo e tahi! He kuo hoko hifo ʻa e tevolo kiate kimoua, ʻOku ne ʻita lahi, ko ʻene ʻilo, ʻoku toesiʻi pe hono taimi.” Neongo ia, ʻoku fakatupunga ʻe he ʻilo ʻoku toe siʻi pē hono taimí ke liliu ai ʻe Sētane hono ʻalungá? ʻE hoko ia ko ha fakamoʻoni ʻi he tafaʻaki ʻa Sētané ko Sihová ko ha ʻOtua ia ʻo e moʻoni pea ʻi hono tuʻunga ko e Tokotaha-Pule Taupotú, ko ia tokotaha pē ʻoku taau ke fai ki ai ʻa e lotú. Kae kehe, ʻoku ʻikai loto ʻa e Tēvoló ke fakahā ʻokú ne foʻi, neongo ʻene ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo Sihová.
9 ʻOku fakaeʻa fakahāhā ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he taimi ʻe haʻu ai ʻa Kalaisi ke ʻoatu ʻa e fakamaau ki he fokotuʻutuʻu ʻa Sētane ʻi he māmaní. (Mātiu 24:29-31; 25:31-46) ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻoku fakaongo mai ʻi Heʻene Folofolá ʻo fekauʻaki mo e kau pule ʻi he māmaní: “Tokaange ha taimi ʻoku nau pehe, ʻOku tau lelei mo tuʻumalie [“melino mo malu,” NW], fakafokifā ʻoku tuʻu mai ʻa mala, ʻo hange ko e langā ki he fefine feitama.” (1 Tesalonaika 5:3) Ko e faʻahinga ʻoku muimui ʻi he tataki ʻa Sētané ʻoku nau taʻetokangaʻi ʻa e fakatokanga maʻalaʻala ko ʻení. Kuo fakakuihi kinautolu koeʻuhi ko honau loto fulikivanú, pea ʻoku taʻofi kinautolu ʻe he meʻá ni mei he fakatomala mei honau ʻalunga fulikivanú pea mei he liliu ʻenau ngaahi palani mo e faʻufaʻu ko ia ʻoku fakahangahanga ke ne taʻofi ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová.
10. (a) Ko e hā ʻa hono lahi kuo ʻosi fakahoko nai ʻi he 1 Tesalonaika 5:3, pea ʻoku totonu ke fēfē ʻa e tali ʻa e kakai ʻa Sihová? (e) Ko e hā nai ʻe tupu ʻo toe loto-toʻa ange ai ʻa e kakai ʻoku ʻikai haʻanau tuí ʻi hono fakafepakiʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he kahaʻú?
10 Naʻe hulu ʻa e lāulea ʻi he māmaní fekauʻaki mo ha melino mo e maluʻanga, tautefito talu mei he 1986 ʻi he taimi naʻe talaki ai ʻe he Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá, ha Taʻu Fakavahaʻapuleʻanga ʻo e Melinó. Kuo fai ʻa e ngaahi lalaka pau ʻi ha feinga pē ke fakapapauʻi ha melino ki māmani, ʻo hā ngali naʻe kiʻi lavameʻa. Ko e fakahoko kotoa ʻeni ʻo e kikite ko ʻení, pe ʻoku lava ke tau ʻamanekina ha faʻahinga fanongonongo fakaʻohovale ʻi he kahaʻú? ʻE fakamaʻalaʻala ʻe Sihova ʻa e meʻa ko iá ʻi he taimi totonu pē ʻaʻana. Lolotonga iá, tau nofoʻaki ʻāʻā fakalaumālie, ‘ʻo tau nofoʻaki tali ki he hoko mai ʻa e ʻaho ʻo e ʻOtuá.’ (2 Pita 3:12) ʻI he hokohoko atu ʻa e laka ʻa e taimí fakataha mo e kei lahi ange ʻa e lāulea ki he melino mo e maluʻangá, ko e niʻihi tāutaha ʻa ia ʻoku ʻilo ki he fakatokanga ko ʻení, ka ʻoku nau fili ke taʻetokangaʻi iá, te nau hoko nai ʻo fakafetau ange ʻi he mahalo tokua ʻe ʻikai, pe ʻe ʻikai malava, ʻe Sihova ʻo fakahoko ʻene folofolá. (Fakafehoanaki mo Koheleti 8:11-13; 2 Pita 3:3, 4.) Ka ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻe fakahoko ʻe Sihova ia ʻa ʻene taumuʻá!
Fakaʻapaʻapa Totonu ki he Kau Fakafofonga ʻOku Ngāueʻaki ʻe Sihová
11. Ko e hā naʻe ako ʻe Tāniela mo Siosifa ʻo fekauʻaki mo Sihová?
11 ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe Tuʻi Nepukanesa, ko e pule ʻo e ʻEmipaea Neo-Pāpiloné ha misi fakahohaʻa naʻe ʻikai lava ke ne manatuʻí, naʻá ne kole ki ha tokoni. Naʻe ʻikai lava ke tala kiate ia ʻe heʻene kau taulaʻeikí, kau mēsikí, mo e kau faimaná pe ko e hā ʻene misí pe fakamatalaʻi ʻa hono ʻuhingá. Kae kehe, naʻe malava ke fai pehē ʻa e sevāniti ʻa e ʻOtuá ko Tānielá, neongo naʻá ne fakahā loto-lelei ko hono fakaeʻa ʻo e misí mo hono ʻuhingá naʻe ʻikai ko e ola ia ʻo hano poto ʻoʻona. Naʻe pehē ʻe Tāniela: “ʻOku ʻi ai ha ʻOtua ʻi langi ʻoku ne tatala ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fufū [“fakaliloliló,” NW], pea kuo ne fakaʻilo ki he ʻafio ʻa Nepukanesa ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui.” (Taniela 2:1-30) ʻI he ngaahi senituli ʻe niʻihi ki muʻa ange, naʻe ʻiloʻi ai ʻa e meʻa meimei tatau ʻe Siosifa, ko ha palōfita ʻe taha ʻa e ʻOtuá, ko Sihová ko ha Tokotaha-Fakahā ia ʻo e ngaahi fakaliloliló.—Senesi 40:8-22; Emosi 3:7, 8.
12, 13. (a) Ko hai naʻe hoko ko e palōfita lahi taha ʻa e ʻOtuá, pea ko e hā ʻokú ke tali pehē aí? (e) Ko hai ʻi he ʻahó ni ʻoku ngāue ko e “kau setuata ʻo e ngaahi fakalilolilo toputapu ʻo e ʻOtua,” pea ʻoku totonu ke anga-fēfē ʻetau vakai kiate kinautolú?
12 Ko e palōfita lahi taha ʻa Sihova ke ngāue ʻi he māmaní ko Sīsū. (Ngāue 3:19-24) Naʻe fakamatala ʻa Paula: “Naʻe fakakongokonga mo angakehekehe ʻa e fai muʻa ʻe he ʻOtua ʻene folofola ki he Matuʻa ʻi he kau Palofita, ka ʻi he fakaʻosi ʻo onoʻaho naʻa ne folofola kiate kitautolu ʻi ha ʻAlo; ʻa e Toko Taha naʻa ne tuʻutuʻuni ko e ʻea ʻe oʻona ʻa e meʻa kotoa pe, ʻa ia foki naʻe fou ai ʻene ngaohi ʻa e ʻunivēsi.”—Hepelu 1:1, 2.
13 Naʻe folofola ʻa Sihova ki he muʻaki kau Kalisitiané fakafou ʻi hono ʻAló, ʻa Sīsū, ʻa ia naʻá ne fakaʻilo ʻa e ngaahi fakalilolilo fakaʻotuá kiate kinautolu. Naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate kinautolu: “Kuo tuku kiate kimoutolu ke ʻilo ʻa e ngaahi misiteli [“fakalilolilo toputapu,” NW] ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtua.” (Luke 8:10) Naʻe lea ʻa Paula ki mui ki he kau Kalisitiane paní ʻoku nau hoko ko e “kau Tokoni pe ʻo Kalaisi, pea ko e kau Setuata ʻo e ngaahi misiteli [“fakalilolilo toputapu,” NW] ʻo e ʻOtua.” (1 Kolinito 4:1) ʻI he ʻahó ni, ʻoku hokohoko atu ʻa e ngāue ʻi he tuʻunga ko iá ʻa e kau Kalisitiane paní, ʻi hono fokotuʻu ha kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo poto ʻa ia ʻokú ne tokonaki ʻa e meʻakai fakalaumālié ʻi he taimi totonu fakafou ʻi heʻene Kulupu Pulé. (Mātiu 24:45-47) Kapau ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi māʻolunga ʻa e kau palōfita fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho kuohilí, pea tautefito ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻikai ʻoku totonu ke tau toe fakaʻapaʻapaʻi foki ʻa e fakafofonga fakaetangata ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻi he ʻahó ni ʻi hono fakaeʻa ʻa e fakahinohino faka-Tohitapú ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ki heʻene kakai ʻi he ngaahi taimi faingataʻá ni?—2 Timote 3:1-5, 13.
Fakahāhā pe Fakalilolilo?
14. Ko fē ʻa e taimi ʻoku fakahoko ai ʻe he kau Kalisitiané ʻenau ngaahi ngāué ʻi he fakaliloliló, ʻo nau muimui ai ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa hai?
14 ʻOku ʻuhinga ʻa e fai fakahāhā ʻa Sihova ʻi hono fakaeʻa ʻa e ngaahi meʻá ʻoku totonu maʻu pē ki he kau Kalisitiané pea ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga kotoa pē ke fakaeʻa ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku nau ʻiló? Sai, ʻoku muimui ʻa e kau Kalisitiané ʻi he fakahinohino ʻa Sīsū ki heʻene kau ʻaposetoló ke nau hoko ʻo “fakapotopoto ʻo hangē ko ha ngata, pea vale ʻi he kovi ʻo hangē ko ha lupe.” (Mātiu 10:16) Kapau ʻoku tala ange ʻe ʻikai lava ke nau lotu ki he ʻOtuá hangē ko ia ʻoku kounaʻi ʻe honau konisēnisí, ʻoku hokohoko atu ʻa e kau Kalisitiané ʻi he “talagofua ki he Otua,” he ʻoku nau ʻilo ʻoku ʻikai ha totonu ʻa ha fakafofonga fakaetangata ke ne fakangatangata ʻa e founga-lotu ʻa Sihová. (Ngāue 5:29, PM) Naʻe fakahāhā ʻe Sīsū tonu ʻa e totonu ʻo e meʻá ni. ʻOku tau lau: “Pea hili ia, naʻe fononga fano ʻa Sisū ʻi Kāleli: he naʻe ʻikai te ne loto ke ʻalu holo ʻi Siutea, koeʻuhi naʻe feinga ʻa haʻa Siū ke tamateʻi ia. Pea faifai pea panaki ʻa e katoanga ʻa haʻa Siu, ʻa e katoanga nofo fale-louʻakau. Pea lea ai ʻa Sisū kiate kinautolu [ko hono ngaahi tokoua fakakakano taʻetuí], . . . Mou ʻalu hake kimoutolu ki he katoanga: ʻe ʻikai te u ʻalu leva ki he katoanga ni; koeʻuhi kuo teʻeki kakato hoku taimi. Hili ʻene lea pehē kiate kinautolu naʻa ne nofo pe ʻi Kāleli. Ka ʻoka hili ʻa e ʻalu ʻa hono kainga ki he katoanga, pea toki ʻalu hake mo ia foki; kae ʻikai fakaeʻa kae hangē ha ʻalu fufū.”—Sione 7:1, 2, 6, 8-10.
Tala pe ʻOua ʻe Tala?
15. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Siosefa ko e tauhi ʻo ha fakalilolilo ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e meʻa anga-ʻofa ia ke faí?
15 ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ko hono tauhi fakapulipuli ʻo ha meʻá ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakapotopotó ka ko ha toe anga-ʻofa foki. Ko e fakatātaá, naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Siosefa, ko e tamai ohi ʻa Sīsuú, ʻi he taimi naʻá ne ʻiloʻi ai ko hono mali naʻe poloʻí ʻa Mele kuo “feitama ia”? ʻOku tau lau: “Pea ko Josefa ko hono unoho, koe tagata agatonu, bea nae ikai i hono loto ke talaki fakaha ia, ka naa ne tokaga ke tukuage fakafufu be ia.” (Mātiu 1:18, 19, PM, fakaʻītali ʻamautolu.) He toki taʻeʻofa ē naʻe mei hokó ʻi hano talaki fakahāhā ʻo ia!
16. Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku maʻu ʻe he kau mātuʻá, pehē ki he ngaahi mēmipa kehe kotoa pē ʻi he fakatahaʻangá ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapulipulí?
16 ʻOku ʻikai totonu ke fakaeʻa ki he kakai ʻoku ʻikai ke fakamafaiʻí ʻa e ngaahi meʻa fakapulipuli ʻa ia ʻoku lava ke ne fakatupunga ha mā pe mamahi. ʻOku tauhi maʻu ʻeni ʻi he fakakaukau ʻa e kau mātuʻa Kalisitiané ʻi he taimi kuo pau ai ke nau fai ha akonaki fakafoʻituitui pe fakafiemālie ki he kaungā Kalisitiané pe naʻa mo ʻi hano valokiʻi nai kinautolu ʻi ha faiangahala mamafa kia Sihova. ʻOku taau ke fakahoko ʻa e ngahi meʻá ni ʻi ha founga Fakatohitapu; ko hono fakaeʻa ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo e meʻa fakapulipulí ki he faʻahinga ʻoku ʻikai kau ki aí ʻoku ʻikai taau pea ko ha taʻeʻofa ia. Ko e moʻoni, ʻe ʻikai feinga ʻa e kau mēmipa ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané ke fieʻilo ki he fakamatala fakapulipulí mei he kau mātuʻá ka te nau tokaʻi ʻa e fatongia ʻo e kau mātuʻá ke tauhi fakalilolilo ʻa e ngaahi meʻa fakapulipulí. ʻOku pehē ʻi he Palovepi 25:9: “Ka ai haʻamo fakakikihi mo ha taha, fai pe, kaeʻoua ʻe fakaha ai ʻa e meʻa ne tala fufu ʻe ha taha kehe.”
17. ʻI he tuʻunga lahi ko e hā ʻoku tauhi ai ke fakalilolilo ʻa e ngaahi meʻa fakapulipulí ʻe he kau Kalisitiané, ka ko e hā ʻoku ʻikai lava ai ke nau fai pehē maʻu peé?
17 ʻOku toe ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi loto ʻi he siakale fakafāmilí pe ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ofí. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa hono tauhi ʻa e ngaahi meʻa fakapulipulí ke kalofi ʻa e ngaahi taʻefemahinoʻakí mo e faingataʻa ʻi he ngaahi vaá. “Ko e matangi tokelau ʻoku ne fakatupu ʻuha; pehe ʻa e fofonga mamahi ʻe ha ʻelelo lau fufū.” (Palovepi 25:23) Ko e moʻoni, ko e mateaki kia Sihova mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní, pehē foki ki he ʻofa ki he faʻahinga tāutaha ʻoku faihalá, ʻe fiemaʻu nai ai ʻi ha taimi ke fakahā ki he ngaahi mātuʻá, ko e kau mātuʻa Kalisitiané, pe ko e faʻahinga kehe kuo fakamafaiʻí naʻa mo e ngaahi meʻa fakapulipulí.a Ka ʻi he ngaahi tuʻunga lahi tahá, ʻoku tauhi ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ngaahi meʻa fufū fakafoʻituitui ʻa e niʻihi kehé ʻi he fakalilolilo. ʻo maluʻi kinautolu ʻo hangē pē ko haʻanau meʻa tonú.
18. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiane ʻe tolu ʻoku lava ke nau tokoniʻi kitautolu ke fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau talá mo ia ʻoku ʻikai totonú?
18 ʻI hono fakanounoú, ʻoku faʻifaʻitaki ha Kalisitiane kia Sihova ʻaki ʻene tauhi ke fakapulipuli ha ngaahi meʻa pau ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí, ʻo toki fakaeʻa pē kinautolu ʻi he taimi ʻoku feʻungamālie aí. ʻI hono fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku totonu pe ʻikai totonu ke ne talá, ʻoku tataki ia ʻe he anga-fakatōkilalo, tui, mo e ʻofa. ʻOku taʻofi ia ʻe he anga-fakatōkilaló mei hono fakalahiʻi hono mahuʻinga ʻoʻoná, ʻi he feinga ke tohoakiʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi hono tala kiate kinautolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne ʻiló pe ko hono fakahohaʻasi kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakalilolilo he ʻikai lava ke ne talá. Ko e tui ki he Folofola ʻa Sihová pea mo e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻoku ueʻi ai ia ke ne malangaʻi ʻa e fakamatala Fakatohitapu fakaʻotua kuo tokonaki maí lolotonga ia ʻokú ne tokanga ke fakaʻehiʻehi mei he leaʻaki ʻi he kamataʻangá ʻa e ngaahi meʻa te ne fakamamahiʻi nai ʻa e niʻihi kehé. ʻIo, ʻoku ueʻi fakahāhā ia ʻe he ʻofá ke tala ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá pea ʻoku fiemaʻu ʻe he kakaí ke nau ʻilo ki ai koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e moʻuí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ne maluʻi ʻa e ngaahi meʻa fakapulipuli fakafoʻituituí, ʻi hono ʻiloʻi ko hono fakaeʻa kinautolú ʻoku fakahaaʻi ai ʻi he tuʻunga lahi tahá ʻa e taʻeʻofa.
19. Ko e hā ʻa e faʻahinga tōʻonga ʻoku tokoni ke ʻilo fakapapauʻi ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní, pea ʻoku iku ia ki he hā?
19 ʻOku tokoni ʻa e fakaofiofi mafamafatatau ko ʻení ke ʻiloʻi papau ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní. ʻOku ʻikai ke nau fufū ʻa e ʻiloʻanga ʻo e ʻOtuá ʻaki hono fakapūlouʻaki ʻa e taʻehingoá pe ʻi hano ngāueʻaki ʻo ha tokāteline Tolu-Tahaʻi-ʻOtua fakamisiteli ʻoku taʻealafakamatalaʻi. ʻOku tōʻongaʻaki ʻi he lotu loí ʻo ʻikai ʻi he lotu moʻoní ʻa e lotu ki he ngaahi ʻotua teʻeki ʻiloa. (Sio ki he Ngāue 17:22, 23.) ʻOku houngaʻia moʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni pani ʻa Sihová ʻi he monū ʻo e hoko ko e “kau setuata ʻo e ngaahi fakalilolilo toputapu ʻo e ʻOtua.” ʻI hono fakaeʻa fakahāhā ʻa e ngaahi fakalilolilo toputapú ni ki he niʻihi kehé, ʻoku nau tokoni ai ki hono tohoaki mai ʻa e faʻahinga loto-totonú ke kumi ki he kaungāmeʻa mo Sihová.—1 Kolinito 4:1, NW; 14:22-25; Sakalaia 8:23; Malakai 3:18.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he “ʻOua ʻe Kau ʻi he Angahala ʻa e Niʻihi Kehé” ʻi he Watchtower, ʻo Nōvema 15, 1985.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ʻoku ʻikai fiemaʻu ai ke fufū ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi taumuʻá?
◻ ʻOku fakaeʻa ʻe Sihova kia hai ʻa ʻene ngaahi meʻa fakaliloliló?
◻ Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku maʻu ʻe he kau Kalisitiané ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapulipulí?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻe tolu ʻe tokoni ki he kau Kalisitiané ke nau ʻilo ai ʻa e meʻa ke talá mo ia ke ʻoua ʻe talá?
[Fakatātā ʻi he peesi 22, 23]
ʻOku fakaeʻa ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa fakaliloliló fakafou mai ʻi heʻene Folofolá