LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 7/15 p. 4-7
  • ʻOkú Ke Maʻu ha Laumālie Taʻefaʻamate?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOkú Ke Maʻu ha Laumālie Taʻefaʻamate?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Hā ʻa e Laumālié?
  • “Ko e Efu Te Ke Foki ki Ai”
  • “Foki ki he ʻOtua Moʻoní” ʻa e Laumālié
  • Ko ha ʻAmanaki Papau
  • ʻOkú Ke Maʻu ha Laumālie Taʻefaʻamate?
    ʻOkú Ke Maʻu ha Laumālie Taʻefaʻamate?
  • Ko e Hā ʻOku Hoko ki he Faʻahinga Naʻa Tau ʻOfa Ai Kuo Maté?
    ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá
  • Ko e Ngaahi Laumālié Kuo ʻIkai Te Nau Moʻui mo Mate ʻi Māmani
    Laumālie ʻo e Kau Maté—ʻOku Malava Ke Nau Tokoniʻi Koe pe Uesia Koe? ʻOku Nau ʻI Ai Moʻoni?
  • ʻOku Maʻu ʻe he Faʻahinga ʻo e Tangatá ha Laumālie Taʻefaʻamate?
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 7/15 p. 4-7

ʻOkú Ke Maʻu ha Laumālie Taʻefaʻamate?

“KO E potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua, ʻoku ʻaonga foki ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala, ki he fakatonutonu, ki he ngaohia ke maʻoniʻoni,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. (2 Timote 3:16) ʻIo, ko e Tohitapú ko ha tohi ia ʻo e moʻoni ʻa ia ʻoku haʻu mei he ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova.​​—Sāme 83:18.

Koeʻuhi ko Sihova ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e meʻa kotoa pē, ʻo kau ai ʻa e tangatá, ʻokú ne ʻafioʻi lelei ʻa e meʻa ʻoku hoko kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau mate aí. (Hepelu 3:4; Fakahā 4:​11) Pea ʻi heʻene Folofola fakamānavaʻí, ʻa e Tohitapú, kuó ne ʻomai ai ʻa e ngaahi tali moʻoni mo fakafiemālie ki he ngaahi fehuʻi ʻo fekauʻaki mo e moʻui-ka-hokó.

Ko e Hā ʻa e Laumālié?

ʻI he Tohitapú, ko e muʻaki ngaahi foʻi lea naʻe liliu ko e “laumālié” ʻoku ʻuhinga tefito ia ki he “mānavá.” Ka ʻoku fakahuʻunga ʻa e meʻá ni ki ha meʻa lahi ange ia ʻi he ngāue pē ʻa e mānavá. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe he tokotaha-tohi Tohitapu ko Sēmisí: “ʻOku mate ʻa e sino ʻo ka mavahe mei he laumalie.” (Semisi 2:​26) Ko ia ai, ko e laumālié ʻa e meʻa ko ia ʻokú ne ʻoange ʻa e moʻuí ki he sinó.

Ko e mālohi foaki moʻui ko ení ʻe ʻikai lava ke pehē ko e mānava, pe ko e ʻea pē ko ia ʻoku ngaʻunu takai ʻi he ongo maʻamaʻá. Ko e hā ʻoku ʻikai aí? Koeʻuhi ʻi he hili ʻa e tuʻu ʻa e mānavá, ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e moʻuí ia ʻi he fanga kiʻi sela ʻo e sinó ʻi ha vahaʻa taimi nounou​—“ʻi ha ngaahi miniti,” fakatatau ki he The World Book Encyclopedia. ʻI he ʻuhingá ni, ʻoku malava ai ke lavameʻa ʻa e ngaahi feinga ke toe fakaake ʻa e mānavá. Ka ʻi he taimi pē ʻoku mate ai ʻa e kalofiama ʻo e moʻuí mei he fanga kiʻi sela ʻo e sinó, ʻoku laufānō leva ha toe ngaahi feinga pē ke fakafoki mai ʻa e moʻuí. Ko e kotoa ʻo e mānava, pe ko e ʻea, ʻi he māmaní heʻikai lava ke ne fakamoʻui naʻa mo ha kiʻi sela ʻe taha. Ko e laumālié leva ʻa e ivi-moʻui taʻehāmaí​—ʻa e kalofiama ʻo e moʻuí ʻa ia ʻokú ne tauhi ʻa e fanga kiʻi selá pea mo e tokotahá ke moʻuí. ʻOku fakatolonga ʻa e ivi-moʻui ko ení ʻe he mānavá.​​—Siope 34:​14, 15.

ʻOku moʻui pē ʻa e laumālie ko iá ʻi he tangatá pē? ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohitapú ke tau aʻusia ha fakamulituku totonu ʻi he meʻá ni. Ko e poto ko Tuʻi Solomoné naʻá ne ʻiloʻi ko e tangatá mo e fanga manú “ʻoku nau maʻu kotoa ʻa e laumālie pē ʻe taha,” pea naʻá ne ʻeke: “Ko hai hena ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e laumālie ʻo e ngaahi foha ʻo e tangatá, pe ʻoku ʻohake ia ki ʻolunga; pea mo e laumālie ʻo e fanga manú, pe ʻoku ʻohifo ia ki lalo ki he māmaní?” (Koheleti 3:​19-21, NW) Ko ia ko e fanga manú pea pehē ki he tangatá ʻoku lave ki ai ʻo pehē ʻoku nau maʻu ha laumālie. ʻOku malava fēfē ke pehē?

Ko e laumālié, pe ivi-moʻuí, ʻoku lava ke fakahoa ia ki he ʻuhila ko ia ʻoku tafe ʻi ha mīsini pe ko ha meʻangāué. Ko e ivi fakaeʻuhila taʻehāmaí ʻokú ne fakahoko nai ha ngaahi ngāue kehekehe, ʻo fakatuʻunga ʻi he faʻahinga naunau ʻokú ne fakaiviá. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ngaohi ha sitou ʻuhila ke ne ʻomai ʻa e māfaná, ko ha komipiuta ke ne faʻu ha fakamatala, pea mo ha televīsone ke ne ʻomai ha ngaahi ʻata mo e leʻo. Neongo ia, ko e tafe ʻa e ʻuhilá ʻoku ʻikai ʻaupito ke ne maʻu ʻe ia ʻa e ngaahi fōtunga ʻo e naunau ʻokú ne ʻai ke ngāué. ʻOku kei hoko pē ia ko ha mālohi. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe he ivi-moʻuí ha taha ʻo e ngaahi anga ʻo e meʻamoʻui ʻokú ne ʻai ke moʻuí. ʻOku ʻikai ʻi ai hano anga pea ʻikai haʻane malava fakaefakakaukau. Ko e tangatá mo e fanga manú ʻoku nau “maʻu ʻa e laumālie pē ʻe taha.” (Koheleti 3:​19, NW) Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku mate ai ha taha, ʻoku ʻikai ke hokohoko moʻui atu hono laumālié ʻi ha toe nofoʻanga ʻe taha ʻi he tuʻunga ko ha meʻamoʻui laumālie.

Ko e hā leva ʻa e tuʻunga ʻo e kau maté? Pea ko e hā ʻoku hoko ki he laumālié ʻi he taimi ʻoku mate ai ha tahá?

“Ko e Efu Te Ke Foki ki Ai”

ʻI he taimi naʻe talangataʻa loto-lelei ai ʻa e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama, ki he fekau ʻa e ʻOtuá, naʻá Ne tala kiate ia: “Te ke kai hoʻo meʻakai ʻi he kakava ʻo ho mata, kaeʻoua ke ke foki ki he kelekele ʻa ia naʻe toʻo koe mei ai: he ko e efu koe, pea ko e efu te ke foki ki ai.” (Senesi 3:19) Naʻe ʻi fē ʻa ʻĀtama ki muʻa ke fakatupu ia ʻe Sihova mei he efú? Tā koā, naʻe ʻikai te ne ʻi ha feituʻu! Naʻe ʻikai pē te ne ʻi ai. Ko ia ʻi he taimi naʻe pehē ai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻe “foki ki he kelekele” ʻa ʻĀtamá, naʻá ne ʻuhingá ʻe mate ʻa ʻĀtama ʻo foki ki he ngaahi ʻelemēniti ʻi he kelekelé. ʻE ʻikai ke hiki ʻa ʻĀtama ki he nofoʻanga laumālié. ʻI he maté ʻe toe foki ai ʻa ʻĀtama ki he tuʻunga ʻo e ʻikai ke ʻi aí. Ko hono tauteá koe mate​—mole ʻa e moʻuí​—ʻo ʻikai ko ha hiki ki ha toe nofoʻanga ʻe taha.​​—Loma 6:​23.

Fēfē ʻa e niʻihi kehe kuo nau maté? Ko e tuʻunga ʻo e kau maté ʻoku fakahaaʻi mahino ia ʻi he Koheleti 9:​5, 10, ʻa ia ʻoku tau lau: “Ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ha meʻa . . . ʻOku ʻikai ha ngāue, ʻikai ha palani, ʻikai ha ʻilo pe poto, ʻi he faʻitoká.” (Moffatt) Ko ia ai, ko e maté, ko ha tuʻunga ia ʻo e ʻikai ke ʻi ai. Naʻe tohi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ko e taimi ʻoku mate ai ha taha, “ʻoku mavahe ʻa hono laumālié, ʻokú ne foki ki hono kelekelé; ʻi he ʻaho pē ko iá ʻoku mole ai ʻa ʻene ngaahi fakakaukaú.”​​—Sāme 146:​4, NW.

ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai ke moʻui ʻa e kau maté. ʻOku ʻikai malava ke nau ʻilo ha meʻa. ʻOku ʻikai malava ke nau sio atu kiate koe, fanongo kiate koe, pe talanoa atu kiate koe. ʻOku ʻikai lava ke nau tokoniʻi koe pe fakahohaʻasi koe. ʻOku ʻikai fiemaʻu moʻoni ke ke manavahē ki he kau maté. Ka ʻoku anga-fēfē ʻa e “mavahe” ʻa e laumālié mei ha taha ʻi he taimi ʻo ʻene maté?

“Foki ki he ʻOtua Moʻoní” ʻa e Laumālié

ʻOku fakahā ʻe he Tohitapú ko e taimi ʻoku mate ai ha taha, “ko e laumālié tonu ʻokú ne foki ki he ʻOtua moʻoní ʻa ia naʻá ne foaki mai iá.” (Koheleti 12:​7, NW) ʻOku ʻuhinga ení ki ha laumālie mavahe ʻoku fononga moʻoni hake ʻo fou atu he vavaá ki he ʻao ʻo e ʻOtuá? ʻIkai ʻaupito! Ko e founga ʻa ia ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he Tohitapú ʻa e foʻi lea “foki” ʻoku ʻikai ke fiemaʻu ai ha ngaʻunu moʻoni ia mei ha feituʻu ʻe taha ki ha feituʻu kehe. Hangē ko ení, naʻe tala ki he kau ʻIsileli taʻefaitōnungá: “Foki mai kiate au, pea te u foki kiate kimoutolu​—ko e folofola ia ʻa Sihova Sapaoti.” (Malakai 3:7) Ko e “foki” ʻa ʻIsileli kia Sihová naʻe ʻuhinga iá ko ha tafoki mei ha ʻalunga hala pea toe liliu ʻo fakatatau ki he founga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Pea ko e “foki” ʻa Sihova ki ʻIsilelí naʻe ʻuhingá ki hono toe fakahanga ʻa ʻene hōifuá ki heʻene kakaí. ʻI he ongo tuʻungá fakatouʻosi ko e “foki” naʻe kau ki ai ha fakakaukau, ʻo ʻikai ko ha hiki moʻoni mei ha feituʻu ʻe taha ʻo e māmaní ki ha feituʻu kehe.

ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he maté ʻoku ʻikai hoko ha ngaʻunu moʻoni mei he māmaní ki he nofoʻanga laumālié ʻi he taimi ʻoku “foki” ai ʻa e laumālié ki he ʻOtuá. Ko ʻene mole pē ʻa e ivi-moʻuí mei ha taha, ko e ʻOtuá pē taha ʻokú ne maʻu ʻa e malava ke toe fakafoki mai ia kiate iá. Ko ia, ko e laumālié, ʻoku “foki ki he ʻOtua moʻoní” ʻi he ʻuhinga ko ha ʻamanaki pē ki ha moʻui ʻi he kahaʻú maʻá e tokotaha ko iá ʻoku fakafalala kotoa ia he taimi ko ení ʻi he ʻOtuá.

Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e pekia ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku fakamatala ʻa e tokotaha-tohi Kōsipeli ko Luké: “Pea kalanga leʻo lahi ʻa Sisu, ʻo ne pehe, ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumalie ki ho nima: pea ʻi heʻene lea pehē naʻa ne hokotaki.” (Luke 23:46) ʻI he mavahe ʻa e laumālie ʻo Sīsuú meiate iá, naʻe ʻikai te ne fononga moʻoni hake ki hēvani. Naʻe toki fokotuʻu hake ʻa Sīsū mei he maté ʻi hono ʻaho tolú, pea naʻá ne hāʻele hake ki hēvani ʻi he ʻaho ʻe 40 ki mui ai. (Ngāue 1:​3, 9) Kae kehe, ʻi he taimi ʻo ʻene pekiá, naʻe tuku loto-falala ai ʻe Sīsū ʻa hono laumālié ki he toʻukupu ʻo ʻene Tamaí, ʻo falala kakato ki he malava ʻa Sihova ke toe fakafoki mai ia ke moʻuí.

ʻIo, ʻe lava ʻe he ʻOtuá ke toe fakafoki mai ha taha ki he moʻuí. (Sāme 104:30) Ko ha ʻamanaki maʻongoʻonga moʻoni ē ʻoku fakaava mai ʻe he meʻá ni!

Ko ha ʻAmanaki Papau

ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “ʻOku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe fanongo ai ki hono leʻo [ʻo Sīsuú] ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka, pea te nau ʻalu atu mei ai.” (Sione 5:​28, 29) ʻIo, naʻe talaʻofa ʻa Sīsū Kalaisi ko e faʻahinga kotoa ʻoku ʻi he manatu ʻa Sihová ʻe toe fokotuʻu hake, pe fakafoki ki he moʻuí. ʻE ʻi honau lotolotongá moʻoni ʻa e faʻahinga ko ia kuo nau tuli ki ha ʻalunga māʻoniʻoni ʻi he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová. Ka kuo mate ʻa e laui miliona kehe ʻo e kakaí ʻo ʻikai fakahaaʻi pe te nau fai ki he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai te nau ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa Sihová pe naʻe ʻikai ha taimi feʻunga ke nau fai ai ʻa e ngaahi liliu naʻe fiemaʻú. Ko e faʻahinga tāutaha ʻo e kalasi ko ení ʻoku nau toe ʻi he manatu ʻa e ʻOtuá pea ʻe fokotuʻu hake kinautolu, he ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “ʻE faifai pea hoko ha toetuʻu ʻa e angatonu mo e angahala fakatouʻosi.”​—Ngāue 24:15.

ʻI he ʻahó ni, ʻoku fonu ʻa e māmaní ʻi he tāufehiʻa mo e fekeʻikeʻi, fakamālohi mo e lingitoto, ʻuliʻi ʻo e ʻātakaí pea mo e mahaki. Kapau naʻe pau ke foki mai ʻa e kau maté ke moʻui ʻi ha māmani pehē, ko e moʻoni ʻe nounou pē ha fiefia ia ʻe hoko. Ka kuo talaʻofa ʻa e Tokotaha-Fakatupú ʻe vavé ni ke ne ʻomai ha ngataʻanga ki he sōsaieti lolotonga ʻo e māmaní ʻa ia ʻoku ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Sētane ko e Tēvoló. (Palovepi 2:​21, 22; Taniela 2:​44; 1 Sione 5:​19) Ko ha sōsaieti fakaetangata māʻoniʻoni​—ko “ha fonua foʻou”—ʻe hoko leva ia ko ha foʻi moʻoni fakaofo.​​—2 Pita 3:​13.

ʻI he taimi ko iá ʻe “ʻikai ha nofo ai te ne pehe, ʻOku ou mahaki.” (Aisea 33:24) Naʻa mo e mamahi ʻi he maté ʻe toʻo atu ia, he ko e ʻOtuá “te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia; kuo mole ʻa e ngaahi meʻa muʻa.” (Fakahā 21:4) Ko ha ʻamanaki moʻoni ē ko e meʻá ni ki he faʻahinga “ʻi he ngaahi faʻitoka”!

ʻI he taimi ʻe tafiʻi atu ai ʻe Sihova ʻa e fulikivanú mei he māmaní, ʻe ʻikai te ne fakaʻauha ʻa e māʻoniʻoní fakataha mo e fulikivanú. (Sāme 37:​10, 11; 145:20) Ko hono moʻoní, ko ha “fuʻu kakai lahi” “mei he puleʻanga kotoa pē, mo e ngaahi matakali, mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea,” te nau hao ʻi he “mamahi lahi,” ʻa ia te ne fakaʻauha ʻa e māmani fulikivanu lolotongá. (Fakahā 7:​9-14) Ko ia ai, ko ha fuʻu tokolahi te nau ʻi ai ke talitali lelei mai ʻa e kau maté.

ʻOkú ke fakaʻamu ke toe sio ki he faʻahinga ʻokú ke ʻofa aí? ʻOkú ke loto ke moʻui taʻengata ʻi ha Palataisi he māmaní? Kuo pau leva ke ke maʻu ʻa e ʻilo totonu fekauʻaki mo e finangalo pea mo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá. (Sione 17:3) Ko e finangalo ia ʻo Sihová “ke maʻu moʻui ʻe he kakai kotoa pe, pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo [“totonu,” NW] ki he moʻoni.”​—1 Timote 2:​3, 4.

[Fakatātā ʻi he peesi 4]

“Ko e efu koe, pea ko e efu te ke foki ki ai”

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

ʻE lava ke fakahoa ʻa e laumālié ki he ʻuhilá

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

ʻE ʻomai ʻe he toetuʻú ʻa e fiefia tuʻuloa

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share