Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
NŌVEMA 7-13
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 TUʻI 5-6
“ʻOku Tokolahi Ange ʻa e Kau mo Kitauá ʻi he Kau mo Kinautolú”
it-1 716 ¶4
ʻIlaisa
Fakahaofi ʻa e Kau ʻIsilelí mei Sīlia. Lolotonga ʻa e pule ʻa Tuʻi Siholame ʻo ʻIsilelí, naʻe fekauʻi atu ʻe he Tuʻi Sīliá ha fuʻu kau tau ki Tōtani ke puke ʻa ʻIlaisa, pea naʻe takatakaiʻi ia ʻe he fanga hoosi mo e ngaahi saliote tau. ʻOku ilifia ʻa e tokotaha tauhi ʻa ʻIlaisá ka ʻoku lotu ʻa ʻIlaisa ki he ʻOtuá ke ne fakaʻā ʻa e mata ʻo ʻene tokotaha tauhí, “pea vakai, ko e feituʻu moʻungaʻiá [ʻoku] fonu ʻi he fanga hoosi mo e ngaahi saliote afi ki he taú, naʻe takatakai kia ʻIlaisa.” ʻI he fakaofi mai ʻa e kau tau Sīliá ʻoku lotu ʻa ʻIlaisa ki ha mana ngali kehe, “Taaʻi ange muʻa ʻa e kakaí ni ʻaki ʻa e kuí.” ʻOku tala ange ʻe ʻIlaisa ki he kau Sīliá, “muimui mai ʻiate au” ka naʻe ʻikai fiemaʻu ke ne taki kinautolu ʻi honau nimá, ʻoku fakahaaʻi mai heni ʻoku nau kui fakaʻatamai ka ʻoku ʻikai ko e kui fakaesino. ʻOku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa ʻIlaisa, ʻa e tokotaha ʻoku nau kumi ke puké, pea ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e feituʻu ʻokú ne taki kinautolu ki aí.—2 Tuʻi 6:8-19.
Naʻe Sio ʻa ʻIlaisa ki he Ngaahi Saliote Afi—ʻOkú Ke Pehē?
Neongo naʻe ʻātakaiʻi ia ʻe he ngaahi filí ʻi Tōtani, naʻe hanganaki nonga pē ʻa ʻIlaisa. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻá ne maʻu ʻa e tui mālohi kia Sihova. ʻOku tau fiemaʻu foki ʻa e tui mālohi. Tau lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá koeʻuhí ke lava ʻo tau fakahāhā ʻa e tuí mo e ngaahi ʻulungaanga kehe ʻa ia ko e konga ia ʻo e fua ʻo e laumālié.—Luke 11:13; Kal. 5:22, 23.
it-1 343 ¶1
Kui
Ko e kui naʻe taaʻi ʻaki ʻa e kau tau Sīliá ʻa ia naʻe leaʻaki ʻe ʻIlaisá ʻoku hā mahino ko e kui fakaʻatamai. He kapau naʻe taaʻi ʻa e kau taú ʻaki ʻa e kui fakaesinó, naʻe pau leva ke taki kotoa kinautolu ʻi honau nimá. Ka ʻoku tala mai mahino ʻe he fakamatalá naʻe pehē ange ʻe ʻIlaisa: “ʻOku ʻikai ko e halá eni, pea ʻoku ʻikai ko e koló eni. Muimui mai ʻiate au.” ʻI he fekauʻaki mo e meʻa fakaofo ko ení, ʻoku pehē ʻe ha maʻuʻanga fakamatala, ko e kui fakaʻatamaí ko e mutukia ia ʻo e fehokotaki ʻa e neave ʻo e matá mo e neave ʻo e fakakaukaú ʻa ia ʻoku nau lava pē ʻo sio kae ʻikai ke ʻuhingaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau sio ki aí. ʻOku hā mahino ko e faʻahinga kui eni naʻe fakaʻā ʻe Sihova ʻi he aʻu ʻa e kau tau Sīliá ki Samēliá. (2 Tuʻi 6:18-20) Ko e kui fakaʻatamai ko ení ʻoku ngalingali naʻe hoko ia ki he kau tangata ʻo Sōtomá, he ʻoku fakahaaʻi ʻi he fakamatalá ʻi he ʻikai hohaʻa koeʻuhi ko haʻanau kui fakaesino, naʻa nau kīvoi pe kinautolu ʻi he feinga ke kumi ʻa e matapā hūʻanga ki he fale ʻo Loté.—Sēn. 19:11.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Ua Tuʻí
5:15, 16—Ko e hā naʻe ʻikai tali ai ʻe ʻIlaisa ʻa e meʻaʻofa ʻa Neamaní? Naʻe ʻikai tali ʻe ʻIlaisa ʻa e meʻaʻofá koeʻuhi naʻá ne ʻiloʻi ko e mana ʻo hono fakamoʻui ʻo Neamaní naʻe fakahoko ia ʻaki ʻa e mālohi ʻo Sihová, ʻo ʻikai ko hoʻoná. ʻE ʻikai ʻaupito haʻane teitei fakakaukau ke maʻu haʻane tupu mei heʻene ngāue kuo vaheʻi fakaʻotua angé. Ko e kau lotu-moʻoni he ʻaho ní ʻoku ʻikai ke nau kakapa atu ke maʻu ha tupu fakafoʻituitui mei he ngāue ʻa Sihová. ʻOku nau tukulotoʻi ʻa e ekinaki ʻa Sīsuú: “Kuo mou maʻu taʻetotongi pea mou ʻatu taʻetotongi.”—Mātiu 10:8.
NŌVEMA 14-20
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 TUʻI 7-8
“ʻOku ʻAi ʻe Sihova ke Hoko ʻa e Meʻa Naʻe Taʻeʻamanekiná”
it-1 716-717
ʻIlaisa
Ki mui ai, naʻe ʻohofi ʻe Peni-hētati II ʻa Samēlia ʻo ʻikai ʻohofi fakafokifā ka ʻi hono fakamālohiʻi pea ʻākoloʻi ʻa e koló. Ko e ʻākoloʻí ʻoku mātuʻaki fakalilifu ʻo aʻu ʻo līpooti ai ki he tuʻí ha fefine ʻokú ne kai pe ʻene tamá tonu. Koeʻuhí ko e hako ia ʻo ʻĒhapi, ko e “foha ko eni ʻo ha tokotaha fakapoó” ʻa Tuʻi Siholame ʻokú ne fakapapauʻi ke tāmateʻi ʻa ʻIlaisa. Ka ko e fuakava fakavave ko ení ʻoku ʻikai ke fakahoko ia. ʻI he aʻu atu ki he fale ʻo e palōfitá mo e ʻōfisa fakakautau ʻa e tuʻí, ʻoku pehē ʻe Siholame ʻoku mole kotoa ʻene ʻamanaki ki ha tokoni meia Sihova. ʻOku fakapapauʻi ange ʻe ʻIlaisa ko e meʻakaí ʻe lahi fau ʻi he ʻaho hono hokó. ʻOku veiveiua ʻa e ʻōfisa fakakautau ʻa e tuʻí ʻi he fekauʻaki mo e kikite ko ení, ʻo tala ange ai ʻe ʻIlaisa kiate ia: “Te ke sio tonu ki ai, ka heʻikai te ke kai mei ai.” ʻI he fakatupunga ʻe Sihova ha longoaʻa ʻo ongona ʻi he ʻapitanga ʻo e kau Sīliá, ʻoku nau fakakaukau ai ʻoku fakatahataha mai ha kau tau mālohi ke ʻohofi kinautolu, ko ia ai ʻoku nau hola pea liʻaki ʻa e ʻapitangá kotoa mo e ngaahi tokonaki meʻakaí. ʻI he ʻilo ʻe he tuʻí kuo hola ʻa e kau Sīliá ʻokú ne fakanofo ʻa e ʻōfisa fakakautaú ke ne leʻohi ʻa e matapā ʻo Samēliá. ʻOku tāmalaki ia ʻo ne mate ʻi he ʻaukolo atu ʻa e fuʻu kau ʻIsileli fiekaiá ke faʻao fakamālohi ʻa e ʻapitangá. ʻOkú ne sio pe ki he meʻakai ka ʻoku ʻikai ke ne kai mei ai.—2 Tuʻi 6:24–7:20.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-2 195 ¶7
Maama
Ko e ngaahi laine fakatuʻi ʻo Tēvitá. Naʻe fakanofo ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa Tuʻi Tēvita ki he taloni ʻo ʻIsilelí pea naʻe fakamoʻoniʻi ko ha taki poto ia ki he puleʻangá ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e ʻOtuá. Ko ia naʻe ui ai ia ko e “maama ʻo ʻIsileli.” (2 Sām. 21:17) ʻI he fuakava ki he Puleʻanga mo Tēvitá naʻe talaʻofa ai ʻe Sihova: “Ko ho taloní ʻe fokotuʻu maʻu ʻo taʻengata.” (2 Sām. 7:11-16) ʻI he fakatatau ki aí, ko e haʻa tuʻi pe laine fakafāmili ʻo Tēvita fakafou ʻi hono foha ko Solomoné naʻa nau hoko ko e “maama” ki ʻIsileli.—1 Tuʻi 11:36; 15:4; 2 Tuʻi 8:19; 2 Kal. 21:7.
NŌVEMA 21-27
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 TUʻI 9-10
“Naʻá Ne Ngāue ʻi he Loto-Toʻa, Loto-Pau mo e Faivelenga”
Pouaki ʻe Sehu ʻa e Lotu Maʻá
Naʻe maʻu ʻe Sehu ha fekau he taimi naʻe ʻi ha tuʻunga kovi ai ʻa e puleʻanga ʻIsilelí. Ko e fonuá naʻe ʻi he malumalu ʻo e tākiekina fulikivanu ʻa Sisipeli, ko e uitou ʻo ʻĒhapí pea ko e faʻē ʻa e tuʻi naʻe pule ko Siholamé. Naʻá ne pouaki ʻa e lotu kia Pēalí kae ʻikai ko e lotu kia Sihová, tāmateʻi ʻa e kau palōfita ʻa e ʻOtuá, pea fakameleʻi ʻa e kakaí ʻaki ʻene “ngaahi feʻauaki” mo e “tuki fakatevolo.” (2 Tuʻi 9:22; 1 Tuʻi 18:4, 13) Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova hono fakaʻauha e fale kotoa ʻo ʻĒhapí, ʻo kau ai ʻa Siholame mo Sisipeli. Naʻe pau ke takimuʻa ʻa Sehu ʻi hono fai ʻa e ngāue ko iá.
Pouaki ʻe Sehu ʻa e Lotu Maʻá
Hili e fakafisi ke leaʻaki ha meʻa ki he ongo talafekau naʻe fekauʻi mai kiate iá, naʻe fakafetaulaki ʻa Sehu kia Tuʻi Siholame mo ʻene faʻahi ko ʻAhasaia, tuʻi ʻo Siutá, ʻo taki taha ʻi heʻena saliote. Ko e fehuʻi ʻa Siholame, “ʻOku lelei, Sehu?” naʻe fakafetaulakiʻi mai ia ʻaki ʻa e tali fakaʻita: “ʻO lelei fefe, lolotonga ʻoku pehe fau ʻa e ngaahi feʻauaki ʻa hoʻo faʻe ko Sisipeli, mo ʻene tuki fakatevolo?” ʻI he manavahē he tali ko ení, naʻe tafoki hake ʻa Siholame ke hola. Ka naʻe fuʻu vave ʻa Sehu ʻiate ia! ʻI heʻene tohoʻi hake ha kaufaná, naʻá ne fanaʻi ha foʻi ngahau ʻo tau he mafu ʻo Siholamé, pea naʻe tō ki lalo ʻa e tuʻí ʻo mate ʻi heʻene salioté. Neongo naʻe lava ke hola ʻa ʻAhasaia, naʻe kumi ia ki mui ʻe Sehu ʻo tāmateʻi mo ia foki.—2 Tuʻi 9:22-24, 27.
Ko e mēmipa hoko ʻo e fale ʻo ʻĒhapi ke fakaʻauhá ko Kuini Sisipeli fulikivanu. Naʻe tonu e lave kiate ia ʻa Sehu ko e “fefine malaʻia na.” ʻI he lele atu ʻa Sehu ki Sisililí, naʻá ne sio kiate ia ʻokú ne fakasio hifo mei ha matapā sioʻata he palasí. ʻI he ʻikai toe tatalí, naʻe fekauʻi ʻe Sehu ʻa e kau ʻiunoké pe kau ʻōfisa he lotoʻaá ke lī hifo ʻa Sisipeli mei he matapā sioʻatá. Naʻe ʻai leva ʻe Sehu ʻene fanga hōsí ke nau tāmalaki ʻa e tokotaha fakameleʻi ko eni ʻo e kotoa ʻo ʻIsilelí. Hili iá, naʻe hoko atu ʻa Sehu ke fakaʻauha e kau mēmipa kehe tokolahi ʻi he fale ʻo ʻĒhapi fulikivanú.—2 Tuʻi 9:30-34; 10:1-14.
Pouaki ʻe Sehu ʻa e Lotu Maʻá
Ko e moʻoni naʻe lilingi ʻe Sehu ʻa e toto lahi. Neongo ia, ʻoku fakahaaʻi ia ʻe he Folofolá ko ha tangata loto-toʻa ʻa ia naʻá ne fakatauʻatāinaʻi ʻa ʻIsileli mei he pule fakafeʻātungia ʻa Sisipeli mo hono fāmilí. Kapau naʻe fiemaʻu ha taki pē ʻo ʻIsileli ke ne lavameʻa hono fai ení, naʻe pau ke ne hoko ko ha tangata loto-toʻa, loto-pau, mo faivelenga. “Ko ha ngāue faingataʻa ia pea naʻe fakahoko ia he tuʻunga fakaʻāuliliki ʻikai tauholomui,” ko e fakamatala ia ha tikisinale Fakatohitapu ʻe taha. Ngalingali ko e ngaahi founga fakavaivai angé naʻe mei taʻemalava ai ke toʻo ʻosi ʻa e lotu Pēalí mei ʻIsileli.”
ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku lava ke ke sio ko e ngaahi tuʻunga ʻoku fehangahangai mo e kau Kalisitiane he ʻaho ní ʻoku fiemaʻu ai ke nau fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga pau naʻe maʻu ʻe Sehú. Hangē ko ení, ʻoku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangaí kapau naʻe fakataueleʻi kitautolu ke kau ʻi ha ngāue pē ʻoku fakahalaiaʻi ʻe Sihova? ʻOku totonu ke tau fai vave, loto-toʻa pea faivelenga ʻi hono talitekeʻi iá. ʻI heʻene hoko mai ki heʻetau anga-līʻoa fakaʻotuá, te tau mamahiʻi ʻa Sihova.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Pouaki ʻe Sehu ʻa e Lotu Maʻá
Naʻe tui nai ʻa Sehu ko e tauʻatāina e puleʻanga ʻIsilelí mei Siutá naʻe fiemaʻu ai ke mavaeua fakalotu ʻa e ongo puleʻangá. Ko ia ai, hangē ko e ngaahi tuʻi ʻIsileli ki muʻá, naʻá ne feinga ke tauhi kinaua ke na mavaeua ʻaki e hokohoko atu ʻa e lotu ki he ʻuhikiʻi pulú. Ka ʻe hā ʻi he meʻá ni ha taʻefalala kia Sihova, ʻa ia naʻá ne ʻai ia ke hoko ko e tuʻí.
Naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe Sihova ʻa Sehu koeʻuhí naʻá ne ‘fai ʻa e meʻa ʻoku ha totonu ki he loto ʻo e ʻOtuá.’ Ka neongo ia, ko Sehú ‘naʻe ʻikai tokanga ke fou ʻi he lao ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo Isilelí ʻaki hono lotó kotoa.’ (2 Tuʻi 10:30, 31) ʻI he fakakaukau atu ki he meʻa kotoa pē naʻe fai ki muʻa ange ʻe Sehú, te ke ʻiloʻi nai ʻoku fakaʻohovale mo fakalotomamahi ʻa e meʻá ni. Neongo ia, ʻoku tokonaki mai ai ha lēsoni kia kitautolu. Heʻikai ʻaupito lava ke tau fakamaʻamaʻaʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová. ʻI he ʻaho kotoa pē, ʻoku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ʻa e mateaki ki he ʻOtuá fakafou ʻi hono ako ʻene Folofolá, fakalaulauloto ki ai, pea lotu fakamātoato ki heʻetau Tamai fakahēvaní. Ko ia ai, tau tokanga lahi ʻaupito ke hanganaki fou ʻi he lao ʻa Sihová ʻaki ʻa e kotoa hotau lotó.—1 Kol. 10:12.
NŌVEMA 28–TĪSEMA 4
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ| 2 TUʻI 11-12
“Ko ha Fefine Fulikivanu mo Sio Tuʻunga Heʻikai ke Taʻetauteaʻi”
Loto-Toʻa ʻa Sihoiata
Naʻe ʻi ai ha taʻahine ʻa Sisipeli ko ʻAtalaia, ʻa ia naʻe fulikivanu tatau pē mo ʻene faʻeé. Naʻe mali ʻa ʻAtalaia mo e tuʻi ʻo Siutá. ʻI he mate ʻa hono husepānití, naʻe kamata ke pule ʻa ʻene tamasiʻí. Ka ʻi he mate ʻene tamasiʻí, naʻe ʻai ʻe ʻAtalaia ʻa ia tonu ke ne pule ki Siuta. Pea naʻá ne feinga ke fakaʻauha ʻa e fale kotoa ʻo e tuʻí, ʻo tāmateʻi ha taha pē ʻe lava ke hoko ko e pule kae ʻikai ko ia, ʻo aʻu pē ki hono fanga mokopuná tonu. Naʻe ilifia ʻa e tokotaha kotoa ʻiate ia.
Ko e Taulaʻeiki Lahí ko Sihoiata mo hono uaifí ko Siosepa, naʻá na ʻiloʻi ko e meʻa naʻe fai ʻe ʻAtalaiá naʻe kovi ʻaupito. Naʻá na tuku ʻena moʻui ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi heʻena fūfuuʻi ʻa e taha ʻo e fanga mokopuna ʻo ʻAtalaiá, ko ha pēpē ko Sihoasi. Naʻá na tauhi hake ia ʻi he temipalé.
Loto-Toʻa ʻa Sihoiata
ʻI he taʻu fitu ʻa Sihoasí, naʻe fakatahatahaʻi mai ʻe Sihoiata ʻa e ngaahi ʻeikí mo e kau Līvaí kotoa peá ne tala ange kiate kinautolu: ‘Leʻohi ʻa e ngaahi matapā ʻo e temipalé, pea ʻoua ʻe tuku ke hū ha taha ki loto.’ Naʻe fakanofo leva ʻe Sihoiata ʻa Sihoasi ke tuʻi ki Siuta peá ne ʻai ʻa e kalauní ki hono ʻulú. Naʻe kaila ʻa e kakai ʻo Siutá: ‘Ke moʻui fuoloa ʻa e tuʻí!’
Naʻe fanongo ʻa Kuini ʻAtalaia ki he longoaʻa ʻa e kakaí peá ne fakavave atu ki he temipalé. ʻI heʻene sio ki he tuʻi foʻoú, naʻá ne kaila: “Ko e faʻufaʻufono! Ko e faʻufaʻufono!” Naʻe puke ʻe he ngaahi ʻeikí ʻa e kuini fulikivanú, ʻo nau ʻave ʻo tāmateʻi ia. Kae fēfē ʻa e tākiekina kovi naʻá ne fai ki he puleʻangá?
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 1265-1266
Sihoasi
Lolotonga ʻa e kei moʻui ʻa e Taulaʻeiki Lahi ko Sihoiatá pea hoko ko ha tamai mo ha fai faleʻi kia Sihoasi ko e tuʻi kei siʻí naʻe lakalakaimonū. Naʻá ne mali ʻi hono taʻu 21 peá ne maʻu ha uaifi ʻe toko ua, ko e taha ko hono hingoa ko Sihoatani. Naʻá ne hoko ko e tamai ki ha ngaahi foha mo ha ngaahi ʻofefine. ʻI he tuʻunga ko ení, ko e laine hohoko ʻo Tēvita naʻe taki atu ki he Mīsaiá ʻa ia naʻe mei ngata fakaʻaufulí kuo toe hoko ʻo mālohi.—2 Tuʻi 12:1-3; 2 Kal. 24:1-3; 25:1.
TĪSEMA 5-11
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 TUʻI 13-15
“Ko e Feinga ʻAufuatoó ʻe Maʻu Ai ʻa e Tāpuaki Lahi Fau”
ʻOkú Ke Muimui Kakato ʻIa Kalaisi?
11 Ke fakatātaaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e faivelenga ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, fakatokangaʻi ange ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Tuʻi Sōasi ʻo ʻIsilelí. ʻI he hohaʻa ʻi he meʻa naʻe hā ʻe hoko ki ʻIsileli ʻi hono ikunaʻi ʻe he kau Sīliá, naʻe tangi mai ai ʻa Sōasi kia ʻIlaisa. Naʻe fakahinohinoʻi ia ʻe he palōfitá ke ne fanaʻi ha foʻi ngahau ki tuʻa mei he matapā sioʻatá ki Sīlia, ʻi hono fakahaaʻi ʻa e ikuna ʻe ʻomai ʻe Sihova ki he puleʻanga ko iá. Ko e meʻá ni naʻe totonu moʻoni ke fakaivimālohiʻi ai ʻa e tuʻí. Naʻe toe tala ange ʻe ʻIlaisa kia Sōasi ke ne toʻo ʻa e ngahaú ʻo taaʻi ʻaki ʻa e kelekelé. Naʻe taaʻi tuʻo tolu ʻe Sōasi ʻa e kelekelé. Naʻe ʻita lahi ʻa ʻIlaisa ʻi he meʻá ni, he ko hono taaʻi tuʻo nima pe ono ʻa e kelekelé naʻe mei fakahaaʻi ai ʻa hono “taaʻi ʻa Silia ke ʻosi.” ʻI he taimi ko ení ʻe ikuna fakakonga tuʻo tolu pē ai ʻa Sōasi. Koeʻuhi naʻá ne ngāue taʻefaivelenga, naʻe hokosia ai ʻe Sōasi ha lavameʻa fakangatangata. (2 Tuʻi 13:14-19) Ko e hā e lēsoni ʻoku lava ke tau ako mei he talanoa ko iá? ʻE tāpuakiʻi lahi kitautolu ʻe Sihova ʻo kapau pē ʻoku tau fai ʻaufuatō ʻene ngāué fakataha mo e faivelenga.
“Ko e Tokotaha Fakapale Ia ʻo e Faʻahinga ʻOku Nau Kumi Tōtōivi Kiate Iá”
Ko hai ʻoku fakapaleʻi ʻe Sihová? Ko e “faʻahinga ʻoku nau kumi tōtōivi kiate iá,” ko e lea ia ʻa Paulá. Ko ha tohi maʻuʻanga fakamatala ki he kau liliu Tohi Tapú ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku fakalea ko e “kumi tōtōivi” ʻoku ʻikai ʻuhinga ia “ko e ako ʻataʻatā pē” ka ʻi hono kehé ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e feinga ke hū ki he ʻOtuá “ʻi he lotu.” Ko e toe tohi maʻuʻanga fakamatala ʻoku fakamatalaʻi ai ko e foʻi veape faka-Kalisi ko ení ʻoku fokotuʻu mai ai ʻa e feinga lahi mo tāfataha. ʻIo, ʻoku fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku ueʻi kinautolu ʻe he tuí ke lotu ange kiate ia ʻi he loto-kakato mo faivelenga.—Mātiu 22:37.
ʻOku anga-fēfē hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻene kau lotu faitōnungá? Naʻá ne talaʻofa ha pale taʻehanotatau ki he kahaʻú ʻoku hā ai ʻa e lahi mamaʻo ʻa ʻene ʻofá mo ʻene nima-homó—ko e moʻui taʻengata ʻi he Palataisi ʻi he māmaní. (Fakahā 21:3, 4) Naʻa mo e taimí ni, ko kinautolu ʻoku kumi tōtōivi kia Sihová te nau hokosia ʻa e ngaahi tāpuaki lahi. Fakataha mo e tokoni hono laumālie māʻoniʻoní mo e poto ʻoku maʻu ʻi heʻene Folofolá, ʻoku nau maʻu ha pale mo ha founga moʻui fakafiemālie.—Saame 144:15; Mātiu 5:3.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Ua Tuʻí
13:20, 21—ʻOku poupouʻi ʻe he mana ko ʻení ʻa hono fakalāngilangiʻi ʻo e ngaahi meʻa-tauhi-fakamanatu fakalotú? ʻIkai, ʻoku ʻikai ke ne poupouʻi ʻe ia. ʻOku ʻikai fakahaaʻi ia ʻe he Tohi Tapú naʻe ʻi ai hano fakalāngilangiʻi ʻe taha ʻa e ngaahi hui ʻo ʻIlaisá. Ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá naʻá ne ʻai ʻo malava ʻa e mana ko ʻení, ʻo hangē ko ia naʻe hoko ʻi he kotoa ʻo e ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe ʻIlaisa ʻi he taimi naʻá ne kei moʻui aí.
TĪSEMA 12-18
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 TUʻI 16-17
“ʻOku Fakangatangata ʻa e Kātaki ʻa Sihová”
it-2 908 ¶5
Salimanesa
Puleʻi ʻa ʻIsileli. Lolotonga ʻa e pule ʻa Tuʻi Hōsia ʻi ʻIsilelí (758-740 K.M. nai) naʻe hū atu ʻa Salimanesa V ki Pālesitaine pea hoko ʻa Hōsia ko ʻene sevāniti ʻo ne totongi tukuhau fakataʻu kiate ia. (2 Tuʻi 17:1-3) Kae kehe hili ha ngaahi taimi mei ai, naʻe ʻikai ke ʻoange ʻe Hōsia ʻa e tukuhaú pea naʻe ʻilo ia ʻokú ne faʻufaʻufono mo Tuʻi Sō ʻo ʻIsipité. Ko ia naʻe tauhi pōpula ai ʻe Salimanesa ʻa Hōsia pea ki mui aí naʻá ne ʻākoloʻi ʻa Samēlia ʻi he taʻu ʻe tolu. Naʻe faai atu pe ʻo tō ʻa e fuʻu kolo mālohí pea taki pōpula ʻa e kau ʻIsilelí.—2 Tuʻi 17:4-6; 18:9-12; fakafehoanaki mo e Hōsea 7:11; ʻIsi. 23:4-10.
it-1 414-415
Taki Pōpula
Fakatouʻosi ʻa e matakali ʻe hongofulu ʻo e puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí mo e matakali ʻe ua ʻo e puleʻanga fakatonga ʻo Siutá, ko e ʻuhinga tefito ki hono taki pōpula kinautolú ko ʻenau liʻaki ʻa e lotu moʻoni kia Sihová kae lotu ki he ngaahi ʻotua loí. (Teu. 28:15, 62-68; 2 Tuʻi 17:7-18; 21:10-15) ʻOku hokohoko atu hono fekau atu ʻe Sihova ʻa ʻene kau palōfitá ke fakatokanga kiate kinautolu ka ʻoku nau siʻaki ia. (2 Tuʻi 17:13) Naʻe ʻikai ha tuʻi ʻi he matakali ʻe hongofulu ʻo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí naʻá ne lava ʻo toʻo ʻosi atu ʻa e lotu loí, ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻe he ʻuluaki tuʻi ʻo e puleʻangá ʻa Selopoamé. Ko e puleʻanga fakatongá ʻa Siuta naʻe ʻikai ke nau fanongo ki he ngaahi fakatokanga fakahangatonu ʻa Sihová pe ako mei hono taki pōpula ʻa e kau ʻIsileli ki muʻá. (Sel. 3:6-10) Ko e ongo puleʻangá fakatouʻosi naʻe faai atu pē ʻo taki pōpula kinautolu ʻo laka hake ʻi he tuʻo tahá.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-2 847
Kau Samēlia
Ko e lea “kau Samēliá” naʻe fuofua hā ia ʻi he Tohi Tapú hili hono ikunaʻi ʻa e puleʻanga matakali ʻe hongofulu ʻo Samēliá ʻi he 740 K.M. nai. Naʻe ʻuhinga ia ki he faʻahinga naʻe nofo ʻi he puleʻanga fakatokelaú kae ʻikai ko e kau muli naʻe ʻomi mei he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e ʻEmipaea ʻAsīliá. (2 Tuʻi 17:29) ʻOku hā mahino naʻe ʻikai ke fakaʻauha ʻosi ʻe he kau ʻAsīliá ʻa e kau ʻIsileli naʻe nofo aí, he ʻoku pehē ʻe he fakamatala ʻi he 2 Kalonikali 34:6-9 (fakafehoanaki mo e 2 Tuʻi 23:19, 20) ʻi he lolotonga ʻa e pule ʻa Tuʻi Siosaiá naʻe kei ʻi ai pe ʻa e kau ʻIsileli naʻe nofo ʻi he fonuá. ʻI he faai mai ʻa e taimí ko e “kau Samēliá” naʻe ʻuhinga ia ki he hako ʻo e faʻahinga naʻe toe ʻi Samēliá mo e kau muli naʻe ʻomi ʻe he kau ʻAsīliá. Ko ia ai, ʻoku pau pe ko e tupu eni mei heʻenau femaliʻakí. Ki mui aí, ko e hingoa Samēliá naʻe ʻuhinga ia ki he tui fakalotu kae ʻikai ki he matakalí pe tui fakapolitikale. Ko ia ko e “Samēliá” ʻoku ʻuhinga ia ki he faʻahinga naʻa nau kau ki ha kulupu lotu mavahe ʻi he feituʻu ʻo Sīkemi mo Samēlia ʻo e kuonga-muʻá ʻa ia naʻa nau pīkitai ki ha tokāteline pau ʻo kehe ʻaupito ia mei he lotu faka-Siú.—Sione 4:9
TĪSEMA 19-25
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 TUʻI 18-19
“Founga ʻOku Feinga ʻa e Kau Fakafepakí ke Fakavaivaiʻiʻaki Kitautolu”
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Ua Tuʻí
18:19-21, 25—Naʻe fai nai ʻe Hesekaia ha talite mo ʻIsipite? ʻIkai. Ko e tukuakiʻi naʻe fai ʻe Lapisaké naʻe loi ia, ʻa ia naʻá ne taukaveʻi ne ne maʻu ʻa e “[mafai] ʻa Sihova.” Ko Tuʻi Hesekaia faitōnungá naʻá ne falala tāfataha pē kia Sihova.
“ʻOua ʻe Manavahe; ko Au ʻOku Ou Tokoniʻi Koe”
Naʻe ngāueʻaki ʻe Lapisake ʻa e fakaʻuhinga kākā ʻi ha feinga ke fakatupunga ha veiveiua. Naʻá ne pehē: “ʻIkai ko ena ia [Sihova] kuo holoki ʻe Hesekaia hono ngaahi ʻesi mo hono ngaahi olita? . . . Naʻe folofola ʻa Sihova kiate au, ʻAlu hake ki he fonua ko ia, ʻo fakaʻauha.” (2 Tuʻi 18:22, 25) Ko ia naʻe fakaʻuhinga ʻa Lapisake ʻo pehē heʻikai faitau ʻa Sihova maʻa Hono kakaí koeʻuhí naʻe ʻikai te Ne hōifua kiate kinautolu. Ka ko hono moʻoní naʻá ne loi. Naʻe hōifua ʻa Sihova kia Hesekaia pea mo e kau Siu naʻa nau toe foki ki he lotu moʻoní.—2 Tuʻi 18:3-7.
Kau Tauhi-Sipi ʻe Toko Fitu, Kau Tangata Tuʻu-ki-Muʻa ʻe Toko Valu—Ko ʻEne ʻUhinga kia Kitautolu he ʻAho Ní
14 Naʻe fokotuʻu ʻapitanga ʻa e tuʻi ʻo ʻAsīliá mo ʻene kau taú ʻi Lākisi, ʻi he tonga-hihifo ʻo Selusalemá. Mei aí, naʻá ne fekau atu ha talafekau ʻe toko tolu ki Selusalema ke tala ki he kakaí ke nau tukulolo. Ko e talafekau tefitó, naʻe ui ko e Lapisaké, naʻá ne lea ki he kakai ʻo Selusalemá ʻi heʻenau leá tonu. ʻUluakí naʻá ne feinga ke fakatuipauʻi kinautolu ke ʻoua te nau fanongo kia Hesekaia kae talangofua ki he kau ʻAsīliá. Pea naʻá ne loi leva ʻaki ʻene palōmesi ange ke ʻave kinautolu ki ha fonua ʻa ia ʻe lava ke nau maʻu ai ha moʻui fiemālie. (Lau ʻa e 2 Tuʻi 18:31, 32.) Naʻe toe tala ange ʻe Lapisake ko e ngaahi ʻotua ʻo e ngaahi puleʻanga kehé naʻe ʻikai malava ke nau maluʻi ʻene kau lotú pea heʻikai malava foki ʻe Sihova ke maluʻi ʻa e kau Siú. Ko e meʻa fakapotopotó, naʻe fili ʻa e kakaí ke tukunoaʻi ʻa e ngaahi loi mo e ngaahi tukuakiʻi hala ko ení. ʻI he ʻahó ni, ʻoku muimui maʻu pē ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ki heʻenau faʻifaʻitakiʻangá.—Lau ʻa e 2 Tuʻi 18:35, 36.
yb74 177 ¶1
Konga 2—Siamane
ʻOku fakatupu tokangá naʻe ngāueʻaki ʻe he SS ʻa e ngaahi founga olopoto ke kākāʻi ʻaki ha tokotaha ke fakamoʻoni ʻi he tohi aleapaú. Ka ʻi he hili pe ʻene fakamoʻoní naʻa nau toe fakamamahiʻi lahi ange ia ʻi he taimi ki muʻá. ʻOku fakamoʻoni ki heni ʻa Karl Kirscht: “Ko e kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe lahi taha hono maʻukovia ʻi hono kākāʻi kinautolu ʻi he ngaahi kemi fakamamahí. Naʻa nau pehē ko e foungá ni ʻe lava ke fakalotoʻi ai kinautolu ke fakamoʻoni ʻi he tohi aleapaú. Naʻe toutou kole mai ke mau fai pehē. Naʻe fakamoʻoni ʻa e niʻihi ka ʻi he ngaahi tuʻunga lahi, naʻe pau ke nau tatali ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe taha ki muʻa pea toki tukuange kinautolu. Lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ko iá, naʻe leakovia kinautolu ʻe he kau SS ʻi he ʻao ʻo e kakaí ko e kau mālualoi mo e kau vaipalo, pea fakamālohiʻi kinautolu ke nau laka takai ʻi he haʻohaʻonga ʻo e fanga tokouá ki muʻa pea fakaʻatā kinautolu ke nau mavahe mei he kemí.”
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 155 ¶4
Keli Fakatotolo
Ke fakatātāʻí, ʻoku fakamatala ʻa e Tohi Tapú ʻo pehē ko Tuʻi Senakalipe ʻo ʻAsīliá naʻe tāmateʻi ʻe hono ongo foha ko ʻAtalameleki mo Salesá pea naʻe hoko leva ki he taloní hono foha ʻe taha ko ʻEsa-hātoni. (2 Tuʻi 19:36, 37) Neongo ia, ʻoku pehē ʻi ha kalonikali Pāpilone ʻi he ʻaho 20 ʻo Tēpeti naʻe tāmateʻi ʻa Senakalipe ʻe hono fohá ʻi ha angatuʻu. Ko Berossus ko e taulaʻeiki Pāpilone ʻi he senituli hono tolu K.M. mo Nāponitusi ko e tuʻi Pāpilone ʻi he senituli hono onó, naʻá na ʻomai ʻa e fakamatala tatau naʻe fakapoongi ʻa Senakalipe ʻe ha toko taha pē ʻo hono ngaahi fohá. Kae kehe, naʻe maʻu ʻi ha fakatotolo ki muí ni mai ha konga mei he Pilisimi ʻo ʻEsa-hātoní, ko e foha naʻá ne fetongi ʻa Senakalipé, ʻo fakahaaʻi mahino ai ʻe ʻEsa-hātoni naʻe angatuʻu hono ongo tokouá, tāmateʻi ʻenau tamaí peá na hola leva. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻoku pehē ʻe Philip Biberfeld, ʻi he Universal Jewish History: “Ko e kalonikali Pāpiloné, Nāponitusi mo Berossus naʻe hala ʻenau maʻú, ko e fakamatala pē ʻi he Tohi Tapú naʻe fakamoʻoniʻi ʻene tonú. Naʻe fakapapauʻi eni ʻi he fanga kiʻi fakaikiiki ʻi he tā tongitongi ʻo ʻEsa-hātoní pea fakamoʻoniʻi ʻoku tonu ange ia ʻi he fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko ʻi he hisitōlia ʻo Pāpilone mo ʻAsīliá kae ʻikai ko e ngaahi fakamatala faka-Pāpiloné. Ko ha moʻoni mahuʻinga eni ki hono toe sivisiviʻi naʻa mo e ngaahi fakamatala ʻoku ʻikai fehoanaki mo e talatukufakaholo Fakatohitapú.”
TĪSEMA 26–SANUALI 1
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 TUʻI 20-21
“ʻOku Ueʻi ʻe he Lotú ʻa Sihova ke Ne Fai ha Ngāue”
ip-1 394 ¶23
Fakapaleʻi ha Tuʻi ko e Meʻa ʻi Heʻene Tuí
23 ʻI he fekauʻaki mo e fuofua taimi naʻe ʻalu hake ai ʻa Senakalipe ke ʻohofi ʻa Siutá, naʻe puke lahi ai ʻa Hesekaia. ʻOku tala ange ʻe ʻAisea te ne mate. (ʻAisea 38:1) Naʻe loto-mamahi ʻaupito ʻa e tuʻi taʻu 39 ko ení. Naʻe ʻikai ke ne tokanga pē ki heʻene lelei fakafoʻituituí ka ki he kahaʻu ʻo e kakaí. ʻOku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa Selusalema mo Siuta ki hano ʻohofi ʻe he kau ʻAsīliá. Kapau ʻe mate ʻa Hesekaia, ko hai ʻe takimuʻa ʻi he faitaú? ʻI he taimi ko iá naʻe ʻikai ha foha ʻo Hesekaia ke hoko hake ki he tuʻunga-pulé. ʻOku hū tōtōaki ʻa Hesekaia ʻo kōlenga kia Sihova ke fakahaaʻi ʻa e ʻaloʻofa kiate ia.—ʻAisea 38:2, 3.
Tauhi kia Sihova ʻi he Loto Kakato!
16 Ki mui ai, naʻe puke ʻa Hesekaia peá ne mei mate. Lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ko iá, naʻá ne kōlenga kia Sihova ke ne manatuʻi ʻene faitōnungá pea tokoniʻi ia. (Lau ʻa e 2 Tuʻi 20:1-3.) Naʻe fanongo ʻa Sihova ki he lotu ʻa Hesekaiá pea fakamoʻui ia. ʻOku tau ʻilo mei he Tohi Tapú heʻikai lava he ʻahó ni ke tau ʻamanekina ha mana mei he ʻOtuá ke fakamoʻui kitautolu mei he puké pe ʻai ke tau moʻui fuoloa ange. Kae hangē ko Hesekaiá, ʻe lava ke tau falala ki he tokoni ʻa Sihová. ʻE lava ke tau tala kiate ia: “Tauange mo koe, ʻEiki, ke ke manatu ʻeku fakafeangai ki he ʻAfiona ʻi he moʻoni mo e loto haohaoa” pe loto kakató. ʻOkú ke tui ʻe tokangaʻi maʻu pē koe ʻe Sihova, naʻa mo e taimi ʻokú ke puke aí?—Saame 41:3.
g01 7/22 13 ¶4
ʻE Lava Fēfē ke Tokoniʻi Au ʻe he Lotú?
ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, ko e niʻihi ʻo e kau tangata ʻo e tuí naʻa nau maʻu ʻa e tali fakahangatonu mo fakaemana ki heʻenau ngaahi lotú. Ko e fakatātā, ʻi hono ʻiloʻi ʻe Tuʻi Hesekaia ʻokú ne maʻu ha mahaki fakatupu maté, naʻá ne hū tōtōaki ki he ʻOtuá ki ha fakamoʻui. Naʻe tali ange ʻe he ʻOtuá: “Kuó u fanongo ki hoʻo lotú. Kuó u mamata ki ho loʻimatá. Ko eni te u fakamoʻui koe.” (2 Tuʻi 20:1-6) Ko e kau tangata mo e kau fefine manavahē-ʻOtua kehe, naʻa nau maʻu ʻa e hokosia meimei tatau ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá.—1 Sāmiuela 1:1-20; Taniela 10:2-12; Ngāue 4:24-31; 10:1-7.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-2 240 ¶1
Fua-Vai
ʻOku ngāueʻaki nai ha fua-vai ki hono langa ha fale pe vakaiʻi ʻoku ʻi ha tuʻunga lelei ia. Naʻe tomuʻa tala ʻe Sihova te ne ngāueʻaki ki Selusalema talangataʻa “ʻa e afo fua naʻe ngāueʻaki ki Samēliá pea ngāueʻaki ʻa e fua-vai naʻe ngāueʻaki ki he fale ʻo ʻĒhapí.” Naʻe fua ʻe he ʻOtuá ʻa Samēlia mo e fale ʻo ʻĒhapí pea ʻiloʻi ʻokú na mātuʻaki kovi fakaeʻulungaanga mo anga-pikopiko ʻo taki atu ai ki hono fakaʻauhá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe fakamāuʻi ʻe Sihova ʻa Selusalema mo hono kau pulé, fakaeʻa ʻenau fulikivanú pea iku ki hono fakaʻauha ʻo e koló. Ko e ngaahi meʻá ni naʻe hoko ia ʻi he 607 K.M. (2 Tuʻi 21:10-13; 10:11) Fakafou ʻia ʻAisea, naʻá ne fakatokanga ai ki he kau pule fulikivanu ʻi Selusalemá fekauʻaki mo e faingataʻa ʻoku tuʻunuku mai pea mo e folofola ʻa Sihová: “Te u ʻai ʻa e fakamaau totonú ko e afo fua mo e māʻoniʻoní ko e fua-vai.” Ko e ngaahi tuʻunga ki he fakamaau totonu moʻoní mo e māʻoniʻoni moʻoní, te ne fakaeʻa ai ʻa e kau sevāniti moʻoni ʻa e ʻOtuá mo ia ʻoku ʻikaí, pea taki atu ki he fakamoʻui pe fakaʻauha.—ʻAisea 28:14-19.