Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
w12 10/15 p. 22-26
Talangofua ki he ʻOtuá pea Maʻu ʻAonga mei Heʻene Ngaahi Talaʻofa Fuakavá
“Koeʻuhi naʻe ʻikai ha taha ʻoku lahi ange ʻe lava [ʻe he ʻOtuá] ke ne fai ai ʻa e fakapapaú, naʻá ne fai ʻa e fakapapaú ʻiate ia pē.”—HEP. 6:13.
1. ʻOku anga-fēfē kehe ʻa e lea ʻa e ʻOtuá mei he lea ʻa e faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá?
KO Sihova “koe Otua oe mooni.” (Saame 31:5, PM) Heʻikai ke kei falalaʻanga maʻu pē ʻa e kau tangata angahalaʻiá, ka ‘ʻoku ʻikai malava ke loi ʻa e ʻOtuá.’ (Hep. 6:18; lau ʻa eNōmipa 23:19.) Ko e meʻa ʻokú ne fakataumuʻa maʻá e lelei ʻa e tangatá ʻoku hoko moʻoni maʻu pē. Ko e fakatātaá, ko e meʻa kotoa pē naʻe pehē ʻe he ʻOtuá te ne fai ʻi he kamataʻanga ʻo e ʻēpoki fakaefakatupu taki taha “naʻe hoko ia.” Ko ia ai, ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻaho fakaefakatupu hono onó, “naʻe ʻafio ʻa e ʻOtua ki he meʻa kotoa pe kuo ne ngaohi, pea tā kuo lelei ʻaupito.”—Sēn. 1:6, 7, 30, 31.
2. Ko e hā ʻa e ʻaho mālōlō ʻa e ʻOtuá, pea ko e hā naʻá ne “tapui” ai iá?
2 Hili ʻene vakaiʻi ʻene ngaahi ngāue fakaefakatupú, naʻe fakahā ai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e kamataʻanga ʻo ha ʻaho hono fitu—ʻikai ko ha ʻaho houa ʻe 24, ka ko ha vahaʻa taimi fuoloa lolotonga ia kuó ne mālōlō mei ha toe ngaahi ngāue fakaefakatupu ʻi he māmaní. (Sēn. 2:2) Ko e ʻaho mālōlō ʻa e ʻOtuá kuo teʻeki ke ngata. (Hep. 4:9, 10) ʻOku ʻikai ke fakaeʻa mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e taimi tofu pē naʻe kamata aí. Naʻe ʻi ha taimi ia hili hono fakatupu ʻa e uaifi ʻo ʻĀtamá, ʻa ʻIvi, ʻi he taʻu ʻe 6,000 nai kuohilí. ʻOku toka ʻi muʻa ʻia kitautolu ʻa e Pule Taʻu ʻe Afe ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻe fakapapauʻi ai ʻa hono fakahoko ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakatupu ʻa e māmaní ke hoko ko ha palataisi taʻengata kuo fonu ʻi he faʻahinga haohaoa ʻo e tangatá. (Sēn. 1:27, 28; Fkh. 20:6) ʻE lava ke ke ʻilo pau te ke maʻu ha kahaʻu fakafiefia pehē? Te ke lava moʻoni! He “naʻe tapuakiʻi ʻe he ʻOtua ʻa e ʻaho ko hono fitu, mo ne tapui ia.” Ko ha fakapapauʻiʻanga ia tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi palopalema taʻehāmai ʻe malanga hake nai, ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻe hoko ʻo moʻoni taʻealataʻofi ʻi he ngata ʻa hono ʻaho mālōloó.—Sēn. 2:3.
3. (a) Hili e kamata ʻa e ʻaho mālōlō ʻa e ʻOtuá, ko e hā ʻa e angatuʻu naʻe hokó? (e) Naʻe anga-fēfē fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi taumuʻa ke laiki ʻa e angatuʻú?
3 Kae kehe, hili ʻa e kamata ʻa e ʻaho mālōlō ʻo e ʻOtuá, naʻe tō ʻa e fakatamaki. Ko Sētane, ko ha foha fakaeʻāngelo ʻo e ʻOtuá, naʻá ne fokotuʻu ia tonu ko ha ʻotua fakafepaki. Naʻá ne tala ʻa e ʻuluaki loí pea kākaaʻi ʻa ʻIvi ʻo ne talangataʻa ai kia Sihova. (1 Tīm. 2:14) Ko ʻIvi leva, naʻá ne ʻai hono husepānití ke kau mo ia he angatuʻú. (Sēn. 3:1-6) Naʻa mo e ʻi he tuʻunga māʻulalo ko ia ʻo e hisitōlia fakaeʻuniveesi ʻa ia naʻe ʻekea ai ʻa e tuʻunga moʻoni ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻikai sio ʻa Sihova ia ki he fiemaʻu ke fakapapauʻi ʻaki ha fuakava ʻe kei hoko moʻoni pē ʻene taumuʻá. Ka, ʻi ha ngaahi lea ʻe toki mahinoʻi pē ʻi he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá, naʻá ne fakahaaʻi pē ʻa e founga ʻe toki laiki ai ʻa e angatuʻú: “Te u ʻai ke mo fetāufehiʻa ʻaki, ʻa koe [Sētane] mo e fefine, pea ko ho hako mo hono hako; ʻe laiki ʻe ia [hako ne talaʻofá] ho ʻulu, pea te ke laiki ʻe koe ʻa hono muivaʻe.”—Sēn. 3:15; Fkh. 12:9.
FAI FUAKAVÁ—KO HA MEʻANGĀUE FAKALAO ʻAONGA
4, 5. Ko e hā ʻa e meʻangāue fakalao naʻe ngāueʻaongaʻaki ʻe ʻĒpalahame ʻi he taimi ʻe niʻihi?
4 ʻI he tuʻunga vave ko ia ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá, ʻoku fakaveiveiua pe ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e leá naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia ʻĀtama mo ʻIvi ke fai fuakava ki ha moʻoni ʻo ha meʻa. Ko e ngaahi meʻamoʻui ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá pea faʻifaʻitaki kiate iá ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke nau fai ha fuakava; ʻoku nau tala maʻu pē ʻe kinautolu ʻa e moʻoní pea ʻoku nau fefalalaʻaki kakato. Ka naʻe liliu ʻa e ngaahi meʻá ʻi he kamata ʻa e angahala mo e taʻehaohaoa fakaetangatá. Naʻe faai mai pē, ʻi he taimi naʻe angamaheniʻaki ai ʻa e loí mo e kākaá ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, naʻe hoko ʻo fiemaʻu ai kia kinautolu ke fai fakapapau ki he moʻoni ʻo ha ngaahi meʻa mahuʻinga.
5 Ko hono fai ko ia ʻo ha ngaahi fakapapaú ko ha meʻangāue fakalao ia naʻe ngāueʻaongaʻaki ʻe ʻĒpalahame ʻo ʻikai toe siʻi hifo ʻi he tuʻo tolu. (Sēn. 21:22-24; 24:2-4, 9) Ko e fakatātaá, naʻe hoko eni ʻi he taimi naʻe foki mai ai ʻa ʻĒpalahame mei heʻene ikunaʻi ʻa e tuʻi ʻo ʻĪlamí mo ʻene ngaahi faʻahí. Naʻe haʻu ʻa e ongo tuʻi ʻo Sālema mo Sōtomá ke fakafetaulaki kia ʻĒpalahame. Ko Melekisēteki, ʻa e tuʻi ʻo Sālemá, naʻe toe hoko ia ko e “taulaʻeiki ia ʻo e ʻOtua Taupotu.” ʻI heʻene peheé, naʻá ne tāpuekina ʻa ʻĒpalahame pea fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene tuku kia ʻĒpalahame ke ne ikunaʻi hono ngaahi filí. (Sēn. 14:17-20) Pea, ʻi he taimi naʻe loto ai ʻa e tuʻi ʻo Sōtomá ke fakapaleʻi ʻa ʻĒpalahame ʻi heʻene fakahaofi ʻa e kakai ʻa e tuʻí mei he ngaahi kongakau naʻe ʻohó, ʻi he hiki hono nimá ke fai ha fuakavá, naʻe fuakava ʻa ʻĒpalahame: “Naʻaku hiki hoku nima kia Sihova ko ʻOtua-Taupotu, ʻa ia ko ʻene meʻa ʻa Langi mo Mamani; ʻilo ʻe au ʻo kapau te u toʻo ha tuʻoni filo pe tau su ʻi he meʻa ʻoku aʻau, naʻa ʻiloange te ke lau, Ko au kuo koloaʻia ai ʻa Epalame.”—Sēn. 14:21-23.
TALAʻOFA FUAKAVA ʻA SIHOVA KIA ʻĒPALAHAMÉ
6. (a) Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe ʻĒpalahame maʻa kitautolú? (e) ʻOku anga-fēfē ʻetau tuʻu ke maʻu ʻaonga mei he talangofua ʻa ʻĒpalahamé?
6 Ki ha lelei maʻá e faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá, kuo toe ngāueʻaongaʻaki ai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ha ngaahi fuakava ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakalea hangē ko e “Oku behe e Jihova koe Otua, o hage oku ou moui.” (ʻIsi. 17:16, PM) ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú laka hake ʻi he ngaahi taimi kehekehe ʻe 40 naʻe fai ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi fuakava. Mahalo ko e fakatātā ʻiloʻi tahá ko e ngaahi feangainga ʻa e ʻOtuá mo ʻĒpalahamé. ʻI ha vahaʻa taimi ʻo e ngaahi taʻu lahi, kuo fai ai ʻe Sihova ha ngaahi talaʻofa fuakava kia ʻĒpalahame ʻa ia ʻi he taimi ʻe fakatahaʻi aí ʻoku fakahaaʻi ai ko e Hako ne talaʻofá ʻe tukuʻau mai ia meia ʻĒpalahame, fakafou ʻi hono foha ko ʻAisaké. (Sēn. 12:1-3, 7; 13:14-17; 15:5, 18; 21:12) Naʻe tuku leva ʻe Sihova ʻa ʻĒpalahame ki ha ʻahiʻahi kakaha, ʻo fekauʻi ia ke ne feilaulauʻi hono foha ʻofaʻangá. ʻI he ʻikai toe tatalí, naʻe talangofua ʻa ʻĒpalahame pea ʻi heʻene teu ke feilaulauʻi ʻa ʻAisaké mo e taʻofi ia ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá. Pea fai leva ʻe he ʻOtuá ʻa e fuakava ko ení: “Kuo u fuakava ʻiate au, ko e meʻa ʻi hoʻo fai pehe, ʻo ʻikai te ke mamaeʻi ho foha, ʻa hoʻo meʻa pe taha; ko ia te u matuʻaki tapuakiʻi koe, pea te u matuʻaki fakatokolahi ho hako ke tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻo e langi, pe ko e ʻoneʻone ʻi he matātahi; pea ʻe maʻu ʻe ho hako ʻa e ngaahi matanikolo ʻo honau ngaahi fili; pea ko ho hako ʻe monuʻia ai ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo mamani; koeʻuhiā kuo ke tuitala ki heʻeku lea.”—Sēn. 22:1-3, 9-12, 15-18.
7, 8. (a) Ko e hā ʻa e taumuʻa naʻe fuakava ai ʻa e ʻOtuá kia ʻĒpalahamé? (e) ʻE maʻu ʻaonga fēfē ʻa e “fanga sipi kehe” ʻa Sīsuú mei he talaʻofa fuakava ʻa e ʻOtuá?
7 Ko e hā naʻe fuakava ai ʻa e ʻOtuá kia ʻĒpalahame ʻe hoko ʻo moʻoni ʻene ngaahi talaʻofá? Naʻe fai ia ke fakapapauʻi ki he faʻahinga ko ia te nau hoko ko e ngaahi kaungāʻea ʻo Kalaisí, ʻo faʻuʻaki ʻa e konga hono ua ʻo e “hako” ne talaʻofá, pea ke fakaivimālohiʻi ʻenau tuí. (Lau ʻa eHepelū 6:13-18; Kal. 3:29) Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá, ko Sihová “naʻá ne hū mai leva mo ha fuakava, koeʻuhiā, fakafou ʻi he ongo meʻa taʻealaliliu ʻe ua ʻa ia ʻoku ʻikai malava ke loi ai ʻa e ʻOtuá, ke tau . . . maʻu ʻa e fakalototoʻa mālohi ke tau piki maʻu ki he ʻamanaki kuo fokotuʻu ʻi muʻa ʻiate kitautolú.”
ʻE vavé ni ke sio ʻa ʻĒpalahame ʻi he hoko moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová
8 ʻOku ʻikai ko e kau Kalisitiane paní pē ʻa e faʻahinga te nau maʻu ʻaonga mei he fai fuakava ʻa e ʻOtuá kia ʻĒpalahamé. Fakafou ʻi he “hako” ʻo ʻĒpalahamé, naʻe fuakava ai ʻa Sihova “ʻe monuʻia ai ʻa e [kakai ʻo e] ngaahi puleʻanga ʻo mamani.” (Sēn. 22:18) Ko e faʻahinga ʻe monūʻia peheé ʻoku kau ai ʻa e “fanga sipi kehe,” ʻa ia kuo nau fokotuʻu ʻi muʻa ʻia kinautolu ʻa e moʻui taʻengata ʻi ha palataisi ʻi māmani. (Sione 10:16) Tatau ai pē pe ko hoʻo ʻamanakí ʻoku fakahēvani pe fakaemāmani, “piki maʻu” ki ai ʻaki ʻa e hokohoko atu ke moʻui ʻi ha moʻui talangofua ki he ʻOtuá.—Lau ʻa eHepelū 6:11, 12.
NGAAHI FUAKAVA FELĀLĀVEʻI ʻA E ʻOTUÁ
9. Ko e hā ʻa e fuakava naʻe fai ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi naʻe nofo pōpula ai ʻa e ngaahi hako ʻo ʻĒpalahamé ki he kau ʻIsipité?
9 ʻI ha ngaahi senituli ki mui, naʻe toe fuakava ai ʻa Sihova fekauʻaki mo e ngaahi talaʻofa naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá ʻi he taimi naʻá ne fekauʻi ai ʻa Mōsese ke lea ki he ngaahi hako ʻo ʻĒpalahamé, ʻa ia naʻa nau kei nofo pōpula ki he kau ʻIsipité. (ʻEki. 6:6-8) ʻI he lave ki he taimi ko iá, naʻe pehē ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene fuakava: “Ko e taimi naʻa ku fili ai ʻa Isileli, . . . naʻa ku hiki hoku nima kiate kinautolu, ʻou pehe, Ko Sihova au ko homou ʻOtua. ʻI he ʻaho ko ia naʻa ku hiki hoku nima maʻanautolu, ke ʻomi kinautolu mei Isipite ki ha fonua kuo u matakiʻi maʻanautolu, ʻoku mahutafea ʻi he huʻakau mo e honi.”—ʻIsi. 20:5, 6.
10. Ko e hā ʻa e talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻOtuá ki ʻIsileli hili hono fakahaofi kinautolu mei ʻIsipité?
10 Pea, hili hono fakahaofi ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité, naʻe fai ai ʻe Sihova ha toe talaʻofa fuakava kia kinautolu: “Kapau te mou matuʻaki tokanga ki hoku leʻo, mo tauhi ʻeku fuakava, te mou toki hoko ko ʻeku koloa kanokato ʻi he kakai kotoa: he ʻoku oʻoku ʻa mamani katoa: pea te mou hoko kiate au ko e tuʻunga tuʻi taulaʻeiki, ko e kakai tapu.” (ʻEki. 19:5 [19:5, 6, PM]) He tuʻunga monūʻia ē ne foaki ʻe he ʻOtuá ki ʻIsilelí! Naʻe ʻuhinga iá kapau te nau talangofua, ko e niʻihi tāutaha mei he puleʻanga ko iá naʻe mei lava ke nau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e hoko ʻo ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ko ha puleʻanga ʻo e kau taulaʻeiki ki hono tāpuekina ʻa e toenga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ki mui ai, ʻi hono fakamatalaʻi ʻa e meʻa kuó ne fai maʻa ʻIsileli he taimi ko iá, naʻe pehē ʻe Sihova: “Pea u . . . fuakava kiate koe, ʻio, naʻa ku fai kovinanite mo koe.”—ʻIsi. 16:8.
11. Naʻe anga-fēfē tali ʻa ʻIsileli ki he fakaafe ʻa Sihova ke hoko ki ha vahaʻangatae fuakava mo ia ko ʻene kakai kuo fili?
11 ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai ke fakamoʻuaʻi ʻe Sihova ʻa ʻIsileli ke fai ha fuakava te nau talangofua; pea naʻe ʻikai fakamālohiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau ʻIsilelí ki he vahaʻangatae monūʻia ko ení. Ka, naʻa nau lea ʻi heʻenau loto-lelei tauʻatāina: “Ko e meʻa kotoa kuo folofolaʻaki mai ʻe Sihova te mau fai.” (ʻEki. 19:8) Hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai, naʻe fakaʻilo ʻe Sihova ko e ʻOtuá ki ʻIsileli ʻa e meʻa te ne fiemaʻu mei hono puleʻanga kuo filí. ʻUluakí naʻa nau fanongo ki he Fekau ʻe Hongofulú, pea toki fakahā leva ʻe Mōsese kia kinautolu ʻa e ngaahi toe fekau ʻa ia ʻoku lēkooti meia ʻEkisoto 20:22 kia ʻEkisoto 23:33. Ko e hā ʻa e tali ʻa ʻIsilelí? “Naʻe tali leʻo taha ʻa e kakai, ʻo nau pehe, Ko e meʻa kotoa kuo folofola ki ai ʻe Sihova te mau fai.” (ʻEki. 24:3) Pea toki hiki ʻe Mōsese ʻa e ngaahi laó ʻi he “tohi ʻo e fuakava” pea lau leʻo-lahi ia koeʻuhi ke lava ʻo toe fanongo ki ai ʻa e puleʻangá kotoa. Hili iá, ki hono tuʻo tolú, naʻe fuakava ʻa e kakaí: “Ko e meʻa kotoa kuo folofola ki ai ʻa Sihova te mau fai, pea te mau talangofua ki ai.”—ʻEki. 24:4, 7, 8.
12. Ko e hā ʻa e ngaahi tali ʻa Sihova mo ʻene kakai kuo filí ki he fuakava kuo fokotuʻu ʻia kinauá?
12 Naʻe kamata leva ke fakahoko ʻe Sihova ʻene tafaʻaki ʻo e fuakava laó ʻaki hono fokotuʻutuʻu ha tēniti ʻo e lotu pea mo ha tuʻunga-taulaʻeiki ʻe ʻai ai ke malava ke fakaofiofi kiate ia ʻa e faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá. Ko ʻIsileli ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe vave e ngalo ʻenau fakatapui ki he ʻOtuá pea “ko e Tapuha ʻo Isileli naʻa nau fakangatangata.” (Saame 78:41) Ko e fakatātaá, lolotonga ʻa e femoʻuekina ʻa Mōsese ʻi hono tali ʻa e ngaahi toe fakahinohino ʻi he Moʻunga Sainaí, naʻe hoko ʻa e kau ʻIsilelí ʻo taʻefaʻakātaki pea kamata ke mole ʻenau tui ki he ʻOtuá, ʻo fakakaukau kuo liʻaki kinautolu ʻe Mōsese. Ko ia naʻa nau ngaohi ha ʻīmisi koula ʻo ha kafi pe ʻuhikiʻi pulu, pea pehē ki he kakaí: “Ko eni, ʻe haʻa Isileli, ho ʻOtua, ʻa ia ne ne ʻohake koe mei Isipite.” (ʻEki. 32:1, 4) Naʻa nau fai leva ʻa e meʻa naʻa nau ui ko e “katoanga kia Sihova” pea nau punou pea fai feilaulau ki honau ʻīmisi ngaohi ʻe he tangatá. ʻI heʻene vakai ki aí, naʻe tala ʻe Sihova kia Mōsese: “Kuo vave ʻenau afe mei he hala naʻa ku tuʻutuʻuni kiate kinautolu.” (ʻEki. 32:5, 6, 8) Ko e meʻa fakamamahí, talu mei ai mo e maʻu ʻe ʻIsileli ha hisitōlia ʻo e fai ʻo e ngaahi fuakava ki he ʻOtuá ʻa ia naʻa nau maumauʻi ki mui.—Nōm. 30:3 (30:2, PM).
TOE FUAKAVA ʻE UA
13. Ko e hā ʻa e talaʻofa fuakava naʻe fai ʻe he ʻOtuá kia Tuʻi Tēvitá, pea ʻoku anga-fēfē ʻene felāveʻi mo e Hako ne talaʻofá?
13 Lolotonga ʻa e pule ʻa Tuʻi Tēvitá, naʻe fai ai ʻe Sihova ha toe fuakava ʻe ua maʻá e lelei ʻa e kotoa ʻe talangofua kiate iá. ʻUluakí, naʻá ne fuakava kia Tēvita ko hono taloní ʻe tuʻu ʻo taʻengata. (Saame 89:35, 36; 132:11, 12) Naʻe ʻuhinga ení ko e Hako ne talaʻofá ʻe ui ia ko e “Foha ʻo Tēvita.” (Māt. 1:1; 21:9) ʻI he anga-fakatōkilalo, naʻe lea ai ʻa Tēvita ki he hako ko eni he kahaʻú ko hono “ʻEiki” koeʻuhi ko Kalaisí ʻe hoko ki ha tuʻunga māʻolunga.—Māt. 22:42-44.
14. Ko e hā ʻa e talaʻofa fuakava naʻe fai ʻe Sihova fekauʻaki mo e Hako ne talaʻofá, pea ʻoku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei ai?
14 Uá, naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa Tēvita ke ne tomuʻa tala ko e Tuʻi laulōtaha ko ení te ne toe ngāue ko e Taulaʻeiki Lahi maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI ʻIsileli ko e tuʻunga-tuʻí mo e tuʻunga-taulaʻeikí naʻe mātuʻaki kehekehe ʻaupito. Ko e kau taulaʻeikí naʻe mei he matakali Līvaí, pea ko e ngaahi tuʻí naʻe mei he matakali Siutá. Ka ʻi he fekauʻaki mo hono ʻea tuʻu-ki-muʻa ki he kahaʻú, naʻe tomuʻa tala ʻe Tēvita: “Folofola ʻa Sihova ki hoku ʻEiki, nofo koe ʻi hoku toʻomataʻu ni, kaeʻoua ke u ʻai ho fili fuape ke hoko ko ho tuʻungavaʻe. Kuo fuakava ʻa Sihova, pea ʻe ʻikai te ne fakatomala, ko e taulaʻeiki koe ʻo taʻengata pe, ʻi he ʻalunga ʻo Melikiseteke.” (Saame 110:1, 4) ʻI hono fakahoko ʻa e kikite ko iá, ko Sīsū Kalaisi, ʻa e Hako ne talaʻofá, ʻokú ne pule mei hēvani. Pehē foki, ʻokú ne ngāue ko e Taulaʻeiki Lahi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻaki ʻene tokoniʻi ʻa e kau fakatomalá ke nau haʻu ki ha vahaʻangatae fakahōifua mo e ʻOtuá.—Lau ʻa eHepelū 7:21,25, 26.
KO E ʻISILELI FOʻOU ʻA E ʻOTUÁ
15, 16. (a) Ko e hā ʻa e ongo ʻIsileli ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú, pea ko fē taha ʻokú ne maʻu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní? (e) Ko e hā ʻa e fekau naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí fekauʻaki mo hono fai ʻo e ngaahi fuakavá?
15 Koeʻuhi ko hono talitekeʻi ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe faai pē ʻo mole mei he puleʻanga ʻIsilelí honau tuʻunga fakahōifua mo e ʻOtuá fakataha mo e ʻamanaki ʻo ha toe hoko “ko e tuʻunga tuʻi taulaʻeiki.” Hangē ko ia naʻe tala ʻe Sīsū ki he kau taki lotu Siú: “Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻe toʻo ia meiate kimoutolu pea ʻe foaki ia ki ha puleʻanga ʻokú ne ʻomi hono ngaahi fuá.” (Māt. 21:43) Ko e puleʻanga foʻou ko ia naʻe fanauʻi ʻi he Penitekosi 33 T.S. ʻi he taimi naʻe huaʻi hifo ai ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ki he kau ākonga ʻe toko 120 nai ʻa Sīsū naʻa nau fakatahataha ʻi Selusalemá. Naʻe hoko ʻa e faʻahingá ni ʻo ʻiloa ko e “ʻIsileli ʻa e ʻOtuá” pea naʻe vave ʻene tokolahí ʻo aʻu ki he laui afe mei he puleʻanga kotoa pē ʻo e māmani ne ʻiloʻi he taimi ko iá.—Kal. 6:16.
16 ʻI he ʻikai hangē ko e ʻIsileli fakaekakanó, ko e puleʻanga fakalaumālie foʻou ʻa e ʻOtuá kuó ne hanganaki ʻomi ʻa e fua lelei ʻaki ʻene talangofua hokohoko ki he ʻOtuá. Ko e taha ʻo e ngaahi fekau ʻoku talangofua ki ai hono kau mēmipá ʻoku fekauʻaki ia mo hono fai ʻo e ngaahi fuakava. Ko e fai ʻo e ngaahi fuakavá naʻe ngāuehalaʻaki ia ʻi he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, ʻi he kakaí ʻenau fuakava loi pe fuakava fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻikai mahuʻingá. (Māt. 23:16-22) Naʻe akoʻi ʻe Sīsū hono kau muimuí: “ʻOua naʻa mou teitei fai ha fakapapau . . . ʻAi pē hoʻomou lea ‘ʻió’ ke ʻuhingá ko e ʻio, mo hoʻomou ‘ʻikaí’ ke ʻikai, he ka ai hano toe fakalahi ko e tupu ia mei he tokotaha fulikivanú.”—Māt. 5:34, 37.
17. Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ako hoko maí?
17 ʻOku ʻuhinga eni ʻoku hala maʻu pē ke fai ha fuakava? Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, ko e hā ʻoku kau ki hono ʻai ʻetau ʻIó ke ʻuhingá ko e ʻIo? Ko e ongo fehuʻi ko ení ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ako hoko maí. ʻI heʻetau hokohoko atu ke fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻofa ke ueʻi kitautolu ke hanganaki talangofua kia Sihova. Pea ko ia leva, te ne fiefia ke tāpuakiʻi kitautolu ʻo taʻengata ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi talaʻofa fuakava mahuʻingá.