Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
ʻEPELELI 13-19
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SĒNESI 31
“Fai ʻe Sēkope mo Lēpani ha Fuakava Fakamelino”
(Sēnesi 31:44-46) Ko eni haʻu, tuku ke ta fai ha fuakava, ʻa koe mo au, pea ʻe hoko ia ko ha fakamoʻoni ʻi hota vahaʻá.” 45 Ko ia naʻe toʻo ʻe Sēkope ha maka pea fokotuʻu ia ko ha pou. 46 Naʻe pehē ange leva ʻe Sēkope ki hono fanga tokouá: “Tufi ʻa e maká!” Pea naʻa nau tufi ʻa e maká ʻo ʻai ha fokotuʻunga. ʻI he hili iá, naʻa nau kai ai ʻi he fokotuʻunga maká.
it-1 883 ¶1
Kāleti
ʻI heʻena fakaleleiʻi ʻi he melino ʻa e ngaahi meʻa naʻá na fekīhiaki aí, naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Sēkope mo Lēpani ha fuakava. ʻI he fekauʻaki mo ení, naʻe fokotuʻu ʻe Sēkope ha pou maka pea fakahinohino ki hono fanga “tokouá” ke ʻai ha fokotuʻunga maka, ʻi ha fuo hangē nai ha tēpilé, ʻa ia naʻe fai ai ʻa e houa kai ʻo e fuakavá. Ko ia, naʻe ui ʻe Lēpani ʻa e feituʻú ki he fokotuʻunga maká, pea ui faka-Alamea (Sīlia) ko “Seka-sahatuha,” ka naʻe ui ia ʻe Sēkope ʻi he faka-Hepeluú ko “Kāleti.” Naʻe pehē ange ʻe Lēpani: “Ko e fokotuʻunga maká ni [Hep., gal] ko ha fakamoʻoni [Hep., ʽedh] ia ʻi hota vahaʻá ʻi he ʻahó ni.” (Sēn. 31:44-48) Ko e fokotuʻunga maká (mo e pou maká) naʻe hoko ko ha fakamoʻoni ia ki he faʻahinga naʻa nau fou aí. ʻI he veesi 49, “[Ko e] Taua Leʻó [Hep., mits·pahʹ],” ʻoku fakamoʻoniʻi ai naʻe loto-taha ʻa Sēkope mo Lēpani ke tauhi ʻa e melinó ʻi hona vahaʻá pea ʻi hona fāmilí. (Sēn. 31:50-53) ʻI ha taimi ki mui naʻe ngāueʻaki ʻa e maká he ʻuhinga meimei tatau ko ha fakamoʻoni fai fakalongolongo.—Sios. 4:4-7; 24:25-27.
(Sēnesi 31:47-50) Pea naʻe kamata ke ui ia ʻe Lēpani ko Seka-sahatuha, ka naʻe ui ia ʻe Sēkope ko Kāleti. 48 Naʻe pehē ange leva ʻe Lēpani: “Ko e fokotuʻunga maká ni ko ha fakamoʻoni ia ʻi hota vahaʻá ʻi he ʻahó ni.” Ko e ʻuhinga ia naʻe fakahingoa ai ia ko Kāleti, 49 mo e Taua Leʻó, he naʻá ne pehē: “Tuku ke hanganaki leʻo ʻa Sihova ʻi hota vahaʻá ʻi he taimi ʻe ʻikai te ta fesiofaki aí. 50 Kapau te ke ngaohikoviʻi hoku ongo ʻofefiné pea kapau ʻe kamata ke ke toe maʻu ha ngaahi uaifi ʻo tānaki atu ki hoku ongo ʻofefiné, neongo ʻoku ʻikai ha tangata ʻiate kitaua, manatuʻi ko e ʻOtuá ʻe hoko ko ha fakamoʻoni ʻi hota vahaʻá.”
it-2 1172
Taua Leʻo
Naʻe fokotuʻu ʻe Sēkope ha fokotuʻunga maka pea ui ko “Kāleti” (ko hono ʻuhingá ko e “Fokotuʻunga Fakamoʻoni”) mo e “Taua Leʻó.” Naʻe pehē leva ʻe Lēpani: “Tuku ke hanganaki leʻo ʻa Sihova ʻi hota vahaʻá ʻi he taimi ʻe ʻikai te ta fesiofaki aí.” (Sēn. 31:45-49) Ko e fokotuʻunga maka ko ení ʻe fakamoʻoniʻi ai naʻe vakai mai ʻa Sihova kia Sēkope mo Lēpani ʻokú na fakahoko ʻena fuakava fakamelinó.
(Sēnesi 31:51-53) Naʻe hoko atu leva ʻa Lēpani ʻo ne pehē kia Sēkope: “Ko eni ko e fokotuʻunga maká eni, pea ko eni ʻa e pou kuó u fokotuʻu ʻi hota vahaʻá. 52 Ko e fokotuʻunga maká ni ko ha fakamoʻoni ia, pea ko e poú ko ha meʻa faifakamoʻoni ia, ʻe ʻikai te u fakalaka ʻi he fokotuʻunga maká ni ke fai ha kovi kiate koe pea ʻe ʻikai te ke fakalaka ʻi he fokotuʻunga maká ni pea ʻi he poú ni ke fai ha kovi kiate au. 53 Tuku ki he ʻOtua ʻo ʻĒpalahamé pea ki he ʻOtua ʻo Nēhoá, ʻa e ʻOtua ʻo ʻena tamaí, ke ne fakamaau ʻi hota vahaʻá.” Pea naʻe fai ʻe Sēkope ha fakapapau ʻi he Tokotaha ʻa ia ʻoku manavahē ki ai ʻa ʻene tamai ko ʻAisaké.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sēnesi 31:19) Pea naʻe ʻalu ʻa Lēpani ke kosi ʻene fanga sipí, pea naʻe kaihaʻasi ʻe Lesieli ʻa e ngaahi ʻīmisi telafimi ʻa ʻene tamaí.
it-2 1087-1088
Telafimi
Ko e ngaahi keli fakatotolo ʻa e kau ʻākeolosia ʻi Mesopotēmiá mo e feituʻu ofi aí ʻokú ne tala ko e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e ʻīmisi telafimí ʻoku fakapapauʻi ai ko ia te ne maʻu ʻa e tukufakaholo fakafāmilí. Fakatatau ki ha lauʻi maka naʻe maʻu ʻi Nuzi, ko ha tangata ʻokú ne maʻu ha ngaahi ʻotua ʻo e fāmilí ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻe lava ke ne maʻu fakalao ʻa e ngaahi koloa ʻa e tamai hono malí kapau kuo mate. (Ancient Near Eastern Texts, hiki ʻe J. Pritchard, 1974, peesi 219, 220, mo e fkm. ʻi lalo 51) Mahalo ko e meʻa eni naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Lesielí, ʻo ne fakaʻuhinga ai naʻe totonu ʻene toʻo ʻa e telafimí koeʻuhi ko e taʻefaitotonu ʻene tamaí ki hono husepānití, ʻa Sēkope. (Fakafehoanaki mo e Sēn. 31:14-16.) Ko e mahuʻinga ʻa e telafimí ʻi heʻene fekauʻaki mo e totonu ki he tukufakaholó ʻoku hā mahino ʻi he ʻuhinga naʻe hohaʻa ai ʻa Lēpani ke maʻu iá, pea naʻa mo e aʻu ki ha tuʻunga naʻá ne ʻave hono fanga tokouá ke tuli kia Sēkope neongo ko e fononga ʻaho ʻe fitu. (Sēn. 31:19-30) Ko hono moʻoní, ko e meʻa naʻe fai ʻe Lesielí naʻe halaʻatā ke ʻilo ki ai ʻa Sēkope (Sēn. 31:32), pea naʻe ʻikai ha fakamoʻoni naʻe ʻi ai haʻane feinga ke ngāueʻaki ʻa e telafimí ke maʻu ʻa e tukufakaholo ʻo e ngaahi foha ʻo Lēpaní. Naʻe ʻikai ha kaunga ʻo Sēkope ki he ngaahi ʻaitolí. ʻI hono kehé, ko e telafimí naʻe pau pē naʻe fakaʻauha ia ʻe Sēkope ʻi heʻene tanu ʻa e ngaahi ʻotua muli naʻe ʻoange ki ai ʻe hono fāmilí ʻi he fuʻu lalo ʻakau ofi ke Sīkemí.—Sēn. 35:1-4.
(Sēnesi 31:41, 42) Naʻe feʻunga eni kiate au mo e taʻu ʻe 20 ʻi ho falé. Kuó u ngāue kiate koe ʻi he taʻu ʻe 14 ki ho ongo ʻofefiné pea taʻu ʻe 6 ki hoʻo tākangá, pea naʻá ke toutou liliu ʻa ʻeku totongí ʻo tuʻo hongofulu. 42 Kapau ko e ʻOtua ʻo ʻeku tamaí, ʻa e ʻOtua ʻo ʻĒpalahamé mo e Tokotaha ʻa ia ʻoku manavahē ki ai ʻa ʻAisaké, naʻe ʻikai te ne ʻi hoku tafaʻakí, naʻá ke mei fekauʻi mola mai eni au. Kuo vakai mai ʻa e ʻOtuá ki heʻeku mamahí mo e fakaongosia ʻa hoku nimá, pea ko e ʻuhinga ia naʻá ne valokiʻi ai koe ʻanepoó.”
(1 Pita 2:18) Tuku ki he kau sevānití ke nau anganofo ki honau ngaahi ʻeikí fakataha mo e manavahē totonu, ʻo ʻikai ngata pē kiate kinautolu ʻoku anga-lelei mo anga-fakaʻatuʻí ka kiate kinautolu foki ʻoku anga-faingataʻá.
Ko Sihova—ʻA Hotau Nofoʻangá
8 ʻI he taimi naʻe aʻu atu ai ʻa Sēkope ki Hālaní, naʻe talitali māfana ia ʻe heʻene faʻētangata ko Lēpaní pea ki mui ai naʻá ne ʻoange kiate ia ʻa Lia mo Lesieli ko hono ongo uaifi. Ka ʻi he hili atu ha taimi, naʻe kamata ke hoko ʻa Lēpani ʻo taʻefaitotonu kia Sēkope pea liliu ʻene totongí ʻo tuʻo hongofulu! (Sēn. 31:41, 42) Ka naʻe kātakiʻi kotoa eni ʻe Sēkope koeʻuhí naʻá ne falala kia Sihova te ne tokangaʻi ia. Ko hono olá, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa Sēkope. ʻI he aʻu ki he taimi naʻe tala ange ai kiate ia ʻe he ʻOtuá ke foki ki Kēnaní, naʻe maʻu ʻe Sēkope ʻa e ‘fanga manu, mo ʻene kau kaunanga, mo ʻene kau tamaioʻeiki, mo ʻene fanga kameli, mo ʻene fanga asi tokolahi.’ (Sēn. 30:43) Naʻe houngaʻia loloto ʻa Sēkope ʻia Sihova ʻo ne lotu: “ʻOku ʻikai te u tāu ke maʻu ha taha ʻo hoʻo ngaahi fuʻu meesi ni, mo hoʻo ngaahi fuʻu fakaai, ʻa ia kuo ke fai ki hoʻo tamaioʻeiki ko au; he ko hoku tokotoko pe naʻaku aʻa mo au ʻi Sioatani ni, ka ko eni kuo u hoko ʻo ʻapitanga ua.”—Sēn. 32:10.
ʻEPELELI 20-26
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SĒNESI 32-33
“ʻOkú Ke Fangatua ke Maʻu ha Tāpuaki?”
(Sēnesi 32:24) Naʻe faifai atu pē ʻo nofo toko taha pē ʻa Sēkope. Pea naʻe kamata ke fangatua mo ia ha tangata ʻo aʻu ki he mafoa ʻa e atá.
ʻOkú Ke Kumi Fakamātoato kia Sihova?
ʻOku fonu ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ʻi he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e faʻahinga naʻa nau fai ʻa e ngaahi feinga mālohi ʻi he kumi kia Sihová. Ko e tokotaha pehē ʻe taha ko Sēkope, ʻa ia naʻá ne fefaʻuhi mālohi mo e ʻāngelo naʻe liliu sino ʻa e ʻOtuá ʻo aʻu ki he maʻefu ʻa e ʻahó. Ko hono olá, naʻe ʻoange ai kia Sēkope ʻa e hingoa ʻIsilelí (Fāinga-mo-e-ʻOtua) koeʻuhí naʻá ne ‘fāinga’, pe kīvoi, fakafitefitaʻa [ʻa ia tonu], kītaki, mo e ʻOtuá. Naʻe tāpuakiʻi ia ʻe he ʻāngeló ʻi heʻene feinga fakamātoató.—Sēnesi 32:24-30.
(Sēnesi 32:25, 26) ʻI heʻene vakai naʻe ʻikai te ne mālohi ʻia Sēkopé, naʻá ne alasi ʻa hono hokotanga alangá; pea naʻe homo ʻa e hokotanga alanga ʻo Sēkopé ʻi he lolotonga ʻene fangatua mo iá. 26 ʻI he hili iá, naʻá ne pehē ange: “Tuku ange au ke u ʻalu, he kuo mafoa ʻa e atá.” ʻI he meʻa ko iá, naʻe pehē ange ʻe Sēkope: “ʻE ʻikai te u tuku ange koe ke ke ʻalu kae ʻoua kuó ke tāpuakiʻi au.”
it-2 190
Heke, Toketu
Toketu ʻa Sēkope. ʻI he taʻu 97 nai ʻa Sēkopé, naʻá ne fetakai mo ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá naʻe fakasino tangata. Naʻá ne ikuna ʻi hono puketuʻu ha ʻāngelo kae ʻoua kuó ne tāpuakiʻi ia. Lolotonga ʻena fetakaí, naʻe alasi ʻe he ʻāngeló ʻa e hokotanga alanga, ʻo Sēkopé ʻo homo ai hono hokotanga alangá. Ko ia naʻe toketu ʻa Sēkope. (Sēn. 32:24-32; Hōs. 12:2-4) Hili iá naʻe manatuʻi ʻe Sēkope, neongo naʻá ne “fefaʻuhi mo e ʻOtuá [ʻāngelo ʻa e ʻOtuá] pea mo e tangatá pea kuo faifai pē ʻo [ne] mālohi,” hangē pē ko e meʻa naʻe tala ange ʻe he ʻāngeló, naʻe ʻikai moʻoni ke ne ikunaʻi ha ʻāngelo mālohi ʻa e ʻOtuá. Koeʻuhi ko e taumuʻa pē ia ʻa e ʻOtuá mo ʻene fakangofuá naʻe fakaʻatā ai ʻa Sēkope ke fefaʻuhi mo e ʻāngeló, ke tokonaki ai ha fakamoʻoni ʻo e houngaʻia lahi ʻa Sēkope ke maʻu ha tāpuaki mei he ʻOtuá.
(Sēnesi 32:27, 28) Ko ia naʻá ne pehē ange kiate ia: “Ko hai ho hingoá?” Pea naʻá ne tali ange ki ai: “Ko Sēkope.” 28 Naʻá ne pehē ange leva: “ʻE ʻikai ke kei ui ho hingoá ko Sēkope ka ko ʻIsileli, he kuó ke fefaʻuhi mo e ʻOtuá pea mo e tangatá pea kuo faifai pē ʻo ke mālohi.”
it-1 1228
ʻIsileli
1. Ko e hingoa ia naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia Sēkope ʻi heʻene taʻu 97 nai. Ko e lolotonga ia ʻa e poʻulí ʻi heʻene kolosi atu he teleʻa ʻo Siapokí ʻi heʻene ʻalu ke fetaulaki mo hono tokoua ko ʻĪsoá naʻá ne kamata fefaʻuhi ai mo ha ʻāngelo. Koeʻuhi ko e kītaki ʻa Sēkopé, naʻe liliu ai hono hingoá ki he ʻIsileli ko ha fakaʻilonga ʻo e tāpuaki mei he ʻOtuá. Ke fakamanatu ʻa e ngaahi meʻa ko ení, naʻe ui ai ʻe Sēkope ʻa e feituʻú ko Penieli pe Penueli. (Sēn. 32:22-31; sio ki he SĒKOPE Fika 1.) Ki mui, ʻi Pētelí naʻe fakapapauʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa e hingoá, pea talu mei ai ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e moʻui ʻa Sēkopé naʻe ui ia ko ʻIsileli. (Sēn. 35:10, 15; 50:2; 1 Kal. 1:34) ʻOku laka hake ʻi he tuʻo 2,500 hono ngāueʻaki ʻa e hingoa ʻIsilelí, ka ko e lahi tahá ʻoku ʻuhinga ia ki he puleʻanga ʻIsilelí ko e hako ia ʻo Sēkopé.—ʻEki. 5:1, 2.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sēnesi 32:11) Fakahaofi au, ko ʻeku lotu ia ki he ʻAfioná, mei he nima ʻo hoku tokoua ko ʻĪsoá, he ʻoku ou ilifia ʻiate ia naʻa haʻu ʻo ne ʻohofi au, pea pehē ki he ngaahi faʻeé mo ʻenau fānaú.
(Sēnesi 32:13-15) Pea naʻá ne mohe ai. Hili iá, naʻá ne toʻo ʻa e niʻihi ʻo ʻene ngaahi koloá ko ha meʻaʻofa maʻa hono tokoua ko ʻĪsoá: 14 Ko e fanga kosi fefine ʻe 200, fanga kosi tangata ʻe 20, fanga sipi fefine ʻe 200, fanga sipi tangata ʻe 20, 15 fanga kāmeli ʻe 30 mo honau ʻuhikí, fanga pulu fefine ʻe 40, fanga pulu tangata ʻe 10, fanga ʻasi fefine ʻe 20 mo e fanga ʻasi tangata ʻe 10.
Lea Anga-ʻofá ʻOku Pouake Ai ʻa e Vahaʻangatae Lelei
10 Ko e lea anga-ʻofá mo e fetuʻutaki leleí ʻoku tokoni ia ke fokotuʻu mo tauhi maʻu ai ʻa e ngaahi vahaʻangatae melino. Ko hono moʻoní, ko hono fai ʻa e meʻa ʻoku tau malavá ke fakaleleiʻi ʻa hotau vahaʻangatae mo e niʻihi kehé ʻe lava ke fakaleleiʻi ai ʻa ʻetau fetuʻutaki mo kinautolú. Ko e tamuʻomuʻa he fai ʻa e ngāue lelei ʻi he loto-moʻoni ki he niʻihi kehé—ko hono maʻu ʻa e ngaahi faingamālie ke tokoni, ʻo foaki ha meʻaʻofa mei he lotó, ʻi hono fakaaʻu atu ʻa e anga-talitali kakaí—ʻoku lava ke tokoni ia ki he ʻatā ʻa e fetuʻutakí. ʻOku lava ke aʻu ʻo “fokotuʻu ai ʻa e ngaahi malalaʻi afi” ʻi ha tokotaha pea ʻohake nai ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga leleí, ʻo ʻai ai ke faingofua ange hono talanoaʻi ʻo e ngaahi meʻá.—Loma 12:20, 21.
11 Naʻe mahinoʻi eni ʻe he pēteliake ko Sēkopé. Ko hono taʻokete māhanga ko ʻĪsoá, naʻe ʻita ʻaupito ʻiate ia ʻo hola ai ʻa Sēkope ʻi heʻene ilifia naʻa tāmateʻi ia ʻe ʻĪsoa. Hili e ngaahi taʻu lahi, naʻe foki mai ʻa Sēkope. Naʻe haʻu ʻa ʻĪsoa ke fakafetaulaki kiate ia, fakataha mo e kau tangata ʻe toko 400. Naʻe lotu ʻa Sēkope ʻo kole ʻa e tokoni ʻa Sihová. Pea naʻá ne fakamuʻomuʻa atu leva ha fuʻu meʻaʻofa lahi ʻo e fanga monumanu kia ʻĪsoa. Naʻe fakahoko ʻi hono ʻoatu ʻa e meʻaʻofá ʻa e meʻa naʻe fakataumuʻa ki aí. ʻI he taimi naʻá na fetaulaki aí, naʻe vaivai ʻa e loto ʻo ʻĪsoá, pea naʻá ne lele ʻo fāʻofua ʻia Sēkope.—Sen. 27:41-44; 32:6, 11, 13-15; 33:4, 10.
(Sēnesi 33:20) Naʻá ne fokotuʻu ai ha ʻōlita pea ui ia ko e ʻOtua, ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí.
it-1 980
ʻOtua, ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí
Ko e ola ʻo ʻene fepaki mo e ʻāngelo ʻa Sihová ʻi Penielí, naʻe ʻoange ai kia Sēkope ʻa e hingoa ʻIsilelí, pea hili ʻene feʻiloaki melino mo hono tokoua ko ʻĪsoá, naʻá ne nofo ʻi Sūkote pea hoko atu ki Sīkemi. Naʻá ne maʻu heni ha konga kelekele mei he ngaahi foha ʻo Hēmoá pea fokotuʻu tēniti ai. (Sēn. 32:24-30; 33:1-4, 17-19) “Naʻá ne fokotuʻu ai ha ʻōlita pea ui ia ko e ʻOtua, ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí,” pe “ʻOtuá ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí.” (Sēn. 33:20) ʻI hono fakakau hono hingoa foʻoú ko ʻIsilelí, ʻi he fakahingoa ʻo e ʻōlitá, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sēkope ʻene tali mo ʻene houngaʻia ʻi he hingoa ko iá pea mo hono maluʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene foki ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. ʻOku tuʻo taha pē ʻa e ʻasi ʻa e kupuʻi lea ko ení ʻi he Tohi Tapú.
ʻEPELELI 27–MĒ 3
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SĒNESI 34-35
“Nunuʻa Fakamamahi ʻo e Feohi Koví”
(Sēnesi 34:1) Pea ko Taina, ʻa e ʻofefine ʻo Sēkope mo Liá, naʻá ne faʻa ʻalu atu ʻo feohi mo e kau finemui ʻo e fonuá.
w97 2/1 30 ¶4
Sīkemi—Kolo ʻi he Teleʻa
ʻE anga-fēfē vakai atu ha kiʻi talavou ki he kiʻi finemui ko eni ʻoku toutou ʻaʻahi ange ki honau koló? Naʻe sio atu ʻa e foha ʻo ha ʻeiki “kiate ia . . . naʻá ne puke ia ʻo ne mohe mo ia peá ne kākaaʻi ia.” Ko e hā naʻe tō ai ʻa Taina ki he fakatuʻutāmakí ʻi heʻene feohi mo e kau Kēnani taʻetāú? Koeʻuhi ko ʻene fiemaʻu nai ke ʻi ai hano ngaahi kaungāmeʻa fefine ʻoku nau toʻu? Naʻá ne loto-taʻeʻunua nai pe faʻifaʻiteliha ʻo hangē ko e niʻihi ʻo hono fanga tuongaʻané? Lau ʻa e fakamatala ʻi he Sēnesí, pea feinga ke mahinoʻi ʻa e loto-mamahi mo e fakamāʻia naʻe pau pē naʻe ongoʻi ʻe Sēkope mo Lia koeʻuhi ko e nunuʻa fakamamahi ʻo e faʻa ʻaʻahi hona ʻofefiné ki Sīkemí.—Sēnesi 34:1-31; 49:5-7; sio ki he The Watchtower, Sune 15, 1985, peesi 31.
(Sēnesi 34:2) ʻI he taimi naʻe sio ai kiate ia ʻa Sīkemi, ko e foha ʻo Hēmoa ko e Heví, ko ha ʻeiki ʻo e fonuá, naʻá ne puke ia ʻo ne mohe mo ia peá ne kākaaʻi ia.
“Hola mei he Fehokotaki Fakasino Taʻetāú!”
14 Naʻe fai ʻe Sīkemi ʻa e meʻa naʻe hā ngali ko e meʻa anga-maheni pea naʻe lelei kiate ia. Koeʻuhi ko ʻene manako ʻia Tainá, naʻá ne “puke ia” peá ne “kākaaʻi ia.” (Lau ʻa e Sēnesi 34:1-4.) Ko e hia ko ení naʻe kamata ai ha ngaahi meʻa hokohoko ʻa ia naʻe iku ʻo fakamamahi kia Taina mo e kotoa ʻo hono fāmilí.—Sēnesi 34:7, 25-31; Kalētia 6:7, 8.
(Sēnesi 34:7) Ka naʻe fanongo ʻa e ngaahi foha ʻo Sēkopé ʻo fekauʻaki mo ia pea nau foki mai ʻi he taimi pē ko iá mei he vaó. Naʻa nau loto-mamahi mo ʻita lahi ʻaupito koeʻuhí he naʻá ne fakamaaʻi ʻa ʻIsileli ʻi heʻene mohe mo e ʻofefine ʻo Sēkopé, ko ha meʻa naʻe ʻikai totonu ke fai.
(Sēnesi 34:25) Kae kehe, ʻi he ʻaho hono tolú, ʻi heʻenau kei mamahiʻiá, ko e ongo foha ʻo Sēkope ko Simione mo Līvaí, ʻa e ongo tuongaʻane ʻo Tainá, naʻá na taki taha toʻo ʻene heletā peá na hū ki he kolo ʻa ia naʻe ʻikai haʻanau mahamahalo maí ʻo na tāmateʻi ʻa e tangata kotoa pē.
w09 9/1 21 ¶1-2
ʻI Hono Fakalotomamahiʻi Koe ha Taha
ʻI he taimi lahi ko e niʻihi ʻoku nau faisāuní ʻoku nau fai ia koeʻuhi ke toʻo atu ai ʻenau loto-mamahi ʻi ha taha. Ko e fakatātaá, ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻi he ʻiloʻi ʻe he ngaahi foha ʻo e pēteliake Hepelū ko Sēkopé naʻe kākaaʻi ʻe he tangata Kēnani ko Sīkemí honau tuofefine ko Tainá, naʻa nau “loto-mamahi mo ʻita lahi ʻaupito.” (Sēnesi 34:1-7) Ke sāuniʻi ʻa e kovi naʻe fai ki honau tuofefiné, ko e toko ua he ngaahi foha ʻo Sēkopé naʻá na faʻufaʻu ke fai ha kovi kia Sīkemi mo hono falé. ʻI ha founga kākā, naʻe hū atu ʻa Simione mo Līvai ki he kolo ko Kēnaní ʻo tāmateʻi ʻa e tangata kotoa pē, kau ai ʻa Sīkemi.—Sēnesi 34:13-27.
Naʻe fakaleleiʻi nai ʻe he lingitotó ʻa e palopalemá? ʻI he ʻiloʻi ʻe Sēkope ʻa e meʻa naʻe fai ʻe hono ongo fohá, naʻá ne valokiʻi kinaua: “Kuó mo ʻomi ʻa e faingataʻa lahi kiate au ʻi hoʻomo ʻai au ke u namukū ki he kakai ʻo e fonuá, . . . pea ko e moʻoni te nau fakatahataha ke ʻohofi au pea te u ʻauha ʻosi, ʻa au mo hoku falé.” (Sēnesi 34:30) ʻIo, ko ʻena tōʻonga faisāuní naʻe ʻikai ke fakaleleiʻi ai ʻa e palopalemá; ʻi he taimi ní ko e fāmili ʻo Sēkopé te nau hohaʻa leva ki hano ʻohofi kinautolu ʻe honau kaungāʻapi loto-ʻitá. Hangehangē, naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ʻa Sēkope ke hiki mo hono fāmilí ki Pēteli ke taʻofi nai ai ha hoko ha palopalema.—Sēnesi 35:1, 5.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sēnesi 35:8) Ki mui ai, ko Tēpola, ʻa e tauhi ʻo Lepeká, naʻá ne mate pea naʻe tanu ia ʻo ofi ki Pēteli ʻi ha lalo ʻoke. Ko ia naʻá ne ui ia ko ʻĀloni-pakuti.
it-1 600 ¶4
Tēpola
1. Tauhi ʻo Lepeká. ʻI he liʻaki ʻe Lepeka ʻa e fale ʻo ʻene tamaí ʻa Petueli kae hiki ki Pālesitaine pea mali mo ʻAisaké, naʻá na ō mo Tēpola. (Sēn. 24:59) Hili ʻa e ngaahi taʻu ʻo ʻene ngāue ʻi he fale ʻo ʻAisaké, pea mahalo mei he taimi siʻi pē ʻa e mate ʻa Lepeká, naʻe ngāue ʻa Tēpola ʻi he fale ʻo Sēkopé. ʻOku hā mahino naʻe mate ʻa Tēpola hili ʻa e taʻu ʻe 125 tupu mei he mali ʻa Lepeka mo ʻAisaké, pea tanu ia ʻi ha fuʻu lalo ʻakau lahi ʻi Pēteli. Ko e hingoa naʻe fakahingoaʻaki ʻa e ʻakaú ko e (ʻĀloni-pakuti, ʻoku ʻuhinga ko e “Fuʻu ʻOke ʻo e Tangi”) ʻoku fakahaaʻi ai ʻa hono ʻofeina lahi ia ʻe Sēkope mo hono fāmilí.—Sēn. 35:8.
(Sēnesi 35:22-26) ʻI he taimi ʻe taha, lolotonga ʻa e nofo ʻa ʻIsileli ʻi he fonua ko iá, naʻe ʻalu atu ʻa Lūpeni ʻo ne mohe mo Pilā ko e sinifu ʻa ʻene tamaí, pea naʻe fanongo ʻa ʻIsileli ʻo fekauʻaki mo ia. Ko ia naʻe toko 12 ʻa e ngaahi foha ʻo Sēkopé. 23 Ko e ngaahi foha ʻia Liá, ko e ʻuluaki foha ʻo Sēkopé ko Lūpeni, pea hoko ai ʻa Simione, Līvai, Siuta, ʻĪsaka, mo Sepuloni. 24 Ko e ongo foha ʻia Lesielí ko Siosifa mo Penisimani. 25 Pea ko e ongo foha ʻia Pilaá, ʻa e kaunanga ʻa Lesielí, ko Tani mo Nafitalai. 26 Pea ko e ongo foha ʻia Silipá, ʻa e kaunanga ʻa Liá, ko Kata mo ʻĀseli. Ko e ngaahi foha eni ʻo Sēkopé, ʻa ia naʻe fanauʻi kiate ia ʻi Petana-lamí.
Fehuʻi mei he Kau Lautohí
ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe fekauʻaki ʻa e laine hohoko ki he Mīsaiá mo e totonu ʻa e ʻuluaki fohá?
Kuo tau fai ha fakamatala ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo fekauʻaki mo ia. Naʻe hā ngali fehoanaki ia mo e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Hepelū 12:16. ʻOku pehē ʻi he veesi ko iá ko ʻĪsoá naʻe “ʻikai te ne houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa toputapú” pea “naʻá ne tuku ange atu [kia Sēkope] ʻene ngaahi totonu ko e ʻuluaki fohá ʻo fakafetongiʻaki ha foʻi houa kai pē ʻe taha.” Naʻe fakahuʻunga ʻi he meʻá ni ko e taimi ko ia naʻe maʻu ai ʻe Sēkope ʻa e “ngaahi totonu ko e ʻuluaki fohá,” naʻá ne hoko foki ai ʻo ʻi he laine hohoko ke ne hoko ko ha kui ʻa e Mīsaiá.—Māt. 1:2, 16; Luke 3:23, 34.
Kae kehe, ko hano vakaiʻi ʻa e fakamatala ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi ai naʻe ʻikai fiemaʻu ki ha tangata ke ne hoko ko ha ʻuluaki foha ka ne toki hoko ko ha kui ʻa e Mīsaiá. Fakakaukau atu ki he fakamoʻoni ʻe niʻihi:
ʻI he ngaahi foha ʻo Sēkopé (ʻIsileli), ko hono ʻuluaki foha ʻia Liá ko Lūpeni. Ki mui ai, ko e ʻuluaki foha ʻo Sēkope ʻi hono uaifi ʻofeina ko Lesielí ko Siosifa. ʻI he halaia ʻa Lūpeni ʻi heʻene fai ʻa e meʻa naʻe koví, naʻe ʻalu ai ʻa e totonu ʻa e ʻuluaki fohá kia Siosifa. (Sēn. 29:31-35; 30:22-25; 35:22-26; 49:22-26; 1 Kal. 5:1, 2) Neongo ia, naʻe fou mai ʻa e laine hohoko ki he Mīsaiá ʻo ʻikai ʻia Lūpeni pe ko Siosifa. Naʻe fou mai ia ʻia Siuta, ko e foha hono fā ʻo Sēkope ʻia Liá.—Sēn. 49:10.