LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w13 2/15 p. 3-7
  • Ko Hotau Tofiʻa Fakalaumālié Eni

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Hotau Tofiʻa Fakalaumālié Eni
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOKU ʻI AI HOTAU TOFIʻA KE KOLOAʻAKI
  • KUO FAKATOLONGA ʻE SIHOVA ʻENE FOLOFOLÁ
  • FAKATOLONGA ʻE SIHOVA HONO HUAFÁ
  • ʻOKU FAKATOLONGA ʻE SIHOVA ʻA E MOʻONI FAKALAUMĀLIÉ
  • TAʻOFI ʻE SIHOVA HANO ʻOHOFI ʻO E MOʻONÍ
  • Fakalāngilangiʻi ʻa e Huafa Lahi ʻo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Ko Hotau Tofiʻa Mahuʻingá—Ko e Hā ʻEne ʻUhinga Kiate Koé?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • A4 Ko e Huafa Fakaʻotuá ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú
    Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
w13 2/15 p. 3-7

Ko Hotau Tofiʻa Fakalaumālié Eni

“Ko eni ae tofia oe kau tamaioeiki a Jihova.”—ʻAI. 54:17, PM.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā kuo fai ʻe he ʻOtuá ke fakatolonga mai ʻene Folofola tohí?

  • Kuo anga-fēfē hono fakatolonga mai ʻa e huafa ʻo Sihová ke ngāueʻaki ʻe hono kakaí?

  • Fakamatalaʻi ʻa e anga hono fakatolonga mai ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoni fakalaumālié neongo ʻa hono ngaahi ʻohofí.

1. Ko e hā kuo fakatolonga anga-ʻofa mai ʻe Sihova ke maʻu ʻaonga ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá?

KO Sihova “ʻa e ʻOtua moʻui mo tuʻuloá,” kuó ne fakatolonga mai ʻene pōpoaki foaki moʻuí maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku pau moʻoni ke tolonga ia, he “ko e folofola ia ʻa Sihová ʻoku tolonga ʻo taʻengata.” (1 Pita 1:23-25) He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi hono fakatolonga anga-ʻofa mai ʻe Sihova ʻa e fakamatala mātuʻaki mahuʻinga peheé ʻi heʻene Folofola tohí, ʻa e Tohi Tapú!

2. ʻI heʻene Folofola tohí, ko e hā kuo fakatolonga ʻe he ʻOtuá ke ngāueʻaki ʻe hono kakaí?

2 ʻI heʻene Folofolá, kuo fakatolonga ai ʻe he ʻOtuá ke ngāueʻaki ʻe heʻene kakaí ʻa e huafa tonu pē ko ia kuó ne fili maʻaná. ʻOku ʻuluaki lave ʻa e Folofolá kia “Jihova koe Otua” ʻi ha ‘tala fakahohoko oe lagí mo mamani.’ (Sēn. 2:4, PM) Ko e huafa ʻo e ʻOtuá naʻe tohi-tongi fakaemana ia ʻo hā tuʻo lahi ʻi he ongo lauʻimaka naʻe ʻi ai ʻa e Fekau ʻe Hongofulú. Hangē ko ení, ko e ʻuluaki fekaú naʻe kamataʻaki ia ʻa e pehē: “Ko Au ko Sihova ko ho ʻOtua.” (ʻEki. 20:1-17) Ko e huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku moʻui mai ia koeʻuhí ko e ʻEiki Hau ko Sihová kuó ne fakatolonga mai ʻene Folofolá mo hono huafá neongo ʻa e ngaahi feinga kotoa ʻa Sētane ke toʻo atu iá.—Saame 73:28.

3. Neongo ʻa e hulu fau ʻa e hala fakalotú, ko e hā kuo fakatolonga mai ʻe he ʻOtuá?

3 ʻI heʻene Folofolá, kuo toe fakatolonga ai ʻe Sihova ʻa e moʻoní. Neongo ʻa e hulu fau ʻi māmani lahi ʻa e hala fakalotú, he fakamālō ē ko kitautolu ʻi hono ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻa e maama mo e moʻoni fakalaumālié! (Lau ʻa e Saame 43:3, 4.) Neongo ko e fuʻu tokolahi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nau ʻaʻeva ʻi he fakapoʻulí, ʻoku tau hanganaki ʻaʻeva fiefia ʻi he maama fakalaumālie kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá.—1 Sio. 1:6, 7.

ʻOKU ʻI AI HOTAU TOFIʻA KE KOLOAʻAKI

4, 5. Ko e hā ʻa e monū makehe kuo tau maʻu talu pē mei he taʻu 1931?

4 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku ʻi ai hotau tofiʻa mahuʻinga. ʻOku pehē ʻi he Collins Cobuild English Dictionary: “Ko ha tofiʻa ʻo ha fonua ko e kotoa ia ʻo e ngaahi ʻulungaanga, ngaahi talatukufakaholo, pe ngaahi tafaʻaki ʻo e moʻui ʻi aí ʻa ia kuo hokohoko mai ʻi he ngaahi taʻu lahi pea kuo tuku atu ia mei he toʻutangata ki he toʻutangata.” Ko hotau tofiʻa fakalaumālié ʻoku kau ki ai ʻa e tāpuaki ʻo hono maʻu ʻa e ʻilo totonu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá mo ha mahino māʻalaʻala ki he moʻoni fekauʻaki mo iá mo ʻene ngaahi taumuʻá. ʻOku toe kau ki ai ha monū mātuʻaki makehe.

Naʻa mau fiefia ke tali ʻa e hingoa Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻemau fakataha-lahi ʻi he 1931

5 Ko e monū ko iá naʻe hoko ia ko e konga ʻo hotau tofiʻa fakalaumālie ʻi heʻetau fakataha-lahi ʻi Columbus, Ohio, U.S.A., ʻi he 1931. Ko e ongo mataʻitohi “JW” naʻe hā ia ʻi he polokalama naʻe pulusí. Naʻe pehē ʻe he tuofefine ʻe taha: “Naʻe fai e ngaahi fakamahalo ki he ʻuhinga ʻo e tuʻu ʻa e JW.” Naʻe ui kitautolu ko e Kau Ako Tohi Tapu, ka naʻa tau ohi ʻa e hingoa Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová (Jehovah’s Witnesses ʻi he faka-Pilitāniá) ʻi he fakapapau naʻe fai ʻi he Sāpate ʻo Siulai 26, 1931. Ko ha meʻa fakafiefia ia ke maʻu ʻa e hingoa Fakatohitapu ko iá. (Lau ʻa e ʻAisea 43:12.) “ʻE ʻikai ʻaupito ngalo ʻiate au ʻa e fuʻu kalanga mo e pasipasi leʻo-lahi naʻe ʻi he feituʻu faiʻanga fakataha ko iá,” ko e manatu ia ʻa e tokoua ʻe taha. Kuo ʻikai ha toe taha ʻi he māmaní kuó ne fiemaʻu ʻa e hingoa ko iá, ka kuo tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá kitautolu ʻi hono ngāueʻaki iá ʻo laka hake ʻi he hongofuluʻi taʻu ʻe valu. Ko ha monū makehe ia ke hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova!

6. Ko hotau tofiʻa fakalaumālié ʻoku kau ki ai ʻa e fakamatala totonu ko e hā?

6 Ko hotau tofiʻa fakalaumālié ʻoku kau ki ai ha koloa ʻa ia ko e fakamatala totonu mo mahuʻinga lahi mei he kuohilí. Ko e fakatātaá, fakakaukau kia ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope. Ko e kau pēteliake ko ení mo honau ngaahi fāmilí kuo pau pē naʻa nau fetalanoaʻaki fekauʻaki mo e founga ke fakahōifuaʻi ai ʻa Sihová. Ko ia ʻoku ʻikai fakaʻohovale ʻa hono talitekeʻi ʻe Siosifa anga-tonu ʻa e ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó koeʻuhí ke ʻoua te ne “hia ai ki he ʻOtua.” (Sēn. 39:7-9) Ko e ngaahi talatukufakaholo faka-Kalisitiané, naʻe toe fakahoko tala ngutu mai ia pe fakafou ʻi he faʻifaʻitakiʻanga. Naʻe kau ʻi he ngaahi meʻá ni ʻa e ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí ʻa ia naʻe ʻoatu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he ngaahi fakatahaʻanga Kalisitiané. (1 Kol. 11:2, 23) ʻI he ʻahó ni, ko e ngaahi fakaikiiki ʻoku fiemaʻu kia kitautolu ke lotu ai ki he ʻOtuá “ʻi he laumālie mo e moʻoni” ko e konga ia ʻo ʻene Folofola tohí. (Lau ʻa e Sione 4:23, 24.) Ko e Tohi Tapú ʻoku hoko ia ko e fakamaama ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ka ko kitautolu ʻi he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku tautefito ʻetau houngaʻia aí.

7. Ko hotau tofiʻá ʻoku kau ki ai ʻa e talaʻofa fakalototoʻa ko e hā?

7 Ko ha konga ʻo hotau tofiʻa fakalaumālié ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi fakamatala kuo pulusi ki muí ni mai ʻo fakamoʻoniʻi ai ‘ʻoku ʻiate kitautolu ʻa Sihova.’ (Saame 118:7) ʻOku ʻai ai heni kitautolu ke tau ongoʻi malu, naʻa mo e taimi ʻoku fakatangaʻi ai kitautolú. Ko ha konga fakalototoʻa ʻo hotau tofiʻa fakalaumālie ʻoku fakautuutu ai peé ko e talaʻofá ni: “E ikai monuia ha mahafu tau kuo gaohi ke tauʻi koe; bea koe elelo kotoabe e lea kovi kiate koe te ke fakamalaia i he fakamāu. Ko eni ae tofia oe kau tamaioeiki a Jihova, bea oku meiate au e nau maonioni, oku behe e Jihova.” (ʻAi. 54:17, PM) ʻOku halaʻatā ha taha ʻi he ngaahi meʻatau kehekehe ʻa Sētané ʻe lava ke ne fai ha maumau tuʻuloa kia kitautolu.

8. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení mo hono hokó?

8 Kuo feinga ʻa Sētane ke fakaʻauha e Folofola ʻa e ʻOtuá, toʻo atu ʻa e huafa Sihová, pea fūfuuʻi ʻa e moʻoní. Ka ʻoku ʻikai moʻoni haʻane vāvātatau mo Sihova, ʻa ia kuó ne taʻofi ʻa e ngaahi feinga kotoa ko ení. ʻI he kupu ko ení mo hono hokó, te tau sio ai ki he (1) founga kuo fakatolonga ai ʻe he ʻOtuá ʻene Folofolá; (2) founga kuo fakapapauʻi ai ʻe Sihova ke fakatolonga hono huafá; mo e (3) founga ʻoku hoko ai ʻetau Tamai fakahēvaní ko e Matavai mo e Tokotaha-Fakatolonga ʻo e moʻoni ʻoku tau maʻú.

KUO FAKATOLONGA ʻE SIHOVA ʻENE FOLOFOLÁ

9-11. Ko e hā e ngaahi fakatātā ʻoku hā ai kuo hao mai ʻa e Tohi Tapú neongo ʻa e ngaahi ʻohofi kehekehe?

9 Kuo fakatolonga ʻe Sihova ʻene Folofolá neongo ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻia kotoa pē. ʻOku pehē ʻe he Enciclopedia Cattolica (ʻEnisaikolopētia Katolika): “ʻI he 1229, naʻe taʻofi ai ʻe he Kōsilio ʻo Toulouse ʻa e kau tangata ʻikai faifekaú mei hono ngāueʻaki kinautolú [ngaahi Tohi Tapu ʻi he lea tuʻufonuá] ʻi he vakai atu ki hono fakafepakiʻi ʻa e kau ʻAlipikenisisi mo e kau Uolotenisesi . . . Ko e ʻasemipilī naʻe fai ʻi he 1234 ʻi Tarragona, Sipeini, ʻi he malumalu ʻo James I naʻe ʻoatu ai ha fakangatangata pehē. . . . Naʻe tuʻu-ʻi-vahaʻa ʻa e Roman See ʻi he meʻá ni ʻi he ʻuluaki taimí ʻi he 1559, ʻi he taimi naʻe tapui ai ʻi he ʻIniteki ʻa Paulo IV ʻa hono pulusi mo maʻu ʻa e [ngaahi] Tohi Tapu ʻi he lea tuʻufonuá ʻo ʻikai fakangofua ʻe he Holy Office.”

10 Neongo e ngaahi ʻohofi kehekehe ʻo e Tohi Tapú, kuo fakatolonga mai ia. ʻI he 1382 nai, naʻe faʻu ai ʻe Sione Uikilifi mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻa e fuofua liliu Tohi Tapú ʻi he lea faka-Pilitāniá. Ko e tokotaha liliu Tohi Tapu ʻe taha ko Viliami Tinitale, naʻe tāmateʻi ia ʻi he 1536. ʻI hono haʻi ia ki ha ʻakaú, fakatatau ki he fakamatalá naʻá ne kalanga, “ʻEiki, fakaʻā ʻa e mata ʻo e tuʻi ʻIngilaní.” Naʻe noʻouʻa leva ia pea tutu.

11 Kuo hao mai ʻa e Tohi Tapú neongo ʻa e fehangahangai mo e fakafepakí. Hangē ko ení, ʻi he 1535, naʻe ʻasi hake ai ʻa hono liliu faka-Pilitānia ʻo e Tohi Tapú ʻe Miles Coverdale. Naʻe ngāueʻaki ʻe Coverdale ʻa e liliu ʻa Tinitale ʻo e “Fuakava Foʻoú” pea mo e “Fuakava Motuʻá” meia Sēnesi kia Kalonikali. Naʻá ne liliu e ngaahi konga kehe ʻo e Folofolá mei he faka-Latiná pea mei he Tohi Tapu faka-Siamane ʻa Mātini Lūteló. ʻI he ʻahó ni, ʻoku fakahoungaʻi ʻa e New World Translation of the Holy Scriptures ʻi heʻene fakamatalaʻi mahino mo pipiki ki he potutohi ʻo e Tohi Tapú, pea ʻaonga ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú. ʻOku tau fiefia ʻi he ʻikai ha mālohi fakatēmeniō pe fakaetangata ʻe faifai ange ʻo na taʻofi ʻa hono fakatolonga mai ʻa e Folofola ʻa Sihová.

FAKATOLONGA ʻE SIHOVA HONO HUAFÁ

Ko e kau tangata hangē ko Tinitalé naʻa nau tuku atu ʻenau moʻuí koeʻuhí ko e Folofola ʻa e ʻOtuá

12. Ko e hā e ngafa kuo fakahoko ʻe he New World Translation ʻi hono fakatolonga ʻa e huafa fakaʻotuá?

12 Kuo fakapapauʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻoku fakatolonga mai hono huafá ʻi heʻene Folofolá. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻoku fakahoko ai ʻe he New World Translation ha ngafa tefito. ʻI he talateú, naʻe tohi ai ʻe he kōmiti ʻo hono kau liliu kuo ʻosi fakatapuí: “Ko e tafaʻaki tuʻu-ki-muʻa ʻo e liliu ko ení ko hono toe fakafoki mai ʻa e huafa fakaʻotuá ki hono tuʻunga totonú ʻi he potutohi faka-Pilitāniá. Kuo fai ia, ʻo ngāueʻaki ʻa e faʻunga anga-maheni ʻoku ngāueʻaki ʻi he faka-Pilitāniá ko e ‘Jehovah’ ʻo tuʻo 6,973 ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú pea tuʻo 237 ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisí.” ʻOku ala maʻu he taimí ni ʻa e New World Translation, kakato pe ʻi hano konga, ʻi he lea ʻe 116 tupu, pea laka hake ʻi he tatau ʻe 178,545,862 kuo pulusí.

13. Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē kuo ʻiloʻi ʻe he kakaí ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá talu pē mei hono fakatupu e faʻahinga ʻo e tangatá?

13 Kuo ʻiloʻi ʻe he kakaí ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá talu pē mei hono fakatupu e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe lāuʻilo ki ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, pea naʻá na ʻiloʻi pau ʻa e founga ke puʻaki ai iá. ʻI hono fakahaaʻi ʻe Hami ʻa e taʻefakaʻapaʻapa ki heʻene tamaí hili ʻa e Lōmakí, naʻe pehē ʻe Noa: “Ke maloʻia ʻa Sihova, ʻOtua ʻo Semi; pea hoko ʻa Kenani [foha ʻo Hamí] ko ʻenau tamaioʻeiki!” (Sēn. 4:1; 9:26) Ko e ʻOtuá tonu naʻá ne talaki: “Ko Sihova au; ko hoku hingoa ia: pea ʻe ʻikai te u ʻange hoku langilangi ki ha taha.” Naʻe toe pehē ʻe he ʻOtuá: “Ko Sihova au, pea ʻoku ʻikai mo ha taha; ka tuku au ʻoku ʻikai ha ʻOtua.” (ʻAi. 42:8; 45:5) Kuo fakapapauʻi ʻe Sihova kuo fakatolonga hono huafá pea ʻai ke ʻiloʻi ia ʻe he kakai takatakai he māmaní. He monū ē ʻoku tau maʻú ke ngāueʻaki ʻa e huafa Sihová pea ngāue ʻi he tuʻunga ko ʻene Kau Fakamoʻoni! ʻOku hangē ia ʻoku tau kalanga ʻo pehē: “ʻI he huafa ʻo homau ʻOtua te mau fokotuʻu fuka.”—Saame 20:5.

14. Tuku kehe ʻa e Tohi Tapú, ko fē ʻe lava ke maʻu ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá?

14 ʻOku ʻikai ko e Tohi Tapú pē ʻoku ʻasi ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Fakakaukau ki he Maka Mōapé, ʻa ia naʻe maʻu ʻi Dhiban (Tīponi), ko e maile ia ʻe 13 (21 km) ki he fakahahake ʻo e Tahi Maté. ʻOku lave ʻi he maká kia Tuʻi ʻOmilai ʻo ʻIsilelí pea ʻomai mo e fakamatala ʻa Tuʻi Mesa ʻo Mōapé ki heʻene angatuʻu ki ʻIsilelí. (1 Tuʻi 16:28; 2 Tuʻi 1:1; 3:4, 5) Ka ko e Maka Mōapé ʻoku ʻi ai hono mahuʻinga makehe koeʻuhí he ʻoku ʻasi ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi hono faʻunga Tetakalamatoní. ʻOku toutou ʻasi foki ʻa e Tetakalamatoní ʻi he ngaahi kongokonga ʻumea naʻe maʻu ʻi ʻIsileli, ʻa ia ʻoku ui ko e Tohi Lākisí.

15. Ko e hā ʻa e Septuagint, pea naʻe anga-fēfē ʻene hoko maí?

15 Ko e muʻaki kau liliu Tohi Tapú naʻe ʻi ai ʻenau kaunga ki hono fakatolonga ʻa e huafa fakaʻotuá. Hili ʻa e fakaheeʻi ki Pāpilone mei he 607 K.M. ki he 537 K.M., naʻe ʻikai foki ʻa e kau Siu tokolahi ki Siuta mo ʻIsileli. ʻI he aʻu mai ki he senituli hono tolu K.M., naʻe hoko ai ʻa ʻAlekisanitulia, ʻi ʻIsipité, ʻo nofo ai ʻa e kau Siu tokolahi ʻa ia naʻa nau fiemaʻu ha liliu ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ki he lea faka-Kalisí, ʻa ia ko e lea fakavahaʻapuleʻanga ia ʻi he taimi ko iá. ʻI heʻene kakato ʻi he senituli hono ua K.M., ko e liliu ko iá ko e Septuagint. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi tatau ko iá ʻoku ʻi ai ʻa e huafa Sihová ʻi hono faʻunga faka-Hepeluú.

16. ʻOmai ha fakatātā ʻo hono ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi ha tohi naʻe fuofua pulusi ʻi he taʻu 1640.

16 Ko e huafa fakaʻotuá ʻoku maʻu ia ʻi he tohi Bay Psalm Book, ʻa e ʻuluaki tohi naʻe pulusi ʻi he ngaahi kolonia ʻAmelika ʻo ʻIngilaní. Ko hono fuofua pulusingá (naʻe pulusi ʻi he 1640) ʻoku ʻi ai ʻa e Sāmé, ʻa ia naʻe liliu mei he lea faka-Hepeluú ki he lea faka-Pilitānia ʻo e ʻaho ko iá. ʻOku ngāueʻaki ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi konga tohi hangē ko e Saame 1:1, 2, ʻa ia ʻoku pehē ai ko ha “tangata monūʻia” ʻoku ʻikai fou ʻi he faleʻi ʻa e fulikivanú, “ka ʻi he lao ʻa Iehovah, ʻoku tuʻu ai ʻa ʻene manakó.” Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e huafa ʻo e ʻOtuá, sio ki he polosiua The Divine Name That Will Endure Forever.

ʻOKU FAKATOLONGA ʻE SIHOVA ʻA E MOʻONI FAKALAUMĀLIÉ

17, 18. (a) ʻE anga-fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e foʻi lea ko e “moʻoni”? (e) Ko e “moʻoni ʻo e ongoongo leleí” ʻoku kau ki ai ʻa e hā?

17 ʻOku tau fiefia ʻi he ngāue kia “Jihova koe Otua oe mooni.” (Saame 31:5, PM) “Ko e moʻoni fekauʻaki mo ha meʻa ko e kotoa ia ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo iá, kae ʻikai ko e ngaahi meʻa ʻoku fakamahamahalo pe faʻu,” ko e lau ia ʻa e Collins Cobuild English Dictionary. ʻI he lea faka-Hepelū naʻe hiki ai ʻa e Tohi Tapú, ko e foʻi lea naʻe faʻa liliu ko e “moʻoni” ʻoku fekauʻaki ia mo e meʻa ʻoku moʻoni, falalaʻanga, tonu, pe ko e moʻoniʻi meʻa. Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “moʻoni” ʻoku ʻuhinga iá ki he meʻa ʻoku fehoanaki mo ha moʻoniʻi meʻa pe mo ha meʻa ʻoku totonu mo tonu.

18 Kuo fakatolonga mai ʻe Sihova ʻa e moʻoni fakalaumālié pea kuó ne ʻai ʻa hono ʻiloʻi iá ke tau ala maʻu ʻi he tuʻunga lahi ʻa ia ʻoku fakautuutu ai pē. (2 Sio. 1, 2) Ko ʻetau mahinoʻi ʻa e moʻoní ʻoku fakaʻaʻau pē ki heʻene toe māʻalaʻala ange, he “ko e ʻalunga ʻo haʻa faitotonu ʻoku hange ko e maama hengihengi, ʻa e fakautuutu ʻene maama ʻo aʻu ki he hoʻatā malie”! (Pal. 4:18) Ko e moʻoni, ʻoku tau mātuʻaki loto-tatau mo Sīsū, ʻa ia naʻá ne pehē ʻi heʻene lotu ki he ʻOtuá: “Ko hoʻo folofolá ko e moʻoní ia.” (Sione 17:17) Ko e Folofola tohi ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻi ai ʻa e “moʻoni ʻo e ongoongo leleí,” ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi akonaki faka-Kalisitiane kotoa pē. (Kal. 2:14) Ko hano konga, ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo e huafa ʻo Sihová, ko hono tuʻunga-haú, feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú, ko e toetuʻú, pea mo e Puleʻangá. Tau lāulea he taimí ni ki he anga hono fakatolonga ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoní neongo e ngaahi feinga ʻa Sētane ke fūfuuʻi iá.

TAʻOFI ʻE SIHOVA HANO ʻOHOFI ʻO E MOʻONÍ

19, 20. Ko hai ʻa Nimilote, pea ko e hā e feinga naʻe taʻemalava ʻi hono ʻahó?

19 Hili ʻa e Lōmakí, naʻe ʻi ai ʻa e lau ʻo pehē: “Hangē tofu pē ko Nimiloté, ko ha toʻa tulimanu ʻo fakafepaki kia Sihova.” (Sēn. 10:9, NW) ʻI he tuʻunga ko ha tokotaha-fakafepaki kia Sihova ko e ʻOtuá, ko e moʻoni naʻe lotu ʻa Nimilote kia Sētane pea naʻá ne hangē ko e kau fakafepaki ko ia naʻe lea ʻa Sīsū ʻo kau ki aí: “Ko kimoutolú ʻoku mou mei hoʻomou tamaí ko e Tēvoló, pea ʻoku mou loto ke fai ʻa e ngaahi holi ʻa hoʻomou tamaí. Ko e tokotaha ko iá . . . naʻe ʻikai te ne tuʻu maʻu ʻi he moʻoní.”—Sione 8:44.

20 Ko e tofiʻa ʻo Nimiloté naʻe kau ai ʻa Pēpeli mo e ngaahi kolo kehe ʻi he vahaʻa ʻo e vaitafe Taikilisí mo ʻIufaletesí. (Sēn. 10:10) ʻI he malumalu nai ʻo ʻene tatakí naʻe kamata ai hono langa ʻa Pēpeli mo hono tauá ʻi he 2269 K.M. nai. ʻI he kehe mei he finangalo ʻo Sihová ke mafola atu e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he kotoa ʻo e māmaní, naʻe pehē ʻe he kau langa ko iá: “ʻE, tau langa muʻa haʻatau kolo, mo ha taua ke tau ki langi, pea tau ʻai ke ʻiloa hotau hingoa, naʻa tau movete ʻi he funga ʻo mamani.” Ka ko e faʻufaʻu ko iá naʻe pau ke liʻaki ʻi he taimi naʻe ‘veuveuki ai ʻe he ʻOtuá ʻa e lea ʻa mamaní’ pea fakamovete ʻa e kau teu langa tauá. (Sēn. 11:1-4, 8, 9) Kapau naʻe palani ai ʻe Sētane ke kamata ha lotu ʻe taha ʻa ia ke lotu ange kiate ia ʻa e tokotaha kotoa, ko ʻene faʻufaʻú naʻe ʻikai ʻaupito ke siaʻa ia. ʻI he kotoa e hisitōlia ʻo e tangatá, ko e lotu kia Sihová kuo ikuna pea ʻoku ngaʻunu ai pē ki muʻa ʻi he ʻosi atu ʻa e ʻaho taki taha.

21, 22. (a) Ko e hā kuo ʻikai ʻaupito hoko ai ʻa e lotu loí ko ha fakamanamana lahi ki he lotu moʻoní? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hono hokó?

21 Kuo ʻikai ʻaupito hoko ʻa e lotu loí ko ha fakamanamana lahi ki he lotu moʻoní. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he kuo fakapapauʻi ʻe heʻetau Faiako Maʻongoʻongá ke fakatolonga mai ʻene Folofola tohí, kuó ne tauhi hono huafá ke ʻiloʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá, pea kuó ne hoko ko e Matavai tuʻuloa ia ʻo e moʻoni fakalaumālié. (ʻAi. 30:20, 21) Ko e lotu ki he ʻOtuá ʻo fakatatau ki he moʻoní ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefia kia kitautolu, ka ko e fai peheé ʻoku fiemaʻu ai ke tau nofoʻaki ʻāʻā fakalaumālie, falala kakato kia Sihova pea muimui ki he tataki hono laumālie māʻoniʻoní.

22 ʻI he kupu hono hokó, te tau fakatotoloʻi ai ʻa e tukuʻau mai ʻa e ngaahi tokāteline loi ʻe niʻihi. Te tau ʻilo ai ʻoku holafa ʻa e ngaahi tokāteliné ni ʻi hono siviʻi ʻi he maama ʻo e Folofolá. ʻIkai ko ia pē, te tau sio ai ki hono tāpuakiʻi kitautolu ʻe he Tokotaha-Fakatolonga taʻealafakatataua ʻo e moʻoní, ʻa Sihova, ʻaki ʻa e ngaahi akonaki moʻoni ʻa ē ʻoku tau koloaʻaki ko e konga hotau tofiʻa fakalaumālié.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share