LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w95 1/1 p. 10-15
  • Neongo Naʻe Ngaohi mei he Efú, Tutui Atu!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Neongo Naʻe Ngaohi mei he Efú, Tutui Atu!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko ha Liliu ʻo e Ngaahi Tuʻungá
  • Naʻe Ngaohi mei he Efú mo Kinautolu Foki
  • Ko e Hā ʻa Hono ʻUhinga Kiate Kitautolu Taautaha ʻa Hotau Ngaohi mei he Efú?
  • Ko e Hā ʻOku Hoko ʻi he Taimi ʻOkú Ke Mate Aí?
    Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
  • Ko e Ngaahi Laumālié Kuo ʻIkai Te Nau Moʻui mo Mate ʻi Māmani
    Laumālie ʻo e Kau Maté—ʻOku Malava Ke Nau Tokoniʻi Koe pe Uesia Koe? ʻOku Nau ʻI Ai Moʻoni?
  • Fefakalototoʻaʻaki ʻi he Hoko ʻo Ofi Mai ʻa e ʻAho
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • Ko e Hā ʻe Lava ke Fai ʻo Fekauʻaki mo e Loto-Siʻí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
w95 1/1 p. 10-15

Neongo Naʻe Ngaohi mei he Efú, Tutui Atu!

“He ʻoku ne ʻilo ʻe ia hota anga; ʻoku ne manatu ai pe ko e efu pe kitaua.”​—SĀME 103:14.

1. ʻOku tonu fakaesaienisi ʻa e pehē ʻi he Tohi Tapú ko e tangatá naʻe ngaohi ia mei he efú? Fakamatalaʻi.

ʻI HE tafaʻaki fakamatelié, ko e efu pē kitautolu. “Pea naʻe ngaohi ʻe Sihova Elohimi ʻa e tangata mei he efu ʻo e kelekele, ʻo ne hō ki hono avaʻi ihu ʻa e mānava moʻui; pea naʻe hoko ʻa e tangata ko e kakano moʻui.” (Sēnesi 2:7) Ko e fakamatala mahinongofua ko ʻeni ʻo hono fakatupu ʻo e tangatá ʻoku fetāiaki ia mo e moʻoni fakasaienisi. Ko hono kotoa ʻo e ngaahi ʻelemēniti ʻoku lahi ange ʻi he 90 ʻa ia naʻe faʻu mei ai ʻa e sino ʻo e tangatá ʻoku maʻu ia ʻi he “efu ʻo e kelekele.” Naʻe taukaveʻi ʻi he taimi ʻe taha ʻe ha tangata kēmisi ko e sino ʻo e tangatá ko e ʻosikena peseti ʻe 65, kāponi peseti ʻe 18, haitoloseni peseti ʻe 10, naitoloseni peseti ʻe 3, kalisiume peseti ʻe 1.5, mo e phosphorus peseti ʻe 1, pea ko e toengá ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi ʻelemēniti kehé. ʻOku ʻikai ke mahuʻinga pe ʻoku tonu fakaʻaufuli ʻa e ngaahi fakafuofua ko ʻení ia. ʻOku kei tuʻu pē ʻa e moʻoniʻi meʻá ia: “Ko e efu pe kitaua”!

2. Ko e hā ʻa ʻetau ongoʻi ki he founga naʻe faʻu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá, pea ko e hā ʻa hono ʻuhingá?

2 Tuku kehe ʻa Sihova, ko hai ʻe lava ke ne ngaohi ha ngaahi meʻamoʻui fihi pehē mei he efú pē? ʻOku haohaoa ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá mo ʻikai hanau mele, ko ia ʻi heʻene fili ke fakatupu ʻa e tangatá ʻi he founga ko ʻení ʻoku pau ke ʻikai ke fakatupunga ai ha lāunga. Ko e moʻoni, naʻe lava ʻe he Tokotaha Fakatupu Maʻongoʻongá ʻo fakatupu ʻa e tangatá mei he efu ʻo e māmaní ʻi ha founga fakamanavahē mo fakaofo ʻo fakalahi ai ʻa ʻetau houngaʻia ki Hono mafai, pōtoʻi, mo hono poto ʻaonga ʻoku ʻikai ke fakangatangatá.​—Teutalōnome 32:​4, fakamatala ʻi lalo; Sāme 139:14.

Ko ha Liliu ʻo e Ngaahi Tuʻungá

3, 4. (a) ʻI hono fakatupu ʻo e tangatá mei he efú, ko e hā naʻe ʻikai ke taumuʻa ki ai ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā naʻe lave ki ai ʻa Tēvitá ʻi he Sāme 103:​14, pea ʻoku anga-fēfē ʻa hono tokoniʻi kitautolu ʻe he potutohí ke maʻu ʻa e fakamulituku ko ʻení?

3 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi fakangatangata ʻo e ngaahi meʻamoʻui mei he efú. Kae kehe, naʻe ʻikai ʻaupito ke loto ʻa e ʻOtuá ia ke hoko ʻa e ngaahi meʻá ni ko ha fakakavenga pe fakangatangata tōtuʻa. Ko e ngaahi fakangatangata ko ʻení naʻe ʻikai ke ʻuhinga ia ke fakatupu fakalotosiʻi pe iku ʻo fakalotomamahi. Ka neongo iá, ʻoku hangē ko e fakahā ʻe he potutohi ʻo e ngaahi lea ʻa Tēvita ʻi he Sāme 103:​14, ko e ngaahi fakangatangatá ʻa ia ʻoku moʻulaloa ki ai ʻa e tangatá ʻoku lava ke fakatupu fakalotosiʻi mo iku ʻo fakalotomamahi. Ko e hā ʻa hono ʻuhingá? ʻI he talangataʻa ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he ʻOtuá, naʻá na fakahoko ai ha liliu ki he tuʻunga ki hona fāmilí ʻi he kahaʻú. Ko ia ko e ngaohi mei he efú naʻe ʻi ai ʻa hono ngaahi ʻuhinga foʻou.a

4 Naʻe ʻikai ke lea ʻa Tēvita ia ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fakangatangata fakaenatulá naʻa mo e ongo meʻa fakaetangata haohaoa naʻe ngaohi mei he efú naʻá na maʻu pē ia, ka ko e ngaahi tuʻunga ngāvaivai fakaetangata naʻe fakatupu mei he taʻehaohaoa tukufakaholó. Kapau naʻe ʻikai pehē naʻe ʻikai te ne lea ʻo kau kia Sihova: “ʻA ia ʻoku ne fakamolemole hoʻo angahala fuape; ʻa ia ʻoku ne faitoʻo ho ngaahi mahaki kotoa pe; ʻa ia ʻoku ne huhuʻi mei he ʻauha ʻa hoʻo moʻui; kuo ʻikai te ne fai kiate kitautolu ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi angahala, pe totongi kiate kitautolu ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi hia.” (Sāme 103:​2-4, 10) Neongo ʻa e ngaohi mei he efú, kapau naʻe nofo mateaki ai pē ʻa e tangata haohaoá, naʻe ʻikai ʻaupito te nau hala, fai angahala, pea fiemaʻu ai ha fakamolemole; pea ʻikai te nau maʻu ha ngaahi mahaki ʻo fiemaʻu ai ha fakamoʻui. Sinoemeʻa, naʻe ʻikai ʻaupito te nau mei ʻalu hifo ki he luo ʻo e maté ʻa ia ʻe toki lava ha foki mei ai ʻi ha toetuʻu pē.

5. Ko e hā ʻoku ʻikai ke faingataʻa ai kiate kitautolu ke maʻu ʻa e mahino fekauʻaki mo e ngaahi lea ʻa Tēvitá?

5 ʻI hotau tuʻunga taʻehaohaoá, ko hono kotoa ʻo kitautolú kuo tau hokosia ʻa e ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Tēvitá. ʻOku tau faʻa lāuʻilo ki hotau ngaahi fakangatangata koeʻuhi ko e taʻehaohaoá. ʻOku tau loto-mamahi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ngalingali ʻoku nau maumauʻi ai ʻa hotau vā fekoekoeʻi mo Sihová pe ko hotau vā mo hotau ngaahi tokoua Kalisitiané. ʻOku tau fakameʻapangoʻia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi taʻehaoahaoá mo e ngaahi fakaʻaiʻai ʻa e māmani ʻo Sētané ʻokú ne ʻai kitautolu ʻi he taimi ʻe niʻihi ke tau loto-mamahi. Pea koeʻuhi ko e pule ʻa Sētané ʻoku ofi ki hono ngataʻangá, ʻoku ngāueʻaki ʻe hono māmaní ʻa e fakaʻaiʻai lahi ange ki he kakaí fakalūkufua pea fakatefito ki he Kalisitiané.​—Fakahā 12:12.

6. Ko e hā ʻe ongoʻi lotosiʻi nai ai ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi, pea ʻe anga-fēfē nai hono ngāueʻaongaʻaki ʻe Sētane ʻa e faʻahinga ongoʻi peheé?

6 ʻOkú ke pehē ko e moʻui faka-Kalisitiané ʻoku toe faingataʻa ange? Kuo ongona ha kau Kalisitiane ʻe niʻihi kuo nau pehē ko e fuoloa ange ʻa ʻenau ʻi he moʻoní ko e lahi ange ia ʻo ʻenau taʻehaohaoá. Kae kehe, ʻoku ngalingali kuo nau hoko pē ʻo ʻilo lahi ange ki heʻenau ngaahi taʻehaohaoa ʻanautolú tonu mo e ʻikai te nau lava ke muimui ki he ngaahi tuʻunga haohaoa ʻa Sihová ʻi he founga ʻoku nau saiʻia aí. Ko hono moʻoní, ʻoku ngalingali ko e tupu ia mei he tupulaki ʻi he ʻilo mo e houngaʻia ki he ngaahi fiemaʻu māʻoniʻoni ʻa Sihová. ʻOku mahuʻinga ke ʻoua ʻaupito naʻa tau fakaʻatā ha ʻilo pehē ke ne fakalotosiʻi kitautolu ʻo aʻu ki ha tuʻunga ko hono fai ʻa e meʻa ʻoku loto ʻa e Tēvoló ke tau faí. ʻI he ngaahi senituli kotoa kuó ne toutou feinga ke ngāueʻaki ʻa e fakalotosiʻí koeʻuhi ke ne ʻai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ke nau liʻaki ai ʻa e lotu moʻoní. Ka neongo ia, ko e ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá, pea pehē mo e “fehiʻa matematē” ki he Tēvoló, kuó ne taʻofi ʻa e tokolahi taha ʻo kinautolu mei heʻenau fai peheé.​—Sāme 139:​21, 22; Palōvepi 27:11.

7. ʻI he tafaʻaki fē te tau hangē ai ko Siopé ʻi he taimi ʻe niʻihi?

7 Ka ʻoku ongoʻi lotosiʻi nai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻE lava ke hoko ia mei he ʻikai te tau fiemālie ʻi heʻetau ngaahi malavá. Ko e ngaahi meʻa fakamatelié nai mo e faingataʻaʻia ʻi he vā ʻo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, ngaahi kaumeʻá, pe kaungāngāué. Ko e tokotaha anga-tonu ko Siopé naʻá ne hoko ʻo fuʻu lotosiʻi pea naʻá ne kole ki he ʻOtuá: “Taumaiā ke ke faʻo au ʻi Hetesi! ʻO ke fufū au kaeʻoua ke lolou hoʻo houhau na! ʻO ke tuʻutuʻuni haku taimi, pea toki manatu mai!” Ko ia, kapau naʻe lava ʻe he ngaahi tuʻunga faingataʻá ʻo fakalotosiʻi ʻa Siope, “ko e tangata haohaoa mo angatonu, ʻoku ʻapasia ki he ʻOtua mo afe mei he kovi,” ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ke fai ha ofo ai ʻi he malava ke hoko ʻa e meʻa tatau pē kiate kitautolu.​—Siope 1:​8, 13-19; 2:​7-9, 11-13; 14:13.

8. ʻI he taimi ki he taimi ko e hā ko ha fakaʻilonga pau ai ʻa e fakalotosiʻí?

8 Ko ha fakafiemālie ē ke ʻilo ʻoku ʻafio mai ʻa Sihova ki he ngaahi lotó pea ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻo e fai leleí! ʻOku ʻikai ʻaupito te ne talitekeʻi ʻa kinautolu ʻoku nau feinga ʻi he loto-moʻoni ke fakahōifua kiate iá. Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e lotosiʻí ko ha fakaʻilonga pau nai ia, ʻo hā ai ʻoku ʻikai te tau fakamaʻamaʻaʻi ʻa ʻetau ngāue kia Sihová. Sio ange mei he tuʻunga ko ʻení, ko e tokotaha ʻoku ʻikai ʻaupito te ne fekuki mo e fakalotosiʻí ʻe ʻikai te ne lāuʻilo fakalaumālie nai ki hono ngaahi vaivaiʻangá ʻo hangē ko e niʻihi ko ē. Manatuʻi: “Ko ia ʻilonga ʻa ia ʻoku ne pehe kuo ne tuʻu, ke vakavakai naʻa ne hinga.”​—1 Kolinitō 10:12; 1 Sāmiuela 16:7; 1 Tuʻi 8:39; 1 Kalonikali 28:9.

Naʻe Ngaohi mei he Efú mo Kinautolu Foki

9, 10. (a) Ko e tui ʻa hai ʻoku totonu ke faʻifaʻitaki ki ai ʻa e kau Kalisitiané? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Mōsese ki he ngāue naʻe vaheʻi ange ki aí?

9 ʻI he Hepelū vahe 11 ʻoku fakahokohoko ai ʻa e kau fakamoʻoni ʻa Sihova ki muʻa ʻi he taimi ʻo e kau Kalisitiané ʻa ia naʻa nau maʻu ʻa e tui mālohi. Kuo fai pehē ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí mo kinautolu ʻi onopooní. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa ke ako meiate kinautolú. (Fakafehoanaki mo Hepelū 13:7.) Ko e fakatātaá, ko e tui ʻa hai ʻe lelei ange ʻi he tui ʻa Mōsesé ke faʻifaʻitaki ki ai ʻa e kau Kalisitiané? Naʻe fekau ia ke ne fanongonongo ʻa e ngaahi pōpoaki ʻo e fakamaau ki he pule fakamāmani mālohi taha ʻi hono taimí, ko Felo ʻo ʻIsipité. ʻI he ʻahó ni, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo pau ke nau fakahā ʻa e ngaahi pōpoaki fakaefakamaau meimei tatau ki he lotu loí mo e ngaahi kautaha kehe ʻoku nau fakafepaki ki he Puleʻanga ʻo Kalaisi kuo fokotuʻú.​—Fakahā 16:​1-15.

10 Ko e fakahoko ʻo e fekau ko ʻení ʻoku ʻikai ko ha ngāue faingofua ia, ʻo hangē ko ia naʻe fakahā ʻe Mōsesé. Naʻá ne ʻeke: “Ko hai au ke u ʻalu kia Felo, pea ke u ʻomi ʻa haʻa Isileli mei Isipite?” ʻOku lava ke mahino kiate kitautolu ʻa ʻene ngaahi ongoʻi taʻefeʻungá. Naʻá ne toe hohaʻa foki pē ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he kau ʻIsilelí: “ʻE ʻikai te nau tui kiate au, pea ʻe ʻikai te nau tali ʻeku lea.” Ko ia naʻe fakamatala ʻe Sihova kiate ia ʻa e founga ʻe lava ke ne fakamoʻoniʻi ai ʻa hono fakamafaiʻi iá, ka naʻe toe ʻi ai ha palopalema ʻe taha ia ʻa Mōsese. Naʻá ne pehē: “ʻEī, fakamolemole, ʻoku ʻikai ko e tangata lea au, talu mei muʻa mo ʻeku pehe, pea neongo hoʻo folofola ki hoʻo tamaioʻeiki ka ʻoku ou kei pehe pe: he ko e loungutu mamafa au, pea mamafa mo hoku ʻelelo.”​—ʻEkisoto 3:11; 4:​1, 10.

11. Hangē ko Mōsesé, ʻi heʻetau maʻu ʻa hotau ngaahi fatongia fakateokalatí, ko e hā te tau faí, ka ʻi heʻetau ngāueʻaki ʻetau tuí ʻoku tau lava ai ʻo loto-maʻu fekauʻaki mo e hā?

11 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau ongoʻi nai ʻo hangē ko Mōsesé. Neongo ʻoku tau ʻiloʻi pē ʻa hotau ngaahi fatongia fakateokalatí, ʻoku tau fifili nai ki he founga te tau lava ʻo fakahoko ai kinautolú. ‘Ko hai au ke u ʻalu ki he kakaí, ko e niʻihi ʻoku nau māʻolunga ange ʻi he nofó, ʻekonōmiká, pe tuʻunga fakaeakó, ʻo fiematamuʻa ke akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe hoku ngaahi tokoua fakalaumālié ʻi heʻeku fai ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pe fai ha ngaahi malanga mei he peletifoomú ʻi he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí? ʻIkai te nau sio ʻoku ʻikai te u feʻunga?’ Kae manatuʻi, naʻe kau ʻa Sihova mo Mōsese peá ne teuteuʻi ia ki he ngāue naʻe vaheʻi ki aí koeʻuhi he naʻe tui ʻa Mōsese. (ʻEkisoto 3:12; 4:​2-5, 11, 12) Kapau te tau faʻifaʻitaki ki he tui ʻa Mōsesé, ʻe kau ʻa Sihova mo kitautolu peá ne toe teuteuʻi kitautolu ki heʻetau ngāué.

12. ʻOku lava fēfē ke fakalotolahiʻi kitautolu ʻe he tui ʻa Tēvitá ʻi heʻetau fehangahangai mo e fakalotosiʻi ʻi he ngaahi angahalá pe ngaahi tōnounoú?

12 Ko ha tokotaha ʻokú ne ongoʻi koto kula noa pe lotosiʻi koeʻuhi ko e ngaahi angahalá pe ngaahi tōnounoú ʻoku hangē ia ko Tēvitá he naʻá ne pehē: “He ʻoku ou ʻiloʻi ʻeku talangataʻa, pea ʻoku ma feʻao maʻu pe mo ʻeku angahala.” ʻI he kole kia Sihová, naʻe toe pehē ʻe Tēvita: “Hanga kehe mei heʻeku ngaahi angahala, pea tamateʻi ʻeku hia kotoa.” Ka neongo ia, naʻe ʻikai ʻaupito te ne fakaʻatā ʻa e lotosiʻí ke ne ʻave meiate ia ʻa ʻene holi ke tauhi kia Sihová. “ʻOuae kapusi au mei he feʻao mo koe; pea ko ho laumalie tapu ʻoua te ke ʻave.” Naʻe mahino lelei ko e “efu” pē ʻa Tēvita, ka naʻe ʻikai ke sītuʻa ai ʻa Sihova meiate ia, he naʻe tui ʻa Tēvita ki he talaʻofa ʻa Sihová ʻe ʻikai te ne taʻetokaʻi ʻa e “loto lavea mo mafesifesi.”​—Sāme 38:​1-9; 51:​3, 9, 11, 17.

13, 14. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau hoko ko e kau muimui ʻo e tangatá? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahā ʻe he ongo faʻifaʻitakiʻanga ko Paula mo Pitá naʻe ngaohi kinaua mei he efú?

13 Kae kehe, fakatokangaʻi, neongo ʻoku tau sio ki he “ʻao kau fakamoʻoni ʻoku fuʻu pehe fau” ko ha fakalototoʻa ia ke tau “lele he fakapuepue kuo tala humaki mai kiate kitautolu,” kuo ʻikai ke tala mai kiate kitautolu ke tau hoko ko honau kau muimui. Kuo tala mai kiate kitautolu ke tau muimui ʻi he topuvaʻe ʻo e “Takimuʻa ʻi he tui mo hono Fakaʻau, ʻio, ʻa Sisu,” kae ʻikai ko e kau tangata taʻehaohaoá​—pea naʻa mo e kau ʻaposetolo anga-tonu ʻi he ʻuluaki senitulí.​—Hepelū 12:​1, 2; 1 Pita 2:21.

14 Ko e ʻaposetolo ko Paula mo Pitá ko e ongo pou ia ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané, naʻá na tūkia ʻi he taimi ʻe niʻihi. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻIo, ko e lelei ʻoku ou fie fai ʻoku ʻikai te u fai; kaekehe, ko e kovi, ʻa ia ʻoku ʻikai te u fie fai, ko ia ia ʻoku ou feia. ʻOiaue! siʻi toki malaʻia kita!” (Loma 7:​19, 24) ʻI he taimi naʻe fuʻu hulu ai ʻa e falala ʻa Pita kiate iá naʻá ne tala kia Sīsū: “Neongo ʻe tūkia kotoa pe ʻiate koe, ka ko au ʻe ʻikai te u tūkia ʻo taʻengata.” Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū kia Pita te ne fakafisingaʻi Ia ʻo tuʻo tolu, naʻe ʻafungi ʻa Pita ʻo ne fakatauʻilea ʻa hono ʻEikí, ʻo ne pōlepole: “ʻE ʻikai ʻaupito te u fakafisinga koe, neongo ʻe iku pe ki haʻaku mate mo koe.” Ka naʻá ne fakafisingaʻi ʻa Sīsū, ko ha laka hala ia naʻe hoko ke ne tangi mamahi ai. ʻIo, naʻe ngaohi mei he efú ʻa Paula mo Pita.​—Mātiu 26:​33-35.

15. Neongo ko e moʻoni naʻe ngaohi kitautolu mei he efú, ko e hā ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau tutui atu ai pē?

15 Kae kehe, neongo ʻa ʻenau ngaahi vaivaí, ko Mōsese, Tēvita, Paula, Pita, mo e niʻihi kehe hangē ko kinautolú naʻa nau ikuna pē. Ko e hā ʻa hono ʻuhingá? Koeʻuhí he naʻa nau maʻu ʻa e tui mālohi kia Sihova, falala haohaoa kiate ia, mo pipiki ofi kiate ia neongo ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiá. Naʻa nau falala kiate ia ke ne tokonaki mai ʻa e “makehe atu ʻo e mafai.” Pea naʻá ne fai ia, naʻe ʻikai pē te ne liʻaki kinautolu. Kapau te tau hanganaki tui ai pē, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ʻi hono fai ʻo e fakamāu ʻo fekauʻaki mo kitautolú, ʻe fetaiaki ia mo e ngaahi leá ni: “He talaʻehai ʻoku fai taʻetotonu ʻa e ʻOtua ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngaue, mo e ʻofa ki hono huafa naʻe ha ʻiate kimoutolu.” Ko ha ʻuhinga lahi ē ke ne ueʻi kitautolu ke tau tutui atu neongo ko e moʻoni naʻe ngaohi kitautolu mei he efú!​—2 Kolinitō 4:7; Hepelū 6:10.

Ko e Hā ʻa Hono ʻUhinga Kiate Kitautolu Taautaha ʻa Hotau Ngaohi mei he Efú?

16, 17. ʻI he fakamaaú, ʻoku anga-fēfē ʻa hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e tefitoʻi moʻoni kuo fakamatalaʻi ʻi he Kalētia 6:4?

16 Kuo akoʻi mei he meʻa kuo hokosia ʻe he ngaahi mātuʻa tokolahi mo e kau faiakó ʻa e fakapotopoto ʻo hono fakamāuʻi ʻo e fānaú pe kau akó ʻo fakatatau ki he malava fakafoʻituituí, kae ʻikai ʻi hono fakafehoanaki mo e toenga ʻo e fānaú pe kaungāakó. ʻOku fetāiaki ʻeni mo e tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi Tapú naʻe ʻosi tala ki he kau Kalisitiané ke nau muimui ai: “Ka ke taki taha sivi ʻene ngaue aʻana; pea te ne toki fakafuofuaʻaki ia pe hono polepoleʻanga, ʻo ʻikai ʻaki ha taha kehe.”​—Kalētia 6:4.

17 ʻI he fetāiaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, neongo ʻoku feangainga ʻa Sihova mo ʻene kakaí ko ha kulupu kuo fakatahatahaʻi, ka ʻokú ne fakamāuʻi fakafoʻituitui pē kinautolu. ʻOku pehē ʻi he Loma 14:12: “Pea ta te tau taki taha fai ha fakamatala ki he ʻOtua maʻata.” ʻOku ʻiloʻi lelei pē ʻe Sihova ʻa e faʻunga fakaetupuʻanga (genetic) ʻo ʻene kau sēvanití taki taha. ʻOkú ne ʻiloʻi honau faʻunga fakaesinó mo e fakaeʻatamaí, ngaahi tufakangá, ko honau ngaahi mālohi mo e vaivaiʻanga tukufakaholó, ko e ngaahi meʻa ʻoku nau malavá, pea pehē ki he lahi ʻo ʻenau ngāueʻaongaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ke nau malava ʻo fakahā ai ʻa e fua faka-Kalisitiané. Ko e fakamatala ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo ha uitou naʻá ne lī ha ongo kiʻi paʻanga kapa ʻi he tukuʻanga koloa ʻo e temipalé mo ʻene talanoa fakatātā fekauʻaki mo e tenga naʻe tūtuuʻi ʻi he kelekele leleí ko e ongo fakatātā fakalototoʻa ia ki ha kau Kalisitiane ʻoku nau ongoʻi loto-mafasia nai koeʻuhi ko e ʻikai fakapotopoto ʻa hono fakafehoanaki kinautolu mo e niʻihi kehé.​—Maʻake 4:​20; 12:​42-44.

18. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakapapauʻi ʻa e ʻuhinga ʻa hotau tuʻunga ko e efú kiate kitautolu fakafoʻituitui? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau ongoʻi lotosiʻi ʻi hono fai ha sivisiviʻi totonu ʻe kita ʻa kita pē?

18 ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke tau fakapapauʻi ʻa e ʻuhinga ʻo hotau tuʻunga ko e efú ʻi ho tau tuʻunga fakafoʻituituí koeʻuhí ke tau lava ʻo fai hotau fatongiá ki he malava lahi tahá. (Palōvepi 10:4; 12:24; 18:9; Loma 12:1) ʻE toki lava pē ke tau ʻilo ki he fiemaʻu kiate kitá mo e ngaahi malava ke lelei angé ʻi heʻetau ʻilo lelei ʻa ʻetau ngaahi tuʻunga ngāvaivaí mo e ngaahi vaivaiʻanga fakafoʻituituí. ʻI hono sivisiviʻi pē kita ʻe kita pē, ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻa e mālohi ʻo e laumālie māʻoniʻoní ʻi he tokoni kiate kitautolu ke lelei angé. Naʻe fakatupu ʻa e ʻuniveesí ʻaki ia, naʻe hiki ai ʻa e Tohi Tapú, mo fakahoko mai ai ʻa e sōsaieti foʻou melino ʻi he lotolotonga ʻo e māmani kuo tuʻunuku ki he maté. Ko ia ʻoku pau ʻa e mālohi ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ke ne ʻoatu ʻa e poto mo e mālohi ʻoku fiemaʻu ki he faʻahinga ʻoku nau kole iá ke tauhi maʻu ai ʻa e anga-tonú.​—Maika 3:8; Loma 15:13; ʻEfesō 3:16.

19. ʻOku ʻikai ko ha kalofanga ai ki he hā ʻa hotau ngaohi mei he efú?

19 Ko ha fakafiemālie lahi ē ke ʻilo ʻoku manatuʻi ʻe Sihova ko e efu pē kitautolu! Kae kehe, ʻoua ʻaupito naʻa tau pehē, ko ha kalofanga totonu ʻeni ke ʻoua ʻe ngāue mālohi pea naʻa mo ha faihala. ʻIkai ʻaupito! Ko hono manatuʻi ʻe Sihova ko e efu pē kitautolú ko e fakahā ia ʻo ʻene anga-ʻofa maʻataʻataá. Ka ʻoku ʻikai te tau loto ke tau hoko ko e “kau fakaʻotuamate, ʻo nau liliu ʻa e kelesi ʻa hotau ʻOtua ʻo faiʻanga pauʻu fakalielia, kaeʻumaʻā ʻoku nau fakafisingaʻi ʻa e ʻEiki Motu Taha mo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisi.” (Siutasi 4) Ko e ngaohi mei he efú ʻoku ʻikai ko ha kalofanga ia ke anga fakaʻotuamate ai. ʻOku feinga ʻa e Kalisitiané ke faitau mo e ngaahi hehema ʻoku halá, ʻo tokeia mo taki pōpulaʻi ʻa hono sinó, ke fakaʻehiʻehi mei hono “ʻai ke mamahi ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni ko ia ʻo e ʻOtua.”​—ʻEfesō 4:30; 1 Kolinitō 9:27.

20. (a) Ko e hā ʻa e ongo tafaʻaki ʻoku “lahi ai ʻa e meʻa ke fai ʻi he ngāue ʻa e ʻEiki”? (e) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakakaukau paú?

20 Ko e lolotonga ko ʻeni ʻo e fakaʻosiʻosi ʻo e ngaahi taʻu ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e māmani ko ʻeni ʻo Sētané, ʻoku ʻikai ko ha taimi ia ke fakamāmālie ai​—ʻi he fekauʻaki mo e malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e fekauʻaki mo hono fakatupulekina lahi ange ʻa e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻOku “lahi ʻa e meʻa ke fai” fakatouʻosi ʻi he ongo tafaʻakí. Ko e taimi ʻeni ke tau tutui atu koeʻuhi he ʻoku tau ʻilo ko ʻetau “fakaongosia ʻoku ʻikai ko e laufanō ia.” (1 Kolinitō 15:58) ʻE poupouʻi kitautolu ʻe Sihova, naʻe pehē ʻe Tēvita ʻo fekauʻaki mo Sihova: “ʻE ʻikai te ne tuku ʻa e maʻoniʻoni ke ueʻia ʻo taʻengata.” (Sāme 55:22) Ko ha fiefia lahi ē ke ʻilo ʻoku fakangofua ʻe Sihova ʻa kitautolu fakafoʻituitui ke tau kau ki he ngāue molumalu taha kuo vaheʻi ki he meʻamoʻui ko e tangata taʻehaohaoá ke nau faí​—neongo ʻa hotau ngaohi mei he efú!

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e fakamatala ʻo kau ki he Tohi Tapú ko e Herders Bibelkommentar, ʻi he fakamatala ʻo kau ki he Sāme 103:​14, naʻe pehē: “Naʻá ne ʻilo lelei naʻá ne ngaohi ʻa e tangatá mei he efu ʻo e kelekelé, pea ʻokú ne ʻilo ʻa e ngaahi vaivaiʻanga mo e ʻikai ke tolonga ʻa e anga ʻo ʻenau moʻuí, ʻa ia naʻe fakamafasia lahi kiate kinautolu talu mei he muʻaki angahalá.”​—Fakaʻītali ʻamautolu.

ʻE Lava ke Ke Fakamatalaʻi?

◻ ʻOku anga-fēfē ʻa e kehekehe ʻa e Sēnesi 2:7 mo e Sāme 103:14 ʻi he lave ki he tangatá ko e ngaohi mei he efú?

◻ Ko e hā ʻoku hoko ai ko ha fakalototoʻa ʻa e Hepelū vahe 11 ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní?

◻ Ko e hā ʻoku fakapotopoto ai ke tau ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku hā ʻi he Kalētia 6:4?

◻ ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e Hepelū 6:10; mo e 1 Kolinitō 15:58 ke fakaʻehiʻehi mei he fakalotosiʻí?

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

ʻOku faʻifaʻitaki ʻa e kau Kalisitiané ki he tui ʻa honau kaungālotú, ka ʻoku nau muimui ki he Fakahaohaoa ʻo ʻenau tuí, ko Sīsū

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share