Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
SIULAI 5-11
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | TEUTALŌNOME 11-12
“Founga ʻOku Loto ʻa Sihova ke Lotu Ange Ai Kiate Iá”
ʻE Lava Fēfē Ke Tau Fakahāhā ʻEtau ʻOfa kia Sihová?
3 Ko e ʻofá ʻa e ʻulungaanga tefito ʻo Sihová. Ko ia ʻe lava ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe pehē ai ʻe Sīsū ko e fekau mahuʻinga tahá: “Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa, ʻaki hoʻo moʻuí kotoa, ʻaki ho ʻatamaí kotoa, pea ʻaki ho mālohí kotoa.” (Mk. 12:30) ʻOku loto ʻa Sihova ke tau ʻofa kiate ia ʻaki hotau “lotó kotoa.” ʻE loto-mamahi ʻa Sihova kapau te tau ʻofa ki ha taha pe ki ha meʻa ʻo lahi ange ia ʻi heʻetau ʻofa kiate iá. Ka ko ʻetau ʻofa kiate iá ʻoku totonu ke ʻoua ʻe hoko ko ha foʻi ongo pē. ʻOku toe ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau ʻofa kiate ia ʻaki hotau “ʻatamaí kotoa” mo hotau “mālohí kotoa.” ʻOku ʻuhinga ení ko ʻetau ʻofa kia Sihová ʻoku kau ki ai ʻa e anga ʻetau fakakaukaú mo e meʻa ʻoku tau faí.—Lau ʻa e Maika 6:8.
4 Ko ia ʻoku totonu ke tau ʻofa kia Sihova ʻaki hotau kotoá mo e meʻa kotoa ʻoku tau maʻú. ʻI heʻetau fakamuʻomuʻa ia ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau fakahaaʻi ai kiate ia ʻoku tau ʻofa moʻoni ʻiate ia. ʻI he kupu ki muʻá, naʻa tau lāulea ai ki he founga ʻe fā ʻoku fakahāhā ai ʻe Sihova ʻene ʻofa lahi ki heʻene fānaú. Tau sio he taimí ni ki he founga ʻe lava ai ke tau fakalolotoʻi ʻetau ʻofa kia Sihová mo fakahāhā ʻoku tau ʻofa ʻiate ia.
Ko Hotau Feituʻu Faiʻanga Lotú Eni
1 KO E kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he kuohilí mo e ʻahó ni, kuo ʻi ai honau ngaahi feituʻu faiʻanga lotu ki he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe ʻĒpeli ʻa e ngaahi feilaulau kia Sihová, naʻá ne langa nai ha ʻōlita. (Sēn. 4:3, 4) Ko Noa, ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope mo Mōsese, naʻa nau ngaohi kotoa ʻa e ngaahi ʻōlita. (Sēn. 8:20; 12:7; 26:25; 35:1; ʻEki. 17:15) Naʻe tala ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí ke langa ha tāpanekale. (ʻEki. 25:8) Ki mui ai, naʻá ne fakahinohino kia kinautolu ke langa ha temipale. (1 Tuʻi 8:27, 29) Hili ʻa e foki ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá mei hono takiheeʻi ki Pāpiloné, naʻa nau fakataha maʻu pē ʻi he ngaahi sinakoké. (Mk. 6:2; Sione 18:20; Ngā. 15:21) Pea naʻe fakataha ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ʻi he ngaahi ʻapi. (Ngā. 12:12; 1 Kol. 16:19) ʻI he ʻahó ni, ʻoku fakataha ʻa e kakai kotoa ʻa Sihova takatakai ʻi he māmaní ʻi he Fale Fakatahaʻanga ʻe laui mano, ʻa e feituʻu ʻoku nau ako ai fekauʻaki mo Sihová mo lotu kiate iá.
ʻE Lava Ke Ke Hangē ko Fineasí ʻi he Taimi ʻOkú Ke Fehangahangai Ai mo e Ngaahi Polé?
Ko e loto-toʻa ʻa Fineasí naʻe ʻikai ko ha foʻi ngāue fakatuʻupakē fakatalavou pē. Fakakaukau ki he anga ʻene fakahāhā ʻa e ʻiloʻiló—ʻo ngāue fakapotopoto mo e pōtoʻi—ʻi he taimi naʻe fanongo ai ki ha toe līpooti. Ko e matakali Lūpeni mo Kata pea mo e vaeua ʻo e matakali Manasé naʻa nau langa ha ʻōlita ofi ki he Vaitafe Sioataní. Naʻe fakamulituku ʻa e kau ʻIsileli kehé ko e ʻai eni maʻá e lotu loí pea naʻa nau mateuteu ke fakahoko ha ngāue fakakautau.—Sios. 22:11, 12.
Naʻe fēfē tali ʻa Fineasí? Ko Fineasi, fakataha mo e houʻeiki ʻIsilelí, naʻa nau tālangaʻi fakapotopoto ʻa e meʻá mo e faʻahinga kuo nau langa ʻa e ʻōlitá. Ko e ngaahi matakali kuo tukuakiʻí naʻa nau fakamahino ʻa e tuʻungá, ʻo fakamatalaʻi ko ha ʻōlita moʻoni ia maʻá e “gaue a Jihova.” Naʻe kalofi ai heni ha fakatamaki.—Sios. 22:13-34, PM.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Tāpuaki pe Fakamalaʻia—ʻOku ʻi Ai ha Fili ke Fai!
11 ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo e fononga faingataʻa ʻa ʻIsileli he taʻu ʻe 40 ʻi he toafá, naʻe fakamāʻalaʻala ai ʻe Mōsese ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻi he fili ki ha ʻalunga ʻo e talangofua ki he ʻOtuá. Naʻá ne toe lau fakalautelau foki ʻa e ngaahi fakamalaʻia ʻe hokosia ʻe he kau ʻIsilelí kapau te nau fili ke talangataʻa kia Sihova. (Teutalōnome 27:11–28:10) ʻI he hili pē ha taimi siʻi mei he hū ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe fakahoko atu ʻe Siōsiua ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa Mōsesé ʻo kau ai ʻa e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi fakamalaʻia ko ʻení. Naʻe tuʻu ʻa e ngaahi matakali ʻe ono ʻo ʻIsileli ʻi he veʻe Moʻunga ʻIpalé, pea naʻe tuʻu ʻa e matakali ʻe ono ko ē ʻi muʻa ʻi he Moʻunga Kelisimí. Naʻe tuʻu leva ʻa e kau Līvaí ʻi he teleʻa ʻi he vahaʻá. ʻOku ngalingali, ko e ngaahi matakali naʻe tuʻu ʻi muʻa ʻi he Moʻunga ʻIpalé naʻa nau pehē “Emeni” ki he ngaahi fakamalaʻia naʻe faí, pe ngaahi mala, naʻe lau atu ki aí. Naʻe fai ha tali ʻe he faʻahinga ʻe tahá ki he ngaahi tāpuaki naʻe lau atu ʻe he kau Līvaí ki ai ʻi he veʻe Moʻunga Kelisimí.—Siōsiua 8:30-35.
SIULAI 12-18
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | TEUTALŌNOME 13-15
“Fakahaaʻi ʻe he Laó ʻa e Tokanga ʻa Sihova ki he Masivá”
Foaki ʻOkú Ne ʻOmai ʻa e Fiefiá
Ko e fekau ke vahe hongofulú ko e konga ia ʻo e Lao naʻe foaki ʻe Sihova ko e ʻOtuá ki he matakali ʻe 12 ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá laka hake he taʻu ʻe 3,500 kuo maliu atú. Naʻe tuʻutuʻuni ʻi he Lao ko iá ke foaki ʻa e vahe hongofulu ʻo e fua ʻo e fonuá mo e ngaahi ʻakau fuá pea mo e vahe hongofulu ʻo e tupu ʻi he fanga monumanú ki he matakali Līvaí ʻi hono tokoniʻi ʻenau ngaahi ngāue ʻi he tāpanekalé.—Livitiko 27:30, 32; Nōmipa 18:21, 24.
Naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí ko e Laó ‘ʻe ʻikai faingataʻa fau ia kiate kinautolu.’ (Teutalōnome 30:11) Kehe pē ke nau tauhi loto-tōnunga ʻa e ngaahi fekau ʻa Sihová, ʻo kau ai ʻa e vahe hongofulú, naʻá ne talaʻofa kia kinautolu ha utu-taʻu lahi. Pea ʻi he tuʻunga ko ha maluʻi ʻi ha nounoú, naʻe tuku mavahe maʻu pē, ha toe vahe hongofulu fakataʻu, ke ngāueʻaki anga-maheni ʻi he taimi naʻe fakataha ai ʻa e puleʻangá ki heʻene ngaahi kātoanga fakalotú. Ko ia ai, ko e ‘mulí, mo e tamaimaté, mo e uitoú’ te nau kai ke makona.—Teutalonome 14:28, 29; 28:1, 2, 11-14.
Ko e Masivá ko ha Fakaʻilonga Ia ʻo e Taʻefakahōifua ki he ʻOtuá?
NAʻE tala ʻe he ʻOtuá ki ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá: “Ke oua naa ai ha kau majiva iate kimoutolu.” Naʻe ʻuhinga ení koeʻuhi ʻi he Lao naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia kinautolú, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tokonaki ke tokangaʻi ʻa e kau masivá ʻo aʻu ki hono tuku ʻo ʻikai totongi ʻa e ngaahi moʻuá. (Teutalōnome 15:1-4, 7-10, PM) Ko ia ai, naʻe ʻikai totonu ke ʻi ai ha kakai masiva ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻIsilelí, he naʻe palōmesi ʻa Sihova te ne tāpuakiʻi kinautolu. Kae kehe, ko e tāpuaki ko iá naʻe fakatuʻunga ia ʻi he talangofua ki he Laó, ʻa ia naʻe ʻikai fai ki ai ʻa e kau ʻIsilelí.
Sāpate
ʻOku haʻu ia mei he foʻi lea faka-Hepelū ʻoku ʻuhingá “ke mālōlō; ke tuku.” Ko e ʻaho hono fitu ia ʻo e uike faka-Siú (mei he tō ʻa e laʻaá ʻi he Falaité ki he tō ʻa e laʻaá ʻi he Tokonakí). Ko e ngaahi ʻaho kātoanga kehe ʻi he taʻú, pea pehē ki he taʻu hono 7 mo hono 50, naʻe toe ui ko e ngaahi Sāpate. ʻI he ʻaho Sāpaté, ʻoku ʻikai fai ai ha ngāue tuku kehe ʻa e ngāue fakataulaʻeiki ʻi he feituʻu toputapú naʻe pau ke fai ia. ʻI he ngaahi taʻu Sāpaté, naʻe pau ke tuku taʻengoueʻi ai ʻa e kelekelé pea ko e kaungā-Hepeluú naʻe ʻikai fakamālohiʻi ke nau totongi honau ngaahi moʻuá. ʻI he Lao ʻa Mōsesé, naʻe fakaʻatuʻi ʻa e ngaahi fakangatangata ki he Sāpaté, ka naʻe faai mai pē ʻo toe fakalahi atu ia ʻe he kau taki lotú, ko ia ʻi he aʻu mai ki he taimi ʻo Sīsuú naʻe faingataʻa ki he kakaí ke nau tauhi ia.—ʻEk 20:8; Liv 25:4; Luk 13:14-16; Kol 2:16.
it-2 978 ¶6
Pōpula
ʻI hono fakatauʻatāinaʻi ha pōpula Hepeluú naʻe ʻoange ʻe hono ʻeikí kiate ia ha meʻaʻofa ke tokoni kiate ia ke kamataʻaki ʻene moʻuí ko ha tangata tauʻatāina.—Teu. 15:13-15.
“Naʻe Fakatau Kimoutolu ʻAki ha Totongi”
2 Neongo naʻe toe hoko ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻa e ngāue fakatamaioʻeikí, naʻe fakapapauʻi ʻe he Lao ʻa Mōsesé naʻe maʻu ʻe he kau tamaioʻeiki Hepeluú ʻa e maluʻi. Hangē ko ʻení, naʻe fiemaʻu ʻe he Laó ke lava ʻo ngāue ha ʻIsileli ko ha tamaioʻeiki ʻo ʻikai ke toe laka hake ʻi he taʻu ʻe onó. ʻI he taʻu hono fitú, te ne “maʻu ʻene tauʻataina taʻetotongi.” Ka ko e ngaahi tuʻutuʻuni fekauʻaki mo e fakafeangai ki he kau tamaioʻeikí naʻe totonu ʻaupito mo manavaʻofa ʻo fai ai ʻi he Lao ʻa Mōsesé ʻa e tokonaki ko ʻení: “ʻO kapau ʻe matuʻaki lea ʻe he tamaioʻeiki, ʻo pehe, ʻOku ou ʻofa ki hoku ʻeiki, ki hoku uaifi mo ʻeku fanau; ʻe ʻikai te u ʻalu tauʻataina: pea ʻe toki fakahopo ia ʻe hono ʻeiki ʻi he ʻao ʻo Elohimi, ʻo ne fakaofi ia ki he matapa, pe ki he pou matapa; pea ʻe vili hono telinga ʻe hono ʻeiki ʻaki ha vili; pea te ne nofo ko ʻene tamaioʻeiki ʻo taʻengata.”—Ekisoto 21:2-6; Livitiko 25:42, 43; Teutalōnome 15:12-18.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he meʻa ne tapui ʻoku ʻi he ʻEkisoto 23:19: “ʻE ʻikai te ke haka ha kiʻi kosi i he huhuʻa [huhu] o ʻene faʻe”?
Ko e tuʻutuʻuni ko ʻeni ʻo e Lao ʻa Mōsesé, ʻa ia ʻoku hā tuʻo tolu ʻi he Tohi Tapú, ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e vakai ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku totonú, ko ʻene manavaʻofá pea mo ʻene anga-fakaʻatuʻí. ʻOku toe fakamamafaʻi ai foki ʻa ʻene fakaliliʻa ʻi he lotu loí.—Ekisoto 34:26; Teutalōnome 14:21.
Ke haka ha kiʻi kosi pe ha toe manu kehe ʻi he huʻa huhu ʻo ʻene faʻeé ʻe fepaki ia mo e fokotuʻutuʻu fakaenatula ʻa Sihova ki he ngaahi meʻá. Naʻe tokonaki ʻe he ʻOtuá ʻa e huʻa huhu ʻo e faʻeé ke fafangaʻaki ʻa e ʻuhikiʻi kosí ʻo tokoniʻi ai ia ke ne tupu. Ko hono haka ʻa e kiʻi kosí ʻi he huʻa huhu ʻo ʻene faʻeé tonu, ʻi hono fakalea ʻe ha mataotao ʻe taha, ʻe hā ai “ʻa e taʻefakaʻapaʻapa ki he vahaʻangatae ʻa ia kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻOtuá pea fakatoputapuʻi ʻi he vā ʻo e mātuʻá pea mo e fānaú.”
Tānaki atu ki ai, ʻoku fakahuʻunga ʻa e niʻihi ʻo pehē ko hono haka ha kiʻi kosi ʻi he huʻa huhu ʻo ʻene faʻeé kuo hoko nai ia ko ha ouau fakapangani naʻe fakahoko ke ʻomai ʻaki ʻa e ʻuhá. Kapau ko e tuʻungá ia, ko e tapuí naʻe ʻai ia ke maluʻiʻaki ʻa e kau ʻIsilelí mei he ngaahi tōʻonga fakalotu taʻefakapotopoto mo taʻeʻofa ʻa e ngaahi puleʻanga takatakai kiate kinautolú. Naʻe tapui fakahangatonu ʻe he Lao ʻa Mōsesé ke ʻaʻeva ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ngaahi puleʻanga ko iá.—Livitiko 20:23.
Fakaʻosí, ʻoku tau sio ʻi he lao tonu ko ʻení ki he manavaʻofa ongongofua ʻa Sihová. Ko hono moʻoní, naʻe ʻi he Laó ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni meimei tatau ki hono ngaohikoviʻi ʻa e fanga manú pea maluʻi ai mei he ngāue ʻoku fepaki mo e fokotuʻutuʻu fakanatula ʻo e ngaahi meʻá. Hangē ko ʻení, naʻe kau ʻi he Laó ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo tapui ai ʻa hono feilaulauʻi ʻo ha manu kae ʻoua leva kuo ʻosi ʻi heʻene faʻeé he ʻaho ʻe fitu pe laka hake, ko hono tāmateʻi fakatouʻosi ha manu mo hono ʻuhikí ʻi he ʻaho tatau, pea mo hono ʻave fakatouʻosi mei ha pununga ha manupuna mo hono ngaahi fuá pe fāngangá.—Livitiko 22:27, 28; Teutalōnome 22:6, 7.
ʻOku hā mahino, ko e Laó naʻe ʻikai ko ha fokotuʻutuʻu fihi pē ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi fakataputapui. Ko e taha ʻo hono ngaahi ʻaongá, ʻoku tokoni ʻa hono ngaahi tefitoʻi moʻoní ke fakahūhū kiate kitautolu ha tuʻunga māʻolunga ʻo e fakapotopoto fakaeʻulungāanga ʻa ia ʻoku tapua moʻoni atu ai ʻa e ngaahi ʻulungāanga fakaofo ʻo Sihová.—Sāme 19:7-11.
SIULAI 19-25
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | TEUTALŌNOME 16-18
“Ko e Founga ki he Fakamaau Māʻoniʻoní”
it-1 343 ¶5
Kui
Naʻe hanga ʻe he totongi fufuú, ngaahi meʻaʻofá, tomuʻa fehiʻá pe filifilimānakó ʻo fakakuihi ʻa e kau fakamāú mei hono fakahoko totonu ʻa e fakamaau totonu. “Ko e totongi fufuú ʻoku fakakuihi ai ʻa e kau tangata ʻiloʻiló.” (ʻEki. 23:8) “Ko e totongi fufuú ʻokú ne fakakuihi ʻa e mata ʻo e potó.” (Teu. 16:19) Ko ha fakamaau, tatau ai pē pe ʻoku faitotonu pe ʻiloʻilo ʻoku lava nai ke tākiekina ia ʻi he ʻilo pau pe taʻeʻilo ki ai ʻi heʻene maʻu ha meʻaʻofa mei he faʻahinga ʻoku kau ki he hopó. Ko e lao ʻo e ʻOtuá ʻoku toe lave ki he nunuʻa kovi ʻo ha totongi-fufū mo e filifilimānako ʻa ia ʻoku pehē: “Kuo pau ke ʻoua naʻá ke fakahāhā ʻa e filifilimānako ki he masivá pe leleiʻia ange ʻi he koloaʻiá.” (Liv. 19:15) Naʻe ʻikai fiemaʻu ki ha fakamaau ke ne pikoʻi ʻa e fakamaau totonu ki he tokotaha tuʻumālié koeʻuhi pē ko ʻene koloaʻiá pe ke kau ai mo e tokolahí.—ʻEki. 23:2, 3.
ʻOfa mo e Fakamaau Totonu ʻi ʻIsileli ʻo e Kuonga Muʻá
20 Naʻe manavaʻofa ʻa Sihova ki heʻene kakaí, ko ia naʻá ne fokotuʻu ʻa e laó ke maluʻi fakafoʻituitui kinautolu mei hano ngaohikoviʻi taʻetotonu. Ko e fakatātaá, naʻe fakangatangata ʻe he Laó ʻa e malava ke tukuakiʻi loi ha taha ki ha faihia. Ko e tokotaha ne tukuakiʻí naʻá ne maʻu ha totonu ke ʻilo pe ko hai naʻá ne tukuakiʻi iá. (Teu. 19:16-19; 25:1) Pea ki muʻa ke fakahalaiaʻi iá, naʻe fiemaʻu ki ha fakamoʻoni ʻe toko ua pe lahi ange ke nau ʻoatu ʻa e fakamoʻoní. (Teu. 17:6; 19:15) Kae fēfē ha ʻIsileli naʻá ne fai ha hia pea ko e toko taha pē naʻe sio ki aí? Heʻikai lava ke pehē te ne hao mei heʻene faihalá. Naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa naʻá ne faí. ʻI he fāmilí, naʻe ʻoange ki he ngaahi tamaí ʻa e mafai, ka ko e mafai ko iá ʻoku fakangatangata. ʻI he ngaahi fakakikihi ʻe niʻihi ʻa e fāmilí, ko e kau mātuʻa ʻo e koló naʻa nau maʻu ʻa e fatongia ke fai ʻa e fili aofangatukú.—Teu. 21:18-21.
it-2 685 ¶6
Taulaʻeiki
Naʻe maʻu ʻe he kau taulaʻeikí ʻa e fatongia tefito ke fakamatalaʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá pea nau fakahoko ha ngafa lahi ʻi he fokotuʻutuʻu fakaefakamaau ʻa ʻIsilelí. ʻI he ngaahi kolo naʻe vaheʻi kia kinautolú naʻe lava ke nau poupou ki he kau fakamāú pea toe ngāue fakataha mo kinautolu ʻi he ngaahi keisi fuʻu faingataʻa ʻi he ngaahi fakamaauʻanga fakafeituʻú. (Teu. 17:8, 9) Naʻe toe fiemaʻu foki ke nau tokoni ki he kau tangata taʻumotuʻá ke fakapapauʻi ʻoku nau muimui ʻi he founga totonu ke toʻo ai ha halaia ʻi he totó mei he koló ʻi ha keisi fakapō naʻe ʻikai lava ke solova.—Teu. 21:1, 2, 5.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 787
Tuʻusi
Fakatatau ki he Laó, naʻe pau ke ʻi ai ha fakamoʻoni ʻe toko ua pe lahi ange ke fakahoko ai ha tautea mate. (Teu. 19:15) Naʻe fiemaʻu ki he kau fakamoʻoni ko ení ke nau fuofua kamata hono tolomakaʻi ʻa e tokotaha halaiá. (Teu. 17:7) Ko ha fakahāhā eni ʻo ʻenau fakamahuʻingaʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá mo e loto ke tauhi ke maʻa ʻa e founga lotu ʻa e kau ʻIsilelí. Tānaki atu ki aí, ʻe taʻofi ai eni ha taha mei hono fai ha fakamoʻoni ʻo ʻikai fakapapauʻi, fuʻu vave pe loi.
SIULAI 26–ʻAOKOSI 1
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | TEUTALŌNOME 19-21
“Fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e Moʻuí”
Faʻifaʻitaki ki he Fakamaau Totonu mo e Meesi ʻa Sihová
4 Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Sihova ke faingofua ʻa e aʻu ki he ngaahi kolo hūfanga ʻe onó. Naʻá ne tala ki he kau ʻIsilelí ke nau fili ʻa e kolo ʻe tolu ki he tafaʻaki taki taha ʻo Sioataní. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ke vave mo faingofua ʻa e aʻu ha tokotaha hola ki ha taha ʻo e ngaahi kolo ko ení. (Nōm. 35:11-14) Ko e ngaahi hala naʻe lele ki aí naʻe tauhi ke ʻi ha tuʻunga lelei. (Teu. 19:3) Fakatatau ki he talatukufakaholo faka-Siú, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻi he ngaahi veʻehalá ke tokoni ki he kau holá ke nau ʻilo ʻa e ngaahi koló. Koeʻuhi ko e ʻi ai ʻa e ngaahi kolo hūfanga ʻi ʻIsilelí, ko ha ʻIsileli naʻá ne tāmateʻi fāinoa ha tahá naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke ne maʻu ha maluʻi ʻi ha fonua muli, ʻa ia ʻe fakataueleʻi nai ai ia ke ne lotu ki he ngaahi ʻotua loí.
Faʻifaʻitaki ki he Fakamaau Totonu mo e Meesi ʻa Sihová
9 Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga tefito ki he ngaahi kolo hūfangá ke maluʻi ai ʻa e kau ʻIsilelí mei he halaia ʻi hano lilingi ha toto taʻehalaia. (Teu. 19:10) ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻi he moʻuí, pea ʻokú ne fehiʻa ʻi he fakapoó. (Pal. 6:16, 17) ʻI hono tuʻunga ko e ʻOtua faitotonu mo māʻoniʻoní, ʻoku ʻikai lava ke ne tukunoaʻi naʻa mo ha tāmate fāinoa. Ko e moʻoni naʻe lava ke maʻu ʻa e mēsí ʻe ha tokotaha naʻá ne tāmateʻi fāinoa ha taha. Ka naʻe pau ke ne ʻuluaki fakamatalaʻi ʻa hono tuʻungá ki he kau mātuʻá. Kapau naʻe fakamāuʻi ʻe he kau mātuʻá naʻe hoko fāinoa ʻa e maté, naʻe pau leva ke nofo ai pē ʻa e tokotaha holá ʻi he kolo hūfangá kae ʻoua kuo mate ʻa e taulaʻeiki lahí. Naʻe ʻuhinga nai iá naʻe pau ke nofo ʻa e tokotaha holá ʻi he kolo hūfangá ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. Ko e fokotuʻutuʻu ko ení naʻe fakamamafaʻi ai ki he kau ʻIsilelí kotoa ko e moʻuí ʻoku toputapu. Ke fakalāngilangiʻi ʻa e Tokotaha ʻokú ne foaki ʻa e moʻuí, naʻe fiemaʻu ke nau fai ʻa e meʻa kotoa pē naʻa nau malavá ke fakaʻehiʻehi ai mei hono ʻai ke ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e moʻui ʻa e niʻihi kehé.
ʻOkú Ke Fakamahuʻingaʻi ʻa e Moʻuí ʻo Hangē ko e ʻOtuá?
18 Ko e fakaʻapaʻapa ki he meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ko e moʻuí ʻoku kamata loloto ia ʻi hotau lotó. ʻOku kau ki ai ʻa e anga ʻo ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo e niʻihi kehé. “Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fehiʻa ʻi hono tokouá ko ha tokotaha fakapō ia,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Sioné. (1 Sione 3:15) Ki muʻa ke tau ʻiloʻí, ko e fehiʻa ʻi ha tokotaha ʻe tahá ʻe lava ke tupu ia ʻo hoko ko e tāufehiʻa. Ko e tāufehiʻá ʻe lava ke ne fakatupunga ha taha ke ne taʻefakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé, fai ha ngaahi tukuakiʻi loi fekauʻaki mo kinautolu, pe aʻu ʻo ne fakaʻamu ke nau mate. ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e anga ʻo ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo e kakai kehé. (Livitiko 19:16; Teutalōnome 19:18-21; Mātiu 5:22) Kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tau maʻu ha fakakaukau tāufehiʻa ki ha taha, ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue mālohi ke toʻo ʻosi ʻa e fakakaukau ko ení.—Sēmisi 1:14, 15; 4:1-3.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 518 ¶1
Fakamaauʻanga, Fakaefakamaau
Naʻe fokotuʻu ʻa e fakamaauʻanga fakafeituʻú ʻi he matapā ʻo ha kolo. (Teu. 16:18; 21:19; 22:15, 24; 25:7; Lute 4:1) ʻOku ʻuhinga ʻa e “matapaá” ki ha feituʻu ʻatā ʻi loto ʻo ofi ki he matapaá. Naʻe fakatahataha ʻa e kakaí ki he matapaá ʻo lau ai ʻa e Laó pea pehē ki hono tala ha ngaahi fakahinohino. (Nehe. 8:1-3) Koeʻuhi ko e tokolahi naʻe fefonongaʻaki ʻi he matapaá ni naʻe faingofua ai ki hono maʻu ha fakamoʻoni ki ha meʻa ʻo hangē ko hono fakatau ʻo ha konga kelekele mo e ngaahi alā meʻa pehē. ʻIkai ko ia pē, ʻi hono fai ha hopo ʻi he matapā ʻo e koló naʻe ʻikai puli ai ha meʻa ki he kakaí pea naʻe fakapapauʻi ai heni ʻe fakahoko totonu ʻe he kau fakamāú honau fatongiá mo ʻenau ngaahi fili aofangatukú. Ngalingali naʻe ʻi ai ha feituʻu ki he kau fakamāú ʻo ofi ki he matapaá. (Siope 29:7) Naʻe fefonongaʻaki ʻa Sāmiuela ʻi Pēteli, Kilikali, mo Misipā, pea “naʻá ne fakamāuʻi ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi feituʻu kotoa ko ení,” pea pehē foki ki Lama ʻa ia naʻe ʻi ai hono falé.—1 Sām. 7:16, 17.
ʻAOKOSI 2-8
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | TEUTALŌNOME 22-23
“Fakahaaʻi ʻe he Laó ʻa e Tokanga ʻa Sihova ki he Fanga Manú”
it-1 375-376
Kavenga
ʻI he kuonga muʻá, naʻe faʻa ngāueʻaki ʻa e fanga manú ke fakaheka ai ha uta. Naʻe fekau ki he kau ʻIsilelí kapau te ne sio ki ha ʻasi ʻa ha taha ʻoku fehiʻa ange kiate ia pea ʻoku tō ʻo taʻomia ʻi heʻene utá, heʻikai ke ne tukunoaʻi ia ka kuo pau ke ne tokoni ʻo fakavetevete ʻa e manú.—ʻEki. 23:5.
it-1 621 ¶1
Teutalōnome
ʻOku fakahaaʻi ʻi he tohi ʻa Teutalōnomé ʻa e tokanga anga-ʻofa ki he fanga manú. Naʻe ʻikai ngofua ki he kau ʻIsilelí ke nau ʻave ha manupuna ʻokú ne ʻōʻōfaki ʻa hono ʻuhikí he ʻokú ne tuʻu laveangofua. Naʻe lava ke nau maʻu ʻa e ʻuhikí kae tuku ange ʻa e faʻeé ke toe maʻu haʻane ʻuhiki.—Teu. 22:6, 7.
“ʻOua e Hoko ʻo ʻi ha ʻIoke Taʻefeʻungamālie”
HANGĒ ko ia ʻoku lava ke ke sio ai hení, ko e kāmeli mo e pulu ʻa ia ʻokú na toho palau fakatahá ʻoku hā mātuʻaki taʻefakafiemālie. Ko e ʻioke ʻokú ne fakafehokotaki fakataha kinauá—ʻa ia naʻe fakataumuʻa ki he ongo monumanu ʻokú na lahi tatau mo mālohi tataú—ʻokú ne ʻai fakatouʻosi ʻa e ongo monumanú ke na faingataʻaʻia. ʻI he tokanga fekauʻaki mo e lelei ʻa e fanga monumanu ngāue peheé, naʻe tala ʻe he ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí: “ʻE ʻikai te ke noʻotaki ki he palau ha pulu mo ha asi fakataha.” (Teutalōnome 22:10) ʻE ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau ki ha pulu mo ha kāmeli.
ʻI he tuʻunga mahení, ʻe ʻikai hilifaki ʻe ha tokotaha faama ha tuʻunga faingataʻa pehē ki heʻene fanga monumanú. Ka ʻo kapau naʻe ʻikai te ne maʻu ha ongo pulu, te ne ʻai fakataha nai ki he ʻioké ʻa e ongo monumanu ʻe ua naʻá ne ala maʻú. ʻOku hā mahino, ko e meʻa eni naʻe fili ke fai ʻe he tokotaha faama ʻi he fakatātaá ʻi he senituli hono 19. Koeʻuhi ko e kehekehe ʻi hona lahí mo e mamafá, ko e monumanu vaivai angé ʻe pau ke ne fāinga ke tauhi maʻu ki he vave ʻo e ngaʻunú, pea ko e monumanu mālohi angé te ne maʻu ha kavenga lahi ange ke fua.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 600
Moʻua, Tokotaha Fakamoʻua
Ko e moʻuá ʻoku ʻuhinga ia ʻokú te moʻuaʻaki ke totongi ha meʻa naʻá te noó. ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe nō ʻa e tokolahi koeʻuhí ko ha tōlalo fakapaʻanga. Ko ha meʻa fakamamahi ia ki ha tokotaha ʻIsileli ke fakamoʻua he koeʻuhí ko e tokotaha noó naʻe hoko ia ko ha tamaioʻeiki ki he tokotaha tali noó. (Pal. 22:7) Ko ia ai, naʻe fekauʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke nau nima-homo mo taʻesiokita ki honau kaungā-ʻIsileli ʻoku faingataʻaʻiá ʻo ʻikai ha totongi tupu. (ʻEki. 22:25; Teu. 15:7, 8; Saame 37:26; 112:5) Ka naʻe fiemaʻu ha muli ke totongi tupu. (Teu. 23:20) Fakatatau ki ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, naʻe ʻuhinga pē eni ki he ngaahi meʻa fakapisinisí kae ʻikai ki he kau masivá. Naʻe anga-maheni ʻaki ki he kau mulí ke nau ʻi ʻIsileli ʻi ha taimi nounou pē pea ngāue ko ha fefakatauʻaki pea naʻe ʻamanekina ke nau totongi tupu, tautefito te nau toe hilifaki foki mo e totongi tupu ki he kakaí.
ʻAOKOSI 9-15
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | TEUTALŌNOME 24-26
“Fakahaaʻi ʻe he Laó ʻa e Tokanga ʻa Sihova ki he Kakai Fefiné”
it-2 1196 ¶4
Fefine
Naʻa mo e ngaahi lao ki he ngāue fakakautaú naʻe fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa e uaifí mo e husepānití ʻi hono fakaʻatā ha tangata toki mali mei he taú ʻi ha taʻu ʻe taha. Naʻe ʻoange ai heni ki he ongo meʻa malí ʻa e faingamālie ke maʻu haʻana fānau. ʻE lava ke hoko ia ko ha fakafiemālie lahi ki he faʻeé ʻi ha mavahe ʻa e husepānití pea tautefito kapau te ne mate ʻi he taú.—Teu. 20:7; 24:5.
“ʻOi ʻEku ʻOfa ki Hoʻo Lao Na!”
11 Ko e tafaʻaki hono ua ʻo e Lao ʻa Mōsesé ʻa ia ʻoku hā ai ʻa e tokanga ʻa e ʻOtuá ki he lelei ʻa hono kakaí ko e totonu ko ia ke tufí. Naʻe fekauʻi ʻe Sihova ʻo pehē ʻi he taimi ʻe utu ai ʻe ha tokotaha ngoue ʻIsileli ʻa e ngaahi fua ʻo ʻene ngoué, naʻe totonu leva ke fakaʻatā ʻa e masivá ke ne tānaki ʻa e meʻa naʻe toe ʻi he utu-taʻu ʻa e kau ngāué. Naʻe ʻikai ngofua ki he kau ngoué ke nau utu kātoa ʻa e ngaahi tafatafaʻaki ʻo ʻenau ngoué, pe ko hono tānaki ʻa e ngaahi toetoenga kālepí pe ʻōlivé. Ko e ngaahi uite naʻe moʻungaloa ʻi he ngoué naʻe ʻikai totonu ke toe tānaki ia. Ko ha fokotuʻutuʻu ʻofa ʻeni ia maʻá e masivá, kau ʻāunofo mulí, kau paeá mo e kau uitoú. Ko e moʻoni, naʻe fiemaʻu meiate kinautolu ke nau ngāue mālohi ʻi he tufí, ka neongo ia, naʻe lava ai ke nau hao mei he kolekolé.—Livitiko 19:9, 10; Teutalōnome 24:19-22; Sāme 37:25.
ʻE Maʻu Koe ʻe he Tāpuaki ʻa Sihová?
12 Ko e fakamoʻoni tuʻu-ki-muʻa taha naʻe hanganaki fanongo ʻa Pōasi kia Sihová ko e founga taʻesiokita ko ia naʻá ne ngāue ai ʻi he lao ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e toe fakatau maí. Naʻe fai ʻe Pōasi ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá ke fakapapauʻi ko e tofiʻa ʻo hono kāingá—husepāniti ʻosi mālōlō ʻo Nāomí, ʻa ʻElimeleki—ʻe kei ʻi he fāmili pē ʻo ʻElimelekí. Fakafou ʻi he ‘mali mo e tokoua ʻo e husepānití,’ ʻe mali ai ha uitou mo e tokoua totonu ʻo hono husepāniti kuo maté koeʻuhi ko e foha te na fanauʻi maí te ne hoko atu ʻi he tofiʻá. (Teutalōnome 25:5-10; Livitiko 25:47-49) Naʻe ʻoatu ʻe Lute ʻa ia tonu ke ne mali ko ha fetongi ʻo Nāomi, ʻa ia naʻe fuʻu taʻumotuʻa ke toe fanau. ʻI he hili ʻa e fakafisi ʻa ha kāinga ofi ange ʻo ʻElimeleki ke tokoni kia Nāomí, naʻe maʻu ai ʻe Pōasi ʻa Lute ko hono uaifi. Ko hona foha ko ia ko ʻŌpetí naʻe vakai ki ai ko e tama ʻa Nāomi pea ko e ʻea fakalao ʻo ʻElimeleki.—Lute 2:19, 20; 4:1, 6, 9, 13-16.
Mali mo e Tokoua ʻo e Husepāniti
Ko ha tōʻonga fakafonua naʻe fakakau ki mui ki he Lao ʻa Mōsesé, ʻa ia naʻe mali ai ha tangata mo ha uitou ko e uaifi ʻo hono tokouá ka naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻana tama tangata koeʻuhi ke maʻu ha fānau ke hokohoko atu ai ʻa e laine fakafāmili ʻo hono tokouá. Naʻe toe ʻiloa eni ko e mali mo e tuongaʻane-ʻi-he-fono.—Sēn 38:8; Teu 25:5.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ko e Founga ke ʻAi ke Mālohi Ange Ai ʻa e Haʻi ko e Nofo Malí
ʻI he aʻu mai ki he taimi naʻe ʻoange ai ʻa e Lao ʻia Mōsesé, naʻe fuʻu tōlalo ʻa e ngaahi vā fakaemalí ʻo fie maʻu ai ʻe Sihova ke ne ʻai ke malava ʻa e vete malí koeʻuhi ko e loto fefeka ʻa e kau ʻIsilelí. (Teutalōnome 24:1) Naʻe ʻikai ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke ngāuehalaʻaki ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e lao ko ʻení ke nau vete mali mo honau ngaahi uaifí koeʻuhi ko ha ngaahi mele pē, ʻo hangē ko ia ʻoku hā mahino mei heʻene fekau ke nau ʻofaʻi honau kaungāʻapi ʻo hangē pē ko ʻenau ʻofa kiate kinautolú. (Livitiko 19:18) Naʻa mo hono ʻoange ha tohi vete mali naʻe fakafihiʻi, koeʻuhi he ko e konga ʻo e founga ke hiki ai ʻa e tohí, naʻe fie maʻu ke kumi faleʻi ʻa e husepānití mei he kau tangata kuo fakamafaiʻi ʻa ia te nau feinga ke fakahoko mai ha fakalelei. ʻIkai, naʻe ʻikai ke ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻa e lao ko ʻení ke fokotuʻu ai ha faʻahinga totonu pē ke vete mali mo hoto uaifí “ʻi ha faʻahinga meʻa pe.”—Mātiu 19:3, NW.
ʻAOKOSI 16-22
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | TEUTALŌNOME 27-28
“ʻE Toupili Mai Kiate Koe ʻa e Ngaahi Tāpuakí Ni Kotoa”
Utu ʻa e Ngaahi Tāpuaki Fakafou ʻi he Tuʻi ʻa e ʻOtuá ʻOku Tataki ʻe he Laumālié!
18 ʻOku kau moʻoni ki he fakaongó ʻa e tokanga ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea mo e meʻakai fakalaumālie ko ia ʻokú ne tokonaki maí. (Mt. 24:45) ʻOku toe ʻuhinga iá ko e talangofua ki he ʻOtuá mo hono ʻAló. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai ko ia pe ʻoku ne lau mai, ʻEī, ʻEī, te ne hū ki he Puleʻanga ʻo Hevani; ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi Hevani.” (Mt. 7:21) Pea ko e fanongo ki he ʻOtuá ʻoku ʻuhingá ko ʻete moʻulaloa loto-lelei ki he fokotuʻutuʻu kuó ne fokotuʻú, ko e fakatahaʻanga Kalisitiané fakataha mo e kau mātuʻa kuo fakanofó, ko e ‘ngaahi meʻaʻofa ko e kau tangata.’—Ef. 4:8.
ʻE Maʻu Koe ʻe he Tāpuaki ʻa Sihová?
2 Ko e foʻi veape faka-Hepelū ʻoku liliu ko e “hanganaki fanongo” ʻi he Teutalōnome 28:2 ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ngāue hokohoko. Kuo pau ki he kakai ʻa Sihová ke ʻoua te nau fanongo ʻataʻatā pē kiate ia ʻi ha ngaahi taimi pē; kuo pau ke nau hanganaki fanongo ʻi he tuʻunga ko ha founga ia ʻo e moʻuí. Ko e toki meʻa pē ia ʻe maʻu ai kinautolu ʻe he ngaahi tāpuaki fakaʻotuá. Ko e foʻi veape faka-Hepelū ʻoku liliu ko e ‘maʻú’ kuo fakahaaʻi ia ko ha foʻi lea tulituli ʻo faʻa ʻuhinga lahi tahá ki he “laka fakataha” pe “ke aʻu.”
Kumi Tōtōivi ki he Tāpuaki ʻa Sihová
4 Ko e hā ʻa e tōʻonga naʻe fiemaʻu ke fai ʻaki ʻa e talangofua ʻa e kau ʻIsilelí? Naʻe fakahaaʻi ʻi he Lao ʻa e ʻOtuá heʻikai te ne fiefia kapau heʻikai lava ke tauhi kiate ia ʻa hono kakaí “ʻi he fiefia mo loto lelei.” (Lau ʻa e Teutalōnome 28:45-47.) ʻOku tuha ʻa Sihova mo e meʻa lahi ange ʻi he talangofua fakafatongia pē ki he ngaahi fekau pau, hangē ko ianaʻe aʻu ʻo lava ke fai ʻe he fanga monumanú pe ko e fanga tēmenioó. (Mk. 1:27; Sēm. 3:3) Ko e talangofua moʻoni ki he ʻOtuá ko ha fakahāhā ia ʻo e ʻofa. ʻOku fakaʻilongaʻiʻaki ia ʻa e fiefia ʻoku tupu mei he tui ko e ngaahi fekau ʻa Sihová ʻoku ʻikai fakamafasia pea ‘te ne hanga ʻo totongi [pe fakapaleʻi] kinautolu ʻoku kumi tōtōivi kiate iá.’—Hep. 11:6; 1 Sione 5:3.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 360
Fakaʻilonga ʻo ha Ngataʻanga
Naʻe tapui ʻe he lao ʻa Sihová hono toe ʻunuakiʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga ngataʻanga ʻo ha konga kelekele. (Teu. 19:14; sio foki ki he Pal. 22:28.) Ko e moʻoni, ko e malaʻia ē ka ko ha taha naʻá ne ʻunuakiʻi ʻa e “kauʻa ʻa hono kaungaʻapi.” (Teu. 27:17) Koeʻuhi ko e fakafalala ʻa e kau maʻu konga kelekelé ki he ngaahi fua ʻo ʻenau kelekelé ko hono ʻunuakiʻi ha fakaʻilonga ngataʻanga ʻo ha kelekele naʻe ʻuhinga ia ko e kaihaʻa mei he koloa ʻa e tokotaha ʻe tahá. (Siope 24:2) Ka naʻe ʻi ai mo ha niʻihi taʻefaitotonu naʻe halaia ʻi he ngaahi ngāue kovi peheé, pea ko e kau pilinisi ʻo Siuta ʻi he taimi ʻo Hōseá naʻa nau hangē ko e niʻihi ko ia naʻa nau ʻunuakiʻi ʻa e ngaahi fakaʻilongá.—Hōs. 5:10.
ʻAOKOSI 23-29
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | TEUTALŌNOME 29-30
“ʻOku ʻIkai ke Fuʻu Faingataʻa ke Tauhi kia Sihova”
w09 11/1 31 ¶2
Kuo ʻOmai ʻe Sihova ha Fili Ke Tau Fai
ʻOku faingataʻa ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe he ʻOtuá meiate kitautolu pea fai ki ai? ʻOku pehē ʻe Mōsese: “Pea ko e fekau ko eni ʻoku ou fekauʻi atu kiate koe he ʻaho ní ʻoku ʻikai ke fuʻu faingataʻa kiate koe, pe ʻikai lava ke ke aʻu ki ai.” (Teu. 30:11) ʻOku ʻikai ke kōlenga mai ʻe Sihova ha meʻa ʻoku taʻemalava. Ko ʻene ngaahi fekaú ʻoku fakaʻatuʻi mo faingofua ke fai ki ai pea ʻoku toe ʻilongofua foki. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau “ʻalu hake ki he langí” pe fai fononga “ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e tahí” ke ako fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe he ʻOtuá meiate kitautolú. (Teu. 30:12, 13) ʻOku tala mai mahino ʻi he Tohi Tapú ʻa e founga ke tau moʻui aí.—Mai. 6:8.
Fehuʻi mei he Kau Lautohí
ʻUluakí, naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e tauʻatāina ke filí, ko e tauʻatāina ke fai ʻa e ngaahi fili. ʻOkú ne loto ke tau fai pē ʻe kitautolu ʻetau filí. (Teu. 30:19, 20; Sios. 24:15) Kapau te tau fai ai ʻa e ngaahi fili ʻoku fakahōifua kia Sihová, ʻe lava ke tau falala kiate ia ke ne tataki kitautolu. (Pal. 16:9) Ka ʻi he taimi te tau fai ai ha ngaahi fili kovi, kuo pau ke tau utu ʻa e ngaahi nunuʻa ko iá ʻi heʻetau moʻuí. (Kal. 6:7) Ko ia kapau naʻe fili ʻe Sihova ʻa e ngaahi ʻahiʻahi naʻa tau fehangahangai mo iá, ʻoku tau tauʻatāina moʻoni ai ʻi hono fai ʻetau ngaahi filí?
Koloaʻaki Hoʻo Meʻaʻofa ʻo e Tauʻatāina ke Filí
11 ʻOku hā ngali faingofua ange nai ke fai ʻe ha taha ha fili maʻa kitautolu, ka heʻikai ʻaupito malava ke tau hokosia ʻa e taha ʻo e ngaahi tāpuaki lahi taha ʻo e tauʻatāina ke filí. Ko e hā ia? ʻOku fakamatalaʻi ia ʻi he Tohi Tapú ʻi he Teutalōnome 30:19, 20. (Lau.) ʻI he veesi 19, ʻoku tau lau ai naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí ke nau fai ha fili. ʻI he veesi 20, ʻoku tau ako ai naʻe ʻoange ʻe Sihova kia kinautolu ha faingamālie ke fakahaaʻi ai ʻa e lahi ʻo ʻenau ʻofa ʻiate iá. ʻE lava mo kitautolu foki ke tau fili ke lotu kia Sihova. Pea ʻoku tau toe maʻu ha faingamālie makehe ke ngāueʻaki ʻa e meʻaʻofa ʻo e tauʻatāina ke filí ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova pea fakahaaʻi ai ʻa e lahi ʻo ʻetau ʻofa ʻiate iá!
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 665 ¶3
Telinga
Naʻe lave ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo e kau ʻIsileli angatuʻu mo loto-fefeká naʻe taʻekamu ʻa honau telingá. (Sel. 6:10; Ngā. 7:51) ʻOku ʻuhinga iá ʻoku mapuni ʻa e ongo telingá ʻo ʻikai lava ke fanongo. ʻOku tali ʻe he niʻihi ʻa e tokoni meia Sihová ke mahinoʻi mo talangofua ki ai kae ʻikai tali ia ʻe he niʻihi. (Teu. 29:4; Loma 11:8) Naʻe tomuʻa tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻe ʻi ai ha faʻahinga te nau tafoki mei he moʻoní ʻo ʻikai fie fanongo ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku nau loto ke fanongo ki he meʻa ʻoku ongo lelei pē ki honau telingá ʻo nau fanongo ai ki he ngaahi talanoa loí. (2 Tīm. 4:3, 4; 1 Tīm. 4:1) ʻIkai ko ia pē, ʻe makini nai ha telinga ʻi haʻane fanongo ki ha ongoongo fakaʻohovale tautefito ʻi ha ngaahi fakatamaki.—1 Sām. 3:11; 2 Tuʻi 21:12; Sel. 19:3.
ʻAOKOSI 30–SEPITEMA 5
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | TEUTALŌNOME 31-32
“Ako mei he Ngaahi Fakatātā ʻi ha Hiva Fakamānavaʻi”
“Fakafāʻūtahaʻi ʻa Hoku Lotó Ke U Manavahē ki Ho Huafá”
8 Ki muʻa pē ke hū ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe akoʻi ʻe Sihova kia Mōsese ha hiva. (Teu. 31:19) Naʻe pau leva ke akoʻi ʻe Mōsese ʻa e hivá ki he kakaí. (Lau ʻa e Teutalōnome 32:2, 3.) ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he veesi 2 mo e 3, ʻoku hā mahino ai ʻoku ʻikai loto ʻa Sihova ke fufū hono huafá, ʻo ʻai ia ke hangē ʻoku fuʻu toputapu ke leaʻakí. ʻOkú ne loto ke ʻiloʻi ʻe heʻene meʻa fakatupu ʻatamaiʻia kotoa pē hono huafá! Ko ha monū ia ki he kakaí ke fanongo ki hono akoʻi kinautolu ʻe Mōsese fekauʻaki mo Sihova mo hono huafa lāngilangiʻiá! Ko e meʻa naʻe akoʻi ange ʻe Mōsesé naʻe fakaivimālohi mo fakaivifoʻou kiate kinautolu, hangē ko e taumosi ha ʻuha ki he ngoué. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku pehē ʻetau founga faiakó?
9 ʻI heʻetau kau ki he ngāue fakafaifekaú, ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻetau Tohi Tapú ke fakahaaʻi ki he kakaí ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová. ʻE lava ke tau ʻoange ha ʻū tohi fakaʻofoʻofa, ʻū vitiō lelei ʻaupito mo e ngaahi meʻa ʻi heʻetau uepisaití ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova. ʻI he ngāué, ʻapiakó pe ʻi he fefonongaʻakí, te tau talanoa nai ai fekauʻaki mo hotau ʻOtua ʻofá mo hono ʻulungāngá. ʻI heʻetau talanoa ki he faʻahinga ʻoku tau fetaulaki mo iá fekauʻaki mo e taumuʻa anga-ʻofa ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá mo e māmaní, ʻoku tau ʻai ai ke nau vakai kia Sihova ʻi ha founga ʻoku foʻou ʻaupito nai kiate kinautolu. ʻI heʻetau tala ki he niʻihi kehé ʻa e moʻoni fekauʻaki mo ʻetau Tamai ʻofá, ʻoku tau tokoni ai ki hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau tokoniʻi ai ʻa e kakaí ke nau mahinoʻi kuo akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi loi mo e laukovi fekauʻaki mo Sihova. ʻOku tau ʻoatu ai ki he kakaí ʻa e akonaki fakaivimālohi mo fakaivifoʻou taha ʻoku ala maʻú.—ʻAi. 65:13, 14.
w09 5/1 14 ¶4
ʻOku Mahino Kiate Koe ʻa e Lea Fakaefakatātā ʻi he Tohi Tapú?
ʻI he Tohi Tapú ʻoku faʻa fakahoa ʻa Sihova ki he ngaahi meʻa mate. ʻOku fakamatalaʻi ia ko e “Makatuʻu ʻo ʻIsilelí,” ko ha “maka hūfangaʻangá” pea mo ha “maluʻanga.” (2 Sāmiuela 23:3; Saame 18:2; Teutalōnome 32:4) Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e fakahoa ko ení? Hangē ko ha fuʻu maka lahi ʻoku taʻeueʻia, ʻe lava ke hoko ʻa Sihova ko e Matavai mālohi ʻo e maluʻanga kiate koe.
Faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi Hono Akoʻi Hoʻo Fānaú
7 Fakakaukau ange ki he ʻofa naʻe fakahāhā ʻe Sihova ʻi heʻene feangai mo e kau ʻIsilelí. Naʻe ngāueʻaki ʻe Mōsese ha fakahoatatau fakaʻofoʻofa ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e ʻofa ʻa Sihova ki he puleʻanga toki fokotuʻu ʻo ʻIsilelí. ʻOku tau lau: “Hage koe ueʻi e he ikale hono bunuga, o oofaki [“taka ofi,” NW] ki hono uhiki, o mafola atu hono kabakau, o ne too hake akinautolu, o fua akinautolu i hono kabakau: Nae behe hono tataki toko taha be [ʻo Sēkope] e Jihova.” (Teutalōnome 32:9, 11, 12, PM) Ke akoʻi hono ʻuhikí ke puna, ʻoku hanga ʻe he ʻīkale ko e faʻeé ʻo ‘ueʻi hono bunugá,’ ʻo tātā mo fakakapakapatā atu hono ongo kapakaú ke fakaʻaiʻai ʻa hono ʻuhikí ke nau puna. ʻI he taimi ʻoku tō hifo ai ha kiʻi ʻuhiki mei he punungá, ʻa ia ʻoku faʻa tuku ʻi ha tepuʻi maka māʻolunga, ʻoku “taka ofi” ʻa e faʻeé ki he kiʻi ʻuhikí. Kapau ʻoku hā ngali tau nai ʻa e kiʻi ʻuhikí ʻi he kelekelé, ʻoku tūʻulu hifo ʻa e faʻeé ki lalo ai ʻo ne fua ia ‘i hono kabakaú.’ Naʻe tokanga ʻofa ʻa Sihova ki he puleʻanga toki fanauʻi ʻo ʻIsilelí ʻi ha founga meimei tatau. Naʻá ne ʻoange ki he kakaí ʻa e Lao ʻa Mōsesé. (Sāme 78:5-7) Naʻe tokangaʻi lelei leva ʻe he ʻOtuá ʻa e puleʻangá, ʻo mateuteu ke fakahaofi kinautolu ʻi he taimi naʻe hoko ai ha faingataʻa ki hono kakaí.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Teutalonomé
31:12. ʻOku totonu ke tangutu fakataha ʻa e fānaú mo e kakai lalahí ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá pea feinga ke fanongo pea ke ako.