LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w99 7/15 p. 9-14
  • Ko Hono Tokoniʻi ʻa e Kakaí ke ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Hono Tokoniʻi ʻa e Kakaí ke ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Taumuʻa ʻo ʻEtau Malangá
  • Ko Hotau Ngafa ʻi he Ngāue ʻa Sihová
  • Ko Hai ʻOku Tohoaki ʻe Sihová?
  • Kau Kaungāngāue ʻo e ʻOtuá
  • Ngāue Langa ʻE Kei Tuʻu Pē
  • Langa Hake ʻa e ʻOfa ki he ʻOtuá mo Kalaisi
  • Ko e Pōpoaki Kuo Pau Ke Tau Fanongonongó
    Maʻu ʻAonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí
  • ʻE Matuʻuaki ʻe Hoʻo Ngāué ʻa e Afí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Nofo Ofi kia Sihova
    Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
  • ʻE Malava Moʻoni Ke Ke “ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá”?
    ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
w99 7/15 p. 9-14

Ko Hono Tokoniʻi ʻa e Kakaí ke ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova

“ʻOku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamai ka ʻi heʻene fou ʻiate au.”​—SIONE 14:6.

1. Ko e hā ʻa e fekau naʻe ʻoange ʻe Sīsū heʻene toetuʻú ki heʻene kau ākongá, pea ko e hā hono olá ʻi he talangofua ki ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?

NAʻE fekau ʻe Sīsū Kalaisi ki hono kau muimuí ke nau ‘ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻene kau ako, ʻi he papitaiso kinautolu ki he Huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e Laumalie Maʻoniʻoni.’ (Mātiu 28:​19) ʻI he taʻu ʻe hongofulu fakamuimuí, kuo tokoniʻi ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo laka hake ʻi he kakai ʻe toko tolu miliona ke nau haʻu ki he ʻOtuá, ʻi he faai atu ʻa e taimí ʻo papitaiso kinautolu ko e fakaʻilonga ʻo ʻenau fakatapui kiate ia ke fai hono finangaló. He fiefia ē ka ko kitautolu ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá!​—Semisi 4:8.

2. Neongo ʻoku papitaiso ʻa e faʻahinga foʻou tokolahi, ko e hā kuo hokó?

2 Kae kehe, ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi ko ia kuo papitaiso ai ʻa e kau ākonga foʻou tokolahí, kuo ʻikai ha tupulekina tatau ia ʻi he tokolahi ʻo e kau malangaʻi ʻo e Puleʻangá. Ko hono moʻoní, kuo pau ke kau heni ʻa e faʻahinga kuo maté, ko e tuʻunga fakataʻu ʻo e maté ʻoku meimei peseti ʻe 1 nai. Neongo ia, ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo maliu atú, kuo tō mamaʻo atu ai ha tokolahi ʻi ha faʻahinga ʻuhinga. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko ʻeni mo e kupu hono hokó ʻe sivisiviʻi ai ʻa e founga ʻoku tohoaki mai ai ʻa e kakaí kia Sihová pea mo e ngaahi ʻuhinga ʻoku ala lava ke tō mamaʻo atu ai ʻa e niʻihi.

Ko e Taumuʻa ʻo ʻEtau Malangá

3. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e fenāpasi lelei ʻa e ngāue naʻe tuku ki he kau ākonga ʻa Sīsuú mo ia ʻoku ʻa e ʻāngelo naʻe lave ki ai ʻi he Fakahā 14:6? (e) Ko e hā kuo fakamoʻoniʻi ko ha founga ola lelei ia ki hono langaʻi hake ʻa e mahuʻingaʻia ʻa e kakaí ʻi he pōpoaki ʻo e Puleʻangá, ka ko e hā ʻa e palopalema ʻoku ʻi aí?

3 ʻI he “taimi fakamui” ko ʻení, kuo maʻu ai ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻa e fekau ke fakamafola ʻa e “ʻilo [moʻoni]” fekauʻaki mo e “ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga.” (Taniela 12:4; Mātiu 24:14) Ko ʻenau ngāué ʻoku fenāpasi lelei ia mo ia ʻoku ʻa e ʻāngelo ko ia ʻokú ne “ʻalu mo ia ʻa e Kosipeli taʻengata ke malangaʻaki kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he fonua, pea ki he puleʻanga kotoa pē, mo e matakali, mo e lea, mo e faʻahinga.” (Fakahā 14:6) ʻI he māmani ko ʻeni ʻoku mātuʻaki moʻumoʻua ʻi he ngaahi meʻa fakamāmaní, ʻoku meimei ko e founga ola lelei taha ke ʻai ai ʻa e kakaí ke nau mahuʻingaʻia ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo tokoniʻi kinautolu ke nau ʻunuʻunu ofi kia Sihová ko hono tala kiate kinautolu fekauʻaki mo e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi. Neongo ʻoku mahinongofua ʻa e meʻá ni, ko e faʻahinga ko ia ʻoku feohi mo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻo tāfataha pē ke nau hū ki he Palataisí ʻoku ʻikai te nau ʻaʻeva tuʻumaʻu ʻi he hala fāsiʻi ʻoku taki atu ki he moʻuí.​—Mātiu 7:​13, 14.

4. Fakatatau kia Sīsū pea mo e ʻāngelo ʻoku puna ʻi loto langí, ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo ʻetau ngāue fakamalangá?

4 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.” (Sione 17:3) Ko e ʻāngelo ʻoku puna ʻi loto langí ʻokú ne talaki ʻa e “Kosipeli taʻengata” mo tala ki he faʻahinga ʻoku nofo ʻi he māmaní: “Mou manavahē ki he ʻOtua, pea tuku kololia kiate ia; he kuo hokosia ʻa e taimi oʻene fakamāu: pea mou hū kiate ia naʻa ne ngaohi ʻa e langi mo e fonua mo e tahi mo e ngaahi matavai ʻo e ngaahi vaitafe.” (Fakahā 14:7) Ko ia ai, ko e taumuʻa tefito ʻo ʻetau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ko hono tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ʻunuʻunu ofi kia Sihova ʻo fakafou ʻia Kalaisi Sīsū.

Ko Hotau Ngafa ʻi he Ngāue ʻa Sihová

5. Ko e hā ʻa e lea ʻa Paula mo Sīsū ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku tau fai ʻa e ngāue ʻa Sihova, ʻikai ʻa kitautolu?

5 ʻI he tohi ki hono kaungā Kalisitiane paní, naʻe lea ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e “tala ʻo e fakalelei” peá ne pehē ʻoku fakalelei ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí kiate ia ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku pehē ʻe Paula ʻoku hangē ia “tokua ko e ʻOtua ia ʻoku enginaki ʻiate kimautolu” pea ko ia “ko ʻemau kole ʻeni ʻoku fai ko e fetongi ʻo Kalaisi, Tuku ke fai homou fakalelei mo e ʻOtua.” Ko ha fakakaukau fakalotomāfana ē! Pe ko kitautolú ko e “kau fakafofonga . . . ʻo Kalaisi” ʻi he tuʻunga paní pe ko e kau talafekau ʻoku maʻu ʻa e ʻamanaki ki he māmaní, ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke ngalo ʻiate kitautolu ko e ngāue ʻeni ia ʻa Sihova, ʻikai ʻa kitautolu. (2 Kolinito 5:​18-20) Ko e ʻOtuá moʻoni ia ʻokú ne tohoaki mai ʻa e kakaí mo akoʻi ʻa e faʻahinga ʻoku haʻu kia Kalaisí. Naʻe fakahā ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai lava ʻe ha taha ke haʻu kiate au, ka ʻi he tohoaki ia ʻe he Tamai naʻa ne fekau mai au: pea ko au te u fokotuʻu ʻa e toko taha ko ia ʻi he ʻaho fakamui. Kuo tohi ʻi he Tohi Palōfita, Pea te nau hoko kotoa pē ko e kau akonekina ʻe he ʻOtua. ʻIlonga ʻa ia kuo fanongo mei he Tamai, pea kuo akonekina, ʻoku ne haʻu kiate au.”​—Sione 6:​44, 45.

6. ʻOku anga-fēfē hono tomuʻa luluʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi puleʻangá pea ʻi he taimi tatau pē, ko hai ʻoku nau maʻu ʻa e maluʻanga ʻi hono “fale” ʻo e lotú?

6 ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, ʻoku anga-fēfē hono tohoaki mai ʻe Sihova ʻa e kakaí pea fakaava kiate kinautolu ʻa e “mataba oe tui”? (Ngāue 14:​27, PM; 2 Timote 3:1) Ko e founga tefitó ko hono ʻai ʻene Kau Fakamoʻoní ke nau fanongonongo ʻa ʻene ngaahi pōpoaki ʻo e fakamoʻuí pea mo e fakamaau ki he fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻá. (Aisea 43:12; 61:​1, 2) Ko e fanongonongo ko ʻeni ʻi māmani lahí ʻokú ne luluʻi ʻa e ngaahi puleʻangá​—ko ha fakamelomelo ʻo e haveki fakaefakamaau ʻoku vavé ni ke hoko maí. ʻI he taimi tatau pē, ko e kakai ko ia ʻoku nau “mahuʻinga” ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá ʻoku tohoaki kinautolu mei he fokotuʻutuʻu ko ʻení pea ʻoku nau maʻu ʻa e maluʻanga ʻi hono “fale” ʻo e lotu moʻoní. ʻOku fakahoko ai ʻe Sihova ʻa ʻene folofola fakaekikite naʻe lēkooti ʻe Hakeaí: “Te u luluʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻe hū mai ʻa e ngaahi meʻa manakoa mei he puleʻanga kotoa pē; pea te u fakafonu ʻa e falé ni ʻaki ʻa e lāngilangi.”​—Hakeai 2:​6, 7, NW, fakamatala ʻi lalo; Fakahā 7:​9, 15.

7. ʻOku anga-fēfē hono fakaava ʻe Sihova ʻa e loto ʻo e kakaí pea tohoaki ʻa e faʻahinga tāutaha kiate ia pea ki hono ʻAló?

7 ʻOku fakaava ʻe Sihova ʻa e loto ʻo e kau manavahē-ʻOtua ko ʻení​—“ʻa e ngaahi meʻa filifili lelei taha ʻo e puleʻanga kotoa pē”​—ke nau “tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku leaʻaki” ʻe heʻene Kau Fakamoʻoní. (Hakeai 2:​7, Jewish Publication Society; Ngāue 16:14) Hangē pē ko ia ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa ʻene kau ʻāngeló ʻi he taimi lahi ke tataki ʻene Kau Fakamoʻoní ki he kakai loto-moʻoni ko ia kuo nau tangi kiate ia ki ha tokoní. (Ngāue 8:​26-31) ʻI he ako ʻa e faʻahinga tāutaha ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tokonaki fakaofo kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻanautolu fakafou ʻi hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻoku tohoaki ai kinautolu kia Sihova ʻe heʻene ʻofá. (1 Sione 4:​9, 10) ʻIo, ʻoku tohoaki ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí kiate ia pea ki hono ʻAló ʻo fakafou ʻi Heʻene “ʻofa maʻataʻatā,” pe “ʻofa mateaki.”​—Selemaia 31:​3, NW, fakamatala ʻi lalo.

Ko Hai ʻOku Tohoaki ʻe Sihová?

8. Ko e hā ʻa e faʻahinga kakai ʻoku tohoaki ʻe Sihová?

8 ʻOku tohoaki ʻe Sihova kiate ia pea ki hono ʻAló ʻa e faʻahinga ʻoku kumi kiate Iá. (Ngāue 17:27) ʻOku kau ki he faʻahingá ni ʻa e kakai ko ia “ʻoku mapuhoi mo toʻe koeʻuhi ko e ngaahi fakalielia ʻoku fai” ʻi Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, pea ko hono moʻoní, ʻi he kotoa ʻo e māmaní. (Isikeli 9:4) ʻOku nau “ongoʻi masiva honau laumalie.” (Mātiu 5:3) Ko e moʻoni, ko kinautolu ʻa e “kau vaivai [“anga-fakatōkilalo,” NW, fakamatala ʻi lalo] ʻo e fonua,” ʻa ia te nau nofo ʻi he māmani palataisí ʻo taʻengatá.​—Sefanaia 2:3.

9. ʻOku lava fēfē ke vakai ʻa Sihova pe ʻoku “hehema totonu ki he moʻui taʻengatá” ʻa e kakaí, pea ʻoku anga-fēfē ʻene tohoaki ʻa e faʻahingá ni?

9 ʻOku malava ʻe Sihova ke ne ʻafioʻi ʻa e loto ʻo ha taha. Naʻe tala ʻe Tuʻi Tēvita ki hono foha ko Solomoné: “ʻOku hakule ʻe Sihova ʻa e loto kotoa pe, pea ʻoku ne ʻafioʻi kotoa pe ʻa e ngaahi fakakaukau: kapau te ke kumi kiate ia, te ke maʻu ia.” (1 Kalonikali 28:9) Makatuʻunga ʻi he tuʻunga ʻo e loto ʻo ha taha mo hono laumālié, pe ko ʻene fakakaukau mālohí, ʻoku malava ʻe Sihova ke ne ʻafioʻi pe ʻokú ne hehema ke tali ʻa e ngaahi tokonaki fakaʻotua ki he fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá pea mo e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he fokotuʻutuʻu foʻou māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. (2 Pita 3:13) Fakafou ʻi heʻene Folofolá, kuo malanga mo faiako ʻaki ʻe heʻene Kau Fakamoʻoní, ʻoku tohoaki ai ʻe Sihova kiate ia pea ki hono ʻAló ‘ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻoku nau hehema totonu ki he moʻui taʻengatá,’ pea ko e faʻahingá ni ‘ʻoku nau hoko ko e kau tui.’​—Ngāue 13:​48, NW.

10. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko hono tohoaki mai ʻe Sihova ʻa e niʻihi kae tuku ʻa e niʻihi kehé ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo e tomuʻa fakapapauʻi ʻo e tufakangá?

10 ʻOku fekauʻaki ʻa hono tohoaki ʻe Sihova ʻa e niʻihi kae tuku ʻa e niʻihi kehé mo ha tuʻunga ʻo e tomuʻa fakapapauʻi ʻa e tufakangá? ʻIkai ʻaupito! Ko hono tohoaki ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí ʻoku fakatuʻunga pē ia ʻi heʻenau ngaahi holi mālohi ʻa kinautolú. ʻOkú ne tokaʻi ʻenau tauʻatāina ke filí. ʻOku tuku mai ʻe Sihova ki he kau nofo ʻi he māmaní he ʻaho ní ʻa e fili tatau pē ko ia naʻe tuku ki he kau ʻIsilelí ʻi he taʻu ʻe 3,000 kuo maliu atú, ʻi he taimi naʻe pehē ai ʻe Mōsese: “Kuo u tuku ʻi ho ʻao he ʻaho ni ʻa e moʻui mo e lelei, pea mo e mate mo e kovi; . . . ʻOku ou ui ni ki langi mo mamani ke hopo he ʻaho ni mo kimoutolu, ke fakamoʻoni kuo u fokotuʻu ʻi ho ʻao ʻa e moʻui mo e mate, ʻa e monu mo e mala: ko ia ke ke fili ki he moʻui ka ke moʻui, ʻa koe mo ho hako, ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua, ke fakaongo ki hono leʻo, pea ke pikitai kiate ia: he ko ia ia hoʻo moʻuiʻanga, mo e loloaʻanga ʻo ho ngaahi ʻaho.”​—Teutalonome 30:​15-20.

11. Naʻe anga-fēfē ʻa e fili ʻa e kau ʻIsilelí ki he moʻuí?

11 Fakatokangaʻi naʻe tuku ki he kau ʻIsilelí ke nau fili ki he moʻuí ʻaki ʻa e ‘ʻofa kia Sihova, fakaongo ki hono leʻó, pea ke pikitai kiate ia.’ ʻI he taimi naʻe leaʻaki ai ʻa e ngaahi leá ni, naʻe teʻeki ke maʻu ʻe he kakai ia ʻo ʻIsilelí ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá. Naʻa nau nofo holo ʻi he ngaahi Lautoka ʻo Mōapé, ʻo nau teuteu ai ke kolosi ʻi he Vaitafe Sioataní ʻo hū ki Kēnani. Neongo naʻe fakanatula pē kiate kinautolu ke liliu ʻenau ngaahi fakakaukaú ki he fonua “lelei mo lahi” ʻoku “mahutafea ʻi he huʻakau mo e honi” ʻa ia naʻe vave ke nau maʻú, ko hono aʻusia ʻenau ngaahi misí naʻe fakatuʻunga ia ʻi heʻenau ʻofa kia Sihova, ʻi heʻenau fakaongo ki hono leʻó, pea ʻi heʻenau pīkitai kiate ia. (Ekisoto 3:8) Naʻe fakamahino ʻeni ʻe Mōsese, ʻo ne pehē: “Kapau te ke fanongo ki he ngaahi fekau ʻa Sihova ko ho ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ou fekau atu kiate koe he ʻaho ní, ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá, ke ʻaʻeva ʻi heʻene ngaahi foungá pea ke tauhi ʻa ʻene ngaahi fekaú mo ʻene ngaahi laó pea mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuni fakaefakamāú, te ke mateuteu leva ai ke moʻui pea ke fakatokolahi, pea kuo pau ke tāpuakiʻi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtuá ʻi he fonua ʻokú ke ʻalu ki ai ke maʻú.”​—Teutalonome 30:16, NW.

12. Ko e hā ʻoku totonu ke akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau ʻIsilelí ʻo fekauʻaki mo ʻetau ngāue fakamalangá mo e faiakó?

12 ʻIkai ʻoku totonu ke hanga ʻe he ngaahi meʻa kuo lave ki ai ki muʻá ʻo akoʻi mai kiate kitautolu ha meʻa fekauʻaki mo ʻetau ngāue fakamalanga mo fakafaiako ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e ngataʻangá? ʻOku tau fakakaukau fekauʻaki mo e māmani Palataisi ka hoko maí pea talanoa fekauʻaki mo ia ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú. Ka heʻikai te tau sio pea pehē ki he kau ākonga ʻoku tau ngaohí ki hono fakahoko ʻo e talaʻofá kapau ʻoku tau tauhi pe ʻoku nau tauhi ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻuhinga siokita. Hangē pē ko e kau ʻIsilelí, ko kitautolu mo e faʻahinga ko ia ʻoku tau akoʻí kuo pau ke ako ke ‘ʻofa kia Sihova, fakaongo ki hono leʻó, pea pikitai kiate ia.’ Kapau ʻoku tau manatuʻi ʻeni ʻi he taimi ʻoku tau fakahoko ai ʻetau ngāue fakafaifekaú, te tau kaungāngāue moʻoni ai mo e ʻOtuá ʻi hono tohoaki mai ʻa e kakaí kiate iá.

Kau Kaungāngāue ʻo e ʻOtuá

13, 14. (a) Fakatatau ki he 1 Kolinito 3:​5-9, ʻoku anga-fēfē ʻetau hoko ko ha kaungāngāue mo e ʻOtuá? (e) Ko hai kuo pau ke ʻalu ki ai ʻa e fakalāngilangi ʻo ha faʻahinga tupulekina pē, pea ko e hā hono ʻuhingá?

13 Naʻe fakatātaaʻi ʻe Paula ʻa e kaungāngāue mo e ʻOtuá ʻaki ʻene lave ki hono ngoueʻi ʻo ha konga kelekele. Naʻá ne tohi: “Pea ko e ha ai ʻa Apolosi? pea ko e ha ai ʻa Paula? ko e ongo sevaniti pe, ʻa ia naʻe fou ai hoʻomou lotu; pea naʻa mo ia, ko ʻena ʻange pe kiate kimoutolu taki taha, ʻo fakatatau ki he meʻa kuo ʻomi ʻe he ʻEiki. Naʻe aʻaku ʻa e to, naʻe ʻa Apolosi ʻa e fakaviviku; kae ʻa e ʻOtua ai pe ʻa e fakatupu. Ko ia, talaʻehai ko ha meʻa ia ʻa ia ʻoku fai ʻa e to, pe ko ia ʻoku fai ʻa e fakaviviku; ka ko ia pe ʻoku fakatupu, ʻa ia ko e ʻOtua. Pea ko eni, ko e to mo e fakaviviku ʻoku na faʻahinga, ka ʻe maʻu taki taha ʻene totongi aʻana, ʻo fakatatau ki heʻene kikivi aʻana. He ko e ongo kaungāngaue kimaua mo e ʻOtua: ko kimoutolu ko e ngoueʻanga ʻa e ʻOtua.”​—1 Kolinito 3:​5-9.

14 ʻI he tuʻunga ko e kau kaungāngāue ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke tau tō anga-tonu ʻa e “folofola ʻo e Puleʻanga” ʻi he loto ʻo e kakaí, pea fakaviviku leva ha faʻahinga mahuʻingaʻia pē ʻoku fakahaaʻi mai ʻi he toe ʻaʻahi ʻosi teuteuʻi-leleí mo e ngaahi ako Tohitapú. Kapau ko e kelekelé, ʻa e lotó, ʻoku lelei, ʻe fai ʻe Sihova ʻene tafaʻakí ʻaki hono ʻai ʻa e tenga ʻo e moʻoni ʻo e Tohitapú ke tupu ʻo hoko ko ha fuʻu ʻakau fua lahi. (Mātiu 13:​19, 23) Te ne tohoaki ʻa e tokotahá kiate ia pea ki hono ʻAló. ʻI hono ʻanalaiso fakaʻosí leva, ko ha faʻahinga tupulekina pē ʻi he tokolahi ʻo e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá ʻoku tupu ia mei he ngāue ʻa Sihova ʻi he loto ʻo e kakaí, ʻo ʻai ʻa e tenga ʻo e moʻoní ke tupu pea tohoaki ʻa e faʻahinga peheé kiate ia tonu pea ki hono ʻAló.

Ngāue Langa ʻE Kei Tuʻu Pē

15. Ko e hā ʻa e talanoa fakatātā naʻe ngāueʻaki ʻe Paula ke fakahāhā ʻa e founga ke tau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke fakatupulekina ʻa e tuí?

15 Lolotonga ʻa e fiefia ʻi he tupulakí, ʻoku tau fiemaʻu loto-moʻoni ke sio ki he kakaí ʻoku nau kei hokohoko atu ke ʻofa kia Sihova, fakaongo ki hono leʻó, pea pīkitai kiate ia. ʻOku tau loto-mamahi ʻi he taimi ʻoku tau sio ai ki he niʻihi ʻoku nau fakamomoko ʻo tō mamaʻo atú. ʻE lava ke tau fai ha meʻa ke taʻofi ai ʻa e meʻá ni? ʻI he talanoa fakatātā ʻe taha, ʻoku fakahāhaaʻi mai ai ʻe Paula ʻa e founga ʻe lava ke tau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke fakatupulekina ʻa e tuí. ʻOkú ne tohi: “Ko e meʻa ki he makatuʻunga, talaʻehai ʻe lava ʻe ha taha ke ʻai mo ha tuʻunga kehe, ka ko ia pe ne toka ʻai, ʻa ia ko Sisu Kalaisi. Pea ka fai ʻe ha taha ʻene langa ʻi he tuʻunga ko ia, ʻo ne langa koula, siliva, maka mahuʻinga, ʻakau, musie, pe veve; ʻe faifai pea eʻa ʻa e ngaue ʻa e tangata taki taha: he ʻe sivi ia ʻe he ʻAho Lahi, koeʻuhi ko ʻene hoko mai mo e afi; pea ʻe sivi ʻe he afi ko ia ʻa e ngaue ʻa e tangata taki taha, pe kuo fefē.”​—1 Kolinito 3:​11-13.

16. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e kehekehe ʻi he taumuʻá ʻa e ongo talanoa fakatātā naʻe ngāueʻaki ʻe Paulá? (e) ʻOku malava fēfē ke iku ʻetau ngāue langá ʻo taʻefakafiemālie pea ʻikai te ne matuʻuaki ʻa e afí?

16 ʻI he talanoa fakatātā ʻa Paula ki he ngoueʻangá, ʻoku fakatuʻunga ʻa e tupú ʻi hono tō loto-tōnunga, fakaviviku maʻu pē, pea mo e tāpuaki ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakaeʻa ʻe he talanoa fakatātā ʻe taha ʻa e ʻapositoló ʻa e fatongiaʻaki ʻe he faifekau Kalisitiané ʻa e meʻa ʻe hoko mei heʻene ngāue langá. Kuó ne langa ʻi ha makatuʻunga pau ʻaki ha ngaahi naunau lelei? ʻOku fakatokanga mai ʻa Paula: “Ke taki taha tokanga ki he anga ʻo ʻene langa.” (1 Kolinito 3:10) ʻI hono langaʻi hake ʻa e mahuʻingaʻia ʻa ha taha ʻaki hono tala ange kiate ia fekauʻaki mo e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi Palataisí, ʻoku tau fakahangataha ʻetau faiakó ʻi he ngaahi meʻa tefito pē ʻo e ʻilo Fakatohitapú pea fokotuʻu leva ʻa e fakamamafá ʻo fakatefito pē ʻi he meʻa kuo pau ke fai ʻe he tokotahá ke ne maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá? ʻOku lava ke faʻu ʻaki pē ʻetau faiako ʻoku faí ʻa e meʻá ni: ‘Kapau ʻokú ke fie moʻui taʻengata ʻi Palataisi, kuo pau ke ke ako, ʻalu ki he ngaahi fakatahá, pea kau ʻi he ngāue fakamalangá’? Kapau ko ia, ʻoku ʻikai te tau langa ʻa e tui ʻa e tokotahá ʻi ha makatuʻunga fefeka, pea ko e meʻa ʻoku tau langá heʻikai nai te ne matuʻuaki ʻe ia ʻa e afi ko e ngaahi ʻahiʻahí pe kātaki ʻi ha vahaʻa taimi lōloa. Ko e feinga ke tohoaki ʻa e kakaí kia Sihova ʻaki pē ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui ʻi Palataisí ko e fetongi ia ki hono tauhi pē ia ʻi ha ngaahi taʻu siʻí ʻoku tatau ia mo e langa ʻaki ʻa e “ʻakau, musie, pe veve.”

Langa Hake ʻa e ʻOfa ki he ʻOtuá mo Kalaisi

17, 18. (a) Ke tuʻuloa ʻa e tui ʻa ha taha, ko e hā ʻoku mātuʻaki fiemaʻú? (e) ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi ha taha ke ne ʻai ke nofo ʻa Kalaisi ʻi hono lotó?

17 Ke tuʻuloa ʻa e tuí, kuo pau ke makatuʻunga ia ʻi ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo Sihova ko e ʻOtuá fakafou ʻia Sīsū Kalaisi. ʻI he tuʻunga ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá, ʻoku malava ke tau aʻusia ha vahaʻangatae melino pehē mo e ʻOtuá fakafou pē ʻi hono ʻAló. (Loma 5:10) Manatuʻi naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamai ka ʻi heʻene fou ʻiate au.” Ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke langa hake ʻenau tuí, “talaʻehai ʻe lava ʻe ha taha ke ʻai mo ha tuʻunga kehe, ka ko ia pe ne toka ʻai, ʻa ia ko Sisu Kalaisi.” Ko e hā ʻoku kau ki he meʻá ni?​—Sione 14:6; 1 Kolinito 3:11.

18 Ko e langa ʻia Kalaisi ko e makatuʻungá ʻoku ʻuhingá ko e faiako ʻi ha founga ʻe fakatupulekina ai ʻe he tokotaha ako Tohitapú ha ʻofa loloto kia Sīsū fakafou ʻi he ʻilo kakato ki Hono ngafa ko e Tokotaha-Huhuʻí, ʻUlu ʻo e fakatahaʻangá, Taulaʻeiki Lahi anga-ʻofa, mo e Tuʻi ʻoku lolotonga pule. (Taniela 7:​13, 14; Mātiu 20:28; Kolose 1:​18-​20; Hepelu 4:​14-​16) ʻOku ʻuhingá ke ʻai ʻa Sīsū ke mātuʻaki moʻoni kiate kinautolu ke hangē ʻokú ne nofo ʻi honau lotó. Ko ʻetau lotu maʻanautolú ʻoku totonu ke hangē ko e kole ʻa Paula maʻá e kau Kalisitiane ʻi ʻEfesoó. Naʻá ne tohi: “ʻOku ou peluki hoku tui ki he Tamai, . . . ko ʻeku kole ke foaki kiate kimoutolu . . . kae fale ʻa Kalaisi ʻi homou loto, ko e meʻa ʻi hoʻomou tui; pea ʻi hoʻomou aka leva ʻi he ʻofa, mo pulusi ki he tuʻunga ko ia.”​—Efeso 3:​14-17.

19. Ko e hā ʻoku totonu ke hoko ko e ola ia ʻo hono langa ʻa e ʻofa kia Kalaisí ʻi he loto ʻo ʻetau kau ako Tohitapú, ka ko e hā kuo pau ke akoʻí?

19 Kapau ʻoku tau langa ʻi ha founga pehē ke tupulaki ʻa e ʻofa kia Kalaisí ʻi he loto ʻo ʻetau kau akó, ʻe iku totonu pē ʻa e meʻá ni ʻo langa ai ʻa e ʻofa kia Sihova ko e ʻOtuá. Ko e ʻofa, ongoʻi, mo e manavaʻofa ʻa Sīsuú ko ha tapua anga-tonu mai ia ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová. (Mātiu 11:​28-30; Maake 6:​30-​34; Sione 15:​13, 14; Kolose 1:​15; Hepelu 1:3) Ko ia, ʻi he hoko ʻa e kakaí ʻo ʻilo mo ʻofa kia Sīsuú, te nau hoko ai ʻo ʻilo mo ʻofa kia Sihova.a (1 Sione 4:​14, 16, 19) ʻOku fiemaʻu ke tau akoʻi ki he kau ako Tohitapú ko Sihova ʻoku tuʻu mei mui ʻi he meʻa kotoa pē kuo fai ʻe Kalaisi maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá pea ko ia ai ʻoku tau moʻuaʻaki kiate Ia ʻa e fakamālō, fakahīkihiki, mo e lotu ʻi hono tuʻunga ko e “Otua o ho tau fakamoui.”​—Sāme 68:​19, 20, PM; Aisea 12:​2-5; Sione 3:16; 5:19.

20. (a) ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá pea ki hono ʻAló? (e) Ko e hā ʻe fai ha lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?

20 ʻI he tuʻunga ko e kau kaungāngāue ʻo e ʻOtuá, ʻai ke tau tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ʻunuʻunu ofi kiate ia pea ki hono ʻAló, ʻo tokoniʻi kinautolu ke fakatupulekina ʻa e ʻofa mo e tui ʻi honau lotó. ʻE hoko leva ai ʻa Sihova ʻo moʻoni kiate kinautolu. (Sione 7:28) Fakafou ʻia Kalaisi, te nau malava ai ke fokotuʻu ha vahaʻangatae fekoekoeʻi mo e ʻOtuá, pea te nau ʻofa ʻiate ia pea pīkitai kiate ia. ʻE ʻikai te nau fokotuʻu ha fakangatangata ki he taimi ʻo ʻenau ngāue anga-ʻofá, ʻo ngāueʻi ʻa e tui ko e ngaahi talaʻofa fakaofo ʻa Sihová ʻe fakahoko ʻi heʻene taimi kuo kotofá. (Tangilaulau 3:​24-​26; Hepelu 11:6) Kae kehe, lolotonga hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fakatupulekina ʻa e tui, ʻamanaki, mo e ʻofá, kuo pau ke tau langa ʻetau tui ʻa kitautolú tonu koeʻuhi ke hangē ha vaka fefeka ʻoku malava ke kītaki ʻi he ngaahi matangi mālohí. ʻE fai ha lāulea ki he meʻá ni ʻi he kupu hoko maí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko ha tokoni lelei ʻaupito ke ʻilo lelei ange ai kia Sīsū pea fakafou ʻiate ia, ki heʻene Tamaí, ʻa Sihova, ko e tohi Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

Ko e Fakamanatu

◻ ʻOku anga-fēfē ʻetau faʻa langaʻi hake ʻa e mahuʻingaʻia ʻa e kakaí ʻi he pōpoaki ʻo e Puleʻangá, ka ko e hā ʻa e fakatuʻutāmaki ʻoku ʻi aí?

◻ Ko e faʻahinga kakai fēfē ʻoku tohoaki ʻe Sihova kiate ia pea ki hono ʻAló?

◻ Naʻe fakatuʻunga ʻi he hā ʻa e hū ʻa ʻIsileli ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, pea ko e hā ʻoku malava ke tau ako mei he meʻá ni?

◻ Ko e hā ʻa e ngafa ʻoku tau fakahoko ʻi hono tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ʻunuʻunu ofi kia Sihova pea mo hono ʻAló?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Neongo ʻoku tau tuku atu ki he kakaí ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he Palataisí, ko ʻetau taumuʻa tefitó ke tohoaki kinautolu kia Sihova

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

ʻE lava ke mātuʻaki ola lelei ʻetau ngaahi toe ʻaʻahí kapau ʻoku tau teuteu lelei ia

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share